Odluka o donošenju UPU »Gospodarska zona Ivanovec«

26. Na temelju članaka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13), članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13 i 3/13 - pročišćeni tekst, 1/14) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Ivanovec« (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 3/15), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 17. sjednici održanoj 18. veljače 2016., donijelo O D L U K U o donošenju Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Ivanovec« I. OPĆe ODReDbe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Ivanovec«, u daljnjem tekstu Odluka.
Članak 2.
(1) Prostor obuhvata Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Ivanovec« čini područje predviđeno za proširenje zone gospodarske namjene u zapadnom dijelu građevinskog područja naselja Ivanovec.
(2) Veličina prostora obuhvata iznosi cca 9,908 ha.
Članak 3.
(1) elaborat »Urbanistički plana uređenja »Gospodarska zona Ivanovec«« izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) elaborat sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio.
(3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Ivanovec« s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(5) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: KORIŠTeNJe I NaMJeNa 1. MJ. 1:1.000 POVRŠINa 2.1. PROMeTNa, ULIČNa I KO- MUNaLNa INFRaSTRUK- MJ. 1:1.000 TURNa MReŽa - PLaN PRO- MeTa 2.2. PROMeTNa, ULIČNa I KO- MUNaLNa INFRaSTRUK- TURNa MReŽa - MReŽe MJ. 1:1.000 VODOOPSKRbe, PLINOOP- SKRbe I ODVODNJe 2.3. PROMeTNa, ULIČNa I KO- MUNaLNa INFRaSTRUK- TURNa MReŽa - eLeKTRO- MJ. 1:1.000 OPSKRbe, JaVNe RaSVJeTe I TeLeKOMUNIKaCIJa 3. UVJeTI KORIŠTeNJa, UReđeNJa I ZaŠTITe POVRŠI- MJ. 1:1.000 Na 4. NaČIN I UVJeTI GRaDNJe MJ. 1:1.000 II. ODReDbe Za PROVOđeNJe

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU- om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 127 - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine / GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice / kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice / kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GbP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća zgrada (SS) je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada (PU) je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada (D) je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je zgrada s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje zgrade kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. - Individualna stambena zgrada je zgrada unutar koje se nalazi najviše 3 zasebne stambene jedinice. - Višestambena zgrada (VS) je zgrada unutar koje se nalazi više od 3 zasebne stambene jedinice. - Višefunkcionalni kompleks (VK) je zgrada tipološki i oblikovno slična višestambenoj zgradi, unutar koje se nalazi više od 3 zasebne funkcionalne cjeline - poslovnih prostora i/ili stanova. 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANI- ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Ivanovec«, u daljnjem tekstu UPU, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena, određuje se prema kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«.
(2) Utvrđene namjene površina pojedinih funkcionalnih zona unutar područja obuhvata UPU su sljedeće: Stranica 128 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 - gospodarska namjena /oznaka I/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - ulični koridor /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ - poljski put /oznaka PP/ - površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površinom javne namjene smatraju se prometne površine javnih cesta i putova, preko kojih se osigurava pristup do pojedinih građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar i izvan obuhvata UPU.
(2) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(3) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno čestica drugih namjena.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - »Korištenje i namjena površina« određene za pojedino područje, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja pretežito u svrhu određenu namjenom.
Članak 8.
(1) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina: - industrijske ili obrtničke proizvodnje ili prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično, - tehničke servise tipa automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično, - građevinarstva kao armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice i pogoni, - rudarstva kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, - trgovačkih i skladišnih prostora za proizvode koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom i slično, - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti - stajališta i parkirališta za autobuse, parkirališta za teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično, - građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, koji se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu ili se u kratkom periodu privremeno skuplja do transporta na odgovarajuće zbrinjavanje, sukladno posebnom propisu, - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disco klubovi, noćni barovi i slično, - druge djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - obrtničkih usluga i proizvodnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenje prostora niti uzrokuju značajnije povećanje prometa, (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turizma i ugostiteljstva bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m 2, - rasadnička djelatnost i uzgoj ukrasnog bilja mogući su u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju, - proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana), Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 129 - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznaka I/ mogu se graditi građevine za bučne i potencijalno opasne djelatnosti i građevine za tihe i čiste djelatnosti, navedene u člancima 8. i 9., osim građevina turizma i ugostiteljstva (disco klubovi, noćni barovi, hoteli, pansioni, kavane i slično),
(2) Uzgoj životinja unutar područja obuhvata UPU dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje.
(3) Primarna poljoprivredna proizvodnja - uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu ishranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja (stoke, peradi, riba, školjkaša, rakova i slično) unutar obuhvata UPU nije dozvoljen.
(4) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) moguća je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici.
(5) Sadržaji društvenih funkcija kao što su ambulante, dječji vrtići, domovi za starije i nemoćne i slični nisu dozvoljeni unutar područja obuhvata UPU.
(6) Stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Prometne površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Ulice se mogu se graditi fazno.
Članak 12.
(1) Poljski put /oznaka PP/ je prometna površina najmanje širine 5,0 m a u funkciji je pristupa do poljoprivrednih površina lociranih zapadno od područja obuhvata UPU.
(2) Poljski put se može koristiti i u funkciji pristupa interventnih vozila.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ su površine namijenjene za formiranje građevnih čestica građevina infrastrukturnih sustava kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično.
(2) Nove površine infrastrukturnih sustava mogu se rezervirati u okviru građevnih čestica namijenjenih gospodarskim djelatnostima ili izdvajati kao zasebne građevne čestice iz površina namijenjenih gospodarstvu.
(3) Ukoliko se formira kao dio građevne čestice druge namjene, za pristup građevini infrastrukturnih sustava i za održavanje linijske infrastrukture potrebno je osigurati mogućnosti pristupa za izvedbu i održavanje.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 15.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti, u ovom slučaju poslovnih ili proizvodnih, se kao osnovne građevine, odnosno građevni kompleksi koji objedinjavaju više građevina ili građevnih cjelina namijenjenih različitim gospodarskim djelatnostima, mogu locirati unutar funkcionalne zone gospodarske namjene / oznake I/, pri čemu se: - vrsta djelatnosti prema utjecaju na okolinu određuje prema člancima 8. i 9. - mogućnost lociranja pojedine djelatnosti u pojedinoj zoni određuje prema članku 10.
(2) Uz osnovne građevine, koje služe obavljanju djelatnosti, mogu se na čestici graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukturnih servisa kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. 2.1. VeLIČINaI ObLIK GRađeVNIH ČeSTICa

