Arhiva › 2017. › SGMŽ 9

SGMŽOpćina Selnica · 6. rujna 2017. · KLASA 350-02/06-01/1 · URBROJ 2109/15-07-15

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Selnica (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1849

Članak 151.

4) unutar zona urbanog zelenila i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1.2 poštanski promet
Članak 152. 1) Mreža poštanskog prometa za područje Općine uspostavljena je sa jednom područnom poštanskom jedinicom – Selnica, broj pošte je 40314, za sva naselja. 2) poštanski promet je u tom smislu potrebno održavati. 5.1.3 telekomunikacijski promet
Članak 153. 1) elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama (nn br. 73/08 i 90/11) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju slijedeći propisi: - pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (nn br. 114/10) - pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obveze investitora radova ili građevine (nn br. 42/09) - pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (nn br. 108/10) - uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme (nn br. 131/12). 2) Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. 3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.

Članak 153.

4) telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1849 - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.

Članak 154.

Članak 154. 1) Zone i uvjeti lociranja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme mobilnih komunikacijskih sustava, kao i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija, definirane su u prostornom planu Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br 7/01, 8/01 i 23/10), koji se primjenjuje neposredno i to: - neposrednom primjenom kartografskog prikaza telekomunikacijske infrastrukture iz izmjene i dopune prostornog plana Međimurske županije, - neposrednom primjenom odredbi Odluke o donošenju izmjene i dopune prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 23/10),) u postupcima za izdavanje lokacijskih dozvola za antenske stupove, tipske prihvate i bazne postaje s pripadajućom poveznom opremom mobilnih komunikacijskih sustava i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija. 2) Osim navedenih uvjeta kod lociranja antenskih stupova potrebno se pridržavati i sljedećih uvjeta: - samostojeće stupove s elektroničke komunikacijske infrastrukture i drugim vrstama antenskih uređaja treba locirati najmanje 100,0 m izvan naselja, te jednako toliko udaljeno od groblja, sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja, - tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju iz vizure prilaza naselju. 5.2 energetski sustav 5.2.1 prijenos i distribucija električne energije

Članak 155.

Članak 155. 1) područjem Općine ne prolaze visokonaponski elektroenergetski vodovi. 2) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti, a najviše za potrebe eksploatacije plina i geotermalne vode, te vezano na to turističke djelatnosti. 3) prilikom eventualne izgradnje novog dalekovoda u blizini naselja, treba graditi na način da budu izvedeni podzemno – kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselja.

Članak 156.

Članak 156. 1) Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna Stranica 1850 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. 2) transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. 5.2.2 prijenos i distribucija plina

Članak 157.

Članak 157. 1) Magistralni plinovod Mihovljan – Mursko Središće, koji prolazi područjem Općine potrebno je održavati temeljem posebnih propisa. 2) Za potrebe eksploatacije zemnog plina na području eksploatacijskih polja ugljikovodika Vukanovec, Vučkovec i Zebanec, transport plina do CpS Molve planira se izgradnje tehnološkog plinovoda, te plinskih čvorova Vučkovec i Međimurje. 3) utvrđena trasa plinovoda i pozicija plinskih čvorova označena je na kartografskom prikazu br. 2 „infrastrukturni sustavi“, a točna pozicija utvrđuje se temeljem idejnog rješenja u skladu s uvjetima iz članka 11. ovih odredbi.

Članak 157a.

Članak 157a. 1) Zaštitna zona cjevovoda za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja nije predviđena gradnja, a u izuzetnim slučajevima, posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje vlasnik, odnosno održavatelj cjevovoda. 2) Zona opasnosti cjevovoda za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je 200,0 m, odnosno 100,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje vlasnik, odnosno održavatelj cjevovoda. 3) u zelenom pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda za transport plina i produkata ugljikovodika zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno zabranjeno je obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.

Članak 158.

