Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Općine Orehovica za razdoblje 2018.-2023. godine

15. Na temelju članka 21. stavka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17), Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 3/17) te članka 16. Statuta Općine Orehovica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/13, 1/18), Općinsko vijeće Općine Orehovica, na 7. sjednici održanoj 29.03.2018. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Plana gospodarenja otpadom Općine Orehovica za razdoblje 2018.-2023. godine
Članak 1. Donosi se Plan gospodarenja otpadom Općine Orehovica za razdoblje od 2018. do 2023. godine. Stranica 902 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. ožujka 2018.

Članak 2.

Članak 2. Na Plan gospodarenja otpadom Općine Orehovica za razdoblje od 2018. do 2023. godine dobivena je prethodna suglasnost Međimurske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, KLASA: 351-02/17-03/29, URBROJ: 2109/1-09/01-18-04 od 26.03.2018. godine.
Članak 3. Općinski načelnik donio je Odluku kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš za Plan gospodarenja otpadom Općine Orehovica za razdoblje 2018.-2023. godine, temeljem mišljenja o provedenom postupku Međimurske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, KLASA: 351-03/18-03/3, URBROJ: 2109/1-09/01-18-06 od 26.03.2018. godine.

Članak 4.

Članak 4. Plan gospodarenja otpadom Općine Orehovica za razdoblje od 2018. do 2023. godine sastavni je dio ove Odluke.
Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije” OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OREHOVICA KLASA: 021-05/18-01/12 URBROJ: 2109/22-10-18-8 Orehovica, 29. ožujka 2018. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Marko Hunjadi, v.r. PLAN gospodarenja otpadom Općine Orehovica za razdoblje od 2018. do 2023. godine Orehovica, siječanj 2018. Naručitelj: Općina Orehovica Predmet: Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine Oznaka dokumenta: Izrađivač: Ustanova za obrazovanje odraslih Defensor, Zagrebačka 71, Varaždin Voditelj izrade: Emilio Habulin, mag.ing.politolog. Suradnici: Mirjana Adlašić, mag.ing.geoing., Nikolina Pavić, dipl.ing.kemije, Nikola Lenartić, univ.bacc.ing.petrol., Ivana Škorjanec, mag.ing.agr., Sandra Lenček, mag.ing.geoing. Datum izrade: siječanj, 2018. 30. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 903 SADRŽAJ: 1. UVOD 14 1.1. Institucionalni okvir 15 1.2. Načela gospodarenja otpadom 15 1.3. Problematika gospodarenja otpadom na području Općine Orehovica 16 1.4. Ciljevi Plana gospodarenja otpadom Općine Orehovica 16 2. OBILJEŽJA PROSTORA OPĆINE OREHOVICA 17 2.1. Teritorijalni ustroj 17 2.2. Geografski pokazatelji 17 2.3. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji 19 3. ANALIZA TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE OREHOVICA UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA 20 3.1. Analiza postojećeg stanja 20 3.2. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području Općine Orehovica 22 3.3. Ostvarivanje ciljeva 23 3.4. Analiza potreba u sustavu gospodarenja otpadom na području Općine Orehovica 23 4. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA 30 4.1. Vrste i količine proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada i odloženog komunalnog i biorazgradivog otpada 31 4.2. Odlaganje otpada 35 4.3. Projekcije očekivanih količina otpada za period obuhvata plana i ostvarivanje ciljeva 35 4.4. Ciljevi gospodarenja otpadom sukladno Planu gospodarenja otpadom RH 37 5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM 40 5.1. Postojeće građevine za gospodarenje otpadom te status sanacije neusklađenog odlagališta 40 5.2. Planirane građevine za gospodarenje otpadom 40 5.3. Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom 42 5.4. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske –Piškornica d.o.o 42 6. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU 43 7. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO- INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA 43 7.1. Plan sprječavanja nastanka otpada 43 7.2. Mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada 45 7.3. Izobrazno – informativne aktivnosti 49 Stranica 904 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. ožujka 2018.

Članak 5.

8. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA 50 9. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA 54 10.MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA, PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA 56 11.POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA 56 12.ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKOH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM 57 12.1. Izvori i visina financijskih sredstava za provođenje sanacije 57 12.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana57 12.3. Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti 59 13.ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA 59 14.POPIS LITERATURE 61 TABLICE: Tablica 1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Općine Orehovica 17 Tablica 2. Broj zaposlenih na području Općine Orehovica prema djelatnostima 19 Tablica 3. Klasifikacija krupni (glomazni) otpad 22 Tablica 4. Raspored korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta 26 Tablica 5. Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u 2015. godini 31 Tablica 6. Količine prikupljenog miješanog komunalnog otpada na području Općine Orehovica u razdoblju od 2011. do 2015. godine 32 Tablica 7. Količine prikupljenog krupnog (glomaznog) otpada na području Općine Orehovica u razdoblju od 2011. do 2016. godine 33 Tablica 8. Količine otpadnog papira, stakla, plastike, biootpada i metala na području Općine Orehovica33 Tablica 9. Ukupno sakupljene (preuzete) količine opasnog otpada 34 Tablica 10. Ukupno sakupljene (preuzete) količine komunalnog otpada na području Općine Orehovica35 Tablica 11. Pretpostavljeni podaci o broju stanovnika i količini komunalnog otpada za razdoblje do 2022.

