Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Čakovca

36. Na temelju odredbi 10. st. 1. i 12. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 20/18, 115/18), odredbi čl. 8. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, broj 92/10), odredbi Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine«, broj 22/19) i članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13, 3/13 proč. tekst, 1/14, 1/18 i 3/18 - proč. tekst), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 11. sjednici, održanoj 28. ožujka 2019. donijelo O D L U K U o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Čakovca I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara u svrhu održavanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta na području Grada Čakovca.
Članak 2. Poljoprivrednim zemljištem u smislu Zakona i ove Odluke smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju smatra se poljoprivrednim zemljištem. Zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog područja, dokumentima prostornog uređenja predviđeno za izgradnju, koristi se do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljoprivredno zemljište i mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.

Članak 2.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i sprječavanje smanjenja njegove plodnosti. Stranica 148 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 2/2019. Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

Članak 3. Pod agrotehničkim mjerama smatraju se: a) minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka b) sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem c) suzbijanje organizama štetnih za bilje d) gospodarenje biljnim ostatcima e) održavanje organske tvari i humusa u tlu f) održavanje povoljne strukture tla g) zaštita od erozije h) održavanje plodnosti tla. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, Pravilniku o agrotehničkim mjerama i ovoj Odluci. III. OPIS AGROTEHNIČKIH MJERA Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 4.

Članak 4. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: a) redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta b) održavanje ili poboljšanje plodnosti tla c) održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama d) održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

Članak 5. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta na koji način sprječavaju i širenje zakorovljenosti na susjedne parcele. Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima (primarno uništavati korov ambrozije čupanjem i košnjom prije cvatnje do kraja mjeseca lipnja). Kao mjera zaštite izvorišta u zoni vodozaštitnog područja radi zaštite podzemnih voda od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće, vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta su dužni primjenjivati ekološku proizvodnju uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Suzbijanje organizama štetnih za bilje

Članak 6.

Članak 6. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. U zoni vodozaštitnog područja radi zaštite podzemnih voda vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta su dužni suzbijati biljne bolesti i štetnike isključivo ekološkim sredstvima za zaštitu bilja. Vlasnici i posjednici su dužni ambalažu od sredstava za zaštitu bilja zbrinuti prema uputama proizvođača priloženim uz ta sredstva. Gospodarenje biljnim ostatcima

Članak 7.

Članak 7. U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih Broj 2/2019. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 149 za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Članak 8.

Članak 8. Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju: a) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostacima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla b) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla c) obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima d) obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/ koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl. Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem kada je to dopušteno poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara propisanih posebnim propisima. Održavanje razine organske tvari i humusa u tlu

Članak 9.

Članak 9. Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice - okopavine - leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hraniva u tlu. Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Članak 10.

Članak 10. Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlo primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu. Primjena stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice u ranjivim područjima
Članak 11. Primjenjuju se zakonska ograničenja koja propisuju način i vrijeme primjene stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama: - Odluka o određivanju ranjivih područja u RH (»Narodne novine«, broj 130/12) kojom se definiraju područja u RH kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju u smislu zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla, prema kojemu je Grad Čakovec pod rbr.39. unutar Popisa općina unutar ranjivih područja u Republici Hrvatskoj, Prilog 2. Odluke, što je razvidno i iz Kartografskog prikaza ranjivih područja u Republici Hrvatskoj, prilog 1. Odluke, - Pravilnik o sadržaju akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, broj 7/2013), - II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla (»Narodne novine«, broj 60/17) s Dodacima I. do III., kojim se definira Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje, Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunato na UG, Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini, Veličina spremnika za stajski gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja, u m 3, Granične vrijednosti unosa dušika u tlo, prema biljnim vrstama, i vođenje Evidencija korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 11.

