Arhiva › 2017. › SGGČ 3

SGGČGrad Čakovec · 30. lipnja 2017. · KLASA 021-05/17-01/9 · URBROJ 2109/2-02-17-05

Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca - pročišćeni tekst

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 41

Članak 14.

- poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno servisni sadržaji te hoteli.
(7) Na površinama gospodarsko poslovne namjene (K) mogu se graditi građevine i za druge, kompatibilne sadržaje: - izložbeni i izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja; - ugostiteljske građevine i građevine za zabavu; - komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže; - športsko-rekreacijski sadržaji; - javne i zaštitne zelene površine.
(8) Unutar zona gospodarsko poslovne namjene (K) ne mogu se graditi građevine za industrijsko-zanatsku proizvodnju, kao ni gradnja građevina niti prostorija stambene namjene.
(9) Unutar područja označenih oznakom 1.6. i 2.2., prikazanih u kartografskom prikazu br. 4.c (Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Oblici korištenja - urbana pravila) mogu se graditi građevine za industrijsko-zanatsku proizvodnju, odnosno postojeće građevine trgovačko uslužnih namjena K1 i K2 mogu se prenamijeniti u I1 i I2. 1.1.6. Gospodarska ugostiteljsko-turistička namjena - T

Članak 15.

Članak 15.
(1) Zone ugostiteljsko-turističke namjene (T) namijenjene su uređenju površina i izgradnji ugostiteljskog sadržaja.
(2) Za ugostiteljsko-turističku namjenu (T) određena je dodatno i podzona: • hotel T1.
(3) Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene prvenstveno će se razvijati u zonama gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene, dok se pojedinačne građevine ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi i unutar zona drugih namjena, u skladu s ukupnim odredbama ovog Plana. 1.1.7. Športsko-rekreacijska namjena - R

Članak 16.

Članak 16.
(1) U zonama športsko-rekreacijske namjene (R) može se odvijati gradnja građevina namijenjenih športskim i rekreacijskim aktivnostima te uređivati športska i rekreacijska igrališta s pratećim građevinama i sadržajima, prema uvjetima određenim za pojedinu podzonu.
(2) Unutar zona športsko-rekreacijske namjene ne može se odvijati gradnja građevina niti prostorija stambene namjene, niti drugih namjena osim ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti u funkciji osnovnog sadržaja ili uslužnih djelatnosti koje se nadograđuju na športsko - rekreacijske u zonama športa (fitness, wellness i sl.).
(3) U svim zonama športsko-rekreacijske namjene mogu se na samostalnim česticama graditi i uređivati javne zelene površine i javne prometne površine.
(4) Zone športsko-rekreacijske namjene se dijele na: • podzone športa (s izgradnjom) R1, • podzone rekreacije (bez izgradnje) R2, • podzone kupališta R3, • poligon za dresuru pasa R5.
(5) U podzonama športa mogu se graditi sve vrste športskih i rekreacijskih građevina visokogradnje, te uređivati športska i rekreacijska igrališta, uz koje se mogu graditi i građevine i prostorije pratećih djelatnosti.
(6) U podzonama rekreacije mogu se graditi i uređivati otvorena športska i rekreacijska igrališta bez tribina, naprave i konstrukcija, trim-staze, vježbališta i slično. U ovim zonama moguća je gradnja manjih građevina s pratećim prostorima.
(7) Unutar građevinskog područja grada, u zonama športa i rekreacije nije predviđena mogućnost lociranja izrazito bučnih ili drugih vrsta športskih sadržaja, koji Stranica 230 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 bi mogli ugroziti kontaktna područja druge namjene (speedway, karting, uzletno - sletne staze raznih vrsta letjelica i slično).

Članak 16.

