Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

41. Na temelju članaka 109. i 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 31. Statuta Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 09/09 i 5/13) i Odluke o izradi III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 1/16), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na svojoj 20. sjednici održanoj 01.12.2016. godine donosi: odluku o donošenju iii. izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja grada mursko središće i. opće odredBe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/07, 3/12 i 1/16), u daljnjem tekstu Odluka.
Članak 2.
(1) Elaborat III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće, u daljnjem tekstu III. ID UPU Grada Mursko Središće, izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Elaborat III. ID UPU Grada Mursko Središće sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio.
(3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće s odredbama za provođenje: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja i gradnje građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe
(5) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2857 1. KORIŠTENJE I NAMJENA MJ = 1:2.500 POVRŠINA 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1. Promet MJ = 1:2.500 2.2. Vodnogospodarski sustav MJ = 1:2.500 2.3. Energetski i komunikacijski sustavi MJ = 1:2.500 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite MJ = 1:2.500 3.2. Karakteristični uzorci naselja i MJ = 1:2.500 prijedlog parcelacije 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.500
(6) Svi dosadašnji kartografski prikazi Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće prestaju važiti i zamjenjuju se kartografskim prikazima iz stavka 5. ovog članka.

Članak 2.

ii. odredBe Za provođenje
Članak 3.
(1) U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/07, 3/12 i 1/16) članci od broja 4. do broja 6. se brišu.
(2) Cjelokupni sadržaj poglavlja „II. Odredbe za provođenje“, odnosno članci od broja 7. do broja 187. zamjenjuje se novim člancima od broja 4. do broja 187. koji glase: „Članak 4.
(1) Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće, u daljnjem tekstu UPU, iznosi cca 305,20 ha i obuhvaća: - građevinsko područje naselja Mursko Središće - dio inundacijskog pojasa rijeke Mure sjeverno od naselja – izdvojeno rekreacijsko područje uz obalu rijeke.
(2) Na kartografskim prikazima su, radi međusobnog prostornog utjecaja, osim područja obuhvata UPU, prikazana i izdvojena građevinska područja: - groblje Mursko Središće s pripadajućim planiranim parkiralištem za groblje - rekreacijski ribnjaci „Zdenčec“ i „Zalešće“.
(3) Granica obuhvata UPU prikazana je na svim kartografskim prikazima.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Temeljni stručni pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima odredbi za provođenje UPU. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u svrhu predviđenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili kompleksa. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Vijenac građevine ili zgrade je zamisljena linija prelomnice ravnine pročelja i ravnine krova. - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a ne smije biti viši od 1,20 m. - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m.

Članak 5.

- Visina građevine je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (V) je najveća dozvoljena visina (vijenca) građevine. - Etaža je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. Na kosom terenu strmog nagiba suteren može mijenjati podrum ili se može graditi kao dodatna podzemna etaža, bez obzira na ukupnu dozvoljenu etažnost. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.

Članak 5.

- Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. Stranica 2858 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. - Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad prizemlja ili iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine. Ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+2K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu. - Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi korisne visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 60% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao: - potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj ploči prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom, uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,50 m i ukupne visine najviše 3,5 m, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljene pune etaže do vrha stropne konstrukcije nepotpune etaže.

Članak 5.

- Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili građevnog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+2K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+2K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (PK) ili nepotpuna etaža (NPE), pri čemu se druga etaža potkrovlja gradi kao dodatna etaža iznad potkrovlja, a ostala dva tipa nepotpune etaže se grade umjesto potkrovlja. - Samostojeći individualni način gradnje ili samostojeća gradnja (SG) određuje mogućnost gradnje jedne osnovne građevine s najviše 4 zasebne korisničke jedinice na pojedinačnoj građevnoj čestici i uz nju više pomoćnih građevina. Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/, poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/ ili kao ugrađena, odnosno zgrada u nizu /N/. Prateća građevina se na čestici samostojećeg načina gradnje ne može graditi. - Samostojeći višejedinični način gradnje ili višestojeća gradnja (VS) određuje mogućnost gradnje jedne osnovne građevine na pojedinačnoj građevnoj čestici, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica unutar osnovne građevine i uz nju više pomoćnih građevina. Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/ ili dvojna /D/. Prateća građevina se na čestici samostojećeg višejediničnog načina gradnje ne može graditi.

Članak 5.

