Arhiva › 2016. › SGMŽ 14

SGMŽGrad Mursko Središće · 22. prosinca 2016. · KLASA 021-05/16-01/2786 · URBROJ 2109/11-16-01/1-1

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2884

Članak 120.

Članak 120.
(1) Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda planira se fazno, uz uvjet da se novoizgrađeni dijelovi sanitarne kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u rad odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na koji će se otpadne vode ispuštati.
(2) Na područjima za koja će sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda biti u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.
(3) Sve vode koje se ispuštaju u sustav odvodnje otpadnih voda, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(4) Tehnološke vode se mogu se upuštati u dovršeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(5) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.
(6) Otpadne vode djelatnosti poljoprivrede potrebno je zbrinjavati ovisno o tipu otpadnih voda, pri čemu se fekalne otpadne vode nastale kao nusprodukt uzgoja životinja zbrinjavaju prema posebnim propisima.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Unutar područja obuhvata UPU: - nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje - nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u mrežu odvodnje otpadnih voda ukoliko ona nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(2) Sukladno odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno posebnim propisima i ovoj Odluci.
(3) Nakon dovršetka sustava odvodnje otpadnih voda priključke građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(4) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava zbrinjavanja otpadnih voda za područje lokacije građevne čestice: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.

Članak 122.

Članak 122.
(1) Sustav oborinske odvodnje čini mreža otvorenih i zatvorenih kanala oborinske odvodnje i druge pripadajuće građevine (preljevi, ispusti, crpne stanice i slično).
(2) U sustav oborinske odvodnje se predviđa prihvaćanje prvenstveno oborinskih voda s površina ulica i s drugih javnih površina, dok se oborinska odvodnja unutar čestica primarno rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav oborinske odvodnje moguć je prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.
(3) Na područjima gospodarskih i stambenih zona moguće je u situacijama velikih opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade koncepta oborinske odvodnje, oborinsku vodu ispuštati u lagune za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2885 propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanje u površinske vode.

Članak 123.

Članak 123.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode se s parternih kolnih površina mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanje u površinske vode.
(3) Oborinske vode nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda. 5.4. energetski i komunikacijski sustavi 5.4.1. energetski sustav 5.4.1.1. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika

Članak 124.

Članak 124.
(1) Eksploatacijska polja ugljikovodika ne nalaze se unutar područja obuhvata UPU.
(2) Unutar i rubno uz građevinsko područje Murskog Središća nalaze se dvije neperspektivne istražne bušotine ugljikovodika – Mursko Središće-1 (Msr-1) i Zebanec-5 (Zb-5) predviđene za sanaciju.
(3) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(4) Kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih – kanal bušotine se nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine. 5.4.1.2. Prijenos plina, nafte i naftnih derivata, distribucija i opskrba plinom

Članak 125.

Članak 125.
(1) Gradnja i zaštita sustava za prijenos plina, nafte i naftnih derivata magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport provodi se primjenom zaštitnih koridora i drugih mjera zaštite, neposredno prema: - Zakonu o rudarstvu („Narodne novine“ broj 56/13) - Zakonu o osnovama sigurnosti transporta ugljikovodika naftovodima i plinovodima („Službeni list“ broj 64/73) - Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport („Službeni list“ broj 26/85, preuzeto „Narodne novine“ broj 53/91).
(2) Magistralni plinovod Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50, koji prolazi područjem Grada Mursko Središće završava u distribucijskoj mjerno – redukcijskoj stanici Mursko Središće (MRS Mursko Središće) unutar obuhvata UPU.
(3) Unutar područja obuhvata UPU nema drugih postojećih ni planiranih građevina za prijenos nafte i naftnih derivata.
(4) Posebni uvjeti zaštite koji utječu na mogućnost gradnje u blizini magistralnih naftovoda i plinovoda, te naftovoda i plinovoda za međunarodni transport su: - zaštitna zona cjevovoda za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je širine 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja nije predviđena gradnja, a u izuzetnim slučajevima, posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje održavatelj cjevovoda - zona opasnosti cjevovoda (sigurnosni pojas) za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je širine 400,0 m, odnosno 200,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje održavatelj cjevovoda - u zelenom pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda za transport plina i produkata ugljikovodika zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno zabranjeno je obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.