1.1.8. Javne zelene površine Z s dodatnom numeričkom oznakom
Članak 17.
(1) Zone javnih zelenih površina mogu se uređivati kao: - javni parkovi - Z1, - igrališta - Z2, - uređene zelene površine, odmorišta, drvoredi i sl. - Z3, - ostale krajobrazno uređene površine Z4,
(2) Javni park (Z1) je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.
(3) Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreacijskih površina.
(4) Tipologija javnog parka određena je načinom i razinom opremljenosti sadržajima i drugom opremom. Prema tipologiji javni parkovi se diferenciraju na gradske parkove i parkove susjedstva.
(5) U zonama javnih parkova (Z1) uređivat će se parkovne površine izgradnjom pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, te saniranjem postojećih i sadnjom novih autohtonih vrsta biljnog materijala. U zonama javnih zelenih površina ne može se odvijati gradnja građevina visokogradnje.
(6) U zonama javnih zelenih površina mogu se na samostalnim česticama graditi i uređivati javna dječja igrališta (Z2). U ovim zonama mogu se postavljati manje montažno demontažne prenosive parkovne građevine i urbana oprema. 1.1.9. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 18.

Članak 18.
(1) Zone zaštitnih zelenih površina odnose se na: - površine koje predstavljaju zaštitni tampon između zona i podzona različitih namjena; - zelene cjeline od posebnog lokalnog značaja (neke od navedenih cjelina definirane su kao javne zelene, a neke kao zaštitne zelene površine); - zone rezervacije prostora.
(2) U zonama zaštitnih zelenih površina mogu se na samostalnim česticama graditi i uređivati javne prometne površine i javna dječja igrališta. U ovim se zonama mogu postavljati manje montažno demontažne prenosive parkovne građevine i urbana oprema.
(3) U zonama zaštitnih zelenih površina ne može se odvijati gradnja građevina visokogradnje.
(4) Unutar podzona zaštitnih zelenih površina (Z): • zelenih cjelina od posebnog lokalnog značaja - mogu se upražnjavati rekreacijske aktivnosti, ali ne i u smislu bavljenja rekreacijom kao poslovnom djelatnošću, ali se dodatno uvjetuje djelatnost rekreacije isključivo na otvorenom prostoru, - mogu se uređivati javna dječja igrališta, na način da se postavljaju manje montažno demontažne prenosive parkovne građevine i urbana oprema. • zelenih tampon zona između zona i podzona različitih namjena - mogu se saditi višegodišnji nasadi primjerenih autohtonih biljnih vrsta • zona rezervacije prostora - mogu se uzgajati usjevi vrtnog i ukrasnog bilja. 1.1.10. Visoko zelenilo ili šuma - Š
Članak 18 a.
(1) Zone visokog zelenila ili šume (Š) su površine unutar građevinskog područja grada, koje se uređuju sadnjom visokog raslinja, po mogućnosti temeljem šumske gospodarske osnove, te se sukladno tome, mogu koristiti kao šumski gospodarski prostori.

Članak 18.

(2) Zone visokog zelenila, odnosno šuma se ne mogu se izgrađivati, a u odnosu na ostale zone unutar građevinskog područja, imaju prvenstveno ambijentalni značaj i ulogu povećanja kakvoće zraka u gradu.
(3) Šumske sastojine koje se primjenjuju unutar građevinskog područja ne smiju imati alergena svojstva. 1.1.11. Posebna namjena - N
Članak 19.
(1) Zone posebne namjene određene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i uređuju se prema posebnim propisima. 1.1.12. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 20.

