GLASNIK

Arhiva › 2016. › SGGČ 1

SGGČGrad Čakovec · 19. veljače 2016. · KLASA 021-05/16-01/32 · URBROJ 2109/2-02-16-06

Odluka o donošenju UPU »Gospodarska zona Ivanovec«

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 133

Članak 37.

Članak 37.
(1) Širina kolnika nerazvrstane ceste UK1 predviđa se s minimalno 6,0 m.
(2) Širina prometne površine poljskog puta predviđa se s minimalno 5,0 m.
Članak 38.
(1) Prilaze i priključke na javne ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine«, broj 119/07) i prema odgovarajućim normama.
(2) S kolnog priključka i kolnog prilaza ne smije se izlijevati voda na javnu prometnu površinu.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (»Narodne novine«, broj 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 39.

Članak 39.
(1) Unutar uličnog koridora se predviđa najmanje jednostrana izvedba pješačko - biciklističke staze.
(2) Minimalna širina pješačko - biciklističke staze određuje se sa 2,5 m, a preporučena širina je 3,0 m.
Članak 40.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa« dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Sve kolne i pješačke površine, a posebno križanja potrebno je primjereno osvijetliti javnom rasvjetom. 5.2. PROMeT U MIROVaNJU
Članak 42.
(1) Za potrebe parkiranja vozila potrebno je osigurati prostor unutar vlastitih građevnih čestica.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta i parametra koji određuje broj potrebnih parkirališnih ili garažnih mjesta po jedinici projektirane (neto) površine ili broja osoba, prema sljedećoj tabeli: namjena koefici- broj parkirališnih ili građevine jent garažnih mjesta na INDUSTRIJa I 1 0,45 1 zaposlenika SKLaDIŠTa UReDSKI 20 pm/1000 m2 2 PROSTORI korisnog prostora TRGOVINa, USLUGe, 40 pm/1000 m2 3 UGOSTITeLJ- korisnog prostora STVO STaMbeNe 4 1 pm/1 stan GRađeVINe
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka: - minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto - na za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih Stranica 134 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 parkirališnih mjesta određuje se 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta određuje se s 5,
(4) Potreban broj parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvrđuje se prema posebnom propisu.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Otvorena parkirališta je moguće locirati i van područja predviđenog za gradnju građevina.
(2) Parkirališne površine potrebno je projektirati sukladno odredbama iz poglavlja 9.1. »Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama«. 5.3. UVJeTI GRaDNJe, ReKONSTRUKCIJe I OPReMaNJaKOMUNaLNe INFRaSTRUK- TURNe MReŽe I NaČIN PRIKLJUČIVaNJa KUĆNIH INSTaLaCIJa
Članak 44.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cijelo područje obuhvata UPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(4) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene - prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje, retencijske građevine za sustave odvodnje i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza.
(5) Sve građevne čestice koje se formiraju za potrebe gradnje građevina infrastrukture kao što su trafostanice, plinske stanice i slično koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice /kig i kis/ iznose 0,4. 5.3.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 45.

Članak 45.
(1) Postojeće i planirane trase mreža plinoopskrbe, vodoopskrbe, i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje«, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 5.3.1.1. Vodoopskrba
Članak 46.
(1) U koridoru ulice UK1 dijelom je izvedena opskrbna vodovodna mreža, a po potrebi se je može rekonstruirati u istoj trasi.
(2) Nastavak postojeće ili novu razvodnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se izvesti spojem na vodove postojeće vodoopskrbne mreže u trasi prema grafičkom prikazu.
(3) Izvedbu spoja vodoopskrbne mreže u prsten, moguće je izvesti i preko privatnih građevnih čestica na predloženoj trasi ili odgovarajućom drugom trasom, pri čemu se za pristup cjevovodu vodoopskrbe, položenom unutar privatne građevne čestice treba ustanoviti služnost prolaza i osigurati mogućnost pristupa radi održavanja, odnosno rekonstrukcije voda.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
Članak 48.
(1) Vodoopskrbnu mrežu može se predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 »Zaštita od požara«, ove Odluke.
Članak 49.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije. 5.3.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda

Članak 50.

