Arhiva › 2016. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Štrigova · 23. prosinca 2016. · KLASA 350-02/14-01/1 · URBROJ 2109/18-16-16

Prostorni plan uređenja općine Štrigova odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3584

Članak 101.

Članak 101. održavanje i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava vršit će se u okvirima postojeće trase i postojećih površina. Za potrebe smještaja novih hidrostanica ili pratećih postrojenja koja su nužna za osiguranje stabilnih uvjeta vodoopskrbe, nužno je uskladiti s okolnim građevinama i u skladu sa člankom 94. Zaštita voda i vodotoka
Članak 102. U cilju zaštite voda i vodotoka u svim naseljima općine potrebna je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje. izgradnja i odabir sustava potrebno je prilagoditi prostornim uvjetima, a realizaciji pristupiti etapno. etapnost će utvrditi nadležna općinska tijela odlučivanja u suradnji sa stručnom organizacijom koja će izraditi projektnu dokumentaciju, uvažavajući financijske i prostorne mogućnosti. sustav odvodnje otpadnih voda Štrigove i pripadajućih naselja u sustavu odvodnje potrebno je planirati kao razdjelni sustav, a s obzirom na moguću planiranu poziciju uređaja za pročišćavanje, moguće su dvije varijante: - varijanta s lokacijom uređaja u Štrigovi - varijanta s priključivanjem sustava odvodnje na uređaj u općini Raskrižje u Republici sloveniji. Zbog složene konfiguracije terena, sustav odvodnje u obje varijante sastoji se od kanala i više precrpnih stanica, a sustav odvodnje oborinskih voda sastoji se od kanala i više ispusnih građevina. nakon izgradnje odvodnje oborinskih voda, jarke uz prometnice i otvorene kanale potrebno je i dalje održavati. pri projektiranju i izvođenju sustava odvodnje otpadnih voda na preostalom dijelu općine moguća su i drugačija rješenja, uvođenjem novih tehnologija koja vode ka zadovoljavajućem rezultatu o sastavu pročišćenih voda, u skladu s posebnim propisima o graničnim vrijednostima 23. prosinca 2016. “sLUŽBeni gLasnik M otpadnih tvari u vodi prije ispuštanja u prijamnik. priključenje korisnika na sustav odvodnje otpadnih voda bit će moguće tek nakon izgradnje cjelokupnog sustava odvodnje i pročišćavanja, odnosno do izgradnje sustava odvodnje s pripadajućim rješenjem pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 102.

Zbrinjavanje sanitarno fekalnih voda naselja do izgradnje prihvatljivih rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i iz izdvojenih područja koja neće biti povezana sa sustavom javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, treba rješavati izvedbom vodonepropusnih trodjelnih sabirnih jama zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima. Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, i u situacijama gdje se sustav neće moći izgraditi, tehnološke otpadne vode nakon pročišćavanja predtretmanom do razine parametara propisanih posebnim propisima, trebaju se skupljati u vodonepropusne sabirne jame i zbrinuti na propisani način.

Članak 102a.

Članak 102a. izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda. i obrnuto, ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda. nakon izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje, tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje.
Članak 103. Mogući planirani koridor za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda treba planirati unutar koridora postojećeg prometnog sustava i sustava ulica unutar i izvan naselja. iznimno, koridori sustava vodoopskrbe i odvodnje (u postupku izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih vodova) mogu se planirati izvan postojećih infrastrukturnih koridora, ukoliko je to uvjetovano konfiguracijom terena i drugim ograničenjima u prostoru, izvan površina trajnih nasada, vodeći računa o pravu vlasništva. Uređaj za pročišćavanje potrebno je locirati izvan građevinskog područja, izvan šumskih površina, a vanjske površine vezane uz uređaj ukomponirati u krajolik u kojem je smješten te ozeleniti autohtonom vegetacijom i na lokaciji koja omogućava ispuštanje u vodotok druge kategorije. otpadne vode moraju biti pročišćene do razine propisane posebnim propisima.

Članak 104.

