Arhiva › 2017. › SGMŽ 9

SGMŽOpćina Selnica · 6. rujna 2017. · KLASA 350-02/06-01/1 · URBROJ 2109/15-07-15

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Selnica (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1842

Članak 116.

Članak 116. 1) ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju konja, magaraca, visoke divljači, nojeva, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam i drugo. 2) ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom uvjetnih grla. 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M 3) Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i u tom slučaju se primjenjuje članak 115. 4) izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima Općine. 5) ukoliko je površina čestice ekstenzivnog uzgoja, na kojoj se predviđa držanje životinja, najmanje veličine 2.000,0 m2, a čestica je locirana na kultiviranim predjelima, čestica se može formirati kao građevinska, a na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, površine do 200,0 m2, izgrađene od drveta ili zidane – završne obrade žbukom ili fasadnom opekom, visine vijenca do 4,0 m, nagiba krovnih ploha do 45° i s pokrovom od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 6) Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od državne i županijske ceste biti udaljeni najmanje 20,0 m, a od groblja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu Općine, biti udaljeni najmanje 50,0 m.

Članak 117.

Članak 117. 1) izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje, mogu se locirati unutar svih područja obradivog tla prema kartografskom prikazu br. 1. „korištenje i namjena površina“. 2) uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog stavka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja i to u sljedećim minimalnim površinama određenim za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha - uzgoj povrća 3,0 ha - uzgoj voća 1,7 ha ili - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja (rasadnik) 1,0 ha. 3) pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). 4) Čestica poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. 5) na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, montažnih ili čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača.

Članak 117.

6) ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1843 7) ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m2 površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika. 9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla.

Članak 118.

Članak 118. 1) ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti: - poljoprivrede, - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, - seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, - djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. 2) građevine, odnosno prostori za stanovanje, seoski turizam i trgovinu, mogu ukupno iznositi 600,0 m2, a površina otvorenih rekreacijskih i sportskih igrališta još dodatnih 400,0 m2. 3) na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (biljne proizvodnje), može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. 4) Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. 5) Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. 6) na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.

Članak 119.

Članak 119. 1) na kultiviranim predjelima Općine, mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovno-gospodarskog područja. Stranica 1844 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M 2) lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. 3) na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.

Članak 120.

Članak 120. 1) Sve čestice koje su formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. 2) Sve građevine koje se grade na području kultiviranog krajolika Općine trebaju se gabaritom, materijalima i bojom uklapati u kultivirani krajolik. 3.2.3 gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 121.

Članak 121. 1) gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i lovnog gospodarstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima šuma prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja sustava zaštite od voda, te izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava i sustava za navodnjavanje, su na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovani mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, obrađenih u poglavlju 6. ovih odredbi. 4) ukoliko je to predviđeno lovno gospodarskom osnovom područja, unutar šuma se mogu postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 3,0 m2. 4 uvjeti smještaja društveniH djelatnosti u prostoru

Članak 122.

Članak 122. 1) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. 2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naselju, a rekreativne aktivnosti se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. 3) ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017. vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1 uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 123.

Članak 123. 1) na području građevinskih područja naselja, potrebno je projektima osigurati prostore za - proširenje obrazovnih ustanova za osiguranje jednosmjenskog rada – osmogodišnje škole u Selnici i područne škole u Zebancu, - daljnje funkcioniranje i unapređenje rada predškolskih ustanova koje djeluju na području Općine, - društvene prostorije za potrebe funkcioniranja lokalne samouprave na prostoru za razvoj naselja – Bukovčak u Selnici. 2) na području svih naselja, potrebno je osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete za sljedeće društvene sadržaje: - prostore za javno djelovanje građana, - prostore za kulturno – umjetnička i sportska društva. 3) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a lokacije, ukoliko nisu određene u stavku 1. ovog članka postojeće su ili se mogu locirati na područjima za razvoj zona centralnih i društvenih sadržaja.

Članak 124.

Članak 124. 1) na području Općine, potrebno je izradom projekata omogućiti rekonstrukciju i dogradnju postojećih sportsko – rekreacijskih parkova na površinama rezerviranim za sport i rekreaciju i izgradnju, odnosno uređenje sportskih domova u svim naseljima. 2) izuzetno, područje sportskog parka u Selnici potrebno je rezervirati izradom plana uređenja užeg područja.
Članak 125. 1) unutar područja Općine Selnica potrebno je kroz izradu planova i projekata osigurati: - dovršenje uređenja parka uz školu u Selnici, - dovršenje uređenja parka uz crkvu u Selnici, - uređenje područja „Muzeja nafte Selnica“ na južnom ulazu u Selnicu uz gospodarsku zonu, - dovršenje uređenja tradicijskih zelenih poteza uz ulice i oko poklonaca i raspela u svim naseljima, - uređenje k.č. 6054 k.o. Selnica izvedbom šetnice i parka uz potok.

Članak 126.

Članak 126. 1) unutar granica građevnog područja naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina, - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja radi njihove zaštite od gradnje. 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M 2) Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, te sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2.

Članak 127.