Članak 50.
(1) Sustav javne odvodnje za ovaj dio područja Grada Čakovca predviđen je pretežito kao razdjelni i u fazi je izvedbe, a planirane trase u ovom dijelu naselja prikazane su grafički.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 135 otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(2) Priključke građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(3) Tehnološke vode se mogu se upuštati u dovršeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja sukladno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(4) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava zbrinjavanja otpadnih voda: - sanitarno - fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću, - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 80/13) za ispuštanje u sustav javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.
(2) Nakon izvedbe sustava odvodnje otpadnih voda unutar područja UPU i njegova priključivanja na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Čakovec obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti. 5.3.1.3. Plinoopskrba

Članak 54.

Članak 54.
(1) Unutar područja obuhvata UPU predviđa se izvedba srednjetlačne plinske instalacije, koja se treba povezati na odgovarajuću poziciju postojeće srednjetlačne plinske mreže u naselju Ivanovec.
Članak 55.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao Pe HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: minimalni razmaci križanje /m/ paralelno vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 56.

Članak 56.
(1) Nove plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se locirati na vlastitim građevnim česticama korisnika, a mogu se i izdvajati iz površine namijenjene za formiranje građevnih čestica gospodarske namjene, kao zasebne čestice građevine infrastrukture.
(2) Kod gradnje plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni razmak plinske vrsta gradnje redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica i nadzemnih 5,00 niskonaponskih vodova i trafostanicaod stambenih prostora, drugih javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta 6,00 zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo Stranica 136 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
(3) Ukoliko se plinska redukcijska stanica, postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, uz poštivanje uvjeta iz stavka 2. ovog članka, potrebno je još dodatno: - odmaknuti plinsku stanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1,0 m, - na čestici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje plinske stanice.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, unutar ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(2) Plinski priključak ne može se locirati na pročelje zgrada locirana na liniji regulacije ulice. 5.3.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 58.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica ili drugih javnih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.3.1.5. Energija iz obnovljivih izvora

Članak 59.

Članak 59.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke energije (električne ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Proizvodnju električne i toplinske energije, korištenjem sunčevih prijemnika moguće je predvidjeti samo kao prateću funkciju na čestici druge osnovne namjene, pri čemu se: - sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu locirati na krovu građevina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično, - sunčevi prijemnici se mogu osim na način prema prethodnoj alineji dodatno locirati i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu i oblikovati kao nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina, čija površina se utvrđuje u odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni građevine, prema članku 42.

Članak 59.

(4) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima funkcionalne zone ne mogu se locirati unutar područja plana.
(5) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 5.3.1.6. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 60.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža«, a položaj vodova unutar koridora ulica dan je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Unutar područja obuhvata UPU prolaze: - podzemni elektroenergetski 35,0 kV vod čiji zaštitni pojas iznosi 1,0 m od osi voda, - nadzemni elektroenergetski 10,0 kV vod predviđen za izmještanje, čiji zaštitni pojas do trenutka izmještanja iznosi 10,0 m na svaku stranu od osi voda.
(2) Unutar zaštitnih pojaseva elektroenergetskih vodova nije dozvoljena gradnja, osim postave ograda okomito na trasu pojedinog elektroenergetskog voda uz obvezno izmicanje temelja ograde na 1,0 m od osi voda.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet predviđa se izvesti podzemno, unutar koridora ulica i drugih javnih površina, te dijelom i preko privatnih čestica gospodarske namjene, s vezom na postojeće i planirane trafostanice unutar područja obuhvata plana i u neposrednoj blizini područja obuhvata, sukladno kartografskom prikazu.
(2) Unutar područja obuhvata rezervira se jedna pozicija za lociranje nove trafostanice.
(3) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se formiraju Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 137 izdvajanjem iz površine gospodarske namjene, kao zasebne čestice građevine infrastrukture.
(4) Ukoliko se trafostanica postavlja na zasebnoj građevnoj čestici i za nju se formira građevna čestica obavezno se treba: - odmaknuti trafostanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1,0 m, - na čestici treba osigurati parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje trafostanice.
(5) Niskonaponska mreža elektroopskrbe i javne rasvjete predviđa se izvesti jednostrano unutar uličnih koridora, kao nadzemna ili alternativno podzemna mreža, spojena na odgovarajuću trafostanicu.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 64.
(1) elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, na način da ne smetaju prometu, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijskih mreža 5.3.2.1. Nepokretne telekomunikacijske mreže
Članak 66.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - » Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža«, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(3) Kabinet je potrebno Postaviti da ne smeta prometu.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (»Narodne novine«, broj 155/09).
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju lociranju na javnoj površini u uličnom koridoru, ne smiju onemogućiti lociranje i prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture, koja je planom predviđena unutar uličnog koridora. 5.3.2.2. Pokretne telekomunikacijske mreže

Članak 69.

