Odluka o koeficijentima za obračun plaća 30. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „DIJELA ULICE VLAHE BUKOVCA“ - ŠenkoveC

29. Temeljem članka 10. stavka 1. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 28/10), i članka 31. Statuta Općine Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 06/13) Općinsko vijeće Općine 100.000,00 100.000,00 12.509.535,00 Šenkovec je na 28. sjednici održanoj 21.12.2016. godine donijelo odluku o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika
Članak 1. Ovom Odlukom definiraju se koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Šenkovec.

Članak 2.

Članak 2. Koeficijenti iz članka 1. ove Odluke iznose: naziv radnog mjesta koeficijent Pročelnik JUO 2,07 Stručni suradnik za opće i zajedničke poslove 1,30 Referent – tajnik 1,09 Referent – komunalni redar 0,84 Komunalni redar 0,84 Komunalni radnik 0,83 Čistačica 0,74
Članak 3. Danom stupanja na snagu ove Odluke, dosadašnja Odluka o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika usvojena na 17. sjednici Općinskog vijeća, 26.10.2010. stavlja se van snage.
Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠENKOVEC KLASA: 021-05/16-28 URBROJ: 2109/25-16-5 Šenkovec, 21. prosinca 2016. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća antun juras, v.r. 30. Na temelju odredbe članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3135 31. Statuta Općine Šenkovec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/13), i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja „DIJELA ULICE VLAHE BUKOVCA“ - ŠENKOVEC („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 18/15), Općinsko vijeće Općine Šenkovec na svojoj 27. sjednici održanoj 7. prosinca 2016. god. donijelo je sljedeću odluku o donošenju urbanističkog plana uređenja „dijela ulice vlahe Bukovca“ - šenkovec i. opće odredBe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja „DIJELA ULICE VLAHE BUKOVCA“ - ŠENKOVEC (u daljnjem tekstu Plan) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec. Odgovorni voditelj izrade Urbanističkog plana uređenja bio je dipl.ing.arh. Armin Sovar.
(2) Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Razrađuje uvjete za uređenje zemljišta, gradnju i uređenje građevnih čestica, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obveza izrade, obuhvat Plana, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje utvrđeni su Prostornim planom uređenja Općine Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” 3/03), a granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima br. 1a – 4b.
(2) Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja iznosi 1,5988 ha.
Članak 3.
(1) Urbanistički plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO UPU I OPĆI DIO (PRILOZI) UPU-a • obrazac prostornog plana • izvod iz sudskog registra za izrađivača prostornog plana – predmet poslovanja • suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za obavljanje stručnih poslova izrade nacrta prijedloga svih prostornih planova i nacrta izvješća o stanju u prostoru svih razina • imenovanje odgovornog voditelja izrade UPU-a • rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista. II. TEKSTUALNI DIO - ODLUKA O DONOŠENJU UPU-a I OPĆE ODREDBE II ODREDBE ZA PROVOĐENJE III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE III. GRAFIČKI DIO UPU-a Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1a PODLOGA ZA IZRADU PLANA – 1:1000 geodetski situacijski nacrt i katastarski plan 1b KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:1000 2a PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - PLAN PROMETA 2b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJE 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA -PLINOOPSKRBA 2d PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I 1:1000 ZAŠTITE POVRŠINA 4a NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:1000 4b PLAN PARCELACIJE GRAĐEVNIH 1:1000 ČESTICA OBAVEZNI PRILOZI UPU-a I. Obrazloženje Urbanističkog plana uređenja 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog uređenja 3. Plan prostornog uređenja.

Članak 3.

(2) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio, grafički dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH br. 106/98; 39/04; 45/04 i 163/04).
Članak 4. pojmovnik • osnovna namjena prostora je planirano korištenje prostora unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene. • površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, igrališta, parkirališta, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) • građevna čestica je jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornim planom, a namijenjena je za gradnju građevina. • regulacijski pravac je pravac koji određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. • obavezni građevni pravac je pravac na koji se obavezno postavlja pročelje ili dio pročelja osnovne građevine. • zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar Stranica 3136 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine). • komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa.

Članak 4.

• građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. • rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. • osnovna građevina je građevina koja određuje namjenu građevne čestice. Namjena osnovne građevine u pravilu se određuje kao identična namjeni zone unutar koje se nalazi, ali može biti i druga, ukoliko je u opisu pojedine zone u odredbama za provođenje, navedena kao moguća namjena osnovne građevine. • prateća građevina je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz osnovnu građevinu, a u pravilu služi obavljanju određene djelatnosti. Izuzetno, ukoliko osnovna građevina služi obavljanju djelatnosti bez štetnog utjecaja na stanovanje, prateća građevina može imati stambenu namjenu. Namjena prateće građevine treba biti kompatibilna namjeni osnovne građevine, a određuje se ovisno o namjeni zone u kojoj se nalazi. • pomoćna građevina je građevina koja je smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 4.