- Mješoviti način gradnje ili mješovita gradnja (MJ) određuje mogućnost gradnje najviše jedne osnovne i jedne prateće građevine na čestici s ukupno najviše 4 zasebne korisničke jedinice i više pomoćnih građevina. Osnovna građevina se, u odnosu na bočne i stražnju među čestice, može locirati kao slobodnostojeća /SS/ ili kao poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/. - Gradnja u kompleksu (KS) određuje mogućnost gradnje jedne zgrade s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gradnju arhitektonskog sklopa od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica po čestici, te broj pomoćnih građevina na čestici. Osnovna građevina, odnosno ulični dio arhitektonskog kompleksa se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/, poluugrađena /PU/, odnosno dvojna zgrada /D/ ili kao ugrađena, odnosno zgrada u nizu /N/. 1. uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 1.1. uvjeti određivanja tipa i namjene građevine

Članak 6.

Članak 6.
(1) Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
(2) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) određuje se prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi i sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom funkcionalne zone.
(3) Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se građevna čestica nalazi.
(4) Pomoćna građevina je građevina koja je kao slobodnostojeća ili kao dograđena smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.
(5) Legalna građevina je građevina izgrađena temeljem akta za građenje ili zgrada ozakonjena u postupku prema posebnom propisu.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2859
(2) Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice.
(3) Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta.
(4) Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu.
(5) Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Zasebna korisnička jedinica je prostor unutar zgrade koji se može vlasnički odijeliti od drugih dijelova zgrade i koristiti zasebno.
(2) Izuzetno, u zonama individualnog načina gradnje /oznake gradnje SG i MJ/, jednom zasebnom korisničkom jedinicom smatraju se: - smještajni turistički sadržaj kapacitiran do 12 ležajeva - smještajni sadržaji društvenog tipa (smještaj za starije i nemoćne osobe, privremeni socijalni smještaj i drugo) do 12 ležajeva - kompleks gospodarskih građevina iste djelatnosti: - radionica ili proizvodni pogon - skladišta i otvoreni prostori za skladištenje repromaterijala i proizvoda - druge građevine u funkciji obavljanja djelatnosti - funkcionalni gospodarski sklop poljoprivrednog gospodarstva od više poljoprivrednih građevina: - spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, uključujući manje hladnjače i silose - prostori za držanje životinja - staklenici, plastenici i druge montažne konstrukcije u poljoprivrednoj funkciji - pčelinjaci - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(3) Zasebna stambena jedinica je zasebna korisnička jedinica stambene namjene.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Stambena građevina ili stambena zgrada je zgrada namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a osim stambenih može sadržavati i pomoćne prostore kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i druge instalacijske prostore i slično.
(2) Individualna stambena zgrada je zgrada s najviše 3 zasebne stambene jedinice.
(3) Višestambena zgrada je zgrada s više od 3 zasebne stambene jedinice.
Članak 10.
(1) Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti sadržavaju prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, zagađenja zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hoteli, pansioni, restorani, barovi i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenje prostora niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare, mini mljekare - kapaciteta do 10.000 l/dnevno i slično) - mini pekare, površine do 150,0 m2 - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne, energane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnost i uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske ili obrtničke proizvodnje, prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog Stranica 2860 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično)

Članak 12.

- drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Gospodarskim poljoprivrednim građevinama smatraju se prostori i građevni sklopovi namijenjeni djelatnosti poljoprivrede, a dijele se na: - građevine bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliš ili širenje neugodnih mirisa. - građevine s potencijalnim izvorima zagađenja za: - držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, uključujući bioenergane, kogeneracijska postrojenja i druge tipove energana za koje se koristi otpad iz poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje.
(2) Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično).
(3) Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih funkcionalnih zona stambene i mješovite namjene: - uslužne predškolske i osnovnoškolske ustanove, izvan osnovne mreže - razni oblici obrazovanja za odrasle i obrazovanja, izvan javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - druge vrste uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Poslovna građevina ili poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje.
(2) Stambeno – poslovna građevina ili stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene.
Članak 16.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturne sustava, koji se instaliraju ili grade unutar naselja.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, telekomunikacijske, plinske i druge stanice, ormari telekomunikacijske, elektro i druge opreme, crpne stanice sustava 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2861 vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). 1.2. Funkcionalne zone

Članak 17.

