Plan djelovanja Grada Čakovca u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu

Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. Pod agrotehničkim mjerama definirane Pravilnikom o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine«, broj 22/19) smatraju se: Stranica 698 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6/2019. 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: a) redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta, b) održavanje ili poboljšanje plodnosti tla, c) održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama. 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.

Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima. 3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. 4. Gospodarenje biljnim ostacima U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom. Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju: a) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla, b) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla, c) obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima, d) obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. 5. Održavanje organske tvari i humusa u tlu Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice - okopavine - leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu. Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. 6. Održavanje povoljne strukture tla Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. Broj 6/2019. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 699 U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva. 7. Zaštita od erozije Na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva. Međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena.

Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa. Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi. 8. Održavanje plodnosti tla Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohranjiva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla. Gradsko vijeće Grada Čakovca propisalo je potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje agrotehničkim mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. Na 11. sjednici održanoj dana 28. ožujka 2019. godine Gradsko vijeće Grada Čakovca je donijelo Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Čakovca KLASA: 021-05/19-01/13, URBROJ: 2109/2-02-19-08. Temeljem čl. 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine«, broj 22/19) Grad Čakovec u obavezi je podnijeti Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za tlo sa sjedištem u Osijeku, godišnje izvješće o primjeni agrotehničkih mjera do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu. 7.3. Mjera zaštite od suše - MJERA 4 te Program potpora u poljoprivredi Pravilnikom o provedbi Mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu« Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. (»Narodne novine«, broj 7/15) navedeno je ulaganje u građenje novih sustava navodnjavanja kojim bi se znatnije smanjile štete od suše. Stupanjem na snagu Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. -2020. (»Narodne novine«, broj 91/19), prestaje važiti prethodno navedeni Pravilnik, ali postupci koji su pokrenuti po odredbama tog Pravilnika u skladu s tim odredbama će se i završiti.

Obzirom da je suša sve učestalija na području Grada Čakovca, veoma su bitne agrotehničke mjere kojima se umanjuje utjecaj nedostatka oborina. U posljednjih 10 godina, elementarna nepogoda zbog suše je proglašena 2 puta (2011. i 2012. godine), s time da se suša pojavljivala i češće, ali sa nedovoljno šteta kako bi se proglasila elementarna nepogoda. Nastavno u Planu prikazane su mjere kojima se sprječava isušivanje tla. Tijekom obrade tla, cilj je povećanje njegove sposobnosti da akumulira što veću količinu oborina te da je zadrži u tlu i spriječi isparavanje kako bi u zadanom trenutku bila biljkama na raspolaganju. Na zadržavanje vlage u tlu utječu struktura tla, organska tvar u tlu i biljni ostaci na tlu koji pospješuju upijanje oborina, a ujedno štite tlo od erozije i utječu na mikrobiološku aktivnost tla. Dubokim oranjem dolazi do akumuliranja zimske vlage u tlu. Prilikom obrade tla zahtijeva se primjereno korištenje mehanizacije na način da se mehanizacija ne koristi na poljoprivrednim površinama ako je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom berbe/žetve uroda). U jesen uzorana zimska brazda pospješuje upijanje zimskih oborina, kiše i snijega. Na proljeće je zimsku brazdu potrebno zatvoriti, primjerice drljanjem, pri čemu se stvara površinski izolacijski sloj tla, koji čuva vlagu u dubljim slojevima. Nakon žetve žitarice, najpoželjnije je odmah obaviti plitko oranje kako bi se zaustavio kapilarni uspon vode, spriječilo isparavanje i sačuvala voda u tlu. Osim same obrade tla, veoma je bitna i gnojidba tla. U periodu suše, način gnojidbe treba prilagoditi vremenskom periodu trajanja sušnih uvjeta. Ako biljke pokazuju teže posljedice suše, uvenuće/žućenje listova, gnojidba im ne može pomoći. Tijekom visokih temperatura i nedostatka vlage, treba izbjegavati gnojidbu dušičnim gnojivima (KAN, UREA), prije svega na travnjacima jer u nedostatku vlage gnojiva ne mogu djelovati kako treba2.