Članak 5.

godine. 37 Tablica 12.Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu 38 Tablica 13. Popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnom dvorištem dužna zaprimati 41 Tablica 14. Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom 58 Tablica 15. Rokovi i nositelji izvršenja Plana 60 SLIKE: Slika 1. Geografski položaj Općine Orehovica u Međimurskoj županiji 18 Slika 2. Red prvenstva gospodarenja otpadom 36 Slika 3. Model kružnog gospodarstva 44 DEFINICIJE POJMOVA: Biootpad – biološki razgradivi otpad iz vrtova ili parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstva, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Biorazgradivi komunalni otpad - otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad. Centar za gospodarenje otpadom – je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Građevni otpad - otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Gospodarenje otpadom - djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik.

Članak 5.

Javna usluga - je javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Krupni (glomazni) komunalni otpad - predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11., Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13,73/17). Komunalni otpad - otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Miješani komunalni otpad - otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01. Mobilno reciklažno dvorište - je mobilna jedinica, pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine i služi odvojenom prikupljanju određenih vrsta otpada. Obrada otpada - su postupci obrade ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja. Obračunsko mjesto - je adresa nekretnine. Obračunsko razdoblje - je razdoblje na koje se odnosi obračun iznosa cijene javne usluge. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada - je odluka koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Okoliš - prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek svi u svojoj raznolikosti i cjelovitosti uzajamnog djelovanja.

Članak 5.

Onečišćavanje okoliša - promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog 30. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 905 djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. Onečišćivač - svaka pravna ili fizička osoba koja svojim posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša. Otpad - svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Opasni otpad – je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br.1357/2014. Odlagalište otpada - građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući: - interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje, - odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine), - iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada. Odvojeno sakupljanje - sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada. Oporaba otpada - svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13,73/17)

Članak 5.

sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe. Posebne kategorije otpada - su biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili. Postupci gospodarenja otpadom - sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada. Problematični otpad - opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada. Proizvodni otpad – otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostatka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Reciklažno dvorište - nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Članak 5.

Reciklažno dvorište za građevni otpad - je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Reciklabilni komunalni otpad - otpad koji čine otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, a kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju (npr. otpadni tekstil, otpadno drvo i sl.). Recikliranje - svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Sakupljanje otpada - prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu. Sanacija onečišćenog tla - skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica onečišćenja tla otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu namjenu. Sustav sakupljanja komunalnog otpada-je sustav kojeg čine javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezana u javnom uslugom. Skladištenje otpada - je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana. Sprječavanje nastanka otpada - mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju: - količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, - štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili - sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

Članak 5.

Ugovorna kazna - je iznos određen Odlukom koji je dužan platiti korisnik usluge u slučaju kad je postupio protivno Ugovoru. Usluga povezana s javnom uslugom - je odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnika na javnim površinama i kod korisnika usluge te odvojeno prikupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Vlasnik otpada - je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obaveza u vezi otpada. Zeleni otok - je prostor javne površine na kojem se nalaze spremnici za odvojeno sakupljanje otpadnog papira, stakla, plastike, metala i tekstila. Zbrinjavanje otpada - svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („ Narodne novine“ broj 94/13, 73/17) sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada. POPIS KRATICA: FZOEU – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAOP – Hrvatska agencija za okoliš i prirodu JLS – Jedinica lokalne samouprave JL(R)S – Jedinica područne (regionalne) samouprave MKO – Miješani komunalni otpad MZOE – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Stranica 906 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. ožujka 2018. PGO – Plan gospodarenja otpadom PU – Privatna ulaganja RH – Republika Hrvatska EU – Europska unija 1. UVOD Suvremeno gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba, zbrinjavanje i druge djelatnosti u svezi s otpadom te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za odlagališta koja su zatvorena na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način.

Članak 5.

PGO RH za razdoblje od 2017.-2022. godine određuje i usmjerava gospodarenje otpadom na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom te ciljeva za pojedine sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Također, određuju se mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17) (u daljnjem tekstu Zakon) i PGO RH, a s obzirom na raspodjelu odgovornosti, jedinice lokalne samouprave nadležne su za osiguravanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprječavanja odbacivanja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje suglasnosti za akciju prikupljanja otpada, planiranje lokacija građevina od lokalnog značaja, provedbu izobraznoinformativnih aktivnosti te provedbu obveza propisanih PGO RH. Temeljem članka 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom Općina Orehovica dužna je izraditi Plan gospodarenja otpadom. Općina Orehovica dužna je za Prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela Međimurske županije nadležnog za poslove zaštite okoliša. Plan gospodarenja otpadom Općine Orehovica donosi općinsko vijeće za razdoblje od šest godina, uz mogućnost izrada izmjena i dopuna, prema potrebi. Krovni planski dokument u području gospodarenja otpadom predstavlja Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.- 2022. godine („Narodne novine“ broj 3/17). Svrha PGO RH je u navedenom razdoblju organizirati sustav gospodarenja otpadom na način da se omogući ispunjavanje ciljeva zadanih EU zakonodavstvom i propisima.