Članak 16.

Članak 16.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I / obavezno je poštivanje sljedećih parametara: Stranica 130 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na ulični koridor definiran prema kartografskom prikazu, - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s uličnog koridora, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 28,0 m, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - minimalna površina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 1.500 m2, - minimalna širina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 28,0 m, pri čemu minimalna širina čestice na liniji regulacije ulice ne može biti manja od 15,0 m, - maksimalna površina pojedine čestice nije ograničena, osim veličinom zone i pozicijom javnih prometnih površina, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 16.

(2) Moguće je pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog članka i uvjete izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene člankom 17.
(4) Dijelovi područja obuhvata UPU gospodarske namjene /oznaka I/ koji se neposredno nastavljaju na postojeće čestice gospodarske, proizvodne namjene izvan područja obuhvata ovog UPU, mogu se pripojiti građevnoj čestici izvan obuhvata ovog UPU, u vidu proširenja gruntišta postojeće gospodarske čestice, u kojem slučaju se na ukupnu gospodarsku česticu primjenjuje ova Odluka.
(5) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«, na temelju kojeg je moguće formirati građevne čestice za gradnju zgrada, uz prethodnu provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog članka. 2.2. VeLIČINaI POVRŠINaGRađeVINaKOJe Se MOGU IZGRaDITI Na GRađeVNOJ ČeSTICI

Članak 17.

Članak 17.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti / kig/ pojedine građevne čestice unutar područja obuhvata UPU iznosi 0,4.
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine gospodarske građevne čestice u zoni gospodarske namjene /oznake I/ iznosi 1,2.
Članak 18.
(1) Maksimalna visina građevina /Vmax/: - unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I/ je 8,0 m - za gradnju na zasebnim česticama infrastrukturnih sustava /oznake IS/ je 4,0 m.
(2) Gospodarske proizvodne građevine i specifični skladišni prostori kao silosi mogu imati i veću visinu, ukoliko to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima obavljanja pojedine djelatnosti.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine, dijela građevine ili grupe građevina /emax/ određuje se ovisno o namjeni i visini građevine, dijela građevine ili grupe građevina iste namjene i načina gradnje.
(2) etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) Maksimalni broj etaža gospodarske građevine određuje se za zonu gospodarske namjene /oznake I/ s 4 etaže, odnosno s jednom podrumskom etažom, prizemljem i 2 kata.
(4) Izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
(5) Maksimalni broj etaža građevina infrastrukture unutar funkcionalne zone namijenjene gradnji infrastrukturnih građevina /oznaka IS/ određuje se s 1 etažom, odnosno s prizemljem. 2.3. SMJeŠTaJ GRađeVINa Na GRađeVNOJ ČeSTICI

Članak 20.

