Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja »Sajmište – II etapa« u Čakovcu (pročišćeni tekst)

2. Odbor za statutarno-pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Čakovca, na svojoj 10. sjednici održanoj 11. veljače 2015., temeljem članka 40. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13, 3/13 - pročišćeni tekst, i 1/14), Stranica 144 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 izdaje pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja »SAJMIŠTE - II ETAPA« u Čakovcu. Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja »SAJMIŠTE - II ETAPA« u Čakovcu obuhvaća Odluku o donošenju Provedbenog urbanističkog plana Čakovec - »Sajmište« (»Službeni vjesnik općine Čakovec«, broj 15/86) i njegove izmjene i dopune (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/98, 4/12 i 7/14) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. KLASA: 021-05/14-01/30 URBROJ: 2109/2-02-15-08 Čakovec, 11. veljače 2015. PREDSJEDNIK Odbora za statutarno-pravna pitanja Dragutin Bajsić O D L U K A o donošenju Urbanističkog plana uređenja »Sajmište - II etapa« u Čakovcu I. OPĆE ODREDBE Član 1. Donosi se Provedbeni urbanistički plan Čakovec- »Sajmište« (u daljnjem tekstu: Plan) kojim se utvrđuju dugoročne osnove prostornog razvoja. Uređivanje prostora (izgradnja objekata, uređivanje zemljišta, obavljanje drugih radnji, iznad, ispod ili na površini zemlje) na području zahvata Plana može se obavljati samo u skladu s ovim Planom. Član 2. Prioritet uređivanja prostora na području zahvata Plana određuje se Srednjoročnim planom uređenja prostora općine, Mjesne zajednice i SIZ-e za stambenu oblast i komunalne djelatnosti općine Čakovec.

Član 3. Provedbeni urbanistički plan izrađen je u Urbanističkom odjelu Projektnog biroa GK »Međimurje« Čakovec. Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni i grafički dio Plana čini sa ovom Odlukom jedinstvenu cjelinu sa istom pravnom snagom. II. GRANICA PODRUČJA Član 4. Granica područja ide AVNOJEVOM ulicom do željezničke pruge, prugom do podvožnjaka, južnom i zapadnom granicom Garnizona JNA, Ulicom JNA, obuhvaćajući zapadne i sjeverozapadne parcele objekata u nizu u Ulici M. Kovača i Sajmišta do Ulice R. Čolakovića, te Ulicom I.L. Ribara do raskršća s AVNOJEVOM ulicom. Granica građevinskog područja može se mijenjati samo pod uvjetom da se mijenjaju programske postavke Plana. III. PROSTORNA KONCEPCIJA Član 5. Po namjeni površina Planom obuhvaćeni prostor podijeljen je na slijedeće sektore djelatnosti u prostoru: - Postojeće prostore individualne stambene i stambeno poslovne izgradnje. - Novoplanirane prostore individualne stambene i stambeno poslovne izgradnje. - Novoplanirane prostore kolektivne stambene i stambeno poslovne izgradnje. - Prostore poslovnih sadržaja. - Prostore predškolskih, školskih i obrazovnih ustanova. - Prostore trgovačkih i uslužnih djelatnosti. - Prostore javnih zelenih površina i dječjih igrališta. - Prostore prometnih pojaseva uz cestovnu i uličnu mrežu. IV. ZONA STAMBENE IZGRADNJE Član 6. Zonu stambene izgradnje čine nekoliko tipova izgradnje stambenih objekata grupiranih u pojedine prostorne cjeline: - Prostori individualne stambene i stambenoposlovne izgradnje, - Prostori kolektivne stambene i stambeno-poslovne izgradnje.