Članak 20.
(1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji, infrastrukturne građevine na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske, površinske i druge prometne građevine. Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 231
(2) Područje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (IS1) može se u manjoj mjeri širiti na okolni prostor, ukoliko je to nužno za povećanje kapaciteta ili kvaltete rada uređeja.
(3) Na površinama predviđenim za gradnju komunalnih građevina i uređaja te infrastrukturnih građevina na posebnim prostorima i građevnim česticama mogu se graditi trafostanice 110/35 kV i 35/10(20) kV - IS2.
(4) Na površinama predviđenim za gradnju ili rekonstrukciju postojećih građevina prometne infrastrukture (površinske i linijske), planiraju se: - autobusni kolodvor - AK, - željeznički kolodvor - ŽK, - benzinske postaje s pratećim sadržajima - IS3, - javne parkirališne površine - IS4 - teretni terminal za pretovar robe s cestovnih transportnih vozila na željeznički (industrijski) kolosijek - IS5 - linijska željeznička i cestovna infrastruktura s pripadajućim objektima, uređajima, stajalištima linijskog prometa, kao i druge površine koje se koriste u prometne svrhe, uključujući pješačke površine i trgove - bez posebne oznake.
(5) Na građevnim se česticama autobusnog i željezničkog kolodvora, te teretnih terminala za pretovar robe s cestovnih transportnih vozila na željeznički sustav mogu graditi i poslovne građevine (uredske i prateće).

Članak 20.

(6) Na površinama infrastrukturnih sustava iz ovog članka ne mogu se graditi stambene građevine. 1.1.13. Groblje - G
Članak 21.
(1) Površina gradskog groblja obuhvaćena je granicom obuhvata GUP-a Čakovca, te u tom smislu ima obilježje funkcionalne zone, iako se radi o izdvojenom građevinskom području, lociranom na području prigradskog naselja Mihovljan.
(2) Postojeće groblje predviđeno je za proširenje u okviru prostornih mogućnosti, a prema kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena prostora, u mjerilu 1:5000.
(3) Groblje je površina na kojoj se osim uređenja ukopnih mjesta, mogu graditi i prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (grobne kuće - mrtvačnica, kapele), a unutar zone groblja mogu se obavljati djelatnosti: - trgovina na malo cvijećem; - pogrebne i prateće djelatnosti. 1.1.14. Vodne površine - V

Članak 22.

Članak 22.
(1) Površine pod vodom (V) su površine retencija, otvorenih vodotoka - reguliranog potoka Trnava i Lateralnog kanala i planirano jezero u Perivoju Zrinskih oko starog dvorca.
(2) Planom je predviđena revitalizacija Trnave pejsažnim uređenjem (revitalizacija biljnih autohtonih vrsta uz potok).
(3) 30 m od osi otvorenog vodotoka ne mogu se graditi građevine ni podizati ograde.
(4) Površine povremeno pod vodom su površina retencije »Pribislavec« južno od groblja i šire područje retencije »Globetka«.
(5) Površina iz stavka 4. ovog članka može se koristiti kao parkovna površina ili površina za rekreaciju bez gradnje. 1.2. Razgraničenje namjena površina

Članak 23.

Članak 23.
(1) Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice koje se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se urbanističkim planovima uređenja.
(2) Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje). 2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA GRA- ĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU, ŽUPANIJU I GRAD ČAKOVEC
Članak 24.
(1) Ovim GUP-om osigurane su površine i koridori za smještaj građevina od važnosti za Državu i Županiju uz uvažavanje ograničenja korištenja prostora. Uvjeti smještaja građevina utvrđeni su Prostornim planom Županije i Prostornim planom uređenja Grada Čakovca.
(2) Građevine od važnosti za Državu određene su posebnim propisom, te Programom prostornog uređenja Države, a građevine od važnosti za Županiju Prostornim planom Županije. Ovim GUP-om utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 25.