Članak 104. BRisan odlukom o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Štrigova (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/16), objavljene 22. rujna 2016. – stupila na snagu 30. rujna 2016. godine.
Članak 105. odvodnju oborinskih voda iz naselja treba voditi u okolne prijamnike, a ispuštanje u sustav odvodnje oborinskih voda s prometnih površina mora se vršiti samo preko slivnika s taložnicom koju je potrebno redovno održavati. odvodnja oborinskih voda sa svih parkirališta sa 10 ili više parkirnih mjesta treba predvidjeti preko separatora ulja i masti. eĐiMURske ŽUpanije” Broj 15 - stranica 3585

Članak 106.

Članak 106. nije dopušteno ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda neposredno u otvorene vodotoke, kanale ili retenciju. nisu dopušteni zahvati na koritima vodotoka u smislu regulacije korita, oblaganje korita kamenom ili betonskom oblogom. svi potrebni zahvati na vodotocima mogu se vršiti u obimu i na način prihvatljiv za prirodu i zaštitu okoliša. U situacijama gdje postoji ugroženost naselja od poplava treba iznaći rješenje na način da se ta ugroženost ukloni ali da se istovremeno omogući opstanak vlažnih livada. na mjestima gdje bi plavljenje moglo biti uzrokovano smanjenim profilom propusta na mjestima prolaza puta ili prometnice, most i prometnicu potrebno je izvesti nadvišenjem korita. vegetacijski pojas potrebno je održavati ali ne na način da se ukloni visoka vegetacija. 6. mjere Zaštite krajobraZnih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina krajobraZne cjeline

Članak 107.

Članak 107. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2. ovih odredbi, te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti općine i osobito vrijednog predjela Županije. sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala.

Članak 108.

Članak 108. planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 109. U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje (vinogradi, voćnjaci, tradicijske gospodarske građevine) - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini stranica 3586 - Broj 15 “sLUŽBeni gLasnik M - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

Članak 110.

Članak 110. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza općine Štrigova potrebno je provoditi kroz mjere: - očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., - zadržavanja prepoznatljivosti pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji, - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla (jablani, trešnje) i dr., - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.

Članak 111.

Članak 111. krajobrazne i prirodne vrijednosti potrebno je očuvati njegovanjem i sadnjom autohtonih vrsta (grab, hrast kitnjak, klen, brijest, trešnja, kesten, glog, divlja kruška, jablan, jasen), te sadnjom starih sorti voćnjaka kao okruženje novim zahvatima i sadržajima u prostoru – stambenim, turističkim, rekreativnim, društvenim.
Članak 112. potreba izrade krajobrazne osnove općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je prostornim planom Međimurske županije. taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti posebno važan za gornje Međimurje koje je pripada “osobito vrijednom predjelu Županije”.

Članak 113.

Članak 113. vegetacijski pojas potoka – važne krajobrazne elemente naselja potrebno je očuvati od bilo kakvih zahvata kojima bi se promijenila njihova svojstva – proširenje građevinskog područja ili održavanje korita u smislu njegove regulacije ili uklanjanja vegetacije. temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, mogu se zaštititi prostori i pojedinačni dijelovi prirode, ako su razlozi za njihovu zaštitu utemeljeni. šume
Članak 114. Šumarstvo treba temeljiti na načelu održivog gospodarenja, odnosno na principima šumarske struke, a u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže u prostoru. eĐiMURske ŽUpanije” 23. prosinca 2016. gospodarenje šumama treba se vršiti prema važećoj šumskogospodarskoj osnovi.

Članak 115.

Članak 115. Za provođenje plana bitne su slijedeće mjere: - izraditi program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu - pošumljavati zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo - izgrađivati šumske putove, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom
Članak 116. Zaštitni pojas šume je 50 m od ruba šume i u tom pojasu ne smije se ništa graditi što nema suglasnost nadležne javne ustanove. Šuma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima.

Članak 117.