Individualna stambena izgradnja Član 7. Na parcelama individualne stambene izgradnje može se locirati jedan stambeni ili stambeno-poslovni objekt, te manji pomoćni ili manji poslovni objekat. Pomoćnim objektom se smatraju garaže i spremišta. Poslovnim prostorom smatra se prostor za tihe i čiste djelatnosti u skladu s mišljenjem nadležnog organa. Pod tihim i čistim djelatnostima smatraju se one koje bukom, zagađenjem zraka (dimom, ispušnim Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 145 plinovima), i otpadnim vodama ne smiju ugrožavati stanovanje, namjenu i funkciju u istoj i susjednim građevinama. Uslužne djelatnosti (ugostiteljske, trgovačke i sl.) u poslovnim i stambeno-poslovnim građevinama se mogu povremeno proširiti na prostore dvorišta stambenog bloka. Član 7a. Za katastarske čestice 1876, 1875 i 1874, k.o. Čakovec omogućuje se da svaka od njih zasebno bude jedinstvena građevna čestica, bez obvezujuće parcelacije kako je naznačeno na listu 6a. Parcelacija ostaje kao mogućnost nakon formiranja planiranog uličnog koridora s južne strane ovih čestica sa svrhom osnivanja novih građevnih čestica sukladno grafičkom dijelu PUP-a. Član 7b. Ukida se obaveza izgradnje pješačke staze cijepanjem od dijela k.č. 1776 jer staza više nema funkciju koja je bila planirana. Navedena katastarska čestica zadržava oblik i veličinu Član 8. Objekti iz člana 7. izgrađuju se kao slobodnostojeći, dvojni i objekti u nizu prema urbanističko-tehničkim uvjetima ovoga Plana. Član 9. Brutto izgrađenost na novoformiranim individualnim parcelama stambene i mješovite izgradnje može iznositi najviše 40 % površine parcele (s time da tlocrtna površina građevina ne smije bitno odstupati od tlocrtne površine građevina na susjednim parcelama).

Interpolacijom, dogradnjom i zamjenom starog objekta novim, u već izgrađenim prostorima velike gustoće izgrađenosti, ukupna tlocrtna površina građevine ne smije bitno odstupati od tlocrtne površine susjednih građevina, a visina, građevinski pravac, nagib krova, položaj krovnih ploha i oblikovanje građevine trebaju biti usklađeni s okolnim građevinama. Krovni otvori na uličnom pročelju moraju se izvesti u ravnini krovnih ploha. Član 9a. Građevinama kolektivne stambene izgradnje (poslovno stambene ili stambene namjene) pripadaju parcele koje se veličinom i oblikom podudaraju maksimalnom zonom izgradnje dilatacione jedinice (minimalne dubine 12 m, a maksimalne 15 m). Maksimalna izgrađenost takvih parcela može iznositi 100 % površine parcele. U dvorišnom dijelu stambene ili stambeno-poslovne građevine kolektivnog stanovanja, može se izvesti terasa prizemnih stanova izvan određene zone izgradnje, u širini do 5 m. Veličina pripadajuće parcele takvog stambenog objekta ima dimenziju dilatacione jedinice sa pripadajućom terasom. Član 9b. U zoni zaštićene povijesne jezgre grada Čakovca svi zahvati u prostoru mogu se izvršiti samo prema smjernicama Konzervatorske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine Ministarstva prosvjete i kulture. Član 9c. U uličnim potezima i blokovima gdje su između građevinskog i regulacionog pravca formirani predvrtovi, kod interpolacija, dogradnji i zamjene starog objekta novim takav građevinski slijed potrebno je poštovati s ciljem očuvanja slike ulice.

Član 10. Visina građevine u zoni niske stambene izgradnje mora biti usklađena s visinama susjednih građevina, a može iznositi najviše do prizemlje i jednog kata. Član 11. Krovišta na stambenim i stambeno-poslovnim objektima moraju se izvesti kosa nagiba 400, a pokrov obavezno izvesti opečnim crijepom. Krovišta na dogradnjama iznimno mogu biti ravna ili prilagođena postojećem krovnom nagibu. Krovišta na pomoćnim objektima unutar dvorišta mogu se izvesti nagiba do 330. Član 12. Obrada fasada može se izvesti upotrebom žbuke ili kombinacijom žbuke s fasadnom opekom ili kamenom. Član 13. Građevinska parcela može biti ograđena s ulične strane: - ogradom visine do 1,5 m visine, ako se građevinski pravac poklapa s regulacionim, a materijali i oblikovanje moraju biti usklađena sa stambenom građevinom, - ogradom do 0,8 m, ako se građevinski pravac ne poklapa s regulacionom, a oblikovanjem moraju biti usklađena sa susjednim ogradama i građevinama Ako se građevinska parcela ograđuje s ulične strane ogradom iz stava 1. ovog člana, tada se ulična ograda podiže iza regulacione linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Ograda prema susjednim parcelama mora biti prozračno izvedena od drveta ili pocinčane žice do maksimalne visine 180 cm. Stranica 146 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Član 14. Teren ispred kuće, terase i sl. treba izvesti na način da ne narušava izgled naselja i ozeleniti ukrasnim biljem. Kod uređenja okoliša treba saditi stabla autohtonih vrsta. Zona kolektivne stambene izgradnje Član 15.