Članak 5.

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“ broj 50/17) (u daljnjem tekstu Uredba), određen je cilj o provedbi javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada. Svrha sustava sakupljanja komunalnog otpada je osiguranje mogućnosti za korištenje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te poticanje proizvođača otpada te posjednika otpada na razvrstavanje otpada, kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje te udio biorazgradivog komunalnog otpada u ukupno nastalom miješanom komunalnom otpadu. 1.1. Institucionalni okvir Važećim zakonskim propisima, gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva područja gospodarstva, od proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života te uključuje velik broj sudionika: • Državna razina: - Vlada Republike Hrvatske, - Hrvatski sabor, - Saborski odbori, - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, - Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska akreditacijska agencija, - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). • Regionalna razina: - županijske vlasti, - lokalne vlasti. • Ostali sudionici: - proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada, - tvrtke, - konzultantske tvrtke, strukovne organizacije i udruge. 1.2. Načela gospodarenja otpadom Gospodarenje otpadom se provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš. Ono se mora osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

Članak 5.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, sve aktivnosti, odluke i mjere u gospodarenju otpadom moraju biti utemeljene na uvažavanju načela zaštite okoliša, poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. Posebno se ističu sljedeća načela: 1. »načelo onečišćivač plaća« – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad; 2. »načelo blizine« – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš; 3. »načelo samodostatnosti« – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada; 4. »načelo sljedivosti« – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu. 1.3. Problematika gospodarenja otpadom na području Općine Orehovica Problemi u gospodarenju otpadom na području Općine Orehovica su: - Nedovoljna educiranost stanovnika Romskog naselja o gospodarenju otpadom, - Djelomična ili neodgovarajuća primjena i provedba propisa, 30. ožujka 2018.

Članak 5.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 907 - Nedovoljna edukacija građana i zaposlenika pravnih osoba o gospodarenju otpadom, - Nepostojanje reciklažnog dvorišta, - Nedovoljna primarna selekcija na kućnom pragu, - Nerazvijenost svijesti o potrebi izbjegavanja stvaranja otpada (češće korištenje ambalaže za višekratnu upotrebu), - Nedovoljna primjena načela u kojem onečišćivač plaća provedbu mjera zbog šteta koje su prouzročene nesavjesnim odlaganjem otpada, - Nepouzdani podaci o tijeku opasnog otpada. 1.4. Ciljevi Plana gospodarenja otpadom Općine Orehovica Ciljevi PGO Općine Orehovica vezani su uz smanjenje odlaganja otpada te povećanje recikliranja. Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit će se na način da Općina Orehovica građanima mora omogućiti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada: papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog i krupnog (glomaznog) otpada. Ostvarenje navedenog cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta otpada. Cilj o povećanju recikliranja u minimalnom udjelu od 50% mase otpada do 2020. godine za papir, staklo, plastiku i metal ostvarit će se odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Odvojeno skupljanje otpada Općina je dužna osigurati kroz reciklažno dvorište, nastavkom korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta i omogućavanjem odvajanja otpada na kućnom pragu. Preduvjeti za ostvarenje navedenih ciljeva definirani su čl. 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojim su propisane obveze jedinice lokalne samouprave:

Članak 5.

BROJ STANOVNIKA NASELJE 2001. 2011. OREHOVICA 1.659 1.669 PODBREST 698 618 VULARIJA 412 398 UKUPNO 2.769 2.685 - osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, - osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, - osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, - osigurati provedbu Plana gospodarenja otpadom RH, - osigurati donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, - osigurati provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području, - osigurati mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada. 2. OBILJEŽJA PROSTORA OPĆINE OREHOVICA 2.5. Teritorijalni ustroj Područje Općine Orehovica kao jedinice lokalne samouprave, sastoji se od ukupno 3 naselja (Orehovica, Podbrest i Vularija) u kojima stanuje 2 685 stanovnika. Središte jedinice lokalne samouprave je naselje Orehovica, a u ostalim naseljima ustanovljene su samoupravne jedinice (mjesni odbori). Građevinsko područje naselja Orehovice podijeljeno je na osnovno naselje i dva izdvojena građevinska područja naseljena romskom populacijom. Tablica 1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Općine Orehovica GUSTOĆA POVRŠINA (km2) (st./km2) 8,82 189,23 8,31 74,37 4,19 94,99 21,32 125,94 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. i 2011. Općina Orehovica prema Popisu stanovništva iz 2011. godine bilježi pad broj stanovnika (84 stanovnika) u odnosu na 2001. godinu.

Članak 5.