Članak 25.
(1) A/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE: • cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - državne ceste kroz grad - D3 i D209, - južna obilaznica grada Čakovca Stranica 232 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 • željezničke građevine s pripadajućim uređajima - željeznička pruga M501 DG - Čakovec - Kotoriba - DG - željeznička pruga R201 Zaprešić - Čakovec • elektroenergetske građevine - dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV • građevine za transport plina - magistralni plinovod Varaždin-Čakovec • vodne građevine - sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca kapaciteta 75000 ekvivalent stanovnika • građevine posebne namjene Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova
(2) B/ PLANIRANE MOGUĆE RAĐEVINE: • cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - istočna obilaznica grada Čakovca, - sjeverna obilaznica grada Čakovca, kao prometnica državnog značaja. • željezničke građevine s pripadajućim uređajima - željeznička pruga Kotoriba-Pragersko (drugi kolosijek), - željeznička pruga Čakovec-Kotoriba (drugi kolosijek), - putnički željeznički kolodvor Čakovec. 2.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

Članak 26.

Članak 26.
(1) A/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE: • vodne građevine - vodoopskrbni sustav - retencije za obranu od poplava u neposrednom kontaktnom području građevinskog područja grada
Članak 27.
(1) Rekonstrukciju i proširenje postojećih građevina iz članaka 25. i 26. moguće je izvršiti uz uvjete:
(2) Osigurati prostor uz željezničku prugu Čakovec-Varaždin i magistralnu željezničku prugu Kotoriba-Pragersko za drugi kolosijek (prema posebnim uvjetima HŽ-a), a minimalno u širini 50,0 m s obzirom na os postojećeg kolosijeka.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku, Međimursku županiju i Grad Čakovec - prometne, energetske, vodne, proizvodne, športske, nepokretna kulturna dobra i građevine posebne namjene grade se, dograđuju, nadograđuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora, posebnim propisima i urbanim pravilima ove Odluke. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 29.
(1) Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određeni su u urbanim pravilima ove Odluke i na kartografskim prikazima br. 1/ Korištenje i namjena prostora; br. 2a/ Mreža gospodarskih djelatnosti; br. 4c/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Oblici korištenja-urbana pravila.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Na površinama gospodarske namjene može se izvoditi: a/ sanacija građevina - promjena stanja građevina (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova, dogradnja, nova gradnja) uz mogućnost preparcelacije; b/ nova gradnja uz mogućnost preparcelacije; c/ uređenje zelenih površina; d/ potrebna prometna i komunalna infrastruktura. 3.1. Namjena građevina
Članak 31.
(1) Građevine i kompleksi gospodarskih djelatnosti, u pravilu se lociraju, ovisno o osnovnim djelatnostima kojima su namijenjene, unutar zona, odnosno podzona odgovarajuće namjene: - proizvodne (I, I1, I2), sukladno odredbama iz članka 13. ovih odredbi, - poslovne (K, K1, K2, K3) sukladno odredbama iz članaka 14. ovih odredbi, - ugostiteljsko - turističke (T, T1), sukladno odredbama iz članka 15. ovih odredbi.
(2) Na česticama gospodarskih djelatnosti, prema stavku 1. ovog članka, mogu se dodatno graditi: - prateći sadržaji koji upotpunjuju osnovnu djelatnost, u pravilu poslovne, ugostiteljske i rekreacijske namjene za vlastite potrebe, - pomoćni sadržaji, kao što su - parkirališta i/ili garaže, uključujući i nadstrešnice u navedenoj funkciji, porte, rampe, mjerni uređaji, energetske građevine i slično.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - dozvoljava se izgradnja novih građevina proizvodne namjene ili prenamjena postojećih poslovnih građevina u proizvodne, na površi- Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 233 nama poslovne namijenjene, osobito uslužnih i trgovačkih djelatnosti (K, K1 i K2), ukoliko se radi o površinama koje se neposredno nastavljaju uz industrijske zone čija prenamjena neće negativno utjecati na kontaktna područja stambene ili mješovite namjene, odnosno za područja označena oznakom 1.6. i 2.2. u kartografskom prikazu br. 4.c/Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Oblici korištenja - urbana pravila, - dozvoljava se gradnja hotela unutar površina poslovne, uslužne ili trgovačke namjene (K, K1 i K2),
(4) Mogućnost i način lociranja sadržaja, odnosno građevina gospodarske namjene unutar zona javne i društvene namjene (D, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7 i D8) i određenih zona športa i rekreacije (R1 i R3)