• stambenim građevinama smatraju se: obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine. Prateći sadržaj stambene namjene se određuje kao djelatnost koja se može miješati sa stanovanjem na istoj građevnoj čestici. • građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi). • tlocrtna površina građevine /PG/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. • građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine svih etaža građevine. • koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PG/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. • koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih bruto površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. • visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,2m. • ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

• maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. • etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. • maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. • stan je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji. • podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. • suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. • prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). • kat (K) je dio građevine koji se nalazi između dva poda iznad prizemlja. • potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. • samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice.

Članak 4.

ii. odredBe Za provođenje urBanisTiČkog plana uređenja 1.0. uvjeTi određivanja i raZgraniČavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 5.
(1) Razgraničavanje površina javnih i drugih namjena provedeno je graničnom linijom pojedine površine, bojom površine te planskim znakom na kartografskom prikazu 1b.Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000 sukladno uvjetima Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
(2) Unutar pojedine namjenske kategorije, ovisno o razgraničenju utvrđenom u okviru oblika korištenja prostora na kartografskom prikazu 4a. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000, provodi se nova gradnja zatim rekonstrukcija, zamjena ili održavanje postojećih građevina.
(3) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija, na površinama iz stavka (2.) ovog članka osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3137 isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Katastarska čestica nedovoljne površine, koja se nalazi unutar zone na kojoj je dopuštena gradnja i ima pristup s javne prometnice, može se koristiti za gradnju samo uz uvjet prethodnog spajanja s okolnim česticama iste namjene radi formiranja građevne čestice prema kartografskom prikazu „4b“ – PLAN PARCELACIJE GRAĐEVNIH ČESTICA.
(2) Ukoliko se dio katastarske čestice nalazi na prostoru određenom za gradnju, a površina tog dijela odgovara namjena naČin gradnje osnovne podruČja (Zona) građevine samostojeća prizemna S1 samostojeća katna dvojna prizemna dvojna katna

Članak 7.

Članak 7.
(1) Unutar granica obuhvata UPU-a, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena uvjetovane su mogućnostima prostora, a razgraničenje na površine javnih i drugih namjena određeno je prema kartografskom prikazu broj 1b. Korištenje i namjena površina.
(2) Utvrđene namjene površina unutar granica obuhvata UPU-a su sljedeće: - stambena namjena – individualna stambena namjena (oznaka S1) – žute boje - javne zelene površine – (oznaka Z) – zelene boje - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - planirani ulični koridor (oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom - linijski). 1.1. površina javne namjene

Članak 8.

Članak 8.
(1) Površinama javne namjene smatraju se: - prometne površine preko kojih se osigurava pristup do građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar obuhvata plana, a koje nisu predviđene kao građevne - pješački koridori preko kojih se povezuju pješačke staze - javne zelene površine - čestice infrastrukturnih sustava.
(2) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije. Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u uvjetima za osnivanje građevne čestice propisanim urbanim pravilima, može se predmetni dio zadržati kao građevna čestica.
(3) Odstupanja od utvrđenog načina osnivanja građevnih čestica prema prethodnom stavku ovog članka, dozvoljeno je iznimno, samo u slučajevima kada će se na taj način omogućiti učinkovitije rješavanje vlasničko pravnih pitanja, a neće se ograničiti ili onemogućiti formiranje građevnih čestica adekvatne veličine na susjednim parcelama. Pri tome nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Urbanističkog plana uređenja.
(4) U slučajevima iz prethodnog stavka, minimalna veličina građevne čestice utvrđuje se prema vrijednostima iz sljedeće tabele: najmanja najmanja najmanja širina duBina površina građevne građevne građevne ČesTice /m/ ČesTice /m/ ČesTice /m2/ 16,0 25,0 400,0 18,0 30,0 540,0 12,0 25,0 300,0 14,0 35,0 420,0 svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno drugih čestica u skladu s namjenom površina.

Članak 8.

1.2. površina drugih namjena 1.2.1. ZONE STAMBENE NAMJENE (S1)
Članak 9.
(1) Stambena namjena za individualnu gradnju /oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine - stambene građevine ili stambeno - poslovne građevine, te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Stambena namjena građevine podrazumijeva minimalno 70% stambenih sadržaja BRP-a građevine.
(3) Unutar čestica stambene namjene (S1) ne mogu se obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje osim peradi za vlastite potrebe, niti obavljati druge djelatnosti koje bi narušavale primarnu stambenu funkciju stambene zone u pogledu povećanje razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno-poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore max 30% BRP-a namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), Stranica 3138 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(2) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaj, ukoliko se takav sadržaj predviđa treba biti smješten unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonska cjelina.
(3) Uz osnovnu građevinu na čestici individualne stambene namjene /S1/ može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina. Kao pomoćni sadržaji na čestici predviđaju se: - garaža, koja može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, a koje je potrebno locirati iza osnovne građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine s ograničenim izvorom zagađenja namijenjene za držanje peradi maksimalne površine do 30 m2 - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, /alatnice, fontane, vrtni paviljoni, bazen i slično/.