2.6. Geografski pokazatelji Općina Orehovica smještena je u južnom dijelu Međimurske županije i prostire se na površini od 21,32 km2. Po veličini spada u prosječne, odnosno srednje velike jedinice lokalne samouprave u Županiji zauzimajući 2,92% njezine ukupne površine. Općina Orehovica zapadno graniči s Gradom Čakovcem, sjeverno s Općinom Mala Subotica, istočno s Gradom Prelogom, dok južno graniči s Varaždinskom županijom. Slika 1. Geografski položaj Općine Orehovica u Međimurskoj županiji Izvor: PPU Općine Orehovica • Ekološka mreža NATURA 2000 Stranica 908 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. ožujka 2018. Na području Općine Orehovica nalaze se i područja koja su prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 124/13, 105/15) sastavni dio nacionalne ekološke mreže NATURA 2000: - HR2001307 Drava – akumulacije (područje očuvanja značajno za vrste i stanične tipove), - HR1000013 Dravske akumulacije (područje očuvanja značajno za ptice). 2.7. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na području Općine Orehovica 2011. godine bilo je zaposleno ukupno 720 osoba. Najveći broj zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, njih 209 ili 29,03%, nakon toga slijedi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (18,75%) te građevinarstvo sa 14,44%. Tablica 2. Broj zaposlenih na području Općine Orehovica prema djelatnostima BROJ R.B. PODRUČJE DJELATNOSTI ZAPOSLENIH Poljoprivreda, šumarstvo i 1. 135 ribarstvo 2. Rudarstvo i vađenje - 3. Prerađivačka industrija 209 Opskrba električnom 4. energijom, plinom, parom i 3 klimatizacija Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 5. 7 otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 6. Građevinarstvo 104 Trgovina na veliko i malo, 7. popravak motornih vozila i 78 motocikala 8. Prijevoz i skladištenje 18 Djelatnost pružanja smještaja te 9. 28 pripreme i usluživanja hrane 10. Informacije i komunikacije 1 Financijske djelatnosti i 11. 8 djelatnosti osiguranja 12. Poslovanje nekretninama - Stručne, znanstvene i tehničke 13. 5 djelatnosti Administrativne i pomoćne 14. 8 uslužne djelatnosti Javna uprava i obrana, obvezno 15. 23 socijalno osiguranje 16. Obrazovanje 28 Djelatnosti zdravstvene zaštite i 17. 44 socijalne skrbi 18. Umjetnost, zabava i rekreacija 6 19. Ostale uslužne djelatnosti 4 BROJ R.B. PODRUČJE DJELATNOSTI ZAPOSLENIH Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode 20. - različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe Djelatnost izvanteritorijalnih 21. - organizacija i tijela 22. Nepoznato 11 UKUPNO OPĆINA OREHOVICA 720 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Članak 5.

godine Prema indeksu razvijenosti, Općina Orehovica svrstava se u II. skupinu razvijenosti, a u koju se ujedno svrstavaju jedinice lokalne samouprave s indeksom razvijenosti od 50-75% prosjeka RH.1 Indeks razvijenosti Općine Orehovica iznosi 51,45% prosjeka RH. Prema Registru godišnjih financijskih izvještaja2, na području Općine Orehovica u 2014. godini bilo je registrirano 27 poduzetnika. Od ukupnog broja poduzetnika, njih najviše posluje u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (29,63%), nakon toga slijedi trgovina na veliko i malo (14,81%), te građevinarstvo i prerađivačka industrija. 3. ANALIZA TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE OREHOVICA UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA U svrhu postavljanja ciljeva Plana gospodarenja otpadom Općine Orehovica, nužno je napraviti analizu i ocjenu trenutnog stanja sustava gospodarenja otpada kako bi se mogli odrediti daljnji planovi poboljšanja sustava u skladu s državnim ciljevima gospodarenja otpadom i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. 3.1. Analiza postojećeg stanja Na području Općine Orehovica uslugu prikupljanja otpada obavlja tvrtka GKP „Čakom d.o.o.“ Mihovljanska 10, Mihovljan, 40000 Čakovec. Broj domaćinstava, korisnika usluge odvoza komunalnog otpada s područja Općine je 632 od ukupno 890 domaćinstava. Poseban problem je prikupljanje komunalnog otpada u Romskom naselju. Zbog načina života koji često podrazumijeva prekapanje po spremnicima za otpad i prikupljanje otpada koji potom stanovnici Romskog naselja dovoze iz drugih sredina, uz ilegalnu izgradnju stambenih i pomoćnih objekata, nedovoljne komunalne infrastrukture, nezaposlenost i neobrazovanost stanovnika u Romskom naselju uočavaju se sljedeći problemi, a koji se ponavljaju iz godine u godinu3:

Članak 5.