Članak 126.

Članak 126.
(1) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(2) Kod izgradnje novih plinovoda preporuča se lociranje plinskih cjevovoda unutar uličnih koridora i to unutar zelenih površina ili ispod pješačkih staza, a ne ispod kolnika.
Članak 127.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“ unutar područja obuhvata UPU prikazani su objekti prijenosa, opskrbe i distribucije plina: - trasa magistralnog plinovoda Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50 - trase postojećih i planiranih lokalnih srednjetlačnih i niskotlačnih plinovoda - pozicija distribucijske mjerno-redukcijske stanice (MRS) Mursko Središće - pozicije ostalih postojećih mjerno redukcijskih stanica unutar područja UPU - trasa srednjetlačnog plinovoda koja se planira ukinuti radi izmještanja.
(2) Unutar područja obuhvata UPU predviđa se daljnji razvoj srednjetlačne i niskotlačne plinske mreže.
(3) Srednjetlačna plinska mreža preferira se u područjima gospodarskih zona.
(4) Plinska mreža izvedena čeličnim cjevovodima izvedena u postojećem dijelu naselja i koja je uglavnom niskog tlaka, unutar roka trajanja od 35 – 40 godina od polaganja, predviđa se zamjena cjevovodima novije generacije od adekvatnih materijala. Stranica 2886 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016.

Članak 128.

Članak 128.
(1) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: paralelno minimalni razmaci križanje /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30
(2) Kod gradnje plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni razmak vrsta gradnje plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenoh građevina, 4,00 trafostanica i visokih stabala od vodotoka, od javnih građevina, 6,00 odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo

Članak 129.

Članak 129.
(1) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, unutar ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(2) Plinski priključak ne može se locirati na ulično pročelje zgrade locirane na liniju regulacije ulice. 5.4.1.3. Prijenos, distribucija i opskrba električnom energijom
Članak 130.
(1) Visokonaponska energetska postrojenja su temeljem Zakona o energiji („Narodne novine“ broj 68/01, 120/01, 14/14, 95/15 i 102/15) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a njihova gradnja, održavanje i zaštita provodi se neposrednom primjenom predmetnog zakona i odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) Unutar područja UPU nema postojećih elektroenergetskih vodova i postrojenja – dalekovoda i trafostanica napona 400, 220 i 110 kV.
(3) Za potrebe razvoja sustava prijenosa električne energije, južno od naselja Mursko Središće izvan područja UPU, planira se izgradnja: - trafostanice TS 110/35 kV Mursko Središće - zračnog priključnog dalekovoda DV 2 x 110 s trasom od planirane TS Mursko Središće na postojeći dalekovod DV 110 kV Nedeljanec /TS Čakovec – TS Lenti (Republika Mađarska).

Članak 131.

Članak 131.
(1) Dimenzije građevne čestice za izgradnju transformatorske stanice TS 110/35 kV Mursko Središće određuju se s: - cca 100,0 m x 100,0 m za 110/x kV otvorene (AIS) - cca 60,0 m x 60,0 m za 110/x kV zatvorene (GIS)
(2) Trasa planiranog priključnog dalekovoda DV 2x110 kV od TS 110/35 kV Mursko Središće na postojeći dalekovod DV 110 kV Nedeljanec /TS Čakovec – TS Lenti, kao i treba se locirati usklađeno s trasom južne obilaznice Murskog Središće (nova trasa državne ceste D 209) i planiranom namjenom gospodarskih zona, a zaštitni koridor dalekovoda se utvrđuje sa 30,0 m obostrano od osi dalekovoda, odnosno ukupno 60,0 m.

Članak 132.

Članak 132.
(1) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
Članak 133.
(1) Čestica transformatorske stanice TS 35/10(20) kV, locirana je u južnom dijelu Murskog Središća, a može se dograđivati, odnosno rekonstruirati za istu namjenu, te se unutar čestice mogu locirati i trafostanice niže naponske razine.
(2) Predviđa se izmještanje zračnih dalekovoda naponske razine 35 kV i 10 kV lociranih oko trafostanice, kao i na drugim pozicijama unutar građevinskog područja naselja, prema kartografskom prikazu broj 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“, odnosno alternativno njihovo podzemno kabliranje.