Najvažniji uvjeti i mjere iz Programa: - Od 15. studenog pa sve do 15. veljače započinje razdoblje zabranjenog gnojenja gnojovkom i gnojnicom na poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov, - Od 1. svibnja pa do 1. rujna zabranjeno je gnojenje gnojnicom i gnojovkom bez unošenja u tlo, - Zabranjena je primjena gnojiva na tlima zasićenim vodom, prekrivenima snijegom, zamrznutim i poplavljenim tlima, - Zabranjena je također upotreba gnojiva u blizini vodotoka kao i na površinama s nagibom većim od 10% na udaljenosti od 10 m od ruba korita vodotoka, Stranica 150 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 2/2019. - Obvezna je kemijska analiza tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površina gospodarstva, - Obvezna je evidencija korištenja gnojiva na gospodarstvu (izgled obrasca nalazi se u Dodatku III.), - Određena je maksimalna količina pojedine vrste stajskog gnoja koja se može primijeniti na poljoprivrednoj površini (Tablica 3. Dodatka 1.), - Definiran je način skladištenja stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice kao i veličina spremnika ovisno o vrsti domaće životinje kako bi se mogao skladištiti dovoljno dugo vremensko razdoblje (Tablica 4. Dodatka 1.). Svi postupci primjene i skladištenja stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice koji su propisani Akcijskim programom obvezujući su za poljoprivredna gospodarstva koja imaju poljoprivredne površine ili objekte unutar područja ranjivih na nitrate dok se za sva ostala gospodarstva uvjeti i mjere iz tog programa smatraju preporukom.

Članak 11.

Gospodarstva koja nemaju dovoljno površina za zbrinjavanje stajskog gnoja, u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse, mogu višak gnoja koristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina drugog vlasnika ili za preradu u bioplin, kompost, supstrat za što moraju imati pisane dokaze. Održavanje strukture tla
Članak 12. Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva. Zaštita od erozije

Članak 13.

Članak 13. Na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva. Međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena. Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa. Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi.
Članak 14. Agrotehničke mjere u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije obuhvaćaju sljedeće: 1. zabrana sječe dugogodišnjih nasada podignutih radi zaštite tla od erozije vodom, osim sječe iz agrotehničkih razloga, 2. zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjom kulturom, 3. zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta, osim u slučaju prenamjene poljoprivrednog zemljišta, 4. zabranu uzgoja jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasad i višegodišnjih kultura, 5. određivanje obveznog zatravnjivanja odnosno sadnje voćaka na strmim zemljištima, 6. obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem, 7. obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon čišćenja kanala, međa i poljskih putova, kao i nakon siječe i čišćenja šuma koje graniče sa poljoprivrednim zemljištem, 8. Održavanje pregradnih zidova ili ograda na mjestima gdje postoji neposredna opasnost od klizišta, pomicanja ili urušavanja tla, 9. kompostiranje korisnih biljnih ostataka.

Članak 14.

Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika. Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. Održavanje plodnosti tla
Članak 15. Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla. Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav) ispitivanjem plodnosti tla te voditi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida. Broj 2/2019. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 151 IV. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 16.

Članak 16. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina Mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina osobito se smatraju: 1. održavanje živica i međa, 2. održavanje poljskih putova, 3. uređivanje i održavanje kanala, 4. sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica, 5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa. Održavanje živica i međa
Članak 17. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i podrezivati na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i putove i zasjenjivanje parcela te iste formirati na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskih putova. Živice uz poljske putove, odnosno međe mogu se zasaditi najmanje 0,5 m od ruba puta, odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,50 m, te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati, tako da njihova visina ne prelazi 1 m. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata. Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa. Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža. Održavanje poljskih putova

Članak 18.

Članak 18. Poljski putovi služe u svrhu omogućavanja nesmetanog korištenja poljoprivrednog zemljišta. Poljskim putom, kao nerazvrstanom cestom, u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet, prolaz ili prilaz poljoprivrednom zemljištu, kojim se koristi veći broj korisnika pod jednakim uvjetima. Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste. Pod održavanjem poljskih putova smatra se osobito: 1. redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila, 2. nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom, 3. čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta, 4. sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove, 5. sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta, 6. održavanje suhozida, saniranje oštećenih dijelova suhozida i prolaza, 7. sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (vuča trupaca, preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.) 8. sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu. Poljski put se održava sukladno propisima o nerazvrstanim cestama i komunalnom gospodarstvu.