1 Izvor: Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 158/13), 2 Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2014. godini po gradovima/općinama, FINA, lipanj 2015. godine 3 Izvor: Izvješće o radu tijekom 2016. godine, GKP Čakom d.o.o. Čakovec 30. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 909 - Prosječna zapreminska masa MKO u romskom naselju je 2-3 puta veća u odnosu na ostatak naselja Općine Orehovica. Zbog velike mase, dolazi do opterećenja i pucanja spremnika za otpad koji nisu projektirani i izvedeni na način da bi podnosili tolika opterećenja. Uz navedeno, povećani su i troškovi zbrinjavanja otpada zbog čega bi cijena u Romskom naselju trebala bili proporcionalno veća. - Stanovnici romskih naselja u spremnike odlažu problematičan i opasan otpad (animalni otpad, baterije…), - Samoinicijativno ubacivanje otpada u komunalna vozila koja čine pojedini stanovnici, jer im zaduženi spremnik nije dovoljan, što je protivno načelu „onečišćivač plaća“, - Niska stopa naplate javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Općina Orehovica stanovnicima Romskog naselja,troškove javne usluge prikupljanja MKO, omogućava kupnjom posebnih naplatnih „prepaid“ vreća za prikupljanje miješanog komunalnog otpada. Obzirom da velik broj stanovnika Romskog naselja prima novčanu pomoć Centra za socijalnu skrb, a važeći cjenik za takve korisnike predviđa 50% popusta, većina ih koristi popust i prima uplatnice koje su 50% manje od redovne cijene za predmetnu razinu usluge.

Članak 5.

Sustav prikupljanja komunalnog otpada na području Općine Orehovica dijeli se na: - sustav prikupljanja miješanog komunalnog otpada iz kućanstava, - sustav prikupljanja komunalnog otpada koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, - sustav prikupljanja glomaznog otpada, - sustav prikupljanja otpada po modelu „od vrata do vrata“. SUSTAV PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA IZ KUĆANSTVA Sustav prikupljanja miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01) zasniva se na prikupljanju otpada kojeg stanovništvo odlaže u standardne posude čije se veličine razlikuju ovisno o njihovim potrebama. Prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada obavlja se svakih 14 dana. Ova činjenica ima utjecaj na ponašanje korisnika, jer je primijećeno da korisnici koji imaju tjedni ritam odvoza, manje pažnje obraćaju na odvojeno sakupljanje otpada, tj. primarnoj selekciji, za razliku od korisnika u dvotjednom režimu, koji imaju na raspolaganju manji volumen za odlaganje komunalnog otpada, zbog čega su na neki način prisiljeni više pažnje posvetiti primarnoj selekciji. Obuhvaćenost sakupljanja i odvoza komunalnog otpada na području Općine Orehovica je 71,01%. Za stanovništvo Općine su organizirani spremnici (kante) volumena 120 l. SUSTAV PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA KOJI JE PO PRIRODI I SASTAVU SLIČAN OTPADU IZ KUĆANSTVA Navedeni otpad nastaje u uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole te objekti koje koriste javne službe i sl.). Na području Općine Orehovica djeluju 24 pravne osobe, pri čemu su javnom uslugom prikupljanja MKO obuhvaćene 22 osobe, što čini 91,67%.

Članak 5.

SUSTAV PRIKUPLJANJA GLOMAZNOG OTPADA Člankom 35. stavkom 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom krupni (glomazni) otpad je zabranjeno odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim putem spremnika. Glomazni otpad se prikuplja na kućnom pragu prema organiziranom odvozu (dva puta godišnje, proljeće-jesen) i/ili po prijavi korisnika. Tablica 3. Klasifikacija krupni (glomazni) otpad DA, prikuplja se pod NE spada pod krupni krupni (glomazni) otpad (glomazni) otpad Plastika (stolice, posude...) Građevinski otpad (šuta, Drvenarija (namještaj, cigla, beton…) palete...) Opasni otpad (salonit ploče, Metal (posuđe, namještaj...) otpadna ulja, pesticidi, Ostalo (madraci, kauči...) fluorescentne cijevi...) Akumulatori Električni i elektronski otpad Svi korisnici su početkom godine dobili četiri kupona, od kojih su dva za odvoz glomaznog otpada (max. 2 m3/kupon), jedan za preuzimanje vreća za odvojeno skupljanje otpada i jedan za prihvat otpada u reciklažnom dvorištu. SUSTAV PRIKUPLJANJA PAPIRA I PLASTIKE PO MODELU „OD VRATA DO VRATA“ Budući da papir i plastika čine 40-50% miješanog komunalnog otpada, te kako bi se smanjio prostor za odlaganje miješanog komunalnog otpada, papir i plastika prikupljaju se ili vrećama po modelu „od vrata do vrata“. Odvoz papira i plastike predviđen je jednom mjesečno. Stanovnici s područja Općine Orehovica, temeljem Ugovora o koncesiji, imaju mogućnost korištenja reciklažnog dvorišta zajedno sa još šest JLS. U reciklažno dvorište se mogu dovesti i predati sve vrste otpada propisane važećim propisima.

Članak 5.