Članak 134.

Članak 134.
(1) Sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih trafostanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(3) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(4) U planiranim područja za novu gradnju preporuča se podzemno locirati i niskonaponske mreže elektroopskrbe i javne rasvjete.
(5) Za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete potrebno je koristiti isti koridor.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora.

Članak 135.

Članak 135.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove, kod odabira oblika zaslona svjetiljke treba voditi 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2887 računa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja okoliša, a kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela o emisiji energije u okoliš.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 136.

Članak 136.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
Članak 137.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.4.1.4. Energija iz obnovljivih izvora

Članak 138.

Članak 138.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - energane, odnosno postrojenja namijenjena za komercijalnu proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije.
(3) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(4) Za lociranje građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - primijeniti mjere zaštite prirode i/ili ekološke mreže u slučaju lociranja kompleksa za proizvodnju energije OIE unutar površina zaštićenih prirodnih područja i unutar područja ekološke mreže prema poglavlju 7.1.

Članak 138.

„Mjere zaštite prirodnih vrijednosti“ - primijeniti mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina u slučaju kada se predmetni zahvat nalazi na udaljenosti do 50,0 m od arheološkog nalazišta, zaštićenog kulturnog dobra i evidentiranih građevina prema poglavlju 7.2. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina“.
Članak 139.
(1) Postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i/ ili kogeneracije mogu se locirati u svim funkcionalnim zonama unutar obuhvata UPU, osim u: - zonama zaštitnog zelenila /oznake namjene Z/ - zonama urbanog zelenila /oznake namjene Z1 i Z2/ - zonama sporta i rekreacije osnovne namjene /oznake namjene R/ - unutar područja obale rijeke Mure /oznaka namjene R3/.
(2) Postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i/ ili kogeneracije za vlastito korištenje lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača na istoj građevnoj čestici.
(3) Unutar područja UPU ne može se locirati vjetropark niti elektrana na bioplin.
(4) Sustavi koji koriste sunčevu energiju mogu se locirati unutar gospodarskih zona proizvodne i poslovne namjene /oznaka namjene I i K/ samo kao prateća gospodarska funkcija i na način: - fotonaponski paneli i kolektori toplinske energije mogu se locirati na krov građevina ili ugraditi u pročelja - fotonaponski paneli se mogu ugraditi na nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina, čija površina se utvrđuje u odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni građevine - fotonaponski paneli se mogu postavljati na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.

Članak 139.

(5) Na građevnim česticama u svim ostalim funkcionalnim zonama, izuzev navedenih u stavku 1. ovog članka, može se predvidjeti lociranje sustava koji koriste sunčevu energiju za proizvodnju električne i/ili toplinske energije na način da fotonaponski paneli i/ili kolektori toplinske energije budu instalirani isključivo na krov građevina, ugrađeni u pročelje ili da na drugi odgovarajući način budu integrirani u građevinu ili urbanu opremu.
(6) Ostali uvjeti za lociranje sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije: - građevna čestica na koju se lociranje sustava za proizvodnju energije predviđa, treba zadržati propisani udio zelenih površina prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg se ne smije postavljati instalacija sustava proizvodnje energije - unutar područja UPU nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar područja UPU nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra, kao ni kogeneraciju ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira, - kogeneracijska postrojenja u stambenim zonama, zonama javnih i društvenih sadržaja i sportskih centara moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP, - biomasa za sustave OIE se ne može proizvoditi na mjestu potrošnje ukoliko se ono nalazi unutar stambenih, mješovitih i zona javne i društvene namjene Stranica 2888 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016.

Članak 139.

- elektrane na biomasu do 10,0 MW instalirane snage mogu se locirati isključivo unutar gospodarskih proizvodnih zona /oznaka namjene I/ zapadno od produžetka Poljske ulice.
(7) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar koje se lociraju. 5.4.1.5. Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 140.
(1) U slučaju potrebe distribucije energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora energije od energane locirane unutar ili u neposrednoj blizini obuhvata UPU, toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica ili zaštitnih zelenih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.4.2. komunikacijski sustavi 5.4.2.1. Elektronički komunikacijski sustav

Članak 141.