Izgradnja objekata kolektivne stambene izgradnje predviđena je u dva stambena bloka. Objekti kolektivnog stanovanja definiraju nizanjem dilatacionih jedinica različitih arhitektonsko-oblikovnih karakteristika ulične koridore i mirna stambena dvorišta. Član 16. Prizemlja objekata kolektivne izgradnje mogu se izvesti kao poslovni prostori trgovačkih, uslužnozanatskih i drugih djelatnosti koje bukom, ispušnim plinovima, otpadnim vodama ne narušavaju stanovanje u zgradi i okoliš. Član 17. Visina izgradnje definirana je u grafičkom listu »Katnost i namjena«. U slučaju da je namjena prizemlja poslovna ono je u razini pločnika, a ukoliko je prizemlje stambeno, moguće ga je podići na razinu visokog prizemlja. Član 18. Krovišta na objektima kolektivnog stanovanja izvesti kosa nagiba 400, a pokrov obavezno izvesti opečnim crijepom. Član 19. Obradu fasada može se izvesti upotrebom žbuke ili kombinacijom žbuke s fasadnom opekom, drvom, kamenom ili staklom. V ZONA POSLOVNE IZGRADNJE Član 20. Izdvojeni poslovni objekti opskrbnog centra i salona namještaja izgrađuju se na zasebnim parcelama kao slobodnostojeći objekti. Visina izgradnje ovih objekata je VP. Krovište je višestrešno, nagiba 400 i obaveznog pokrova opečnim crijepom. VI OBRAZOVNE USTANOVE Član 21. Na prostoru Plana nalazi se postojeći kompleks obrazovnih ustanova Osnovne škole i Pedagoške akademije sa sportskom dvoranom i sportskim igralištima. Član 22. Planom se osigurava pješački prilaz na školski kompleks iz Ulice A. Cesarca pješačkom stazom širine 3 m.

Član 23. U prizemljima dvorišnih krila stambenog bloka kolektivne izgradnje osiguran je prostor za predškolsku ustanovu za tri grupe djece vrtićkog i dvije grupe djece jasličkog uzrasta s pripadajućim vanjskim prostorom dječjih igrališta. VII JAVNE ZELENE POVRŠINE Član 24. U sastavu javnih zelenih površina izdvajaju se: - dva parka perivojnog uređenja, - zelene površine uz prometnice s drvoredima, - prostor povremenog zabavišta na otvorenom, - uređenja stambena dvorišta zajedno s dječjim igralištima unutar blokova kolektivnog stanovanja. Zone javnih zelenih površina uredit će se prema smjernicama pejzažnog uređenja koje su sastavni dio ovog Plana, a na osnovi detaljnih hortikulturnih projekata. Investitor je dužan u realizaciji, poslovne, stambene, stambeno-poslovne građevine sudjelovati u izgradnji dvorišnog dijela bloka proporcionalno s veličinom udjela dilatacione jedinice. Član 25. Prostor povremenog zabavišta na otvorenom potrebno je opremiti svim infrastrukturnim priključcima, zajedno s javnim WC-om vezanim uz dograđeni i preuređen objekat bivše kolne vage. Član 25a. U Ulici Josipa Kozarca potrebno je rekonstruirati drvored divljih kestenova sadnjom novih sadnica ili sanacijom postojećih stabala. U cilju realizacije tog drvoreda potrebno je zračne električne vodove zamijeniti podzemnima. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 147 VIII PROMETNE POVRŠINE Član 26. Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja na koju postoji neposredni prilaz s građevinske parcele ili je uvjet za osnivanje građevinske parcele, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg, ulica ili park tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sistem javnih cesta.