Članak 31.

određena je uvjetima za navedene zone i obrađena u poglavlju 4. ovih odredbi.
(5) Mogućnost i način gradnje sadržaja, odnosno građevina gospodarske namjene unutar stambene zone (S) i zona mješovite namjene (M, M1 i M2), određena je uvjetima za navedene zone i obrađena u poglavlju 5. ovih odredbi. 3.2. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 32.
(1) Minimalna preporučena površina građevne čestice u zonama proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1) je 1.500,0 m2, ali je moguće formirati i čestice manjih površina, posebno ukoliko se radi o interpolaciji unutar postojeće proizvodne zone.
(2) Najmanja širina građevne čestice gospodarske namjene je 28 m.
(3) Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice gospodarske namjene je 1:5.
(4) Građevne čestice u gospodarskim zonama (radnim podzonama) moraju biti odijeljene zelenim pojasom od najmanje 20,0 m ili javnom prometnom površinom od građevnih čestica stambenih i javnih namjena.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene je kig=0,4.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko je površina građevne čestice veća od 1,0 ha, koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene u gospodarskim, proizvodnim zonama (I, I1 i I2) i gospodarskim, poslovnim zonama (K, K1, K2 i K3) može biti i veći, do najviše kig= 0,6.
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevnih čestica gospodarske namjene je kis=1,2.
Članak 34.
(1) Ukoliko su, na izgrađenim građevnim česticama gospodarske namjene, vrijednosti koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis) veće od određenih prethodnim člankom, zatečene građevine se mogu rekonstruirati ili se može izvršiti zamjenska gradnja do utvrđenih zatečenih vrijednosti navedenih koeficijenata, uz uvjet da se projektnim rješenjem dokaže funkcionalnost obavljanja predmetne djelatnosti na građevnoj čestici. 3.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 35.

Članak 35.
(1) Gradivi dio građevne čestice gospodarske namjene utvrditi će se projektnom dokumentacijom prema uvjetima iz ovih Odredbi ili prema uvjetima iz prostornog plana užeg područja, a preostali dio građevne čestice definirat će se projektom vanjskog uređenja.
Članak 36.
(1) Osnovne građevine gospodarske namjene i ostale građevine grade se, unutar gradivog dijela čestice.
(2) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati: - potporni zidovi, - prostori za manipulaciju, - parkirališta, - komunalne građevine i uređaji, - prometne građevine i uređaji.
(3) Podzemne garaže s pripadajućim konstruktivnim dijelovima i prometnicama mogu se locirati unutar i izvan područja za razvoj građevina, uz uvjet da ukupni koeficijent izgrađenosti čestice koji se dobije zbrajanjem bruto tlocrtne površine garaže i ostalih građevina na čestici, ne prelazi kig=0,8.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
(2) Iznimno, u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja (interpolacija), udaljenost obveznog građevinskog pravca može biti i manja, tj. formirat će se prema susjednim građevinama.
(3) Udaljenost građevina građenih na čestici gospodarske namjene, od međe prema susjednoj građevnoj čestici ili (planiranoj) površini gospodarske namjene, ne može biti manja od ½ visine (vijenca) predmetne građevine, niti manja od 4,0 m.
(4) Izuzetno od stavaka 3. i 4. ovog članka, gradnja građevina na manjoj udaljenosti, kao i poluugrađena Stranica 234 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 gradnja, moguća je uz primjenu posebnih mjera protupožarne zaštite, u pretežito izgrađenim dijelovima gospodarske zone na zapadnom dijelu grada i na postojećim česticama sa zatečenim koeficijentom izgrađenosti većim od 0,4 na kojima se vrše zahvati sanacije, rekonstrukcije ili zamjenske gradnje sa svrhom privođenja čestice planiranoj namjeni.
(5) Udaljenost proizvodnih građevina građenih unutar gospodarskih zona (I, I1, I2, K, K1, K2) od najbližih stambenih građevina, smještajnih turističkih građevina i građevina društvenih djelatnosti treba biti najmanje 20,0 m. 3.4. Oblikovanje građevina

Članak 38.