Članak 158. 1) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području Općine je dijelom uspostavljen, a predviđa se širenje mreže i povećanje broja priključaka. 2) Rekonstrukcija postojeće i širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim ppuO-om planiranim za eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017. širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske djelatnosti i to na način da se: - osigura kontinuirano vođenje srednjetlačnog plinovoda uličnim koridorima do planiranih gospodarskih zona i područja za razvoj naselja, kao i njihov spoj u prsten, - cjevovodi niskotlačnog plinovoda također lociraju unutar javnih, prometnih površina – koridora ulica, a ne preko građevinskih čestica, i to u pravilu jednostrano, - plinske redukcijske stanice lociraju unutar javnih zelenih površina, a ako to nije moguće na vlastitoj čestici, minimalne površine 5,0 x 6,0 m, pri čemu čestica treba imati direktni pristup na javnu prometnu površinu. 3) Obzirom da se radi o briježnoj općini umjesto niskotlačne mreže može se u svrhu opskrbe naselja plinom predvidjeti srednjetlačna mreža. 4) udaljenost ostalih instalacija unutar uličnih koridora od plinskih vodova potrebno je osigurati prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30 plinovod do toplovoda 1,00 1,00 5) kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli:

Članak 158.

minimalni razmak vrsta gradnje od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 0,20 od javnih cesta, ulica, putova i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenih građevina, trafostanica 4,00 i visokih stabala od vodotoka, bolnica, škola, dvorana 6,00 i sl. građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i grtađevina građenih od drveta ili obučenih u drvo od nadzemnuih visokonaponskih 10,00 kabela od željezničkih pruga 12,00 6) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, tako da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici. 7) ugradnja plinskog priključnog seta moguća je s vanjske strane pročelja građevine, u pravilu na uličnom pročelju, ako građevina nije na liniji regulacije ulice, te na bočno ili stražnje pročelje, i na način da se do seta osigura neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M 5.2.3 energija iz nekonvencionalnih obnovljivih izvora

Članak 158a.

Članak 158a. 1) Osim mogućnosti priključenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe električnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba građevina, poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. 2) korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora moguće je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. 3) energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske), - energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište. 4) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (nn br. 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 158b.

Članak 158b. 1) postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. 2) izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač. 3) individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih, poljoprivredno - gospodarskih) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja rekreacijskih zona može se predvidjeti lociranje sustava za: - pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine, - proizvodnju električne energije temeljeno na fotonaponskim panelima lociranim isključivo na eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1851 krovu ili drugi integrirani element zgrade, u funkciji izvora energije za vlastitu opskrbu električnom energijom i/ili kao prateću komercijalnu funkciju na čestici. 4) uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.

Članak 158b.

5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka, - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira, - kogeneracijska postrojenja u stambenim zonama, zonama centralnih i javnih sadržaja i sportskim zonama moraju biti razine mikro CHp ili mini CHp, - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika topline i fotonaponskih panela veća od površine krova građevina, u što se ne uračunavaju solarni, odnosno fotonaponski paneli integrirani u pročelja. 6) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju.

Članak 158c.

Članak 158c. 1) energane koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju, mogu se locirati u gospodarskim zonama, i uz izdvojena poljoprivredna gospodarstva, građena izvan naselja. 2) tipovi postrojenja su: - sunčane elektrane, - geotermalne elektrane, - elektrane na biomasu do uključivo 10,0 MW instalirane snage, - elektrane na tekuća biogoriva, - kombinacije navedenih tipova. 3) Sunčane elektrane mogu se unutar gospodarskih zona locirati kao osnovna ili prateća gospodarska funkcija pojedine čestice, a uz poljoprivredna gospodarstva, kao prateća gospodarska funkcija, odnosno: - fotonaponski paneli se mogu locirati na krov građevina ili ugraditi u pročelja, - oblikovati kao nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina, čija površina se utvrđuje u Stranica 1852 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni građevine. - postavljati na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu. 4) Sunčane elektrane se kao prateći sadržaj mogu locirati na česticama drugih tipova energana. 5) S obzirom da na području Općine postoje dvije bušotine s geotermalnim potencijalom, moguće je uz njih locirati geotermalnu elektranu, bez obzira na utvrđene granice građevinskih područja. 6) elektrane na biomasu dozvoljavaju se izvan građevinskih područja naselja do uključivo 10,0 MW instalirane snage, uz uvjet da su najmanje 100,0 m udaljene od državne i županijskih cesta.