Član 27. Obrada površina za promet u mirovanju predviđena je od šupljih zatravljenih betonskih elemenata. Spoj pješačkih površina i kolnika na mjestima pješačkih prelaza potrebno je izvesti upuštanjem rubnika. Stambeno pješačku ulicu (spoj ulica O. Price i AVNOJEV-e) te pješačke staze unutar stambenih dvorišta kolektivnog stanovanja potrebno je izvesti u nivou s okolnim terenom. Pješačko kolnu površinu sa parkiralištima stambenog bloka uz Ulicu S. Radića potrebno je izvesti u istom nivou, a korištenje prometnih površina može se naglasiti upotrebnom različitog materijala. IX PROVEDBA URBANISTIČKOG PLANA Član 28. Ovom Odlukom utvrđuje se da je izgradnja objekata i prometnica prema Planu unutar granica područja od javnog općeg interesa. Izgradnja objekata moguća je na uređenom građevinskom zemljištu i pod uvjetima propisanim ovom Planom. Član 29. Građevinsko zemljište u smislu ove Odluke je zemljište koje je izgrađeno ili je Planom namijenjeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine (trgovi, ulice, javne zelene površine i sl.). Član 30. Građevinsko zemljište sastoji se od građevinskih parcela. Građevinska parcela mora imati pristup s javnog puta te površinu i oblik koji omogućuje izgradnju i korištenje građevinske parcele u skladu s ovim Planom. Član 31. Stambeni objekti, objekti javne namjene, privredni i drugi objekti mogu se unutar granica ovog Plana izgrađivati samo na zemljištu koje je u tu svrhu uređeno. Član 32. Građevinsko zemljište uređuje se prema srednjoročnom planu i programu etapne izgradnje i prostornog uređenja naselja.

Uređenje zemljišta u smislu ove Odluke obuhvaća: 1. Pripremu zemljišta, 2. Opremanje zemljišta objektima zajedničke komunalne potrošnje. 3. Opremanje zemljišta objektima individualne komunalne potrošnje. ODREDBE ZA PROVOĐENJE za prostor u obuhvatu III. izmjena i dopuna sukladno grafičkim dijelovima plana te se dodaju nastavno novi podnaslovi skupina članaka i pripadajući novi članci redom koji glase: 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 33. Namjena površina u obuhvatu III. ID UPU-a prikazana je na kartografskom prikazu br. 18 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojim je definirana namjena površina za: - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina stambene namjene /oznake S/ za višestambenu izgradnju - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina poslovne namjene - gospodarsko-poslovna namjena pretežito trgovačka i ugostiteljska /oznake K1, K2/ - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina infrastrukture - namjena površine infrastrukturnih sustava /oznake IS/ - trafostanica - zelena površina /oznake Z2/ s dječjim igralištem - zelene površine bez oznake - zaštitne zelene površine uz ulične koridore - ulične koridore i površine namijenjene pješačkim i biciklističkim stazama

Članak 34.

Članak 34. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, kao što je prikazano u kartografskom prikazu br. 21. Na česticama stambene namjene oznake S poslovni ili drugi kompatibilni sadržaji tihe i čiste djelatnosti odnosno namjene mogu iznositi najviše 30% ukupne brutto građevinske površine. Na ovim česticama mogu se graditi slijedeće pomoćne građevine:
(1) - estetski oblikovana spremišta za komunalni otpad u dubini čestice, zaklonjeno od pogleda s glavnih prilaznih pravaca i zaštićeno zelenilom, udaljeno od pročelja stambenih zgrada Stranica 148 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
(2) - nadstrešnice za parkiranje koje moraju biti kvalitetno oblikovane, preporučljivo dijelom ili potpuno transparentnim krovom, suvremeno oblikovane. Na jednoj čestici oznake namjene S, u slučaju da je predviđeno i parkiranje u garažama unutar zgrada, mogu se predvidjeti max 2 nadstrešnice koje ne smiju biti tlocrtno spojene, svaka za max 8 p.m. u potezu. U slučaju da na čestici namjene S nije predviđena garaža unutar gabarita zgrade, nadstrešnice se mogu predvidjeti za max 50% broja automobila, računajući ih kao 50% od ukupnog broja stanova. Nadstrešnice moraju biti zaštićene od pogleda zelenilom te ih u pravilu treba min. s jedne strane zaštititi zelenim penjačicama.
(3) na čestici oznake p1 na kojoj je izvedena stambeno-poslovna zgrada, mogu se izvesti dvije nadstrešnice ukupnog kapaciteta max 40 automobila.
(4) Površina nadstrešnica uračunava se u koeficijent izgrađenosti, a površina za rasprostiranje nadstrešnica je označena u grafičkom dijelu plana.