Članak 10.

(4) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
(5) Pomoćne građevine odnosno građevine u funkciji osnovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj čestici, mogu se graditi: - prislonjene uz osnovnu građevinu na poluugrađeni način, - odvojene od osnovne građevine na istoj građevnoj čestici.
Članak 11. Na građevnoj čestici stambene namjene, mogu se graditi građevine prema sljedećem tabelarnom prikazu: PRATEĆA (samostojeća) OSNOVNA GRAĐEVINA GRAĐEVINA ZONA Max. visina namjena namjena vijenca /m/ Stambena 4,8 prizemlje s POMOĆNA GRAĐEVINA Max. visina Max. visina namjena vijenca /m/ vijenca /m/ - garaže i druge pomoćne građ. koje služe redovnoj uporabi stambe. građ. zona stambene Ne može se graditi 3,0 Stambena namjene 6,6 kat 1.3. Zelene površine /Z/

Članak 12.

Članak 12.
(1) Zone zelenila određuju se kao javne površine za uređenje urbanog zelenila, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora i nisu namijenjena za izgradnju građevina. Uređuju se izvedbom parternog opločenja postavom urbane opreme i sadnjom visokog i niskog zelenila.
(2) Na pojedinoj čestici urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - Postava odnosno gradnja javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice - Postava igrala za djecu - Postava klupa za sjedenje 1.4. promeTne površine /uk/
Članak 13,
(1) Kao prometne površine tretiraju se sve javne površine predviđene za kolni i pješački promet kao i za promet u mirovanju.
(2) Prema stupnju opterećenja prometom i poprečnim profilom ulice prometne površine dijele se na mjesne ulice (UK1). - poljoprivredne bez izvora zagađenja osim za držanje peradi za vlastite potrebe
(3) Prometne površine moraju se graditi i uređivati tako da omogućuju podzemno vođenje komunalne infrastrukturne mreže.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Prometne površine planiranih uličnih koridora /oznaka UK1 s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica i pješačkih staza, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se formirati i graditi fazno.
Članak 15.
(1) Prometna površina postojeće ulice – Vlahe Bukovca, površina je dijela čestice postojeće ulice, koja uključuju i raskrižje navedene ulice s planiranom UK1.
(2) Površine postojećih ulica, raskrižja s planiranom UK1 i drugi pripadajući objekti, nisu predmet ovog Urbanističkog plana uređenja, te se zahvati na njima rješavaju neposrednom primjenom odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Šenkovec.
(3) Ostale servisne ili prateće površine – zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke površine dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3139 prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2.0. uvjeTi smješTaja građevina gospodarskih djelaTnosTi

Članak 16.

Članak 16.
(1) Sukladno odredbama članaka 9.10. i 11. ove Odluke, sve gospodarske djelatnosti utvrđene kao moguće unutar obuhvata UPU utvrđene su kao poslovne djelatnosti.
(2) Gospodarska, odnosno poslovna djelatnost se, kao prateći sadržaj osnovne stambene građevine, unutar područja obuhvata ovog plana, može locirati na površinama: - pretežito stambene namjene /oznake S1/
(3) Uvjeti lociranja gospodarske, odnosno poslovne djelatnosti kao prateće namjene na česticama na kojima je osnovna namjena stambena, utvrđuje se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“ iz ove Odluke. 3.0. uvjeTi smješTaja građevina drušTvenih djelaTnosTi

Članak 17.

Članak 17.
(1) Društvene djelatnosti utvrđene kao poslovne usluge (ambulantno organizirane djelatnosti zdravstvene zaštite, djelatnosti dopunskog obrazovanja u formi tečajeva, djelatnosti djelovanja građanskih organizacija i slično) mogu se graditi unutar područja stambene namjene /oznaka S1/ kao prateći sadržaj osnovne stambene građevine.
(2) Uvjeti lociranja društvene djelatnosti kao prateće namjene na čestici, utvrđuju se u poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“ iz ove Odluke. 4.0. uvjeTi i naČin gradnje sTamBenih građevina

Članak 18.