Članak 141.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08 i 90/11) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju sljedeći propisi: - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju („Narodne novine“ broj 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obveze investitora radova ili građevine („Narodne novine“ broj 42/09) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže („Narodne novine“ broj 108/10) - Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme („Narodne novine“ broj 131/12).

Članak 142.

Članak 142.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“ unutar područja obuhvata UPU prikazani su: - okvirna trasa komunikacijskog svjetlovodnog kabla - okvirne trase ostale postojeće linijske nepokretne zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture i pozicija drugih građevina istog sustava - okvirne planirane trase kabelske kanalizacije za novu nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područje mogućeg lociranja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.

Članak 143.

Članak 143.
(1) Uvjeti gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina infrastrukturnih sustava telekomunikacija utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
Članak 144.
(1) Postojeću zračnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture koji se lociraju unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Kabelsku kanalizacijsku mrežu za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar prikladnih mjesta na zaštitnim zelenim površinama na kojima gradnja nije zabranjena i na zelenim površinama unutar uličnih koridora, te unutar građevnih čestica drugih namjena moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.

Članak 145.

Članak 145.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada („Narodne novine“ broj 155/09).
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju lociraju na javnoj površini u uličnom koridoru, ne smiju onemogućiti lociranje i prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture, koja je planom predviđena unutar uličnog koridora. 5.4.2.2. Poštanski sustav

Članak 146.

Članak 146.
(1) Unutar obuhvata UPU postoji ispostava javnog poštanskog servisa - poštanski ured Mursko Središće, poštanski broj 40315.
(2) Lokacija poštanskog ureda je prikazana na kartografskom prikazu br. 2.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“.
Članak 147.
(1) Ispostave drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se locirati u svim funkcionalnim zonama u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, osim u: - individualnim stambenim zonama samostojećeg načina gradnje /oznaka namjene S i oznaka gradnje SG/ - podzonama društvenih djelatnosti /oznaka namjene D1-D9/ 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2889 - sportsko - rekreacijskim zonama /oznaka namjene R, R1-R3/. 6. uvjeti uređenja javnih zelenih površina 6.1. opći uvjeti

Članak 148.

Članak 148.
(1) Javnim zelenim površinama smatraju se sve javno dostupne kultivirane zelene površine unutar obuhvata UPU, bez obzira na vlasništvo.
(2) Namjena pojedinačne javne zelene površine određena je funkcionalnom zonom u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, odnosno razlikuju se zaštitno zelenilo /oznaka namjene – Z/ i urbano zelenilo / oznaka namjene Z1 i Z2/.
(3) Ovisno o uvjetima uređenja i gradnje za pojedinu funkcionalnu zonu, formiranje dodatnih javnih zelenih površina moguće je i unutar drugih zona, a na pojedinačnoj građevnoj čestici, ovisno o namjeni pojedinačne građevine može biti i obavezno.

Članak 149.

Članak 149.
(1) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(2) Kod odabira vrsta i rasporeda sadnje treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka.
(3) Uređenje zelenih površina i sadnja raslinja unutar površina zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže, posebno u odnosu na odabir biljnih vrsta, smatra se zahvatom za koji je potrebno, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje od tijela državne uprave ili upravnog tijela u Županiji, nadležnog za poslove zaštite prirode. 6.2. posebni uvjeti u odnosu na pojedinačnu funkcionalnu zonu 6.2.1. površine urbanog zelenila /oznake Z1, Z2/

Članak 150.

Članak 150.
(1) Javni park /oznaka Z1/ treba imati najmanje 50% vlastite površine pod nasadima, a ostatak površine trebaju zauzimati pješačke staze, odmorišta ili manju trgovi i građevine dozvoljene prema uvjetima funkcionalne zone.
(2) Javni parkovi trebaju biti pješački dostupni bez arhitektonskih barijera, pri čemu staze unutar parka trebaju imati logičan pješački nastavak na druge javne pješačke površine izvan parka.
(3) Ukoliko se unutar parka gradi građevina ili postavlja igralište, treba je locirati na način da bude pješački pristupačna iz prostora parka ali prostorno odvojena od drugih sadržaja, a u odnosu na među parka prema okolnim površinama treba je locirati najmanje 3,0 m uvučeno.
(4) Ukoliko se unutar parka postavlja dječje igralište za manju djecu, treba ga obavezno ograditi niskom prozračnom ogradom i uz njega postaviti klupe za sjedenje.