Članak 34.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐE- NJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA 2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I URE- đENJA POVRŠINA PLANIRANIH GRA- đEVINA
Članak 35. Zelena površina namijenjena za dječje igralište, oznaka čestice np6, je predviđena za zajedničko korištenje zgrada na česticama p5, np1, np2, np3, np4 i np5 te je potrebno osigurati pješačke prilaze do te čestice. Za održavanje treba osigurati mogućnost kolnog pristupa sa prometno-manipulativne površine sa čestice pp1, minimalne širine 3 m. U obuhvatu III. izmjena i dopuna za pojedine čestice ovisno o njihovoj namjeni određuju se pojedini prostorni pokazatelji definirani u nastavku i prikazani tabelarno kako slijedi: kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice/ /zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim konzolnih balkona i streha krovišta, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (podruma)/ kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /odnos ukupne brutto građevinske (razvijene) površine svih nadzemnih etaža građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ - brutto (razvijena) građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža svih građevina obračunat prema definiciji u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji - za čestice namjene S, određenih po tipologiji kao višestambene /VS/ kod kojih je moguća kombinacija etažnosti i izvedba NPE, koeficijent iskorištenosti čestice izračunat je na NPE sa 60% više etažnosti V - maksimalna dozvoljena visina građevine mjerena od kote zaravnjenog terena uz pročelje na najnižem dijelu pročelja do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. U visinu građevine u slučaju gradnje ravnog krova ne obračunava se atika ali je njezina visina (izvedene kao puni parapet) ograničena na max 90 cm iznad završnog sloja stropne konstrukcije zadnje etaže uz ulično pročelje. U slučaju izvedbe nepotpune etaže (NPE) koja je uvučena od vanjskog uličnog pročelja,visina se mjeri na zadnjoj punoj etaži i u tu visinu se obračunava i atika.

Članak 35.

E - maksimalno dozvoljen broj nadzemnih etaža građevine Sve građevine unutar III. Izmjena i dopuna mogu imati jednu podzemnu etažu (podrum ili suteren). TABELARNI ISKAZ ZA SVAKU POJEDINU GRAđEVNU ČESTICU (u obuhvatu III. ID) ukupna izgrađena Oznaka Namjena površina površina građevne građevne građevne zemljišta / čestice čestice čestice /m2/ m2/ POSTOJEĆE ČESTICE p1 S 2629 1051,6 p2 S 4271 1708,4 p3 IS 73 37 p4 IS 63 32 UKUPNO 7.036 2829,0 ukupna brutto pov. kig kis V E građevine / m2/ 3759,47 0,4 1,43 10,5 3 /P+2+NPE/ 7858,64 0,4 1,84 15,0 4(5) /P+3/P+4 37 0,5 0,5 4,0 1 /P/ 32 0,5 0,5 4,0 1 /P/ 11.687,11 Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 149 ukupna izgrađena Oznaka Namjena površina površina građevne građevne građevne zemljišta / čestice čestice čestice /m2/ m2/ NOVOPLANIRANE ČESTICE np1 S 3697,79 1479,12 np2 S 3902,84 1561,14 np3 S 3827,89 1531,16 np4 S 2052,50 821 np5 S 2586,13 1034,45 np6 Di, Z 553,95 UKUPNO 16.621,10 6.426,87 POSTOJEĆE PREPARCELIRANE ČESTICE pp1 K1/K2 4001,16 1600,46 pp2 S 7529,16 3011,66 UKUPNO 11.530,32 4612,12 SVEUKUPNO SVE ČESTICE p 7.036 2.829,0 np 16.621,10 6.426,87 pp 11.530,32 4.612,12 UKUPNO 35.187,42 13.867,99 Ukupno površina čestica namjene S (30.496,31m2 2.2. VELIČINA I OBLIK GRAđEVNIH ČESTICA

Članak 36.

Članak 36. Građevne čestice formiraju se prema kartografskom prikazu br. 21. Uvjeti gradnje. U tom kartografskom prikazu je: - svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena numerička oznaka od np1 do np 6, - postojeće čestice imaju oznake od p1 do p4, - postojeće preparcelirane čestice imaju oznaku pp1 i pp2, Ukupan broj čestica je 12. U tabelarnom prikazu (članak 35.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se koeficijenti: - izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis),etažnost i visina - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na parceli i ukupna brutto površina svih nadzemnih etaža građevina na čestici, iskazana je kao površina u kvadratnim metrima. ukupna brutto pov. kig kis V E građevine / m2/ 6803,93 0,4 1,84 13,5 4 /P+3+NPE/ 7181,22 0,4 1,84 13,5 4 /P+3+NPE/ 4593,49 0,4 1,20 13,5 4 /P+3/ 2463 0,4 1,20 13,5 4 /P+3/ 3103,35 0,4 1,20 13,5 4 /P+3/ 24.144,99 3200,92 0,4 0,8 8,5 2 /P+1 13.853,65 0,4 1,84 13,5 4/P+3+NPE 17.054,57 11.687,11 24.144,99 17.054,57 52.886,67 / korisna površina zone 35187,42 m2 = 86%)

Članak 37.