Članak 158c.

7) elektrane na bioplin koncepcijski vezane uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja, mogu se locirati unutar na čestici poljoprivrednog gospodarstva ili na zasebnoj građevnoj čestici u blizini poljoprivrednog gospodarstva. 8) gradnja vjetroparkova na području Općine Selnica nije predviđena. 9) postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambene zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone sporta i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš, udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 10) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone. 5.3 vodnogospodarski sustav 5.3.1 Zaštitne građevine

Članak 159.

Članak 159. 1) Sustav obrane od bujičnih voda na području Općine je dijelom uspostavljen izgradnjom retencija Selnica i Vučkovec, te kanaliziranjem dijela briježnih vodotoka, a dodatno se planira izgradnja: - retencije Bratijanec na gornjem potoku, kao proširenje retencije Selnica, - retencija preporčan i. i praporčan ii. 2) Obranu od poplava potoka bujičara u briježnom dijelu Općine potrebno je provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 30,0 m od osi. 5.3.2 Vodoopskrbni sustav

Članak 160.

Članak 160. 1) Vodoopskrbni sustav na području Općine je pretežito izgrađen mrežom vodoopskrbe za sva naselja i izvedbom vodospreme u Selnici, a dovršit će se izvedbom dvaju planiranih vodosprema i to jedne u Bukovcu, a druge na međi naselja praporčan i Frkanovec. 2) Širenje mreže vodoopskrbe predviđa se osobito na planiranim područjima za razvoj naselja i gospodarskim zonama. eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017.
Članak 161. 1) prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. 2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. 3) na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko – rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 4) ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih i dovoljno kvalitetnih tehnoloških voda za navedene potrebe. 5) kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.

Članak 161.

5.3.3 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Članak 162. 1) koncept izgradnje javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje Općine Selnica temelji se na projektu sustava odvodnje i pročišćavanja fekalnih voda „aglomeracija Mursko Središće“ i dokumentu „Operativni program sa smjernicama za zaštitu vodnih resursa u pograničnom području – brežuljkasto područja gornjeg Međimurja“. 2) u sustav odvodnje otpadnih voda „aglomeracija Mursko Središće“ s uređajem za pročišćavanje lociranim istočno od Murskog Središća, predviđeno je priključenje područja naselja Selnica, Zebanec Selo, Donji Zebanec i gornji Zebanec. 3) Moguća varijantna rješenja sustava odvodnje otpadnih voda ostalih naselja Općine Selnica potrebno je temeljiti na Operativnom programu iz stavka 1. ovog članka. 4) tehničke elemente sustava (trase, ispuste i slično) aproksimativno su prikazane u kartografskom prikazu br. 2. „infrastrukturni sustavi“ a moguće ih je locirati i drugačije, uz poštivanje uvjeta racionalnog korištenja prostora i zaštite osjetljivih područja. 5) Javni sustavi odvodnje otpadnih voda mogu se početi koristiti tek nakon spajanja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 163.

Članak 163. 1) na područjima za koja će sustav odvodnje i pročišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren. 2) gospodarske i servisne građevine, a posebno proizvodni pogoni i građevine za uzgoj životinja, ne mogu se priključiti na sustav sanitarno-fekalne odvodnje, ukoliko 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M otpadne vode prije ispuštanja ne pročiste do razine propisane posebnim propisima. 3) nakon izgradnje sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, tehnološke otpadne vode se mogu upuštati u sustav samo nakon propisanog predtretmana.

Članak 164.