Članak 151.

Članak 151.
(1) Dječje igralište /oznaka Z2/ treba imati najmanje 20% vlastite površine pod nasadima, a ostatak površine trebaju zauzimati igrala za djecu, pješačke staze, odmorišta i manji trgovi.
(2) Sadržaj i tip igrala ovisi o specifičnoj namjeni igrališta i dobnoj skupini za koju je igralište namijenjeno, pri čemu je poželjno zelenom barijerom odijeliti prostore za mlađu i stariju djecu.
(3) Dječje igralište za manju djecu treba obavezno ograditi niskom prozračnom ogradom i uz njega postaviti klupe za sjedenje.
(4) Ukoliko se unutar igrališta locira košarkaško igralište, potrebno ga je od granice zone odmaknuti najmanje 3,0 m i zaštititi ogovarajućom zaštitnom prozračnom ogradom. 6.2.2. površine zaštitnog zelenila /oznaka Z/

Članak 152.

Članak 152.
(1) Površine zaštitnog zelenila /oznaka Z/ mogu se uređivati sadnjom visokog i/ili niskog raslinja, a u slučaju kad je potrebno štititi linijsku infrastrukturu koja njima prolazi od utjecaja korijenja, mogu biti i samo zatravnjene.
(2) Iz površina zaštitnog zelenila moguće je do najviše 10% površine zone, izdvajati zasebne čestice građevina komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje i slično), osim za antenske stupove.
(3) Izuzetno, primjena stavka 2. ovog članka nije moguća na sljedećim površinama zona zaštitnog zelenila: - obostrano uz otvoreni vodotok od ribnjaka „Zdenčec“ do ulijevanja u Muru - obostrano uz željezničku prugu - sve površine zaštitnog zelenila u Martinskoj ulici, Poljskoj ulici i Ulici bana J. Jelačića.
(4) Uvjeti formiranja zasebne čestice za gradnju pojedine građevine infrastrukturnih sustava, izdvajanjem iz površine zaštitnog zelenila, utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 7. mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 7.1. mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 153.

Članak 153.
(1) Zaštićeni dijelovi prirode i ekološke mreže prikazani su na kartografskom prikazu iz grupe 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ i to prikazu broj 3.1. „Uvjeti korištenja i zaštite“.
(2) Na zaštićene dijelove prirode neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13).
(3) Na područja unutar ekološke mreže i na neposredni kontaktni prostor područja ekološke mreže naznačen u kartografskom prikazu iz stavka 1. ovog članka, neposredno se primjenjuju Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“ broj 124/13 i 105/15) i Pravilnik o Stranica 2890 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ broj 146/14).

Članak 154.

Članak 154.
(1) Unutar područja obuhvata UPU dijelom se prostiru sljedeći zaštićeni dijelovi prirode: - dio područja Značajnog krajobraza pod nazivom „Rijeka Mura“ - dio područja Regionalnog parka Mura – Drava.
(2) Unutar područja obuhvata UPU dijelom se proteže područje ekološke mreže „Natura 2000“ naziva HR 2000364 Mura.
(3) Zaštićene i ugrožene vrste na području Grada, utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13), EU Direktivi o pticama iz 1979., EU Direktivi o staništima iz 1992., Crvenoj knjizi ugroženih vrsta i crvenom popisu vrsta s visokim stupnjem ugroženosti, a popis je dan u prilogu ove Odluke – „Obrazloženje“.
(4) Popis stanišnih tipova, temeljen na Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ broj 88/14), dani su u prilogu ove Odluke – „Obrazloženje“.
(5) Za sve zahvate i radnje u zaštićenim područjima potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje od tijela državne uprave ili od odgovarajućeg županijskog upravnog tijela, nadležnog za poslove zaštite prirode.
(6) Svi planirani zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13).

Ostali akti u ovom izdanju (121)