Članak 20.
(1) Obavezna građevinska linja se unutar obuhvata UPU ne utvrđuje. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 131
(2) Kod nove gradnje, najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije prometnice UK1 je za zapadno locirane građevne čestice 20,0 m, a za istočno locirane građevne čestice 11,0 m.
(3) Najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije poljskog puta, kao i od vanjske granice područja obuhvata UPU je 5,0 m.
(4) Najmanja udaljenost zgrada unutar obuhvata UPU od linije razgraničenja funkcionalnih zona - gospodarske zone i stambene zone naselja Ivanovec je 20,0 m.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Udaljenost građevina od bočne međe građevne čestice ne može biti manja od ½ visine (vijenca) građevina.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, građevine se mogu graditi uz jednu susjednu među kao poluugrađene.
(3) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera. 2.4. ObLIKOVaNJe GRađeVINa

Članak 22.

Članak 22.
(1) Građevina može biti oblikovana kao i građevni kompleks /oznaka K/ od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(2) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(3) Ukoliko se servisna i gospodarska dvorišta, orijentiraju na ulicu, potrebno ih je ograditi na način da se vanjska skladišta i drugi manje reprezentativni prostori sakriju od pogleda.
(4) Otvoreni proizvodni prostori se ne mogu orijentirati prema ulici.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno »čista« rješenja.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 24.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne bočne i/ili stražnje međe udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.5. UReđeNJe GRađeVNIH ČeSTICa 2.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 25.

Članak 25.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 26.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom i biciklističko-pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu, pri čemu se s čestice može neposredno priključiti ulični koridor ili se priključenje vrši preko kolnog pristup ili preko čestice parkirališta.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno. Stranica 132 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 2.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 28.
(1) Na svakoj građevnoj čestici s gospodarskim sadržajima, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe unutar vlastite čestice.
(2) Parkirališne, odnosno garažne površine, moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. »Promet u mirovanju«.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. »Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama«. 2.5.3. Gradnja ograda

Članak 29.

Članak 29.
(1) Građevne čestice unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I/ moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 2,20 m prema ulici i do 3,00 m prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice, sve mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulični koridor ograde se unutar čestica gospodarske namjene /oznake I/ mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 2.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 30.

Članak 30.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. »Uvjeti uređenja javnih zelenih površina«. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 31.

Članak 31.
(1) Zgrade društvenih djelatnosti, kao ni komercijalni sadržaji iz domene socijalnih servisa kao ambulante, edukacijski prostori, domovi za starije i nemoćne i slično ne mogu se locirati unutar područja obuhvata UPU. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 32.
(1) Unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznaka I/ stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji. 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRAD- NJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMU- NIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 33.

Članak 33.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je u mjerilu 1:1000, na kartografskim prikazima brojeva: 2.1. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa«, 2.2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe« 2.3. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija«
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Čestice namijenjene formiranju javnih prometnih površina formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj ovim Planom.
(2) Dozvoljena odstupanja od utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.
(3) Podzemna komunalna infrastruktura može se locirati unutar javnih površina - uličnog koridora i poljskog puta.
(4) Linijska infrastruktura može se nalaziti i unutar površina drugih namjena (gospodarskih ili mješovitih), u kojem slučaju je vlasnik zemljišne čestice dužan osigurati mogućnost pristupa za održavanje iste. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 133 5.1. UVJeTI GRaDNJe, ReKONSTRUKCIJe I OPReMaNJaCeSTOVNe I ULIČNe MReŽe

Članak 35.

Članak 35.
(1) Prometno rješenje područja obuhvata UPU, je kartografskim prikazom br. - 2.1. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa«.
(2) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(3) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga. 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 36.

Članak 36.
(1) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata UPU nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture naselja.
(2) Ulica oznake UK1 predviđena je kao asfaltirana prometna sabirnica u kategoriji nerazvrstane ceste, širine koridora od najmanje 12,0 m.
(3) Unutar područja obuhvata predviđen je jedan poljski put /oznake PP/ koji se predviđa kao makadamska kolna površina.
(4) Zapadno uz granicu područja obuhvata UPU planirana je trasa spojne ceste od državne ceste D 3 do prometnice Ivanovec - Preloge, na koju se južno od zone obuhvata UPU predviđa vezati planirana ulica UK1.
(5) Zaštitni pojas planirane spojne ceste zalazi unutar područja obuhvata UPU, te je za gradnju na gospodarskim česticama koje se nalaze unutar zaštitnog koridora navedene spojne ceste potrebno ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela za upravljanje cestama Grada Čakovca.