Na području koje pokriva tvrtka GKP Čakom d.o.o. raspoloživa su dva reciklažna dvorišta (RD Mihovljanska i RD Totovec). 3.2. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području Općine Orehovica Postojeći način postupanja s komunalnim otpadom u Općini Orehovica još uvijek nije u potpunosti u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom te je svakako potrebno povećanje učinkovitosti gospodarenja otpadom. Iz komunalnog se otpada nedovoljno izdvajaju iskoristive komponente, što ovakvo postupanje otpadom još uvijek čini neracionalnim, ekonomski neisplativim, a predstavlja i nepotrebno opterećenje kapaciteta odlagališta. Od obaveza koje su propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom Općina Orehovica već je ispunila jedan veći dio obaveza ili je pokrenula aktivnosti prema njihovom ispunjenju. Zbrinjavanje opasnog otpada značajan je problem zbog neosiguranih mjera njegovog zbrinjavanja što za posljedicu ima povećano skladištenje kod proizvođača, nekontrolirano odlaganje pri čemu se ugrožava zdravlje ljudi i okoliš. Financijska sredstva koja se ulažu u gospodarenje otpadom niti približno ne odgovaraju stvarnim potrebama. 3.3. Ostvarivanje ciljeva Sustav odvojenog prikupljanja otpada uspostavljen je djelomično, a odnosi se na uvođenje primarne selekcije otpada na kućnom pragu (miješani komunalni otpad, papir i plastika), uspostavom zelenih otoka sa spremnicima za odvojeno prikupljanje stakla, papira, plastike, tekstila i metala te odvojeno Stranica 910 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. ožujka 2018.

Članak 5.

prikupljanje krupnog (glomaznog) otpada (ako se ukaže potreba za uspostavom istih). Cijena usluge skupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada u Općini Orehovica obračunava se prema Cjeniku kojeg donosi davatelj usluge. Cijena skupljanja i odvoza krupnog (glomaznog) otpada je uključena u cijenu redovnog skupljanja i odvoza komunalnog otpada. Obveznik plaćanja komunalne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno korisnik posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine ugovorom prenio obavezu plaćanja na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. Na području Općine Orehovica provodi se edukacija stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. 3.4. Analiza potreba u sustavu gospodarenja otpadom na području Općine Orehovica Na temelju analize i ocjene postojećeg stanja te definiranih ciljeva moguće je odrediti potrebe za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom u Općini Orehovica. Kao osnovni ciljevi definiraju se smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji se upućuje na odlaganje i povećanje količine odvojeno prikupljenog otpadnog papira, plastike, kartona. Preduvjet za ostvarenje navedenih ciljeva je: - uspostava sustava sakupljanja komunalnog otpada, - nadogradnja elemenata za prikupljanje otpada iz kućanstva - komposteri, - nastavak korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta, - uspostava reciklažnog dvorišta, - uspostava sustava prikupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, - kontinuirana edukacija građana. Uspostava sustava sakupljanja komunalnog otpada Korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu i korištenju reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada. Provođenje odvojene predaje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem spremnika kod korisnika usluge, pri čemu se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

Članak 5.

U okvirima sustava sakupljanja komunalnog otpada pruža se javna usluga: - prikupljanja miješanog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, - prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, - bez naknade za korisnika usluge pružaju se sljedeće usluge povezane s javnom uslugom: 1. sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 2. sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini, 3. sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 4. sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu. Nadogradnja elemenata za prikupljanje otpada iz kućanstva –komposteri Kompostiranje je za okoliš najpovoljniji način postupanja s biootpadom. Kompost je produkt biološke razgradnje biootpada koji služi kao koristan dodatak tlu. Kompostirati se mogu ljuske od jaja, kore od voća i povrća, lišće, uvelo cvijeće, otpalo voće, kora drveta, piljevina, sijeno, slama. Procesi u kompostu traju 6 do 12 mjeseci, te se tako dobiven humus može koristiti za gnojidbu vrta, voćnjaka, vinograda, travnjaka ili cvijeća. Cilj kompostiranja je da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (miješanog komunalnog) otpada te da kompostiranjem u vlastitim komposterima ili u vlastitom vrtu smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada. Stoga se predlaže uvođenje prakse podjele kompostera zainteresiranim korisnicima čime se dodatno smanjuje količina biorazgradivog otpada koji ulazi u sustav. Kroz kompostiranje u vlastitim komposterima, dobije se potpuno besplatno organsko gnojivo čime će se ostvariti ušteda na kupovini umjetnog gnojiva ili zemlje za cvijeće.

Članak 5.