Članak 164. 1) Za područje disperzne izgrađenosti, te za prijelazno razdoblje do uspostave sustava, za naselja za koje je predviđena izvedba sustava zbrinjavanja sanitarnofekalnih voda naselja: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (nn 80/13) za ispuštanje u sustav javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću. 2) na području disperzne naseljenosti moguće je alternativno, posebno za prostore veće stambene gustoće, planirati izvedbu bioloških laguna.

Članak 165.

Članak 165. 1) Oborinske vode potrebno je rješavati priključenjem na sustav javne odvodnje oborinskih voda, odnosno skupljanjem u sustav otvorenih ili zatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda. 2) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta s brojem mjesta većim od 10, a posebno s površina servisa vozila i servisa poljoprivrednih strojeva, potrebno je prije ispuštanja u sustave oborinske odvodnje pročistiti separacijom pijeska, mulja, ulja, odnosno masti, prema posebnim propisima.
Članak 166. 1) Otpadne sanitarno-fekalne i tehnološke vode nije dozvoljeno: - ispuštati u površinske vodotoke ili jezera, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda - ispuštati u recipijent bez prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, do razine kvalitete recipijenta. 2) Oborinske vode nije dozvoljeno: - ispuštati u sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara uvjetima iz pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („narodne novine“ broj 80/13, 43/14 i 27/15). 3) Otpadne vode iz gnojišnih i osočnih jama nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda već se iste moraju zbrinjavati prema posebnim propisima. 4) u poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su posebne smjernice za uređenje prostora i gradnju na prostorima posebno osjetljivim u odnosu na zaštitu voda. eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1853 5.4 groblje

Članak 167.

Članak 167. 1) groblje se određuje kao prostor namijenjen za ukop ljudi ismještaj odgovarajućih pratećih funkcija sukladno Zakonu o grobljima (nn br. 19/98 i 50/12), te pravilniku o grobljima (nn br. 99/2002). 2) planom predviđeno proširenje groblja pretpostavlja osiguranje zaštitnog zelenila i uređenje parkirališnih površina u kontaktnim površinama prema stambenoj zoni, sukladno propisima iz stavka 1. ovog članka. 3) građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, javna i sakralna plastika, te servisni prostori za parkiranje i kolni pristup. 4) u ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 5) Sve građevine na groblju trebaju se graditi kao prizemnice, visine vijenca do 4,80 m 7,0 m, osim zvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti veće visine. 6) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 7) kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja. 6 mjere Zaštite krajobraZniH i prirodniH vrijednosti i kulturno - povijesniH cjelina 6.1 krajobrazne vrijednosti

Članak 168.

Članak 168. 1) u cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja – kapelica, poklonaca i raspela, te pratećih hortikulturnih elemenata - ograđenog cvjetnjaka, odnosno soliternog stabla ili skupine visokih stabala, tradicionalnih vrsta (hrast, lipa, kesten, dud). 2) ukoliko se vrše zahvati na kapelicama, pokloncima i raspelima, koji su definirani kao evidentirana kulturna baština, prema poglavlju 6.3. ovih odredbi, potrebno je zahvat izvršiti prema mjerama zaštite iz istog poglavlja. 3) kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima značajnijih poljskih putova, postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

Članak 169.

Članak 169. 1) u cilju očuvanja postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne Stranica 1854 - Broj 9 “SlužBeni glaSnik M građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
Članak 170. 1) područje inundacije vodotoka Brodec i Selnički potok, sve do ulijevanja u retenciju Selnica potrebno je očuvati kao krajobraznu vrijednost, očuvati prirodno meandriranje korita, a sve zahvate na koritu potrebno je vršiti bez upotrebe mehanizacije i s očuvanjem prirodnih plitkih pokosa, koji omogućuju prijelaz vegetacije u zonu inundacije. 6.2 mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 170a.