Članak 17.
(1) Površine u obuhvatu UPU se s obzirom na namjenu prostora razgraničuju: - u odnosu na funkcionalne zone, odnosno prema pretežitosti sadržaja dijela naselja - u odnosu na razinu izgrađenosti i komunalne uređenosti prostora, odnosno na postojeće i planirano stanje.
(2) Razgraničenje površina prema stavku 1. ovog članka određeno je na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(3) Razgraničenje područja na funkcionalne zone određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih namjena i s ciljem izbjegavanja negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti na područja s posebnom osjetljivošću u pogledu emisija buke, zagađenja zraka i drugog.
(4) Unutar pojedine osnovne funkcionalne zone mogu se dodatno razlikovati podzone, u slučaju potrebe za preciznijim određenjem namjene ili korištenja prostora.
(5) Pojedinačni sadržaj se ne može locirati unutar pojedine funkcionalne zone ukoliko mogućnost njegova lociranja nije izričito utvrđena u odredbama za provođenje za predmetnu funkcionalnu zonu prema ovoj Odluci ili ukoliko se ne može jednoznačno utvrditi sličnost predmetnog pojedinačnog sadržaja sa sadržajima, odnosno djelatnostima za koje je mogućnost lociranja u odredbama za provođenje za pojedinu funkcionalnu zonu izričito utvrđena.
(6) Razgraničenje prostora prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena i/ili komunalno uređena područja od neizgrađenih i komunalno neuređenih područja.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Funkcionalne zone i podzone unutar obuhvata UPU: - stambene namjene /žuto – oznaka S/ - mješovite namjene /svjetlo narančasto – oznaka M/ - pretežito stambene /oznaka M1/ - pretežito poslovne /oznaka M2/ - gospodarske namjene: - proizvodne /ljubičasto – oznaka I/ - poslovne /tamno narančasto – oznaka K/ - turističke /ružičasto – oznaka T/ - javne i društvene namjene /crveno – oznaka D/ - upravna /oznaka D1/ - socijalna /oznaka D2/ - zdravstvena /oznaka D3/ - predškolska /oznaka D4/ - školska /oznaka D5/ - kulture /oznaka D6/ - vjerska /oznaka D7/ - javnih i civilnih servisa /oznaka D8/ - civilnog društva /oznaka D9/. - sportsko – rekreacijske namjene /tamno zeleno – oznaka R/ - sportski centar za nogomet /oznaka R1/ - sportski centar za tenis /oznaka R2/ - obala rijeke Mure /oznaka R3/. - zaštitnog zelenila /svjetlo zeleno – oznaka Z/ - urbanog zelenila /tirkizno zeleno – oznaka Z s brojem/: - javni park /oznaka Z1/ - dječje igralište /oznaka Z2/. - površine infrastrukturnih sustava /bijelo – oznake IS, UK; oker – oznake KP, PS/ - javno parkiralište i druga veća parkirališta /oznaka IS1/ - transformatorsko postrojenje /oznaka IS2/ - plinska mjerno-redukcijska stanica /oznaka IS3/ - postaja za opskrbu vozila gorivom /oznaka IS4/ - područje željezničke postaje i željeznički koridor / oznaka IS5/ - površina rezervirana za lociranje linijske infrastrukture /oznaka IS6/ - ulični koridori /oznaka UK/ - kolni prilazi /oznaka KP/ - pješačke staze izvan uličnih koridora /oznaka PS/.

Članak 18.

(2) Pridodavanjem broja uz oznaku osnovne zone određuju se specifične razlike u namjeni podzone u odnosu na osnovnu zonu.
(3) Površine koje su također prikazane na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ a ne smatraju se funkcionalnim zonama prema ovoj Odluci: - vodene površine /plavo – oznaka V/ - groblje /raster – oznaka G/. 1.2.1. Zona stambene namjene /oznaka namjene - s/
Članak 19.
(1) Zona stambene namjene je funkcionalna zona s prevladavajućom stambenom namjenom, pri čemu se s obzirom na način gradnje i moguće prateće sadržaje razlikuju: - individualna stambena zona - višestambena zona.
(2) Druge funkcije koje se mogu pojaviti unutar stambene zone trebaju biti kompatibilne stanovanju, odnosno ne smiju narušavati primarnu stambenu namjenu zone.
(3) Osnovna građevina na pojedinoj građevnoj čestici unutar stambenih zona može biti stambene namjene ili u vidu stambeno – poslovne zgrade objedinjavati stambenu i poslovnu namjenu, a samo u individualnoj stambenoj zoni na pojedinačnoj građevnoj čestici, osnovna građevina ne mora sadržavati stanovanje.
(4) U stambenim zonama se, bez da su specifično naznačeni na kartografskom prikazu namjene površina, na zasebnoj građevnoj čestici površine do 1,0 ha mogu graditi, odnosno uređivati: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i druge javne površine - javna memorijalna ili sakralna obilježja i druga javna plastika (poklonci, skulpture i drugo) Stranica 2862 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016.

Članak 19.