Članak 38.
(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja građevina, uz upotrebu postojanih i suvremenih materijala za građenje.
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima iz prvog stavka ovog članka.
(3) Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija na građevinama, kako bi se ostvarila što bolja slika radne zone - suvremenog industrijskog okružja.
(4) Pri gradnji građevina gospodarske namjene i građevina iz članka 31 koje su dio kompleksa na jednoj građevnoj čestici, potrebno je ostvariti prostornu ravnotežu (kompozicijom, proporcijama, kontrastom, ponavljanjem oblika, visinom, materijalima i drugim elementima); osobito na potezima koji definiraju ulaz u grad.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba koji predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
(2) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.
(3) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. 3.5. Visina građevina
Članak 40.
(1) Visina vijenca gospodarskih građevina utvrđuje se s najviše 8,5 m, a niža visina se utvrđuje za gospodarske građevine u stambenim i mješovitim zonama niske izgradnje, sukladno uvjetima za pojedinu zonu.»
(2) Građevine ili dijelovi građevina u gospodarskim zonama mogu imati veću visinu vijenca od utvrđene stavkom 1. ovog članka i to: - ukoliko to uvjetuje proizvodno - tehnološki proces, radni uvjeti, mjere zaštite ili drugi posebni propis, - ukoliko to uvjetuje tehnologija skladištenja, primjerice za visokoregalna skladišta, silose i slično, - ukoliko to uvjetuje visina konstrukcije ili potrebna dimenzija instalacijskih etaža - upravne zgrade ili dijelovi gospodarskih kompleksa namijenjenih za upravne i servisne funkcije mogu imati do 5 nadzemnih korisnih etaža (E=P+4), te im visina vijenca proizlazi iz mogućnosti realizacije navedene etažnosti
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, smještajne turističke građevine, ukoliko se grade u zonama turističke namjene - hoteli (T1) ili su planovima užih područja predviđeni na česticama unutar GUP-om određenih u zona mješovite namjene (M), mogu smještajni dio građevine oblikovati na način da imaju najviše 2 podzemne i 7 nadzemnih etaža, odnosno ukupno 9 etaža (E= 2Po+P+6).

Članak 40.

3.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 41.
(1) Izgradnja na površinama gospodarske namjene (građevina osnovne namjene i ostalih građevina), mora obuhvatiti i uređenje okoliša na građevnoj čestici gospodarske namjene.
(2) Najmanje 20% površine građevne čestice gospodarske namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.
(3) Rubne dijelove građevnih čestica gospodarske namjene prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojase zaštitnog zelenila opisanog u stavku 2. ovog članka, uz uvjet poštivanja trokuta preglednosti na česticama uz križanja prometnica.
(4) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.
(5) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.
(6) Vanjsko uređenje građevne čestice mora biti definirano projektom hortikulture u sastavu tehničke dokumentacije za građevinsku dozvolu.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Građevna čestica gospodarske namjene mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - sabirnu ili prilaznu cestu.
(2) Najmanja širina profila prilaznih cesta je 10 m, s minimalnom širinom kolnika 6 m.
(3) Na građevnim česticama koje nemaju izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 235 ne mogu se graditi građevine bez prethodne izrade idejnog prometnog rješenja dijela bloka ili cijelog bloka, a prema uvjetima iz ovih Odredbi za provođenje.
(4) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
(5) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Parkirališta na površinama gospodarske namjene rješavaju se, u pravilu, na građevnim česticama gospodarske namjene.
(2) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini ili građevnom kompleksu, a utvrđuje se prema poglavlju 6.1.2. Parkirališta i garaže.
(3) Parkirališne površine na građevnim česticama gospodarske namjene uređuju se sukladno odredbama iz poglavlja 6.5.2. Odvodnja i mjerama zaštite voda iz poglavlja 10.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Na parkiralištima na površinama gospodarske namjene potrebno je osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju.
(2) Parkirna mjesta iz stavka 1 ovog članka moraju biti najmanje veličine 300x500 cm i vidljivo označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.
(3) Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama gospodarske i drugih namjena potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).
(3) Visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, najviše 1,6 m, s tim da je visina punog, neprozirnog dijela najviše 0,5 m, dok dio ograde od gornjeg ruba punog podnožja do pune visine treba biti od prozračnog, transparentnog materijala.
(4) Visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, najviše 2,0 m.
(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,6 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezinog korištenja.
(6) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. 3.7. Kiosci i reklamne naprave