Članak 170a. 1) unutar područja obuhvata ppuO Selnica se ne nalaze područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode (nn br. 80/13). 2) unutar područja Općine dijelom se proteže područje ekološke mreže – HR2003146 Međimurje, utvrđeno prema uredbi o ekološkoj mreži (nn br. 124/13) s ciljem očuvanja: - stanišnog tipa nizinskih (livada) košanica sa zaštićenim trajnicama velika krvara (Sanguisorba officinalis) i livadni repak (alopecurus pratensis) - vrsta leptira - veliki livadni plavac (Maculianea telejus), danja medonjica (euplagia quadripunctaria), kiseličin livadni plavac (lycaena dispar) i zagasiti livadni plavac (Maculinea nausithous). 3) Mjere zaštite za područja ekološke mreže odnose se na postupke kao što su: - sprečavanje zarastanja travnjaka, - svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta, - osiguranje poticaja za očuvanje biološke raznolikosti, - gospodarenje travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, - očuvanje bioloških vrsta značajnih za stanišni tip, zabrana namjernog unošenja stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizame, - očuvanje povoljne razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka, - očuvanje povoljnog vodnog režima, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni. 4) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže, podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2.

Članak 170a.

Zakonu o zaštiti prirode („narodne novine broj 80/13) i članku 3. pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu („narodne novine“ broj 118/09).
Članak 170b. 1) utvrđeni uvjeti i mjere zaštite prirode: - zaštita prirode provodi se kroz očuvanje bioloških i krajobraznih raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, eĐiMuRSke županiJe” 6. rujna 2017. - u cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada i slično, - potrebno je očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzake, slapove) i povoljnu dinamiku voda (meandriranjem prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i drugo), - prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka, s ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirani zahvat na način da se zadrži prirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je takav zahvat neophodan, korito treba obložiti grubo obrađenim kamenom, - u što većoj mjeri je potrebno zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje treba vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (namjena uklopljena u krajobraz, slika naselja u krajobrazu), - prilikom planiranja građevinskih područja naselja, pojedine dijelove naselja koji su do sada bili neizgrađeni, treba sačuvati kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne zelene površine, - pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora, - za područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako od područja, - za planirani zahvat, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekološku mrežu.

Članak 171.

Članak 171. 1) u cilju očuvanja prirodnih predjela, šume koje su na području Općine pretežito zaštitne šume s funkcijom očuvanja zemljišta od erozije, nije dozvoljeno krčiti sistemom totalne sječe, već sukcesivnom sječom manjeg obima s pošumljavanjem. 2) u šumama koje su na kartografskom prikazu br. 1. „korištenje i namjena površina“ označena kao zaštitne šume /oznake Š2/ osnovna funkcija je kao i kod gospodarskih šuma /oznake Š1/ gospodarska, s razlikom da je u zaštitnim šumama potrebno provoditi mjere koje pri gospodarenju šumama osiguravaju zaštitu od erozije tla.

Članak 172.

Članak 172. 1) u cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je: - vodotoke (potoke i kanale) izvan naselja, uređivati na način koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, - unutar naselja treba spriječiti zacjevljivanje vodotoka i njihovo pretvaranje u kanalizacijske sustave, osim 6. rujna 2017. “SlužBeni glaSnik M kanala koji služe za odvodnju oborinskih voda iz naselja a koje treba uklopiti u sustav odvodnje oborinskih voda, - unutar naselja se mogu izvoditi samo minimalni hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava i odvodnja oborinskih i zaobalnih voda, - sve hidrotehničke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka. 2) Vegetacijski pojas vodotoka iznosi 15,0 m od osi vodotoka unutar građevinskih područja, te 30,0 m od osi vodotoka izvan građevinskih područja. 3) Vegetacijski pojas vodenih površina ribnjaka, bara i mrtvica određen je s 30,0 m od obale ili nasipa. 4) unutar vegetacijskih pojasa vodotoka i drugih vodenih površina, ne mogu se odobravati zahvati u prostoru, ne može se locirati linijska infrastruktura (prometna mreža, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija) i ne mogu se formirati nove građevne čestice. 5) iznimno od stavka 4. ovog članka, gradnja unutar vegetacijskog pojasa može se dozvoliti ukoliko se radi o građevinama čije funkcioniranje je vezano uz sam vodotok, kao što su mlin, mlinarska kuća, skelarska kuća i slično, ili ukoliko se radi o postojećim, izgrađenim građevnim česticama unutar naselja.