Članak 37. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 5% planirane površine. Moguće je objedinjavanje dvije ili tri susjedne čestice u jednu česticu na način da se međe između čestica ukidaju a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju 2.3 VELIČINA I POVRŠINA GRAđEVINA
Članak 38. Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi, ovise o namjeni i veličini građevne čestice i date su u tabelarnom prikazu u članku 35., a definirane su granicom gradivog dijela čestice, koeficijentima izgrađenosti i iskoristivosti te dozvoljenom visinom građevine.

Članak 39.

Članak 39. Ukupna brutto površina građevina u smislu ovog Urbanističkog plana uređenja određena je kao maksi- Stranica 150 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 malna dozvoljena površina svih nadzemnih etaža, svih planiranih građevina na građevnoj čestici u skladu s Zakonom o prostornom uređenju. Ukupna brutto površina određena je tabelarno za svaku pojedinačnu građevnu česticu u čl.35.
Članak 40. Planirane građevine na česticama np1, np2, pp2 te p1, tipologije stanovanja VS su određene sa mogućnošću nepotpune etaže (NPE). NPE kao nepotpuna etaža u slučaju ravnog krova rasprostire sa na max 60% tlocrta pune etaže, a građevine moraju biti iznadprosječno i suvremeno oblikovane te zadovoljiti visoke estetske zahtjeve. Sve građevine unutar ovog plana mogu imati jednu podzemnu etažu (podrum ili suteren).

Članak 41.

Članak 41. U smislu ovog plana punom etažom se smatra podrum ili suteren (Po), prizemlje (P), kat K i potkrovlje( Pk). Zadnja etaža može se izvesti kao potkrovlje ili nepotpuna etaža (NPE) čija brutto površina iznosi najviše 60% tlocrtne projekcije osnovne etaže a oblikovati se može kao: - uvučena etaža od uličnog pročelja za min 1,20m s ravnim krovom ili kosim krovom blagog nagiba ili kosim krovom blagog nagiba s dodatnom stropnom konstrukcijom pod uvjetom da se prostor ispod takvog krova ne koristi i nije dostupan pa se i ne smatra etažom - druga etaža potkrovlja izvedena kao galerijski prostor korisnički nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja ispod kosog krova strmog nagiba ukupne visine mjereno od vrha stropne konstrukcije najviše dozvoljene pune etaže do vrha krova dodatne etaže najviše 3,5 m Podrumom (Po) se smatra najniža etaža koja je potpuno ukopana ili ukopana više od 50% svog volumena a nalazi se ispod prizemlja ili suterena. Prizemljem (P) se smatra dio građevine čiji je pod neposredno na površini ili najviše 1,5 m iznad konačno uređenog terena na najnižoj točki uz pročelje građevine a iznad podruma ili suterena. Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad stropa posljednje etaže s time da visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,20m. Izuzetno, ako ostali uvjeti gradnje to omogućuju, može se umjesto podruma predvidjeti suteren (Su) tj. poluukopana etaža kod koje jedno pročelje može biti izvan terena a do 50% volumena je ukopano u teren.

Članak 41.

2.4. NAMJENA GRAđEVINA
Članak 42. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu br.18 »Detaljna namjena površina« i po namjeni se razlikuju: stambena namjena /oznaka »S«/ za višestambenu izgradnju, gospodarska namjena - poslovna - u kombinaciji namjena trgovina i ugostiteljstvo - pretežito uslužna /oznaka »K1«/, i »K2«/, infrastrukturna namjena /oznaka »IS«/ te zelena površina za dječje igralište /»Z2«/.
Članak 43. Građevina osnovne namjene oznake S može biti stambena ili stambeno-poslovna za tihe i čiste djelatnosti bez izvora zagađenja kod kojih je stambena namjena pretežita na min 70% BRP. Osnovna građevina može uz stambenu imati i javno-društvenu namjenu koja je kompatibilna stambenoj djelatnosti i nema negativnih utjecaja na stambeno susjedstvo. 2.5. SMJEŠTAJ GRAđEVINA NA GRAđEVNOJ ČESTICI

Članak 44.