Članak 117. gospodarenja šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. Šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume ne smiju se prenamijeniti.
Članak 118. potrebno je poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajobraza, uz zone rekreacije i radne zone. poljoprivreda

Članak 119.

Članak 119. treba težiti razvoju intenzivnog tipa poljoprivrede prilagodljive tržnim zahtjevima, a u okvirima održivog razvoja. U tu svrhu potrebno je: - poticati okrupnjavanje zemljišnog posjeda - poticati razvoj obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva - poticati proizvodnju zdrave hrane na površinama koje ne smiju biti tretirane raznim agrokemijskim sredstvima. kulturna baština
Članak 120. Zaštićeni spomenici kulturne baštine su crkva sv. jeronima i nekadašnja pavlinska rezidencija, crkva sv. Marije Magdalene s kurijom župnog dvora, pil sv. Florijana, pil sv. Roka te arheološko nalazište trnovčak. evidentirani spomenici kulturne baštine su: poklonac sv. križa, drveno raspelo, staro drveno raspelo i kurija u Banfiju, drveno raspelo i betonsko raspelo u grabrovniku; kapelica Majke Božje, raspelo u polju i betonsko raspelo u jalšovcu; stambeno poslovna građevina kbr. 1 i 2 u Leskovcu; kapelica Majke Božje u prekopi; kapelica M.B. Lurdske, kapelica 23. prosinca 2016. “sLUŽBeni gLasnik M presvetlog trojstva, pil srca isusovog u Robadju; stari vatrogasni dom u stanetincu; kapela sv. Urbana, kurija oberlenduš i betonsko raspelo u svetom Urbanu; kurija Zichiterbotz, kapela sv. križa, pil sv. ivana nepomuka i pil sv. antuna padovanskog u Železnoj gori. evidentirani arheološki lokaliteti na području općine su brdo Štrigovčak s nalazima iz prethistorije, antike i srednjeg vijeka, lokalitet župne crkve sv. Marije Magdalene sa sačuvanim gotičkim svetištem, te zaštićen lokalitet trnovčak sa ranocarskom nekropolom grobnih humaka.

Članak 120.

Za sve zahvate koji će se izvoditi na zakonom zaštićenoj baštini i u njihovoj neposrednoj blizini (unutar zaštićenih prostornih međa) potrebno je od nadležne službe za zaštitu kulturne baštine ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja. ovim planom predlaže se prema Zakonu i očuvanju kulturnih dobara (nn br. 69/99, 151/03, 157/03. 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15) zaštititi: Banfi - kurija Banfi sv. Urban - kapela sv. Urbana Železna gora - pil v. antuna padovanskog - kurija Zichi – terbotz.

Članak 121.

Članak 121. predstavničko tijelo općine može proglasiti zaštićenim (zaštita na lokalnoj razini) ove evidentirane spomenike graditeljske baštine i elemente javne plastike: Štrigova - kapelica sv. križa Banfi - kurija tkalec - poklonac sv. križa - drveno raspelo (Razkriška graba) - staro drveno sapelo (Raskrižje na putu iz Štrigove u vučivščak) grabronik - drveno raspelo uz cesto Železna gorajurovčak jalšovec - kapelica Majke Božje - raspelo u polju - betonsko raspelo iz 1917. prekopa - kapelica Majke Božje Robadje - kapelica M.B. Lurdske - kapelica presvetog trojstva stanetinec – stari vatrogasni dom sv. Urban - kurija oberlenduš - betonsko raspelo (stanetinski Breg) Železna gora - kapelica sv. križa - pil sv. ivana nepomuka - vatrogasni dom. Za zahvate u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini građevina iz članka 120. i 121., primjenjuju se odredbe iz članka 25.

Članak 122.