Nastavak korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta Na području Općine uspostavljeno je korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta od strane davatelja usluge GKP Čakom d.o.o. Čakovec. Za daljnje funkcionalno korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta potrebna je edukacija stanovnika Općine o odvojenom prikupljanju otpada. Mobilno reciklažno dvorište-mobilna jedinica mora udovoljiti sljedećim uvjetima: - mora biti onemogućen dotok oborinskih voda na otpad, - mora biti postavljeno na način da je omogućen pristup vozilu, tj.drugom prometnom sredstvu, - prikupljanje otpada mora se obavljati na način kojim je onemogućeno rasipanje i razlijevanje otpada u okolinu, - utjecaj rada reciklažnog dvorišta na okolna zemljišta i zgrade mora biti sveden na najmanju moguću mjeru, a osobito u pogledu neugode koju može uzrokovati buka, prašina i/ili neugodni mirisi. - primarni spremnici koji se koriste moraju biti podešeni za transport pri čemu ne smije doći do rasipanja i/ili prolijevanja otpada, - mora biti opremljeno vagom, - osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osigurati da je izvan radnog vremena reciklažnog dvorišta onemogućen pristup neovlaštenim osobama na lokaciju reciklažnog dvorišta i pristup otpadu. - osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osobi koja je zaposlena u reciklažnom dvorištu osigurati pisane i ovjerene upute o postupanju u vezi: • zaprimanja otpada, uključujući i provjeru vrste otpada, vaganje i utvrđivanje prava korisnika na besplatno korištenje usluga reciklažnog dvorišta • provjere funkcionalnih svojstava pojedinih spremnika • čišćenja i uklanjanja rasutog i/ili razlivenog otpada, odnosno otpada kojeg nije dopušteno zaprimiti u reciklažnom dvorištu • razvrstavanja zaprimljenog otpada u odgovarajuće spremnike postupanja u slučaju izvanrednih događaja - osoba koja zaprima otpad u reciklažnom dvorištu dužna je skladištiti zaprimljeni otpad odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju u odgovarajućim spremnicima - zeleni otok se ne smatra reciklažnim dvorištem, 30. ožujka 2018.

Članak 5.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 911 - osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zaprimati otpad propisan Dodatkom IV Pravilnika i otpad propisan posebnim propisom koji uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, - u reciklažom dvorištu otpad se mora zaprimati odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju, - reciklažno dvorište mora se upisati u očevidnik reciklažnih dvorišta, te očevidnik trgovaca otpadom ako obavlja djelatnost trgovanja otpadom, - osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je gospodariti posebnim kategorijama otpada sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje posebnom kategorijom otpada. - osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je sakupljeni otpad predati osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada, osim ako se radi o posebnoj kategoriji otpada s kojom mora postupati sukladno posebnim propisom kojom se uređuje gospodarenje tom posebnom kategorijom otpada. Na mobilnom reciklažnom dvorištu – mobilnoj jedinici mora biti istaknuta oznaka koja sadrži: - naziv „MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE“ - tvrtku koja upravlja mobilnim reciklažnim dvorištem - oznaku mobilnog reciklažnog dvorišta (oznaka mobilnog reciklažnog dvorišta jedinstvena je za reciklažno dvorište i dodjeljuje se prilikom upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta, a sastoji se od broja upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta iza kojeg slijedi oznaka „M“ i redni broj mobilne jedinice kojom upravlja ista osoba) te - radno vrijeme. • Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta JLS koja nije na svom području osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka tri mjeseca u svakom naselju. Obzirom na činjenicu da na području Općine Orehovica do izrade ovog Plana nije izgrađeno reciklažno dvorište, potrebno je nastaviti korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta.

Članak 5.

Tablica 4. Raspored korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta OPĆINA OREHOVICA LOKACIJA KATASTARSKA NASELJE MRD-a ČESTICA 1. 2. Orehovica Bivša zgrada k.č.1695/2 8 Općine Orehovica Vularija Kod pilane k.č.1478/1 9 Podbrest Kod igrališta NK k.č. 3989/1 10 MJESEC 2016. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 25 16 7 30 17 6 30 17 8 31 18 7 31 18 11 1 19 8 Izvor: Izvješće o radu tijekom 2016. godine, GKP Čakom d.o.o. Uspostava reciklažnog dvorišta Iako je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisano da je za JLS s više od 1.500 stanovnika potrebno izgraditi jedno reciklažno dvorište, primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom je primjećeno da se taj kriterij može povećati na 3.000 stanovnika zbog smanjenja operativnih troškova JLS-a, a bez da se ugrozi ispunjenje cilja4. Slijedom navedenog, a sukladno financijskim mogućnostima, Općina Orehovica će navedenu obavezu ispuniti na jedan od navedenih načina: - izgradnjom reciklažnog dvorišta, odnosno korištenjem mobilne jedinice na svom području, - temeljem sporazuma o zajedničkom korištenju reciklažnog dvorišta sa susjednim jedinicama lokalne samouprave. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Sukladno članku 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području.

Članak 5.

Također, sukladno čl. 28. Zakona, više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. 4 Izvor: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017.-2022. godine Sukladno članku 179. Zakona, o održivom gospodarenju otpadom jedinica lokalne samouprave je dužna u dokumentima prostornog uređenja odrediti područja za građenje građevina za gospodarenje otpadom (reciklažnog dvorišta) u roku od godinu dana od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Reciklažno dvorište u svom radu mora udovoljiti sljedećim uvjetima: - da je označeno sukladno Pravilniku, - da je opremljeno vagom, - da je opremljeno videonadzorom, ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja trgovanje otpadom, - da je onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more, - da je onemogućeno raznošenje otpada u okoliš, odnosno da je onemogućeno njegovo razlijevanje i ispuštanje u okoliš, - da građevina ima podnu površinu otpornu na djelovanje otpada, - da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu, - da je lokacija gospodarenja otpadom opremljena uređajima, opremom i sredstvima za dojavu i gašenje požara, - da su na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postavljene upute za rad, - da je mjesto obavljanja tehnološkog procesa opremljeno rasvjetom, Stranica 912 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. ožujka 2018.