Članak 172.

6.3 mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti
Članak 173. 1) Za sada nisu evidentirani arheološki lokaliteti na prostoru Općine. 2) ukoliko se pri izvođenju bilo kakvih radova u zemlji naiđe, ili se pretpostavlja da se naišlo, na predmete ili nalaze arheološkog ili povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu -upravu za zaštitu kulturne baštine –konzervatorski odjel u Varaždinu ili stručnjakearheološkog odjela Muzeja Međimurja Čakovec, koja će utvrditi daljini postupak, ovisno o nalazima.

Članak 174.

Članak 174. 1) na području Općine Selnica su kao kulturno dobro utvrđeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (nn br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12) pod brojem Z- 3435 registrirani župna crkva sv. Marka, župni dvor i pripadajuće pomoćne građevine. 2) evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području Općine Selnica je sljedeća: Selnica - trg sv. Marka 2 – javna građevina na trgu u kojoj je dječji vrtić (prizemnica, tlocrta u obliku slova l) - a. Stepinca 18 – visoka prizemnica u blizini župnog dvora, pročelja bogato ukrašenih neostilskim elementima. izgrađena vjerojatno početkom 20. st. - a. Stepinca 20 – mala, skromna stambena prizemnica izgrađena vjerojatno polovicom 20. st. građena „u ključ“ - pil sv. Josipa iz 1831. g. – smješten je na istočnom raskrižju u Selnici eĐiMuRSke županiJe” Broj 9 - Stranica 1855 - tradicijski stambeno-gospodarski kompleks – u sjevernom dijelu naselja na kbr.171 (13), a sastoji se od stambene i nekoliko gospodarskih pomoćnih građevina Bukovec - kameno raspelo u sjevernom dijelu naselja – nastalo vjerojatno 18/19. st., vrlo lijepo oblikovano, ukrašeno reljefima, ograđeno je metalnom ogradom, - tradicijska gospodarska građevina – smještena kraj kbr. 40, Donji koncovčak - kameno raspelo kraj potoka – smješteno na raskrižju, nastalo pol.19. st., ukrašeno klasicističkim elementima, ograđeno metalnom ogradom, - spomenik nOR-a – smješten nasuprot raspelu uz potok, - spomenik nOR-a – smješten južno od nogometnog igrališta, - etnološke građevine – nekoliko tradicijskih stambenih i pomoćnih građevina u predjelu vinograda, Donji Zebanec - raspelo uz lC-20016 gornji Zebanec - raspelo uz žC-2005 – jednostavno raspelo smješteno na južnom ulazu u naselje, ograđeno metalnom ogradom Zebanec Selo - raspelo u središtu naselja – jednostavno raspelo smješteno uz nogometno igralište – na raskrižju, ograđeno metalnom ogradom Merhatovec - raspelo uz lC-20017, - tradicijske stambene građevine –na kbr. 14, 23 (stambeno-gospodarski kompleks) i 43 Zaveščak - kameno raspelo na raskrižju putova između naselja Zaveščak i Donji koncovčak - poklonac Srca isusova iz 1939. g. – smješten kraj ceste među vinogradima, - Zaveščak kbr.62 - stambena kuća nastala vjerojatno na prijelazu 19/20 st., a uz nju nekoliko pomoćnih drvenih građevina.

Članak 174.

3) Zaštita registriranog kulturnog dobra provodi se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara 4) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina i javne plastike iz stavka 2. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog – povijesnog nasljeđa. 5) u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora u svrhu uređenja okoliša ili izvedbe zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici iz stavka 2. ovog članka, obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne uprave za zaštitu kulturne baštine. 6) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.

Ostali akti u ovom izdanju (45)