Članak 122. Unutar građevinskog područja naselja Štrigova utvrđuje se «zona ambijentalno-vrijednog prostora povijesnog urbanog naselja». granice zone označene su na kartografskim prikazima broj 3 i 4.1., a unutar te označene zone potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta: - za sve zahvate unutar prostornih međa zakonom zaštićenih kulturnih dobara potrebno je ishoditi eĐiMURske ŽUpanije” Broj 15 - stranica 3587 prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela - prije izvođenja bilo kakvih zahvata na evidentiranim građevinama navedenim u popisu evidentirane baštine, a koje se nalaze unutar označene zone, potrebno je zatražiti mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela - nije dopušteno mijenjati zatečenu povijesnu parcelaciju, tj. nije dozvoljeno spajati dvije ili više parcela u jednu, niti dijeliti zatečene parcele u nekoliko manjih - nije dopušteno mijenjati povijesni građevinski pravac - pomoćne građevine moraju volumenom, oblikovanjem i materijalima biti usklađene s osnovnom građevinom - namjena građevina mora biti prilagođena samoj građevini, ambijentu i zoni unutar koje se nalazi - unutar zone nije dopušteno otvarati bučne proizvodne pogone, te poslovne građevine koje dnevno zahtijevaju veći transport teškim vozilima - na evidentiranom arheološkom lokalitetu, prilikom eventualnog izvođenja bilo kakvih radova na dubini većoj od 40 cm potrebno je osigurati nadzor arheologa

Članak 123.

Članak 123. U središnjem dijelu naselja stanetinec, na potezu od evidentiranog starog vatrogasnog doma do kapelica srca Marijina, potrebno je pridržavati se slijedećih uvjeta: - sanirati građevinu starog vatrogasnog doma uz odobrenje, uvjete i nadzor konzervatorskog odjela - nije moguća dogradnja, prenamjena garaža koje se nalaze u neposrednoj blizini na susjednoj čestici vatrogasnog doma - nije moguće vršiti zahvate na spomenutom prostoru koji bi zahtijevali veće zemljane radove, te koji bi mogli izazvati klizanje tla - u ovom prostoru ne mogu se graditi građevine gospodarske namjene na građevnom pravcu - nije dopušteno mijenjati zatečenu parcelaciju, tj. spajati dvije ili više parcela u jednu, niti mijenjati zatečeni građevinski pravac

Članak 124.

Članak 124. namjena građevina evidentirane graditeljske baštine, posebno tradicijskih kuća (navedenih u tekstualnom dijelu u poglavlju 1.1.2.6. kulturna baština) može biti stambena, kulturna, turistička i sl.
Članak 125. U postupku održavanja spomenika kulturne baštine – javne plastike, potrebno je njegovati i održavati cjelovitost ambijentalnog sklopa koji se sastoji od građevine i zelenila, a tamo gdje sklop nije cjeloviti potrebno je upotpuniti sadnjom onih vrsta koje čine prepoznatljivu sliku – orijentir u krajobrazu. obnova i rekonstrukcija spomenika kulturne baštine navedenih u člancima 120. i 121. može se vršiti samo prema uvjetima i uz nadzor nadležne ustanove – Uprave za zaštitu kulturne baštine, konzervatorskog odjela u varaždinu. nije dozvoljeno postavljanje prometnih znakova, stupova električne mreže (ili bilo kakvih drugih stupova), reklamnih panoa i sl. u blizini zaštićene i evidentirane baštine – javne plastike. stranica 3588 - Broj 15 “sLUŽBeni gLasnik M

Članak 126.

Članak 126. neizgrađeni prostor uz crkvu sv. jeronima i sv. Magdalene – građevne čestice koje okružuju crkvu trebaju biti izuzete od gradnje, zbog očuvanja prepoznatljive slike koja se pruža s udaljenih vizura.
Članak 127. U potezu tipskih prizemnica u Štrigovi uključujući kbr. 115, 116, 117 moguća je sanacija, rekonstrukcija i dogradnja manjih volumena u dvorišnom dijelu, kojom se neće mijenjati zatečeni ulični izgled građevina. prirodna baština
Članak 128. temeljem Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja na teritoriju općine Štrigova su: - spomenik parkovne arhitekture sveti Urban – dvije platane - Regionalni park Mura – Drava - Značajni krajobraz rijeke Mure. U skladu s Uredbom o ekološkoj mreži, unutar općine nalazi se područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove: - Mura hR2000364.

