Odluka o mjerama zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, te za provođenje šumskog reda u šumama šumoposjednika na području Međimurske županije

79. na temelju članka 10., 41. stavka 2. i članka 43. stavak 1. Zakona o šumama (“narodne novine” broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14), članka 21. Statuta Međimurske županije (“Službeni glasnik” broj 26/10, 04/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13 i 6/14) i članka 61. poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Skupština Međimurske županije donijela je na 15. sjednici, održanoj 7.10.2015. godine odluku o mjerama zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, te za provođenje šumskog reda u šumama šumoposjednika na području međimurske županije

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom propisuju se mjere koje šumoposjednici moraju poduzimati radi zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, te za provođenje šumskog reda u šumama šumoposjednika na području Međimurske županije, mjesta gdje se smije ložiti vatra i paliti drveni ugljen i mjere zaštite od požara koje je potrebno poduzeti u šumama i šumskom zemljištu šumoposjednika na području Međimurske županije, te rok u kojem je šumoposjednik dužan pošumiti paljevine, površine na kojima nije uspjelo pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna čista sječa ili krčenje šume.

Članak 2.

Članak 2. u smislu ove Odluke, sukladno Zakonu, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari, šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnoga ekološkoga, znanstvenoga, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone - zaštitni pojasevi drveća površine veće od 10 ari i širine veće od 20 m, osim površina izuzetih zakonom o šumama. Šumskim zemljištem se smatra zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je radi svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 13 - Stranica 1933 Šume šumoposjednika su šume u vlasništvu i/ili posjedu pravnih i fizičkih osoba, osim šuma u vlasništvu Republike Hrvatske. Šumoposjednik je pravna ili fizička osoba - vlasnik i/ili posjednik šume iz prethodnog stavka.

Članak 3.

Članak 3. u šumama, na šumskom zemljištu ili sa šumskim proizvodima dozvoljeno je poduzimati radnje sukladne propisima i aktima donesenim temeljem tih propisa uz znanje, odnosno suglasnost šumoposjednika ili njihovih predstavnika, a prisvajanje, odnosno korištenje suprotno tome smatra se protupravnim. Obavljanje nadzora nad gospodarenjem šuma, propisano motrenje, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih resursa, prikupljanje podataka sukladno međunarodnim obvezama, znanstvena istraživanja, te posjete šumi ne smatraju se protupravnim korištenjem i prisvajanjem šume.

Članak 4.

Članak 4. u šumama šumoposjednika je osobito zabranjeno: 1. sječa stabala bez doznake za sječu, 2. prijevoz i stavljanje u promet šumskih proizvoda bez prethodne obilježbe i propisane dokumentacije, 3. loženje otvorene vatre i paljenje drvenog ugljena, 4. odlaganje otpada, 5. nepoštivanje pravila šumskog reda, 6. pustošenje šuma, 7. uništavanje biljnog i životinjskog svijeta u šumi, 8. krađa drvenih sortimenata iz šume ili s pomoćnog stovarišta i 9. ostale radnje koje su u suprotnosti sa zakonskim propisima.

Članak 5.

Članak 5. Šumoposjednik gospodari šumom sukladno europskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama i posebnim propisima. Šumoposjednik je dužan gospodariti šumama održavajući i unaprjeđujući biološku i krajobraznu raznolikost te sustavno skrbiti o zaštiti šumskog ekosustava na način utvrđen posebnim propisom. Šumoposjednici su dužni gospodariti šumom u skladu sa šumskogospodarskim planovima i surađivati sa “Hrvatskim šumama” d.o.o., jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, stručnim službama, ostalim šumoposjednicima na svom području i po potrebi s licenciranim izvoditeljima šumarskih radova.

Članak 6.

Članak 6. u šumi se mogu sjeći samo doznačena stabla pod uvjetima i na način propisan Zakonom.
Članak 7. Šumoposjednici su dužni uspostaviti i održavati šumski red istovremeno s radovima pridobivanja drva ili najkasnije u roku 3 mjeseca po završetku navedenih radova. pod šumskim redom razumijevaju se postupci koji se obavljaju u sječini, radi osiguranja redovnog gospodarenja Stranica 1934 - Broj 13 “SLužBEni GLaSnik šumom, a posebno radi njenoga uzgajanja, zaštite od požara, biljnih bolesti i štetočina, kao i svih općekorisnih funkcija šuma te očuvanja bioraznolikosti, a propisani su zakonom.

Članak 8.

Članak 8. Granje, neiskorišteni dijelovi posječenih stabala i oguljenu koru od izrađenih drvnih sortimenata i panjeva potrebno je usitniti ili okresati i rasporediti po površini tako da ne smetaju razvoju podmlatka. Slomljene dijelove debla i granja treba odrezati i spustiti na tlo. izrađeni drvni sortimenti i panjevi kod četinjača koje ostaju u sastojini nakon sječe mogu se okorati ili tretirati dozvoljenim sredstvima za suzbijanje potkornjaka prije njegovog razvoja.
Članak 9. Šumoposjednik je dužan pošumiti paljevine, površine na kojima nije uspjelo pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna čista sječa ili krčenje u roku utvrđenom šumskogospodarskim planom, odnosno najkasnije u roku od 3 godine.

Članak 10.

Članak 10. Šumoposjednici su dužni poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda i štetnih organizama.
Članak 11. Zabranjeno je loženje otvorene vatre i paljenje drvenog ugljena u šumi ili na šumskom zemljištu na udaljenosti manjoj od 200 m od ruba šume šumoposjednika, osim na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti utvrđenih člankom 12. ove Odluke. Otvorenom vatrom iz prethodnog stavka smatra se vatra izvan zatvorenih, odnosno prostora s ložištem.
Članak 12. Mjesto u šumama i šumskom zemljištu šumoposjednika na kojem se pali otvorena vatra i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od krošnji stabala kako ih plamen ne bi zahvatio, tlo mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala, moraju biti nazočne osobe koje su vatru zapalile i obvezno moraju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. pri tome osoba koja je zapalila vatru dužna ju je i ugasiti i tek kada se uvjerila da je vatra ugašena smije napustiti to mjesto.

Članak 13.

Članak 13. paljenje vatre uslijed spaljivanja korova, biljnih otpadaka i drugog materijala na udaljenosti većoj od 200 metara od ruba šume provodi se na način utvrđen Odlukom o posebnim mjerama zaštite od požara na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 2/02).
Članak 14. Izrazi koji se u ovoj Odluci koriste u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2015.
Članak 15. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. SkupŠtina MEĐiMuRSkE županiJE kLaSa: 351-02/15-03/25 uRBROJ: 2109/1-02-15-2 Čakovec, 07. listopada 2015. pREDSJEDnik mladen novak, dipl.ing., v.r.