Članak 69.
(1) Unutar područja obuhvata nema izvedenih baznih postaja mobilnih telekomunikacija.
(2) Nove bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar vlastitih čestica ili unutar čestica druge namjene unutar površina gospodarskih namjena /oznake I/: - na samostojeće antenske stupove, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima. 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 70.
(1) Javne zelene površine čini zeleni pojas u sastavu uličnih koridora i određene su karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. Stranica 138 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
(2) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(3) Sadnja zelenila treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTUR- NO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1. MJeRe ZaŠTITe PRIRODNIH VRIJeDNOSTI

Članak 71.

Članak 71.
(1) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja zaštićenog prema odredbama Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13).
(2) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja ekološke mreže, prema odredbama Uredbe o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13).
(3) Zaštita prirode se u širem smislu provodi primjenom autohtonih vrsta kod ozelenjivanja vanjskih prostora i obvezom pročišćavanja otpadnih voda. 7.2. MJeRe ZaŠTITe KULTURNO-POVIJeSNIH VRIJeDNOSTI
Članak 72.
(1) Unutar područja obuhvata UPU ne nalaze se zaštićena niti evidentirana kulturna dobra.

Članak 73.

Članak 73.
(1) Ne postoje podaci o postojanju arheoloških nalazišta unutar područja obuhvata UPU-a.
(2) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar područja obuhvata UPU, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 74.

Članak 74.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 75.
(1) Područje funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I/ određuje se kao prostor unutar kojeg je moguće utvrditi lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema članku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju s otpadom (»Narodne novine« broj 94/13).
(2) Građevine i manipulativni prostori trebaju biti unutar čestice locirani i oblikovani na način da manipulacija otpadom nije vidljiva s ulice.
(3) Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada - sekundarne sirovine, te građevine za obrađivanje neopasnog otpada - sekundarne sirovine, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada. 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1 ZaŠTITa OD ZaGađeNJa OKOLIŠa OTPaDNIM VODaMa

Članak 76.

Članak 76.
(1) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (»Službeni glasnik Međimurske županije«, broj 8/14) područje obuhvata UPU nalazi se izvan zona zaštite međimurskih vodocrpilišta.
(2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.2.1.2. »Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda« i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 80/13, 43/14 i 27/15), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Oborinske vode s cijelog područja obuhvata UPU mogu se u sustav javne odvodnje ispuštati samo preko slivnika s taložnicom, a oborinske vode s parkirališta s brojem mjesta većim od 10, kao i s manipulativnih površina na kojima se ulja i masti mogu pojaviti, dodatno i preko separatora ulja i masti. 9.2. ZaŠTITa OD ZaGađeNJa ZRaKa

Članak 77.

Članak 77.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/11 i 47/14) i Pravilniku o praćenju kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 3/13). 9.3. ZaŠTITa OD bUKe
Članak 78.
(1) buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 139 na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti unutar područja »Gospodarska zona Ivanovec«: - na granici pojedine građevne čestice gospodarske namjene unutar područja gospodarske zone ne smije premašivati 80 db(a), - na granici pojedine građevne čestice unutar gospodarske zone i okolnih stambenih zona naselja Ivanovec ne smije premašivati vrijednosti 55 db(a) danju i 45 db(a) noću. 9.4. ZaŠTITa OD POŽaRa

Članak 79.

Članak 79.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine«, broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Članak 80.

Članak 80.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine«, broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Za gospodarske građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine. 9.5. SVJeTLOSNO ONeČIŠĆeNJe
Članak 82.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar područja obuhvata plana trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.6. OSIGURaNJe bITNIH ZaHTJeVa Za GRađeVINe

Ostali akti u ovom izdanju (46)