Članak 44. Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom br. 21.-Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice. Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta u skladu sa koeficijentom izgrađenosti uz napomenu da se površina pod građevinom računa kao što je definirano u čl.35. i da u koef. izgrađenosti ulazi površina svih građevina na parceli.
Članak 45. Međusobna udaljenost između građevina na susjednim parcelama ne može biti manja od H1/2+H2/2+5 m odnosno ne manje od 12 m. Udaljenost ostalih istaknutih dijelova građevine koji se smatraju njezinim sastavnim dijelom a izlaze izvan osnovnog građevnog gabarita (balkoni, lođe, otvorena stubišta) do granice građevne čestice ne može biti manja od 4 m.

Članak 46.

Članak 46. Građevine moraju biti locirane tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu ako je određen. Kod razvedenog tlocrta građevine na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/2 ukupne širine pročelja, ali duljine ne manje od 6,0 m. Kod razvedenog ili kosog položaja pročelja u odnosu na građevni pravac, najbliže pročelje mora dodirivati građevni pravac u jednom uglu. 2.6. OBLIKOVANJE GRAđEVINA
Članak 47. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su površinom za razvoj tlocrta odnosno Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 151 gradivim dijelom čestice na kartografskom prikazu br. 21 te visinom građevine u tabelarnom prikazu. Izuzetno je moguće da dio građevine, ako je manje etažnosti uz među, bude izvan gabarita za rasprostiranje građevine na način da se poštuje minimalan razmak između zgrada prema visini tih isturenih dijelova. Udaljenost između građevina određuje se prema max dopuštenoj etažnosti odnosno visini građevine tako da je zadovoljeno H/2+h/2+5 m. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima te u skladu sa projektiranom namjenom. Ne dozvoljava se nekritično i neestetsko preslikavanje ili korištenje povijesnih ili potpuno stranih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja i krovišta.

Članak 48.

Članak 48. Krov građevina stambene namjene /S/ može se izvesti kao ravan ili kosi krov. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib od najviše 450, ali ne manji od 300. Upotreba trapeznog lima, limenih krovnih panela, valovitih ploča, kanadske šindre i sličnih materijala se ne dozvoljava. Krov građevina gospodarske namjene-poslovne /K1 i K2/ može se izvesti kao ravan ili kosi krov ili kombinacija krovova.
Članak 49. Na ravni krov svih građevina mogu se, u skladu s odredbama posebnih propisa i na način da se ne mijenja osnovna namjena građevine, postavljati uređaji i elementi alternativnih (solarnih) sustava dobivanja energije koji ne izlaze iznad najviše točke krova odnosno nisu vidljivi iz nivoa vizure pješaka. U slučaju postave ovih elemenata na kose krovove isti moraju biti u razini krova ili paralelno s krovom. 2.7 UREđENJE GRAđEVNIH ČESTICA

Članak 50.

Članak 50. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća pristup s javne prometne površine, odvodnju otpadnih voda i rješenje prometa u mirovanju na čestici. Opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom izvodi se prema ovom planu uz mogućnost manjih odstupanja iz opravdanih tehničkih ili funkcionalnih razloga Sve čestice u obuhvatu plana moraju imati min 20% zelenih površina koje su hortikulturno uređenje biljem i niskim drvećem.
Članak 51. Uvjet za formiranje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom planu građevna čestica može priključiti a čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture (minimalno izveden makadamski kolnik i niskonaponska mreža). Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu br. 19 Plan prometa. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika, položaju ulaza za podzemnu garažu ili sl., ali poštujući sigurnost prometa.

Članak 52.

Članak 52. U obuhvatu ovog plana čestice se mogu ograđivati. Najveća visina ograde prema ulici može iznositi do 1,5 m, a na međi prema susjednim česticama 1,8 m. Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 50 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost. Ulazna vrata moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.

Članak 53.

Članak 53. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, TELEKOMUNI- KACIJSKOM I INfRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 54. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 19. 3.1.1 KOLNI PRISTUPI
Članak 55. Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu. Minimalna širina kolnog ulaza je 5,00 m. Kolni ulaz treba načelno izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu, a po obrazloženoj i opravdanoj potrebi a osobito u slučaju izvedbe pod- Stranica 152 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 zemnih garaža, može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja. 3.1.2 OBRADA POVRŠINA

Članak 56.