Članak 127. 1) u zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. 2) posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su sljedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, - visina vijenca građevina i etažnost građevina određuje se prema karakterističnom uzorku naselja, što je određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, - maksimalna visina vijenca za školske sportske dvorane, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 10,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine, - ako je unutar zone centralnih sadržaja određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu, - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m, - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, - otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, - a garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2.

Članak 127.

ovih odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1845 stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5., 7. i 8. ovih odredbi. 3) Ostali opći uvjeti gradnje građevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.

Članak 128.

Članak 128. 1) na građevinskoj čestici društvenog sadržaja – odgoja i obrazovanja, zdravstva, kulture i zabave, te sporta i rekreacije, može se odobriti postava jedne montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. 2) kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). 3) kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 12 m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. 4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. 5) grupa privremeno – montažnih građevina – kioska se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja.

Članak 129.

Članak 129. 1) u stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, skrb o starijim ili nemoćnim osobama, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. 3) izuzetno od prethodnog, etažnost građevina, koje se predviđaju kao osnovne na čestici, i u kojima se predviđa boravak većeg broja osoba, kao što su obrazovne ustanove, domovi za zbrinjavanje starijih osoba i slično, mogu imati etažnost po+p+2k (podrum+prizemlje+ 2 kata), ukoliko se krov predviđa s nagibom do 10°. 4) građevine društvenih djelatnosti, trebaju od prostora za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, kao i od prostora za uzgoj životinja, koje se eventualno nalaze na susjednim česticama, biti odmaknute najmanje 20,0 m. 5) građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, te uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost čestice koja iznosi kig<=0,4, Stranica 1846 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.

Članak 130.

Članak 130. 1) građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje društvenih djelatnosti ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone, - susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. 4.2 uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja

Članak 131.

Članak 131. 1) izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije, - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6. ovih odredbi. 4.2.1 izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 132. 1) izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti, i gradnju građevina navedenih u odredbama za uređenje svakog pojedinog izdvojenog područja. 2) namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje društvenih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “korištenje i namjena površina ” u mjerilu 1:25.000, a odnose se na: - čestice lovačkog doma u Selnici i Zaveščaku /oznaka lD/ - sportski parkovi i igrališta /oznaka R1/: - sportski park u Bukovcu, - sportski park i izletište u plešivici, - sportski park u praporčanu, - sportski park u Zaveščaku - planiranu rekreacijsku zonu uz retenciju Selnica. 3) unutar izdvojenog područja sportskog parka i izletišta u plešivici mogu se urediti ugostiteljsko - turistički sadržaji uslužnog i stacionarnog tipa u vidu kampa ili turističkog eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017. naselja, pod uvjetom da izgrađenost čestice ne prijeđe 40% njene površine, etažnost zgrada ne prijeđe 3 etaže i to po+p+1, a visina (vijenca) zgrada ne prijeđe 3,80 m.

Članak 133.

Članak 133. 1) kartografskim prikazom broj 1 - „korištenje i namjena površina“ određene su lokacije za gradnju lovačkih domova u Selnici i Zaveščaku, te je za njih moguće formirati pojedinačne čestice površine do najviše 1,0 ha. 2) koeficijent izgrađenosti čestice može najviše iznositi 0,4. 3) građevine lovačkog doma trebaju biti izgrađene kao drvene prizemnice visine vijenca do 3,8 m, nagiba krovnih ploha do 45° i s pokrovom od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 4) unutar čestice potrebno je urediti parkiralište za najmanje 10 osobnih vozila, kojeg je poželjno oblikovati kao nabijenu pošljunčanu ili travnatu površinu. 5) uz građevine lovačkog doma nije moguće izgraditi lovačku streljanu.

Članak 134.

Članak 134. 1) Sportske parkove i pojedinačna igrališta za standardne sportove tipa nogomet, rukomet, odbojka, tenis i slično, moguće je uređivati temeljem pojedinačnih projekata, na lokacijama određenim kartografskim prikazom. 2) unutar zone moguća je izgradnja građevine sportskih klubova sa sanitarnim čvorom, svlačionicama i manjim caffe barom. 3) građevine sportskih klubova trebaju biti izgrađene kao drvene ili zidane i žbukane prizemnice visine vijenca do 3,8 m, nagiba krovnih ploha do 45° i s pokrovom od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji.

Članak 135.

Članak 135. 1) Sportsko - rekreacijska zona uz retenciju Selnicatreba se uredite temeljem plana uređenja užeg područja. 2) Rekreativni sadržaji trebaju se zasnivati na korištenju vodenih površina za ribiče. 3) Sportski sadržaji područja trebaju se zasnivati na uređenju otvorenih sportskih borilišta. 4) unutar područja je moguće: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 120,0 m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala – drva, zemlje i slično, - graditi odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - te urediti sportska igrališta, najmanje 20,0 m udaljeno od vodene površine retencije. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Članak 136.

Članak 136. 1) unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih kulturnih 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 4.2.3 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 137.