Župan Međimurske županije dana 23. prosinca 2016. godine donio je Program potpora u poljoprivredi Međimurske županije za razdoblje 2017. - 2020. godine (»Službeni glasnik Međimurske županije« broj 1/17 i 12/17). Programom potpora poljoprivredi Međimurske županije za razdoblje 2017.-2020. godine utvrđuju se potpore za 2 Izvor: http: //www.savjetodavna.hr/adminmax/File/savjeti/agrotehnika.pdf Stranica 700 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6/2019. unaprjeđenje poljoprivrede, temeljem kojih se one dodjeljuju u obliku bespovratnih sredstava iz Županijskog proračuna. Popis mjera iz Programa značajne za područje prirodnih nepogoda su: a) Edukacija i stručno osposobljavanje poljoprivrednika, b) Sufinanciranje kontrole plodnosti tla, c) Podizanje i obnova trajnih nasada, d) Nabava i postavljanje sustava za zaštitu od višegodišnjih nasada od tuče. Temeljem iskustava, kod sušnih razdoblja koja se uglavnom praćena visokim temperaturama zraka dolazi do pojave stresa kod biljaka. Stres kod biljaka utječe na rast i razvoj, pri čemu on različito djeluje na različite kulture. Moguća rješenja koja su dana za rješavanje navedene problematike jest navodnjavanje i sadnja kultura koje su toleriranih na sušu i ekstremno visoke temperature zraka. Većina gena odgovornih za tolerantnost na sušu te nedostak vlage u tlu općenito, ima inducibilne promotore, a hormon abscizinska kiselina (ABA) je signal koji ih u dosta slučajeva aktivira. Kod pšenice je identificirano više lokusa za kvantitativna svojstva (QTL-a) povezanih sa svojstvom tolerantnosti, a nalaze se na različitim kromosomima. Genetički modificirana pšenica pokazala je veliku tolerantnost na sušu u poljskim pokusima.

Tolerantnost genotipova na sušu je kompleksna odlika i može se postići ako genotip posjeduje jedan od slijedećih mehanizama: mehanizam za izbjegavanje suše, mehanizam za smanjenje dehidracije, te mehanizam za tolerantnost na dehidraciju3. 7.4. Primjena jedinstvenih cijena i priroda za razdoblje od 1. travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine Dana 27. ožujka 2019. godine, na sjednici Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesen je Zaključak o prihvaćanju prosječnih prinosa i cijena poljoprivrednih kultura za razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. godine. Navedenim Zaključkom su prihvaćene cijene za procjenu štete od elementarnih nepogoda koje će se koristiti od 01. travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine prilikom utvrđivanja šteta u poljoprivredi (Prilog 7.). 7.5. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka Pravilnikom o provedbi mjere 17 Upravljanje rizicima, podmjere 17.1 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. (»Narodne novine«, broj 29/18) kao jedna od podmjera navedeno je osiguranje usjeva, životinja i biljaka. Stupanjem na snagu Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. -2020. (»Narodne novine«, broj 91/19), prestaje važiti prethodno navedeni Pravilnik, ali postupci koji su pokrenuti po odredbama tog Pravilnika u skladu s tim odredbama će se i završiti. Nepovoljne klimatske prilike u poljoprivredi označavaju nepovoljne vremenske uvjete kao što su mraz, udar groma, oluja, tuča, led, duža vremenska razdoblja visokih temperatura te jaka kiša, koji se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom, kao i njihove posljedice u obliku poplava, suša i/ili požara.

Predmet osiguranja je vrijednost biljne ili stočarske proizvodnje (prinos, urod, grlo, kljun, proizvod uključujući kvalitetu) na određenoj proizvodnoj jedinici koju u proizvodnji predstavlja ARKOD parcela, a u stočarskoj proizvodnji Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva. Ako se dogodi osigurani slučaj osiguravateljsko društvo je dužno isplatiti osigurninu. Osigurninu po polici osiguranja moguće je ostvariti ako je Župan proglasilo nepovoljnu klimatsku priliku, koja se može izjednačiti s elementarnom nepogodom. U slučaju da Župan ne proglasi elementarnu nepogodu, društvo za osiguranje prije isplate osigurnine mora zatražiti potvrdu Državnog hidrometeorološkog zavoda o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na području Grada Čakovca. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, objavila je Natječaj za provedbu podmjere 17.1 »Osiguranje usjeva, životinja i biljaka« dana 6. travnja 2018. godine, na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www.appprr.hr), mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr) i Programa ruralnog razvoja (www.ruralnirazvoj.hr). Prve izmjene Natječaja za provedbu podmjere 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka na snazi su od 5. veljače 2019. godine4. 3 Izvor: Mehanizmi tolerantnosti biljaka na sušu i njihova genska osnova kod pšenice Autori: Snježana Kereša, Marijana Barić, Martina Horvat i Ivanka Habuš Jerčić 4 Izvor: https: //www.apprrr.hr/podmjera-17-1-osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka/ Broj 6/2019.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 701 Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i koje odgovaraju definiciji aktivnog poljoprivrednika. Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatu potpore. Isti (jedan) korisnik može podnijeti više zahtjeva za isplatu potpore tijekom jednog natječaja, 5 a zahtjev se može podnijeti za jednu ili više polica osiguranja . Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je dana 26. srpnja 2019. godine objavila Izmjene natječaja za provedbu Podmjere 17.1 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka. Najznačajnija promjena u Izmjenama natječaja odnosi na način isplate potpore. Naime, potpora se isplaćuje na žiro račun korisnika naveden u Evidenciji korisnika i/ili na žiro račun društva za osiguranje. Kada se na temelju dokumenta kojim se dokazuje plaćanje utvrdi da je korisnik podmirio više od 30% od ukupne vrijednosti premije osiguranja po pojedinoj polici, ali premija osiguranja nije plaćena u cijelosti, potpora se isplaćuje društvu za osiguranje koje je izdalo predmetnu policu osiguranja. U navedenom slučaju društva za osiguranja obvezna su dio iznosa potpore koji se odnosi na premiju osiguranja iznad 30% ukupne vrijednosti premije osiguranja koju je podmirio korisnik uplatiti na račun korisnika najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je predmetna uplata izvršena od strane Agencije za plaćanja. Predmet osiguranja nije nadoknada izgubljene dugotrajne imovine (višegodišnji nasadi, osnovno stado, zemljišni pokrov) već prosječna vrijednost poljoprivredne proizvodnje (prinos, urod, grlo, kljun, proizvod).