Članak 129.

Članak 129. cjelokupni prostor općine sastavni je dio osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza brežnog dijela Županije. predlaže se da se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštiti stablo tise (Taxus baccata) u Robadju (Mađerkin breg) u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. mjere zaštite prirode
Članak 129a. pored mjera zaštite prirode koje su ugrađene u sva poglavlja ovih odredbi, u planiranju zahvata u prostoru i pri izradi planova i programa, potrebno je primijeniti još sljedeće mjere zaštite ugroženih i strogo zaštićenih vrsta koje stalno ili povremeno žive na ovom prostoru: - pri izradi šumske gospodarske osnove potrebno je voditi računa o očuvanju dovoljnog broja starih, suhih stabala, starih panjeva u cilju očuvanja staništa ptica - u cilju zaštite šišmiša potrebno je voditi računa da se pri rekonstrukciji i obnovi crkvenih zvonika i tavana zgrada radovi izvode u vrijeme kada u tim prostorima nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša - staništa leptira livadnog plavca – vlažne livade s određenim biljnim zajednicama, potrebno je evidentirati, a redovitom košnjom osigurati njihov opstanak, te ih uključiti u postupak zaštite - prilikom izvođenja elektroenergetskih građevina, potrebno je primijeniti tehnička rješenja u cilju zaštite ptica i malih životinja od stradavanja od strujnog udara na elektroenergetskim postrojenjima.

Članak 129b.

Članak 129b Zaštićenu skupinu stabala treba uzgojno sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta. preporučljivo eĐiMURske ŽUpanije” 23. prosinca 2016. je izraditi studiju vitaliteta kojom će se utvrditi detaljnije smjernice za održavanje i očuvanje zaštićenih stabala.
Članak 130. Za pravu sliku stanja prirode na području općine potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i staništa radi utvrđivanja posebno značajnih prirodnih vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite. 7. postupanje s otpadom

Članak 131.

Članak 131. U postupku zbrinjavanja komunalnog otpada općina je dužna putem ovlaštenog skupljača provoditi odvojeno skupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, uspostavom «zelenih otoka», koji se sastoje od odgovarajućeg broja i vrste spremnika.
Članak 132. skupljanje sekundarnih sirovina vrši se u posebnim spremnicima smještenim na zelenim otocima gdje je omogućena laka dostupnost svim korisnicima. prostor mora omogućiti smještaj više kontejnera, neposredan pristup i mogućnost manipuliranja vozila prilikom pražnjenja. najprihvatljiviji prostori za smještaj zelenih otoka su javna parkirališta ili parkirališni prostori uz trgovinu dnevne opskrbe. spremnici moraju biti lako uočljivi a po mogućnosti zaklonjeni zelenilom ako se nalaze u središtu naselja. Zeleni otoci ne mogu se locirati na javnoj površini u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine (poklonaca, kapelica, crkava). U zoni centra Štrigove zeleni otok potrebno je smjestiti uz trgovački centar i na prostoru radne zone. Zbog što veće dostupnosti zelenih otoka stanovništvu, po jedan od zelenih otoka na teritoriju općine Štrigova poželjno je smjestiti uz središnje prostore svih naselja.

Članak 133.

Članak 133. skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obaveza je pravne osobe kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi, radionice). jednaka je obaveza skupljanja i zbrinjavanja ulja i masti kod mehaničkih uređaja za pročišćavanje na parkiralištima i na površinama sa uređajima za pranje vozila.
Članak 134. temeljem obaveza iz posebnih propisa koji se odnose na postupak zbrinjavanja posebnih vrsta otpada, na području općine Štrigova planira se smještaj reciklažnog dvorišta na prostoru gospodarske zone Štrigova. 8. mjere spreČavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 135.