Članak 137. 1) unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor. 2) u svrhu korištenja navedenih prostora mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke – odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. 5 uvjeti Za utvrđivanje koridora ili trasa i površina Za prometne i komunalne infrastrukturne sustave
Članak 138. 1) koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2. “infrastrukturni sustavi”. 2) Ovim ppuO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje sljedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa, - energetskog, koji obuhvaća dijelove sustava eksploatacije i prijenosa plina i postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije, - vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave za obranu od poplava i korištenje voda za piće i zaštitu od požara, te planirani sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, - komunalne prostore – groblja.

Članak 139.

Članak 139. 1) planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. 2) Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području Općine, mogu izdvajati površine za izgradnju crpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. 3) područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina i postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. 4) pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1847 5.1 prometni sustav 5.1.1 Cestovni promet 5.1.1.1 izvan građevinskih područja

Članak 140.

Članak 140. 1) 1) Radi osiguranja uvjeta za projektiranje novih prometnica čije trase su planski predviđene, osiguravaju se koridori unutar kojih, do preciziranja trase prometnice lokacijskom dozvolom ili aktom za građenje, nije dozvoljeno ništa graditi, i to u sljedećim minimalnim širinama koridora: - županijske ceste 40,00 m - lokalne ceste 20,00 m - ostale ceste 16,00 m 2) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa izvedene kategorizirane prometnice potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste u skladu sa člankom 55. Zakona o cestama (nn br. 84/11, 22/13, 54/13). 3) u slučaju projektiranja priključaka na kategoriziranu prometnicu, priključak je potrebno predvidjeti sukladno pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (nn br. 119/07), te je za isti potrebno ishoditi posebne uvjete nadležne uprave za ceste sukladno čl. 51. Zakona o cestama.

Članak 141.

Članak 141. 1) u cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima ovim ppuO-om se izvan građevinskih područja naselja planira izgradnja pješačko – biciklističkih staza uz sljedeće ceste: - žC 2005 – Vrhovljan (ž2003) – Selnica – Zebanec Selo – D209, - žC 2006 – D209 – Selnica – prekopa (D227). 2) uz županijske ceste, izvan naselja, pješačke i biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti zelenom površinom odvojeno od kolnika, a uz lokalne prema tehničkim mogućnostima.
Članak 142. 1) izvan granica građevinskih područja, uz županijske ceste se dozvoljava gradnja servisnih sadržaja. - benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. 2) Veličina čestice ograničava se na 40,0 m širine i 40,0 m dubine.

Članak 143.

Članak 143. 1) uz prometnice izvan granica građevinskih područja, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa površine od 6,0 m2 i veće. 5.1.1.2 u građevinskim područjima
Članak 144. 1) unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja, sve javne cestovne prometne Stranica 1848 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. 3) ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). 4) područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na županijsku cestu. 5) navedeno u prethodnom stavku ne primjenjuje se na područjima disperzne naseljenosti.

Članak 145.

Članak 145. 1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih trebaju biti udaljeni najmanje 30,0 m.
Članak 146. 1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. 2) izuzetno, minimalna širina koridora jednosmjerne ulice ili dvosmjerne slijepe ulice utvrđuje se sa 7,0 m, a maksimalna dužina takve ulice sa 250,0 m. 3) ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake). 4) Jedna vozna traka, minimalne širine 3,5 m može se graditi iznimno za stambene ulice, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.

Članak 147.

Članak 147. 1) izuzetno od prethodnog članka nerazvrstane ceste na području disperzne naseljenosti, kao i unutar područja vikend zona, posebno ukoliko su locirane u klancima ili uz briježne padine, mogu u pojedinim dionicama imati uže koridore, te biti izvedene kao makadami, ali širina kolovozne trake ne smije biti uža od 3,5 m, te se treba na prikladnim mjestima osigurati mogućnost mimoilaženja vozila.
Članak 148. 1) najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, ne može biti manja od 1,2 m, a preporuča se 1,6 m. 2) izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. 3) ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. 4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017.

Članak 149.

Članak 149. 1) glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema sljedećim normativima: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 inDuStRiJa i 0,45 1 zaposlenika SklaDiŠta 2 uReDSki 2,00 100 m2 korisnog pROStORi prostora 3 tRgOVine, 4,00 100 m2 korisnog uSluge i prostora ugOStitelJStVO 4 ViŠenaMJenSke 0,15 1 posjetitelja DVORane i SakRalne gRaĐeVine 5 SpORtSke 0,20 1 gledatelja gRaĐeVine 6 StaMBene 1,00 1 stan gRaĐeVine 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 4) Broj potrebnih parkirališnih i garažnih mjesta za stacionarne turističke građevine i komplekse određuje se prema posebnom propisu.

Članak 150.

Članak 150. 1) unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz županijske ceste treba odvojiti od kolnika zelenim površinama, prema prostornim mogućnostima. 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 151. 1) unutar granica građevinskog područja gospodarskih zona (unutar ili izvan naselja), uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa reklamnom površinom iznad 6,0 m2 do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. 2) Osim navedenog u prethodnom stavku, unutar granica građevinskog područja naselja, na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 3) unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.

Ostali akti u ovom izdanju (45)