Članak 5.

- da je lokacija gospodarenja otpadom označena sukladno ovom Pravilniku, - da je do lokacije gospodarenja otpadom omogućen nesmetan pristup vozilu i - da je lokacija gospodarenja otpadom opremljena s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada. Ako obavljanje postupka gospodarenja otpadom uključuje gospodarenje opasnim otpadom potrebno je udovoljiti i sljedećim uvjetima: - da je građevina natkrivena i - da je onemogućen dotok oborinskih voda na otpad. Na ulazu u Reciklažno dvorište mora biti istaknuta oznaka koja sadrži: - naziv „RECIKLAŽNO DVORIŠTE“, - tvrtku koja upravlja reciklažnim dvorištem, - oznaku reciklažnog dvorišta (oznaka za reciklažno dvorište jedinstvena je za reciklažno dvorište i dodjeljuje se prilikom upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta, a sastoji se od broja upisa u Očevidnik reciklažnih dvorišta iza kojeg slijedi oznaka „G“ i redni broj građevine kojom upravlja ista osoba) te - radno vrijeme. • Način rada reciklažnog dvorišta Nakon uspostave rada reciklažnog dvorišta na području Općine Orehovica, Općina Orehovica je dužna osigurati odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka četiri mjeseca u svakom naselju, izuzevši naselje u kojem se nalazi reciklažno dvorište. • Prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta Na području Općine Orehovica reciklažno i mobilno reciklažno dvorište moraju se nalaziti unutar granica Općine Orehovica. Mobilno reciklažno dvorište mora biti na javnoj površini ili na površini koja je dostupna s javne površine u naselju u kojem se nalazi.

Članak 5.

Uspostava sustava prikupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog otpada Općina Orehovica izvršava obvezu odvojenog prikupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura uslugu prijevoza navedenog otpada na zahtjev korisnika usluge. Krupni (glomazni) komunalni otpad zabranjeno je odbacivati i sakupljati na javnoj površini osim putem spremnika. Kako bi se izvršio odvoz glomaznog otpada potrebno se pravovremeno prijaviti predviđeni odvoz. Prilikom prijave odvoza glomaznog otpada potrebno je navesti podatke o korisniku (ime, prezime, adresa) te sastav otpada (npr. krevet, ormar, madrac, stol, željezne rame od bicikla, vrata i sl.). Na dan odvoza glomaznog otpada, otpad je potrebno odložiti unutar dvorišta, neposredno uz kolni ulaz, na način da djelatnicima davatelja usluge bude omogućen nesmetan pristup otpadu. Ukoliko korisnik ima otežan pristup dvorištu, dužan je krupni (glomazni) otpad dopremiti na mjesto koje je pogodno za preuzimanje od strane davatelja usluge prikupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, te je takvu okolnost dužan navesti tijekom prijave za odvoz krupnog (glomaznog) otpada. Davatelj javne usluge prikupljanja otpada na području Općine Orehovica dužan je u okviru javne usluge jednom u kalendarskoj godini preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge, na obračunskom mjestu korisnika bez naknade. Na zahtjev korisnika usluge davatelj javne usluge dužan je osigurati preuzimanje glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu (u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik i davatelj usluge) pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza predanog otpada do reciklažnog dvorišta.

Članak 5.

Kontinuirana edukacija građana Kako bi cijeli sustav mogao zaživjeti, bitno je popratiti ga adekvatnim informiranjem i edukacijom javnosti te je u tom smislu potrebno, paralelno s uvođenjem sustava, osmisliti i pokrenuti odgovarajuću kampanju, a koja može obuhvaćati primjerice privlačno dizajnirane i lako razumljive radijske i tiskane oglase, kontinuirano dijeljenje letaka od strane operatera sustava u svrhu obavješćivanja kućanstva o planovima i rasporedu skupljanja i odlaganja otpada, pružanje adekvatne tehničke podrške korisnicima sustava (savjetovanje), uključivanje nevladinih organizacija u sustav informiranja i sl. U informacijsko - edukacijskoj kampanji poželjno je koristiti sve dostupne medije (tisak, audio i video mediji, internet). Navedenim putem korisnicima treba pružiti informacije o sustavu, lokacijama prihvatnih kapaciteta, vremenu odvoza, posebnim akcijama i sl. Osim toga, korisnicima je potrebno omogućiti brz i lak pristup informacijama o načinima postupanja i zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada. Uvođenje sustava potrebno je popratiti i organizacijom radionica o novom sustavu gospodarenja otpadom, predavanjima za nastavnike i učenike obrazovnih ustanova na području Općine. Sustav informiranja ujedno treba iskoristiti i za prikupljanje povratnih informacija što omogućuje, s jedne strane operateru bitne podatke o mogućnostima unaprjeđenja sustava, a sa druge strane korisnik postaje svjestan svoje aktivne uloge u sustavu kao i mogućnosti za doprinos njegovom poboljšanju. Potrebno je izvršiti izobrazbu svih sudionika koji su uključeni u nadzor gospodarenja otpadom.