Članak 46.

Članak 46.
(1) Montažno-demontažne građevine (kiosci), koje se postavljaju kao privremene građevine, mogu se postavljati na javnim površinama u skladu s Odlukom kojom se uređuje komunalni red na području Grada Čakovca. Iznimno se kiosci mogu postavljati i na privatnim površinama ukoliko ne ugrožavaju javnu površinu o čemu posebne uvjete utvrđuje nadležno upravno tijelo Grada Čakovca.
(2) Kiosci se mogu koristiti kao prodajni ili uslužno-prodajni prostor (voće i povrće, cvijeće, sendviči, hot-dog, hamburger, bezalkoholna pića, poslastice, duhan, tisak, izrada ključeva i sl.), a namjena kioska mora biti takva da ne uzrokuje okupljanje i zadržavanje ljudi, niti iziskuje potrebu za parkirališnim prostorom. Isključuju se ostali oblici ugostiteljske djelatnosti.
(3) Maksimalna površina jednog pojedinačnog kioska može biti 12 m2.
(4) Lokacija kioska mora biti izvan pješačkih staza, na uređenoj površini, lako pristupačna i po mogućnosti u blizini pješačkih prijelaza. Nije dozvoljena lokacija kioska uz raskrižja i nepregledne zavoje, ukoliko se time onemogućava preglednost u prometu, odnosno ako se na taj način ugrožava sigurnost vozila i pješaka.
(5) Oblik i veličina kioska mora biti takva da doprinosi kvalitetnom i urbanom izgledu naselja. Prilikom odabira tipa kioska preporuča se isti tip za cijeli grad.
(6) Montažno-demontažne građevine (kiosci) ne smiju se postavljati na parcelama predviđenim za individualnu stambenu izgradnju i na prostoru koji obuhvaća »A« zonu zaštite kulturno povijesne cjeline grada Čakovca (određeno na k.p. br.4.a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina).

Članak 46.

(7) Na području grada Čakovca mogu se postavljati različiti tipovi reklamnih naprava: - reklamne naprave moraju biti unificiranog oblikovanja, veličine, materijala, konstrukcije i načina korištenja; - postava reklamnih naprava velikoplošnog formata moguća je na prilazima gradu i drugim površinama u skladu s prostornim mogućnostima svake konkretne lokacije uz uvjet da se postavom istih ne smanjuje preglednost, ne Stranica 236 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 ugrožava funkcija prometnih znakova, te time ugrožava sigurnost odvijanja prometa; - reklamne naprave svojim položajem ne smiju ometati kretanje po pješačkim površinama (visina postavljanja fiksnih reklamnih naprava, položaj mobilnih reklamnih naprava) - reklamne naprave na području grada moraju biti primjerene estetske i kvalitativne razine, što se odnosi i na aplicirano grafičko rješenje reklamne poruke, natpisa i sl.; - reklamne naprave svojim oblikovanjem, veličinom, proporcijama, materijalom, bojom, tehničkom konstrukcijom, svjetlosno - vizualnim efektima i sl. ne smiju narušavati ambijentalne vrijednosti prostora u koji se postavljaju; - nije moguće postavljanje reklamnih naprava na parkovnim površinama; - zabranjuje se postavljanje samostojećih reklamnih naprava viših od 7,0 m, osim u gospodarskim zonama unutar kojih njihova visina ne može biti veća od 15,0 m.
(8) Reklamne naprave određene u prethodnom stavku ovog članka ne smiju se postavljati unutar prostora kulturno povijesne cjeline grada Čakovca (određeno na k.p. br.4.a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina) bez prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 46.