Ono što je malo manje poznato, jest pravo nadoknade štete za izbijanje bolesti životinja i zoonoza, čiji popis se nalazi u Tablici 5. Tablica 5. Popis bolesti životinja i zoonoza iz Uredbe R.B. BOLESTI ŽIVOTINJA 1. Goveđa kuga 2. Kuga malih preživača 3. Vezikularna bolest svinja 4. Bolest plavog jezika 5. Tješinska bolest 6. Ovčje i kozje boginje 7. Groznica riftske doline 8. Bolest kvrgave kože 9. Konjska kuga 10. Vezikularni stomatitis 11. Venezuelski virusni encefalitis konja 12. Epizootska hemoragijska bolest jelena 13. Klasična svinjska kuga 14. Afrička svinjska kuga 15. Zarazna pleuropneumonija goveda 16. Influenca ptica 17. Newcastelska bolest 18. Slinavka i šap 19. Infekcija s Bonamia exitiosa 20. Infekcija s Perkinsus marinus 21. Infekcija s Microcytos mackini 22. 23. 24. 25. 26. 27. Izvor: https: (EU) br. 652/2014 europskog parlamenta i vijeća BOLESTI ŽIVOTINJA I ZOONOZE Tuberkoloza goveda Bruceloza goveda Bruceloza ovaca i koza (B.melitensis) Bolest plavog jezika u endemskim ili visokorizičnim područjima Afrička svinjska kuga Vezikularna bolest svinja Klasična svinjska kuga Bedrenica Zarazna pleuropneumonija goveda Influenca ptica Bjesnoća Ehinokokoza Transmisivne-spongiformne encefalopatije (TSE) Kampilobakterioza Listerioza Salmoneloza (zoonotska salmonela) Trihineloza Verotoksična Escherichia coli (VTEC) Virusna hemoragijska septikemija (VHS) Zarazna hematopoetska nekroza (IHN) Bolest koju uzrokuje virus koi herpes (KHV) Infekcija s Marteilia refringen Infekcija s Bonamia ostreae Kuga malih preživača Ovčje boginje Kozje boginje Bolest kvrgave kože //www.apprrr.hr/podmjera-17-1-osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka/ 5 Izvor: http: //www.redea.hr/osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka-2/ Stranica 702 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6/2019.

8. Zaključak Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Grada Čakovca prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Analizom učestalosti pojave prirodnih nepogoda i njihovih šteta, dolazi se do zaključka o korištenju mjera za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda na području Grada Čakovca. Ovim Planom uočeno je da fokus provođenja mjera treba biti na tuči, suši i mrazu obzirom na njihovu učestalost. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, objektima kritične infrastrukture pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen. Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. Nadalje, kao i do sada provoditi će se preventivne mjera koje su Grad Čakovec i njegovi stanovnici u mogućnosti provoditi. Postojeći uspostavljeni sustav omogućuje dodjelu državne potpore za osiguranje šteta u poljoprivredi kao i Program ruralnog razvoja koji kroz mjere osigurava sredstva za nadoknadu izgubljenog proizvodnog potencijala u poljoprivredi i pokriće troškova premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka uzrokovanih različitim čimbenicima, a što uključuje i prirodne nepogode koje određuje ovaj Plan.

Uz navedeno, posebnu pozornost treba obratiti na unaprjeđenje sustava civilne zaštite Grada Čakovca i ulaganje u snage civilne zaštite, osiguravajući im financijsku pomoć pri nabavci opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja stanovništva, imovine i gospodarskih funkcija. Analizirajući nositelje mjera može se zaključiti da Grad Čakovec ima snage kojima će se provesti mjere za ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodne nepogode. Ovaj Plan djelovanja Grada Čakovca u području prirodnih nepogoda za 2020., objavit će se u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 021-05/19-01/79 URBROJ: 2109/2-02-19-06 Čakovec, 5. prosinca 2019. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Jurica Horvat