Članak 18.
(1) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina utvrđeni su kartografskim prikazom br. 4a „Način i uvjeti gradnje“. Gradnja građevina stambene namjene kao osnovne građevine predviđena je na česticama: - unutar zone individualne stambene namjene /S1/, kao samostojeća ili dvojna gradnja jedne osnovne građevine s najviše do tri stambene jedinice i jednom poslovnom.
(2) Na građevnoj čestici stambene namjene oznaka /S1/ može se graditi samo individualna građevina (stambena ili stambeno-poslovna) s pomoćnom građevinom. najmanja namjena naČin gradnje širina podruČja osnovne građevne (Zona) građevine ČesTice /m/ samostojeća /SS/ 16,0 prizemna/Po+P+Pk/ S1 Samostojeća /SS/ katna/ 18,0 Po+P+1+Pk/ 4.1. veliČina i oBlik građevnih ČesTica

Članak 19.

Članak 19.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji iz kartografskog prikaza br. 4b „Plan parcelacije građevnih čestica“.
(2) U kartografskom prikazu br. 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način i oblik korištenja površine čestice
(3) U kartografskom prikazu br. 4 a “Način i uvjeti gradnje“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način i uvjeti gradnje.
Članak 20.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ±5% planirane površine.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) U okolnostima iz čl. 6. st.2. i 3. između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Urbanističkog plana uređenja.
Članak 22.
(1) Po dvije susjedne čestice iste namjene mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju.

Članak 23.

Članak 23.
(1) U okolnostima iz čl. 6. st. 2. i 3. veličina i oblik čestica namijenjenih stanovanju (osnovna namjena), utvrđuje se ovisno o namjeni područja (zone) unutar kojeg se formira, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: najmanja najmanja doZvojeni duBina površina koeFicijenT građevne građ. ČesTice iZgrađenosTi ČesTice /m/ /m2/ / kig/ 25,0 400,0 0,3 30,0 540,0 0,3 Stranica 3140 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016.
(2) Građevne čestice se predviđaju formirati nizanjem uz liniju regulacije uličnog koridora.
(3) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu je potrebno formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se dio zemljišta formira iza građevne čestice, odnosno tako da se u pozadini čestica ostavljaju površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina ovog plana, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka. maksimalna namjena naČin gradnje visina (vijenca)

Članak 23.

podruČja osnovne osnovne (Zona) građevine građevine v /m/ osn samostojeća /SS/ 4,80 prizemna/Po+P+Pk/ S1 samostojeća /SS/ 6,60 katna /Po+P+1+Pk/
(4) Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija građevine, uključujući i krovne prepuste na površinu čestice.
(5) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
(6) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(7) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Prizemnim građevinama unutar stambene zone smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 4,8 m, a katnim građevinama čija visina vijenca nije viša od 6,6 m.
(2) Visina građevine, u smislu ovog plana je visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do maksimalna namjena eTažnos naČin gradnje podruČja osnovne osnovne građevine (Zona) građevine E osn samostojeća/SS/ 3/Po+P+Pk prizemna/Po+P+Pk/ S1 samostojeća /SS/ 4/Po+P+1+Pk katna /Po+P+1+Pk/ 4.2. veliČina i površina građevina

Članak 24.

Članak 24.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuje se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
(3) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: maksimalna maksimalna visina (vijenca) visina (vijenca) praTeće pomoćne kig kis građevine v građevine prat /m/ v /m/ pom nije moguće graditi 3,00 0,3 0,9 nije moguće graditi 0,3 1,2 3,00 gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 120 cm.
(3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine. Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, smatra se katom.
(4) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru stropne konstrukcije zadnje etaže i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /E/ određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: maksimalna T maksimalna eTažnosT pomoćne eTažnosT praTeće građevine građevine e prat E pom nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3141
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor.
(4) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(5) S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(6) Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže.
(7) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+1) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu.

Članak 26.

(8) Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60%tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao: - potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom,uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,20 m, bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m. 4.3. smješTaj građevina na građevnoj ČesTici

Članak 27.

Članak 27.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4.a. „Način i uvjeti gradnje“ i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone, - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine - pojas izgradnje građevine osnovne namjene određen je od linije regulacije, 25,0 m u dubinu čestice - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgrdnje osnovne građevine u dubinu čestice.
(2) Građevni pravac se za izgrađene dijelove područja obuhvata utvrđuje prema građevnom pravcu izvedenih susjednih građevina.
(3) Samostojeća osnovna građevina, od međe uz koju se locira, treba biti odmaknuta najmanje 60,0 cm, a dvojna osnovna građevina se locira na međi čestice.
(4) Osnovna građevina, od međe koja je suprotna onoj uz koju se locira (ili u slučaju dvojne gradnje na koju se locira), ne može biti manja od 4,0 m za prizemne i 6,0 m za katne građevine. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, ili dogradnji u produžetku postojeće građevine, u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od propisane u ovom stavku.
(5) Pomoćne građevine, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.

Članak 27.

(6) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevinu na drugu – izvedbom protupožarnih barijera 4.4. oBlikovanje građevina