Članak 19.

Članak 19. Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do oštećenja, uništenja ili zapreka poljskih putova, a naročito: 1. preoravanje poljskih putova 2. sužavanje poljskih putova 3. nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta 4. uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove, 5. skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove. Uređivanje i održavanje kanala
Članak 20. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili izgrađeni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala dužni su ih čistiti tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući prirodni tok oborinskih voda. Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz st.1. ovog članka, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik poljoprivrednog zemljišta. Sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 21.

Članak 21. Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe. U slučaju postupanja protivno st. 1. ovog članka oštećeni vlasnici i posjednici poljoprivrednih parcela Stranica 152 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 2/2019. mogu poduzimati radnje za naknadu štete po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama. Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi sade se ovisno o njihovoj vrsti i svojstvima na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjene susjedno zemljište. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 22.

Članak 22. Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama. Stablašice koje čine vjetrobranski pojas vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati. V. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 23. Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici i posjednici dužni su: 1. održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove, 2. uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl., najkasnije do 1. lipnja tekuće godine, 3. odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem, 4. uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom, 5. spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreza propisanih Zakonom o zaštiti od požara.

Članak 24.

Članak 24. Spaljivanje korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla te loženje vatre na poljoprivrednim površinama može se obavljati ako su poduzete sljedeće mjere opreznosti: 1. ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru obavlja na većoj poljoprivrednoj površini, vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su tražiti odobrenje od JVP Čakovec koja će osigurati dežurstvo odgovarajućeg broja vatrogasaca s opremom za gašenje požara, a na manjim površinama treba primijeniti potrebne mjere zaštite od požara, 2. mjesto spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenom prostoru mora biti najmanje 50 metara udaljeno od gospodarskih i stambenih objekata, najmanje 200 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama, te na udaljenosti većoj od 100 metara od stogova slame i sijena i drugih objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi materijal, 3. mjesto spaljivanja mora biti tako odabrano da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, kao ni prelijetanja iskri, 4. osoba koja obavlja spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti punoljetna, stalno prisutna pri spaljivanju s pričuvnom opremom za gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i sl.), 5. osobe koje su izvršile spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti, 6. kao i poduzimati ostale mjere opreza sukladno važećim propisima kojima je uređeno područje zaštite od požara.

Članak 24.

Osoba koja spaljuje korov i pali vatru na otvorenom prostoru kod podnošenja zahtjeva za odobrenjem dužna je navesti: 1. podatke o vremenu i mjestu paljenja, 2. naziv i veličinu površine paljenja, 3. broj osoba koje će obavljati paljenje i osiguranje, 4. opis tvari koje će se spaljivati, 5. preventivne mjere koje će se poduzeti u vrijeme paljenja i 6. osobne podatke osobe koja prijavljuje, odnosno obavlja paljenje ili spaljivanje.
Članak 25. Zabranjeno je spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru u sljedećim uvjetima: - u razdoblju od 01. lipnja do 30. rujna tekuće godine, - za vrijeme jakog vjetra i noću (od 19.00 do 05.00 sati), - za vrijeme sezone žetve i zrenja poljoprivrednih kultura. Iznimno, pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom u periodu iz stavka 1.t.1. ovog članka, dužne su zatražiti odobrenje JVP Čakovec te organiziranje vatrogasnog dežurstva. Broj 2/2019. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 153 VI. IZVJEŠĆA

Članak 26.

Članak 26. Grad Čakovec podnosi Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz ove Odluke do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu. VII. NADZOR Upravni i inspekcijski nadzor
Članak 27. Upravni nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Inspekcijski nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja poljoprivredna inspekcija. Poslove poljoprivredne inspekcije obavljaju poljoprivredni inspektori sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i propisu kojim je uređen djelokrug i ovlasti poljoprivredne inspekcije.

Članak 28.

Članak 28. Nadzor nad provođenjem ove Odluke provodi poljoprivredni redar Grada Čakovca. Poljoprivredno redarstvo može se organizirati kao zajedničko u suradnji s drugim općinama i gradovima Međimurske županije, temeljem posebne odluke Gradskog vijeća Grada Čakovca. Poljoprivredni redar u provođenju poslova iz stavka 1. ovoga članka ovlašten je rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu provođenja ove Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te je dužan o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama redovito izvještavati nadležnu poljoprivrednu inspekciju. Protiv rješenja poljoprivrednog redara iz prethodnog stavka ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove poljoprivrede u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 29.

Članak 29. U obavljanju nadzora poljoprivredni redar ovlašten je: 1. izricati opomene fizičkim i pravnim osobama u svrhu provođenja agrotehničkih mjera te mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, 2. rješenjem narediti: a. poduzimanje radnji u svrhu sprečavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje, b. poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete u poljoprivrednoj proizvodnji, c. poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, d. uklanjanje protupravno postavljenih ograda, živica, drvoreda, voćnjaka pojedinačnih stabala i grmlja u pojasu poljskih putova i nerazvrstanih cesta označenih kao javno dobro u općoj uporabi, 3. naplatiti novčani kaznu na mjestu počinjenja prekršaja 4. izdati obvezni prekršajni nalog.

Članak 30.

Članak 30. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivrednom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta. Ukoliko vlasnik ili posjednik poljoprivrednog zemljišta ne poduzme mjere propisane ovom Odlukom, poljoprivredni redar može za to ovlastiti drugu fizičku ili pravnu osobu, a troškove snosi vlasnik, odnosno posjednik. Ako poljoprivredni redar u svome radu naiđe na protivljenje i otpor, ovlašten je od nadležne policijske uprave zatražiti pomoć.

Članak 31.

Članak 31. Poljoprivredni redar ima službenu iskaznicu kojom dokazuje službeno svojstvo ovlaštene osobe, identitet i ovlasti propisane Zakonom i ovom Odlukom. VIII. KAZNENE ODREDBE
Članak 32. Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupa protivno odredbama ove Odluke. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te odgovorna osoba u pravnoj osobi iz st. 1. ovog članka, ako postupa protivno odredbama ove Odluke. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako postupa protivno odredbama ove Odluke.

Članak 33.

Članak 33. Poljoprivredni redar može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, uz izdavanje potvrde, sukladno Zakonu i ovoj Odluci. Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se Stranica 154 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 2/2019. obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana uručenja, odnosno dostave prekršajnog naloga. Ukoliko počinitelj prekršaja u roku koji mu je određen za plaćanje izrečene novčane kazne uplati 2/3 iste, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

Članak 34.

Članak 34. U provedbi nadzora nad odredbama ove Odluke poljoprivredni redar Grada Čakovca može pored naplate kazne propisane odredbama članaka 32. i 33. ove Odluke narediti vlasnicima i posjednicima poljoprivrednog zemljišta poduzimanje mjera propisanih ovom Odlukom. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji ne provedu agrotehničke mjere iz članaka 4. do 15. ove Odluke i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članka 17. do 22. ove Odluke, pored plaćanja kazne propisane odredbama članka 32. i 33. ove Odluke, dužni su omogućiti ovlaštenim pravnim ili fizičkim osobama iz čl. 30. st.2. ove Odluke poduzimanje mjera i snositi troškove provođenja istih.

Članak 35.

Članak 35. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji izazovu štetne posljedice neprovođenjem mjera zaštite od požara propisanih odredbama čl.23. do 25. ove Odluke mogu biti kažnjeni za prekršaje propisane odredbama Zakona o zaštiti od požara. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 36. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 2/08, 11/09, 5/13 i 2/16).