4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 47.
(1) U Generalnom su urbanističkom planu osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvoja sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih učilišta, građevina kulture i športa, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih građevina i drugih građevina javnog interesa.
(2) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
(3) U zonama javne i društvene namjene i zonama športsko - rekreacijske namjene, ovisno o oznaci vrste djelatnosti, lociraju se građevine osnovnog društvenog standarda, dok se građevine društvene nadogradnje, odnosno proširenog društvenog standarda, mogu dodatno locirati: - unutar stambene zone (S), i mješovitih zona (M, M1, M2), mogu se locirati sve vrste građevina društvenih djelatnosti koje imaju osobine tihih i čistih djelatnosti, te mala športska igrališta, sukladno odredbama za gradnju ovakvih sadržaja u navedenim zonama, - unutar zona športa i rekreacije (R, R1, R2, R3 i R5) i na javnim zaštitnim zelenim površinama (Z), mogu se locirati športsko - rekreativni sadržaji koji proširuju osnovni športski sadržaj pojedine zone ili radi privremenog karaktera, ne utječu na izgrađenost prostora (parkur i druge vrste hipo poligona, poligoni za paint ball, skating, biciklizam, jahanje i slično).
(4) Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti određeni su urbanim pravilima ove Odluke i na kartografskim prikazima: br. 1/ Korištenje i namjena prostora; br. 2b/ Mreža društvenih djelatnosti; 4c/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - oblici korištenja-urbana pravila.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Na površinama društvene namjene može se obavljati: a/ adaptacija građevina, uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova, dogradnja, nova gradnja, b/ uređenje zelenih površina, c/ potrebna prometna i komunalna infrastruktura.
Članak 49.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za gradnju građevina iz članka 47 stavka 1, osim za odgoj i obrazovanje za koje se koeficijent izgrađenosti utvrđuje prema članku 52. Odredbi za provođenje, građenih na: - slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,5; - ugrađeni način ne može biti veći od 0,5.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u zoni užeg centra Čakovca dopušteno je odstupanje od predviđenog koeficijenta do 1,0, ako je to u skladu s urbanim pravilima iz ove Odluke i u skladu sa smjernicama i uvjetima Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Ukoliko urbanim pravilima nije propisano drugačije, najveća dozvoljena etažnost kompleksa društvenih djelatnosti i športsko - rekreacijskih kompleksa, ovisno o vrsti djelatnosti, je slijedeća: - za predškolske ustanove E= Po+P+1+NPE, - za osnovnoškolske ustanove i dopunsko obrazovanje E= Po+P+2+NPE, - za srednjoškolske ustanove i učilišta E= Po+P+3, - za komplekse bolnica E= Po+P+6, - za druge građevine zdravstva i socijalne skrbi E= Po+P+2+NPE, - za vjerske građevine s pratećim sadržajima E= Po+P+2+NPE, - za druge društvene sadržaje E= Po+P+2+NPE, - za športske i rekreacijske dvorane i prateće sadržaje E= Po+P+3, Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 237 - za građevine športskih klubova i sanitarne prostore uz otvorena igrališta E= Po+P+NPE.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, postojeće građevine koje imaju etažnost veću od navedene, mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.

Ostali akti u ovom izdanju (28)