- parkovi i dječja igrališta - otvorena sportsko – rekreacijska igrališta za male sportove bez gledališta (tenis, košarka i slično) uz uvjet najmanje udaljenosti igrališta 12,0 m od stambenih prostora - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(5) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u stambenim zonama utvrđuju se prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 1.2.1.1. Individualna stambena zona

Članak 20.

Članak 20.
(1) Individualna stambena zona primarno je namijenjena stanovanju niske gustoće i visoke stambene kvalitete.
(2) U individualnoj stambenoj zoni osnovna građevina može imati stambene i/ili poslovne sadržaje, uz uvjet da ukupan broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj čestici ne smije prelaziti 4.
(3) Na pojedinačnoj čestici u individualnoj stambenoj zoni može se graditi višestambena zgrada s 4 stana, u kom slučaju se na istoj čestici ne mogu predvidjeti poslovni sadržaji.
(4) Izuzetno od stavka 2. ovog članka: - smještajni sadržaji društvenog tipa (smještaj za starije i nemoćne osobe, privremeni socijalni smještaj i drugo) ukoliko se locira u individualnoj stambenoj zoni ne može se kapacitirati na više od 12 ležajeva - u individualnoj stambenoj zoni ne može se graditi kao osnovna građevina (već samo kao prateća): - kiosk za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga - smještajni turistički sadržaj.

Članak 21.

Članak 21.
(1) U individualnoj stambenoj zoni samostojećeg načina gradnje /oznaka gradnje SG/ prateća građevina se ne može graditi.
(2) U individualnoj stambenoj zoni mješovitog načina gradnje /oznaka gradnje MJ/ se na pojedinoj građevnoj čestici može uz osnovnu graditi i jedna prateća građevina.
Članak 22.
(1) Sadržaji dozvoljeni u osnovnoj građevini mogu se predvidjeti i u pratećoj građevini, ovisno o funkcionalnoj organizaciji čestice, uz uvjet da su sve stambene jedinice unutar iste građevne čestice smještene u istoj zgradi.
(2) Isključivo kao prateće građevine mogu se graditi: - kiosk za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga - smještajni turistički sadržaj kapaciteta do 12 ležajeva (apartmani, sobe i slično) - jedna ili kompleks građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz grupe 2, ukupne površine do 400,0 m2 - jedna ili kompleks gospodarskih poljoprivrednih građevina.
(3) Svaki od sadržaja navedenih u stavku 2. ovog članka smatra se jednom zasebnom korisničkom jedinicom.
(4) Ukoliko se sadržaji iz alineja 3. i 4. stavka 2. ovog članka sastoje od više zgrada, jedna od njih smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(5) Poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se locirati isključivo unutar stambene zone karakterističnog uzoraka naselja ruralne matrice, prema kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“.
(6) Na istoj čestici na kojoj se lociraju gospodarski sadržaji s potencijalno negativnim utjecajem ne mogu se locirati smještajni turistički sadržaj niti smještajni sadržaji društvenog tipa.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici u individualnoj stambenoj zoni uz osnovnu građevinu se mogu graditi jedna ili više pomoćnih građevina, kao što su: - garaža, alatnica, spremište i slično - vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, kamin, peka i slično - fontana, dekorativno vrtno jezerce i slične vodene površine dubine do 80,0 cm - najviše jedan bazen - najviše jedno tenis igralište.
(2) Ukoliko je na pojedinačnoj građevnoj čestici u individualnoj stambenoj zoni dozvoljena gradnja prateće građevine, uz prateću građevinu se mogu graditi jedna ili više pomoćnih građevina u njenoj funkciji. 1.2.1.2. Višestambena zona

Članak 24.

Članak 24.
(1) Višestambena zona primarno je namijenjena stanovanju visoke gustoće.
(2) U višestambenoj zoni se kao osnovna građevina može graditi jedna od navedenih: - višestambena zgrada - stambeno – poslovni kompleks s prevladavajućom stambenom površinom (više od 50% BRP zgrade).
(3) Način gradnje u višestambenoj zoni određen je kao višejedinična samostojeća (višestojeća) gradnja /oznake gradnje VS/, odnosno na pojedinoj građevnoj čestici u višestambenoj zoni ne može se graditi prateća građevina, već se poslovni prostori, ukoliko ih se predviđa, trebaju locirati unutar osnovne građevine.
(4) Unutar obuhvata UPU se nalazi samo jedno stambeno područje s odlikama višestambene zone – „Istarsko naselje“ i nekoliko pojedinačnih građevnih čestica na koje se primjenjuju isti uvjeti kao za višestambene zone.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici u višestambenoj zoni se mogu graditi pomoćne građevine: - garaža ili parkirališni prostor kao integralni dio osnovne građevine 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2863 - individualne garaže oblikovane kao unificirani kompleks i locirane u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - zasebni prostor za skupljanje otpada sa ili bez spremišta - vrtni paviljon, sjenica, prostor za zajedničko sjedenje i slično - najviše jedan vrtni kamin ili peka - najviše jedan bazen - dječje igralište - fontana, dekorativno vrtno jezerce i slične vodene površine dubine do 80,0 cm. 1.2.2. Zona mješovite namjene /oznaka namjene - m/

Članak 26.

Članak 26.
(1) Zona mješovite namjene /oznaka namjene M/ je funkcionalna zona u kojoj se omogućuje veće miješanje stambenih sadržaja i određenih vrsta sadržaja gospodarske i društvene namjene, uz tendenciju da stanovanje unutar ove zone ima približno jednaku kvalitetu kao u stambenoj zoni.
(2) S obzirom na vrstu i obim djelatnosti koje se unutar zone mješovite namjene mogu obavljati razlikuju se dodatno i podzone: - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ za područja veće stambene kvalitete, odnosno bez mogućnosti lociranja gospodarskih djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem - mješovite, pretežito gospodarske namjene /oznaka namjene M2/, za područja s većom mogućnošću lociranja gospodarskih djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem
(3) U zonama mješovite namjene se na zasebnoj građevnoj čestici površine do 1,0 ha mogu graditi, odnosno uređivati: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i druge javne površine - javna memorijalna ili sakralna obilježja i druga javna plastika (poklonci, skulpture i drugo) - parkovi i dječja igrališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(4) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u mješovitim zonama utvrđuju se prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“, te za zone mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka namjene M2/ dodatno i prema poglavlju 2. „Uvjeti gradnje gospodarskih građevina“.

Članak 27.

Članak 27.
(1) U zoni mješovite namjene /oznaka namjene M/ osnovna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici može biti jedna od navedenih: - stambena zgrada - poslovna zgrada: - tihih i čistih djelatnosti - uredskih, trgovačkih, malih uslužnih i/ili ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti sa smještajnim sadržajima (hotel, pansion, hostel i slično) - za javne i društvene namjene od lokalnog značaja (javna uprava, dječji vrtić, ambulanta, prostor djelovanja civilnog društva i slično) - za smještajne sadržaje društvenog tipa (dom za starije i nemoćne osobe, privremeni socijalni smještaj i drugo). - poslovni kompleks koji objedinjava dvije ili više navedenih poslovnih djelatnosti - stambeno – poslovna zgrada koja objedinjuje stambene i navedene poslovne sadržaje.
(2) Namjena pratećeg sadržaja unutar osnovne građevine, odnosno namjena prateće građevine, ukoliko je njena gradnja moguća ovisno o utvrđenom načinu gradnje, određuje se na način da ukupni sadržaj u osnovnoj i pratećoj građevini na istoj čestici čini kombinaciju kompatibilnih sadržaja navedenih u stavku 1. ovog članka, uz uvjet da su sve stambene jedinice smještene u istoj zgradi.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko je način gradnje u kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ utvrđen kao gradnja u kompleksu /oznaka gradnje KS/, stambeni sadržaji mogu biti locirani u više od jedne zgrade.
(4) Isključivo kao prateće građevine mogu se graditi:

Članak 27.

- kiosk za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga - uz osnovnu individualnu stambenu zgradu ili uz poslovnu zgradu uredskog i/ili trgovačkog sadržaja, može se graditi jedna ili kompleks građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz grupe 2.
(5) Svaki od sadržaja iz stavka 4. ovog članka smatra se jednom zasebnom korisničkom jedinicom.
(6) Ukoliko se u području mješovitog načina gradnje /oznaka gradnje MJ/ sadržaji iz alineje 2. stavka 4. ovog članka sastoje od više zgrada, jedna od njih smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(7) Uzgoj životinja dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o: - prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje (trgovina kućnim ljubimcima) - veterinarskoj ambulanti za male životinje - pratećem sadržaju turističke ponude uređenom kao mali zoološki vrt, vodena instalacija s vodenim životinjama i slično.
(8) U zonama individualnog načina gradnje mogu se graditi pomoćne građevine sadržaja kao u individualnoj stambenoj zoni, a u zonama kolektivnog načina gradnje mogu se graditi pomoćne građevine sadržaja kao u višestambenoj zoni.