Članak 56. Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče). Odvajanje kolnika se predviđa uzdignutim rubnikom sa sigurnosnim zelenim pojasom. Treba osigurati pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima. 3.1.3 PARKIRANJE
Članak 57. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališni prostor za vlastite potrebe koji ovisi o namjeni građevine prema slijedećim normativima: - višestambene građevine: 1 parkirališno mjesto /1 stan - trgovina, banka, usluge, ugostiteljstvo: 40 pm/1000m2 korisnog prostora odnosno 0,5/ zaposleniku/smjeni - uredski prostori: 20 pm/1000 m2 korisnog prostora odnosno 0,5/zaposleniku/smjeni Iznimno od st. 1. ovog članka, parkirališta se, ovisno o odnosu površine čestice i građevine, grade kao podzemna (podzemna garaža). 3.1.3 BICIKLISTIČKI I PJEŠAČKI PROMET

Članak 58.

Članak 58. Pješački i biciklistički promet odvijati će se pješačko-biciklističkim stazama unutar javnih koridora. Pješački prolaz do dječjeg igrališta omogućen je stazom unutar čestice pp1, uz česticu np4, i može biti zatvoren vratima zbog bolje kontrole i održavanja. 3.1.4. ULIČNI KORIDORI
Članak 59. Ulični koridori definirani su u listu br. 19 - Plan prometa i listu 21 Uvjeti gradnje. Ukupno ima 4 uličnih koridora i to:
(1) UK 1 u koridoru 14 do 25m ima smješteno (profil A i A1): - kolnik širine 6 m - staze dvostrano širine 1,6-2 m (profil A) i širine 2m do 2,5m (profil A1) - zeleni pojas obostrano (profil A) širine 1 do 8m, odnosno jednostrano (profil A1) širine 3,8m
(2) UK 2 u koridoru 12 m ima smješteno (profil B i B1): - kolnik širine 6 m - staze dvostrano širine 1,8 m i 2,4 m - zeleni pojas jednostrano širine 1,8-2 m do ruba pojasa (profil B)
(3) ULICA 3 - postojeći koridor Ulice braće Radića - ne mijenja se
(4) ULICA 4 - postojeća Ulica A. Schulteisa - ne mijenja se

Članak 60.

Članak 60. Odvodnja prometnica biti će riješena izgradnjom cestovnih slivnika sa taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda predviđenu ovim Planom. 3.1.5. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE i OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 61. Telekomunikacijska mreža je prikazana na kartografskom prikazu br.20A. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti obostrano u uličnom koridoru prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 62.

Članak 62. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Za svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić i cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod projektira se u sklopu zasebnih glavnih projekata. Iznad postojećih i novih podzemnih Tk instalacija nije dozvoljeno postavljati bilo kakve zdence, zasunske ili razvodne komore i slične objekte. 3.3 UVJETI GRADNJE REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUK- TURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PRO- METNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA 3.3.1 ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 63.

Članak 63. Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu 20A gdje je ucrtana lokacija postojeće NN mreže, lokacija planiranih trafostanica te koridora vođenja podzemne elektromreže (SN, NN, JR) područja u obuhvatu ovog Plana. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 153 Predviđeno je vođenje podzemne mreže unutar zelenih površina. Za potrebe razvoda moguće je u uličnom koridoru, ispred građevnih čestica ili na površinama parkirališta na način da ne ometa promet, locirati razvodne i priključno mjerne ormare za potrebe više čestica ili javne rasvjete. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Planirane su dvije trafostanice na zasebnim građevnim česticama s pristupom s javne prometne površine. Za potrebe pojedinačnog korisnika ili njih nekoliko moguća je izgradnja dodatnih trafostanica te ih povezati podzemnim srednjenaponskim kabelom na najbližu trafostanicu odnosno srednjenaponsku mrežu.

Članak 64.

Članak 64. Niskonaponski kućni priključak za pojedinu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP »Elektra« Čakovec. U tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine, na način koji omogućuje laki pristup za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod, ugrađuje priključni ormarić, uz pridržavanje slijedećeg uvjeta: priključni ormarić treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitavanje, vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.3.2. VODOOPSKRBA Čanak 65. Idejno rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu 20B. Vodoopskrbu područja obuhvaćenih planom treba riješiti spojem na postojeću mrežu prema izvedenom stanju, uvjetima i podacima distributera.

Članak 66.

Članak 66. Radi osiguranja zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokaciju nadzemnih hidranata prema posebnim propisima. Na mjestima gdje bi hidranti ugrožavali promet vozila ili pješaka, predvidjeti podzemne hidrante. Vodovodne kućne priključke treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne za svaku građevnu česticu ali se dopušta i mogućnost izvedbe dvojnih priključaka u Ulici S. Radića na magistralnom cjevovodu. 3.3.3. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA