Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4544
Članak 117.
- ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.
(5) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme, - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguće je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
Članak 117.
(6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.
(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava ne smiju se smjestiti na udaljenosti manjoj od 30,0 m od građevina kulturno – povijesnih vrijednosti. 5.2. PROMETNI SUSTAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 118.
Članak 118.
(1) Radi osiguranja uvjeta za smještaj moguće planirane cesta sjeverno uz željezničku prugu M501 i cestovni most na Muri sjeverno od željezničkog mosta Kotoriba – Murakeresztur, čija trasa je planski predviđena osigurava se istražni koridori u širini 100,0 m, odnosno 50,0 m obostrano od planirane osi.
(2) Izuzetno koridor može biti i uži, u slučaju prilagodbi terenu ili izgrađenom dijelu prostora.
(3) Sukladno PP Međimurske županije, prije utvrđivanja točne pozicije moguće planirane ceste sjeverno uz željezničku prugu M501 lokacijskom dozvolom, investitor je dužan osigurati stručno arheološko rekognisciranje terena, s ciljem ispitivanja arheoloških ostataka na predmetnoj trasi.
Članak 119.
Članak 119.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se projektom, na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
(2) Širina novih cestovnih koridora unutar građevinskog područja naselja treba iznositi: - za kategorizirane ceste najmanje 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama najmanje 12,0 m - za ostale ceste najmanje 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
(3) Širina novih cestovnih koridora slijepih ulica unutar građevinskog područja naselja treba iznositi najmanje 7,0 m.
(4) Slijepe ulice trebaju obavezno sadržavati kolnik odgovarajuće širine za dvosmjerni promet, te ne smiju imati ukupnu dužinu veću od 300,0 m.
Članak 120.
Članak 120.
(1) Kod postojećih ulica unutar građevinskog područja naselja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.
Članak 121.
Članak 121.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano nalaze obradive površine, a 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 122.
(1) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(2) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(3) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama 14. prosinca 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4545 („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/13 i 92/14).
Članak 123.
Članak 123.
(1) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
Članak 124.
(1) Kolnici trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - za dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 150,0 m - za jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.
Članak 125.
Članak 125.
(1) Najmanja širina pješačkih i biciklističkih staza unutar planiranih uličnih koridora utvrđuje se temeljem posebnih propisa za dimenzioniranje istih.
(2) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
(3) Najmanje dimenzije pojedinačnog parkirališnog mjesta kada se ono organizira unutar uličnog koridora iznose 2,5 m širine i 5,5 m dužine.
(4) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 126.
Članak 126.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.
Članak 127.
Članak 127.
(1) Sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) Izuzetno od stavka 1 ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) Unutar koridora kategoriziranih cesta mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.
Članak 128.
Članak 128.
(1) U gospodarskim zonama i izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površina obradivog tla uz kategorizirane ceste, moguće je smjestiti: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima formiranje čestica i gradnju u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama.
Članak 129.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim zonama /oznaka I/.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskog područja naselja Kotoriba i na svim površinama izvan građevinskog područja naselja Kotoriba ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
Članak 130.
Članak 130.
(1) Na svaku građevnu čestica treba osigurati: - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - najmanje jedan neposredni kolni pristup s javne prometne površine, širine najmanje 3,0 m, - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna pristupa s javne prometne površine. Stranica 4546 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2018.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.
Članak 131.
Članak 131.
(1) U slučaju da se kolni pristup na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s ceste ili javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) Postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o izgrađenom ili komunalno uređenom dijelu građevinskog područja naselja.
Članak 132.
Članak 132.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz za česticu ne može riješiti drugačije.
Članak 133.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA po smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 PROSTORI korisnog prostora 3 TRGOVINE, 4,00 100 m2 USLUGE I korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 sportskom igralištu 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika I ŠKOLSKA po smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 NAMJENA korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se TURISTIČKI ovisno o SADRŽAJI kategorizaciji turističkog sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.
Članak 133.
(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(5) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
Članak 134.
Članak 134.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici ili na neposrednoj susjednoj čestici zasebnog parkirališta.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 200,0 m od čestice.
(3) Parkiranje za potrebe groblja predviđeno je uređenjem javnog parkirališta za koje se rezervira površina sjeverno od groblja /oznaka IS/, a koje parkiralište se može koristiti i za druge namjene.
(4) Površine parkirališta i/ili garaža izvedena na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(5) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran 14. prosinca 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4547 dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
Članak 135.
Članak 135.
(1) Parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, koje se smještaju na specijaliziranim parkiralištima unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona, pri čemu se smještaj takvog sadržaja preferira u gospodarskoj zoni „Jug“ u Kotoribi.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih osnovnih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, odnosno unutar gospodarskih dvorišta zaklonjenih od pogleda s ulice. 5.2.2. Željeznički promet
Članak 136.
Članak 136.
(1) Postojeća željeznička pruga za međunarodni promet M 501 koja prolazi područjem Općine Kotoriba predviđa se rekonstruirati uključujući povećanje razine usluge, sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture („Narodne novine“ broj 103/15).
(2) Kolodvor Kotoriba i željeznički granični prijelaz izvedeni uz željezničku prugu M501 zadržavaju svoju dosadašnju funkciju i mogu se rekonstruirati u istoj namjeni.
(3) Zaštitni pružni pojas čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka širine po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.
(4) Za potrebe dogradnje drugog kolosijeka željezničke pruge M 501 utvrđuje se povećanje širine pružnog pojasa u odnosu na utvrđeno prema Zakonu o željeznici („Narodne novine“ broj 94/13, 148/13) i Pravilniku o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu („Narodne novine“ broj 93/10) i to kao površina širine 15,0 m obostrano od osi zadnjeg izvedenog kolosijeka.
(5) Za potrebe trasiranja planirane željezničke pruge Koprivnica – Kotoriba – Državna granica osigurava se prostorni koridor širine 200,0 m, odnosno 100,0 m obostrano od planirane osi prikazane na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(6) Sve zahvate građenja, uključujući i polaganje infrastrukturnih vodova unutar zaštitnog pružnog pojasa iz stavka 3. ovog članka, unutar pružnog pojasa iz stavka 4. ovog članka i unutar prostornog koridora iz stavka 5. ovog članka, potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima i uz suglasnost nadležnog upravitelja željezničke infrastrukture – HŽ Infrastruktura d.o.o.
Članak 137.
Članak 137.
(1) Interes Općine je da se u nastavku Ulice Andrije Hebranga, kojom se odvija kretanje djece iz južnih stambenih naselja prema osnovnoj školi, osigura siguran pješački prijelaz preko željezničke pruge M501, poželjno kao denivelirani – pješački pothodnik.
(2) Križanje županijske ceste ŽC 2040 i željezničke pruge M 501 izvedeno u jednoj razini s branikom, a interes Općine Kotoriba je da se isti izvede cestovnim podvožnjakom ispod željezničke konstrukcije, te s pješačkim i biciklističkim prometom riješenim u razini terena.
(3) Na svim cestovnim prijelazima unutar građevinskog područja naselja potrebno je sigurnost na željezničko – cestovnom prijelazu osigurati izvedbom prijelaza sa svjetlosnom i zvučnom signalizacijom i rampom, a na ostalim cestovno – željezničkim prijelazima izvan naselja potrebno je održavati postojeću razinu sigurnosti, odnosno osigurati minimalno zvučnu i svjetlosnu signalizaciju. 5.2.3. Poštanski promet
Članak 138.
Članak 138.
(1) Za područje Općine Kotoriba u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan je poštanski ured 40 329 Kotoriba.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama u naselju u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.4. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 139.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i druge povezne opreme, radijske koridore i druge elemente sustava elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
Članak 140.
Članak 140.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“ okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture - pozicija područne telefonske centrale - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.
Članak 141.
(1) Postojeću zračnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. Stranica 4548 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2018.
(3) Unutar prikladnih mjesta na većim zelenim površinama unutar uličnih koridora, te unutar drugih odgovarajućih funkcionalnih zona u naselju, osim unutar zone javnog zelenila /oznaka Z/ i groblja, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme - gradnju manje građevine (TK stanice) za smještaj TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(4) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju izvode podzemno unutar uličnog koridora, ne smiju onemogućiti prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture.
Članak 142.
Članak 142.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskog područja naselja i izvan zaštićenih prirodnih, a može ih se smjestiti i unutar gospodarske zone „Jug“ u Kotoribi ili u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.
(2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera.
(3) Unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ i zona javne i društvene namjene /oznaka D/ antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.
(5) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak 143.
Članak 143.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 144.
(1) Na području Općine Kotoriba: - se ne nalaze, niti se predviđa mogućnost gradnje građevina za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te povlaštenih proizvođača - u jugoistočnom dijelu Općine planirano je jedno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za gradnju komercijalne energane na obnovljive izvore energije - zona gospodarske, proizvodne namjene – pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/.
(2) Uvjeti za smještaj i gradnju građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.5. „Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije - OIE“.
Članak 145.
Članak 145.
(1) Kao građevina od regionalnog značaja kategorizirani su 35 kV dalekovodi i rasklopna postrojenja na njima - južno od naselja Kotoriba nalazi se TS 35/10 kV „Kotoriba“ i dva postojeća 35 kV dalekovoda.
(2) Zaštitni pojasevi prijenosnih elektroenergetskih sustava, unutar kojih je za provedbu zahvata gradnje potrebno tražiti posebne uvjete nadležnog operatora za postojeće 35 kV dalekovode iznosi 40,0 m, odnosno 20,0 m obostrano od osi.
Članak 146.
(1) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
Članak 147.
Članak 147.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području Općine je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(3) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(4) U građevinskim područjima naselja se niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju izvoditi kao podzemne.
(5) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.
Članak 148.
Članak 148.
(1) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
Članak 149.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu elektroopskrbnu mrežu treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za 14. prosinca 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4549 opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod.
Članak 150.
Članak 150.
(1) Priključenje mreže javne rasvjete na javnu elektroopskrbnu mrežu potrebno je izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove, kod odabira oblika zaslona svjetiljke treba voditi računa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja okoliša, a kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela o emisiji energije u okoliš.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 5.3.2. Sustavi za prijenos ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika
Članak 151.
Članak 151.
(1) Područjem Općine prolaze međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport - Jadranski naftovod – odvojak NT Virje – NT Lendava - međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - postojeći otpremni plinovod DN 300/75 – Čvor „Međimurje“ – CPS Molve – proizvodno – otpremni sustav INA d.d. - planirani magistralni plinovod „Sotin – Mursko Središće“ DN 1200/100 - planirani višenamjenski produktovod za naftne derivate.
(2) Gradnja, odnosno rekonstrukcija magistralnih građevina sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa neposredno se primjenjuje Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.)
Članak 152.
Članak 152.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Unutar zaštitnih koridora naftovoda i plinovoda mogući su zahvati u prostoru uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba
Članak 153.
Članak 153.
(1) Javni sustav opskrbe plinom na području Općine je uspostavljen izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Širenje mreže plinoopskrbe očekuje se na prostorima planiranim za razvoj naselja, a sukladno tome se očekuje i potreba za postavom novih redukcijskih plinskih stanica.
(4) Srednjetlačna plinska mreža preferira se u područjima gospodarskih zona.
(5) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 155/14 i 43/17) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
Ostali akti u ovom izdanju (79)
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za edukaciju poljoprivrednika
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za iskorjenjivanje artritisa encefalitisa koza
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za edukaciju poljoprivrednika
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije IVANU BENEU, ĐURI ‘Z MEĐIMURJA iz Čakovca
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije ANTONU BALAŽEKU iz Lendave
- Odluka o preraspodijeli materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za ekološku poljoprivredu
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za podizanje i obnovu trajnih nasada – jesenska sadnja
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za nabavu i postavljanje sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za stvaranje robne marke
- Rješenje o imenovanju članova Povjerenstva za odabir dobitnika županijske nagrade za volontiranje u 2018. godini
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članice Upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“
- Zaključak o jednostranom raskidanju sporazuma o sufinanciranju obrane od tuče na području Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Sveti Martin na Muri o prijenosu vlasništva nekretnine bez naknade u vlasništvo Općine Sveti Martin na Muri
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „Petar Zrinski“ Šenkovec o uvođenju Programa produženog boravka
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o potrebi prijema u radni odnos na neodređeno vrijeme jednog doktora medicine
- Izmjene i dopune Plana rashoda za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja za osnovne škole kojima je osnivač Međimurska županija u 2018. godini
- Javni poziv za prijavu kandidata za dodjelu županijske nagrade za volontiranje u 2018. godini
- II. izmjene i dopune Proračuna Međimurske županije za 2018. godinu
- Proračun Međimurske županije za 2019. godinu i Projekcija proračuna za 2020. i 2021. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Međimurske županije za 2019. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Skupštini Međimurske županije u 2019. godini
- Zaključak o prodaji nekretnina na području gospodarske zone „POSLOVNI PARK MEĐIMURJE“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća o dodatnom kreditnom zaduženju Doma zdravlja Čakovec
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na II. izmjene i dopune Financijskog plana i II. izmjene i dopune Godišnjeg plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2018. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Programa rada i Financijskog plana Vatrogasne zajednice Međimurske županije za 2019. godinu
- Program javnih potreba u sportu Međimurske županije za 2019. godinu
- Program rada Skupštine Međimurske županije za 2019. godinu
- Program javnih potreba za obavljanje redovite djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja, Stanice Čakovec za 2019. godinu
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt „Izgradnja sportske građevine javne i društvene namjene – prostori za udruge i sportska društva u naselju Belica“
- Odluka o donošenju Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Belica za 2019. godinu
- Odluka o visini vrijednosti boda komunalne naknade u Općini Belica
- Odluka o prihvaćanju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Općinu Belica
- Odluka o donošenju Plana razvoja sustava civilne zaštite Općine Belica za 2019. godinu
- Zaključak o usvajanju Analize stanja sustava civilne zaštite u Općini Belica za 2018. godinu
- Zaključak o ocjeni usklađenosti Plana zaštite od požara s novonastalim uvjetima požara
- Plan davanja koncesija Općine Belica u 2019. godini
- II. izmjene i dopune Proračuna Općine Donja Dubrava za 2018. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Donja Dubrava za 2019. godinu
- Odluka o komunalnoj naknadi Općine Donja Dubrava
- Odluka o visini vrijednosti boda komunalne naknade u Općini Donja Dubrava
- Odluka o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti
- Odluka o davanju suglasnosti na projekt Sportski Park Krbulja - izgradnja nadstrešnice i rasvjete sportskih terena
- Odluka o prijenosu suvlasničkog dijela nekretnine u vlasništvo Umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“ u Čakovcu
- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Općini Donja Dubrava za 2019. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture u 2019. godini
- Program financiranja javnih potreba, kulture i športa u 2019. godini
- Socijalni program Općine Donja Dubrava za 2019. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Donja Dubrava za 2018. godinu
- Odluka o visini naknade službenicima za prisustvovanje sjednicama
- Izvješće o stanju provedbe Plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Goričan za 2018. godinu
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Kotoriba za 2018. godinu
- Prosinca 2018. - Plan razvojnih programa
- Odluka o davanju suglasnosti na opće uvjete isporuke usluge ukopa
- Odluka o davanju suglasnosti na opće uvjete isporuke usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o komunalnoj naknadi Općine Kotoriba
- Odluka o komunalnom doprinosu
- Odluka o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti
- Odluka o zajedničkom obavljanju komunalnih djelatnosti
- Odluka o proglašenju 2019. godine Godinom bijele rode
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Kotoriba unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., Mjera 19 LEADER – Podmjera 19.2, LRS LAG-a Mura Drava – PROJEKT REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA SPORTSKIH TERENA U KotoribI
- 2. izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2018. godinu
- 2. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2018. godinu
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba (pročišćeni tekst)
- Odluka o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveta Marija za 2018. godinu
- Proračun Općine Sveta Marija za 2019. godinu s Projekcijom za 2020. i 2021. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava u 2019. godini za redovito godišnje financiranje političkih stranka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Sveta Marija
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke usluge ukopa
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Sveta Marija unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., Mjera
- Rješenje o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića Kockavica Sveta Marija
- Program građenja komunalne infrastrukture na području Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Program javnih potreba u sportu Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Socijalni program Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Štrigova