Članak 135. U cilju poboljšanja okoliša i sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, ovim planom određuje se primjena sljedećih mjera: 23. prosinca 2016. “sLUŽBeni gLasnik M - izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači - sprječavati divlja odlagališta otpada po poljodjelskim i šumskim površinama - sanirati “divlja” odlagališta otpada - smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i sl.).

Članak 136.

Članak 136. U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: - čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljoprivredne površine, vodotoke i dr.) - na djelotvoran način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti - uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke - sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa Zakonom, pravilnicima i standardima te u skladu s ovim planom. U cilju unapređenja okoliša potrebno je: - stvaranje javnog mijenja u korist zaštite krajobraza, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenje onečišćenja - ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznog oblikovanja kao sastavni dio dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole ili detaljnog plana uređenja za građevine rekreacijske i turističke namjene - kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati korištenje i zaštitu prostora (vinske ceste).

Članak 137.

Članak 137. U postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zaštitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu. ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice, a izvođenje novih regulacija na tim površinama nije dopušteno.
Članak 138. pri projektiranju i izvođenju gospodarskih građevina potrebno je primijeniti Zakone i propise kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš, a građevinu projektirati i izvesti kao cjelinu s ugrađenim i primijenjenim uređajima i sustavima za sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Članak 139.

Članak 139. kod postojećih građevina kod kojih su utvrđeni negativni utjecaji na okoliš potrebno je ugraditi uređaje i sustave kojima će se svesti na dopuštenu razinu, kako ne bi ugrožavali neposredno okruženje i život stanovnika u susjedstvu.
Članak 140. postojeća javna parkirališta kao i sva planirana moraju se opremiti zatvorenim sustavom odvodnje oborinskih voda s površine parkirališta i mehaničkim uređajem za pročišćavanje eĐiMURske ŽUpanije” Broj 15 - stranica 3589 – taložnicom za mulj (slivnici s taložnicom) i separatorom ulja i masti.

Članak 141.

Članak 141. poradi utvrđivanja stanja onečišćenja, odnosno kakvoće vode u vodotocima, općina u suradnji s hrvatskim vodama mora uvesti redovito mjerenje i praćenje tih voda s ciljem zadržavanja prve kategorije. postojeće stanje na vodotocima prve kategorije svakako se mora zadržati, a planirane nove namjene prostora ne smiju utjecati na kvalitetu vode u vodotocima, odnosno njeno smanjenje.
Članak 142. vrijedna i ostala obradiva tla koja nisu obrađena treba privesti poljoprivrednoj namjeni. prilikom definiranja trasa za infrastrukturne zahvate u prostoru mora se maksimalno štititi kvalitetno tlo.

Članak 143.

Članak 143. s obzirom na neprekidnu poljoprivredno-stočarsku tradiciju i velike prilike za proizvodnju ekološki zdrave hrane, općina mora uspostaviti monitoring svojih tala.
Članak 144. građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke moraju se planirati i graditi na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih zona i drugih tihih djelatnosti uz primjenu propisanih mjera za sprečavanje prekomjerne razine buke.
Članak 145. postojeće i novoizvedene pokose uz ceste potrebno je učvrstiti sadnjom grmlja i visokog zelenila. gradnju građevina potrebno je izbjegavati na strmijim padinama, posebno ako se one nalaze uz prometnice. gradnjom građevine ne smiju se prouzročiti veliki zemljani radovi na strmijim padinama, u smislu velikih iskopa ili navoza zemlje na padini kojima bi se uzrokovala pojava klizanja tla.

Članak 145a.

Članak 145a. na prostorima na kojima su utvrđena klizišta i na prostorima za koja se pretpostavlja pojava mogućih klizišta (označenih na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) nije moguće izvođenje zahvata u prostoru, ni vršenje zemljanih iskopa i zemljanih radova na većim površinama. na tim prostorima očuvanje postojeće vegetacije i sadnja visoke vegetacije gdje je to moguće, neke su od mjera za sprečavanje nastanka novih i aktiviranja postojećih klizišta. 9. mjere provedbe plana 9.1. obveZa iZrade prostornih planova

Ostali akti u ovom izdanju (124)