Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. – 2013.

Ciljevi za unapređenje vodoopskrbe do 2023. godine: - daljnja rekonstrukcija i modernizacija javnog vodoopskrbnog sustava zbog starosti i kvarova, - proširenje nadzorno – upravljačkog sustava vodoopskrbe, - kontinuirano preventivno odzračivanje i odmuljivanje sustava vodoopskrbe putem hidranata i muljnih ispusta u cilju očuvanja zdravstvene ispravnosti vode u cjevovodu, vezano na malu potrošnju vode u sustavu, veliku duljinu cjevovoda, vremenske prilike i sl. - dovršenje vodosprema u izgradnji i daljnje povećanje vodospremničkog prostora - izgradnja zdenca Z-3 na vodocrpilištu Prelog, - smanjenje gubitaka vode na mreži ispod prihvatljivih 20 %, te poboljšanje uspješnosti procesa vodoopskrbe smanjenjem ‘’ILI’’ indikatora uspješnosti vodoopskrbe ispod 2,0 (grupa A prema kriterijima Svjetske banke). II.4.2.3. Komunalna infrastruktura lokalne razine Javni vodovod U prikazanim podacima od 2003. do 2011. godine broj priključaka na javnu vodovodnu mrežu konstantno raste, a povećavala se i dužina vodovodne mreže. Udio javne vodoopskrbe u odnosu na regionalno vodoopskrbno područje je 99,7% što Međimursku županiju svrstava među razvijenije županije u Republici Hrvatskoj s obzirom na razvijenost vodoopskrbe. Stupanj pokrivenosti (udio stanovništva koje ima mogućnost priključka na sustav javne vodoopskrbe) na razini Republike Hrvatske iznosi u prosjeku od 80 do 82%. Cilj vodoopskrbe je priključenje na vodoopskrbni sustav svih domaćinstava i gospodarskih subjekata koji imaju potrebu za njim.

Tabela 39. Zahvaćene količine vode i dužina vodoopskrbne mreže na području Međimurske županije 2003. 2004. 2005. Zahvaćene količine vode, tisuće m³ 8963 8435 7951 Broj vodovodnih priključaka 31053 31456 32459 Dužina glavnog dovoda, km 210,2 213,4 217,8 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 7,577 7397 7166 6977 6990 7043 6548 32770 34031 34752 35264 35654 36045 35950 228,1 232,3 236,6 242,5 242,7 242,7 245,8 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3035 2003. 2004. 2005. Dužina razvodne mreže, km 753,0 768,2 772,7 Ukupna dužina vodovodne mreže 963,2 981,6 990,5 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 780,6 789,4 794,0 800,1 806,8 807,3 811,2 1008,7 1021,7 1030,6 1042,6 1049,5 1050,0 1057,0 Godišnja potrošnja pitke vode u Međimurskoj županiji 2011. godine iznosila je oko 34 m3 po stanovniku. Domaćinstva su potrošila približno 4 puta više vode nego gospodarstvo. Razlika između zahvaćene i isporučene vode 2008. godine za područje Međimurske županije iznosila je 42%. Prema podacima u izvješću o obavljenoj reviziji („Ekonomska opravdanost cijene javne vodoopskrbe na području Međimurske županije“) koju je izvršio Državni ured za reviziju – područni ured Čakovec, ta je razlika u 2012. godini iznosila 28,5%, što je manje od prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 46%. Ovi podaci ukazuju da je vodnogospodarski sustav u boljem stanju od državnog. U razliku između zahvaćene i isporučene vode ulazi i potrošnja vode za vlastite potrebe sustava kao što su ispiranje i održavanje sustava.

Grafikon 10. Prosječna potrošnja vode po kućanstvu u razdoblju od 2002. do 2012. godine Izvor: Međimurske vode d.o.o. Grafikon 11. Prosječna potrošnja vode u gospodarstvu i ustanovama u razdoblju od 2002. do 2012. godine Izvor: Međimurske vode d.o.o. Usporedi li se priključenost domaćinstava na vodoopskrbni sustav u općinama i gradovima, prema najmanjem stupnju priključenosti izdvajaju se općine Podturen, Pribislavec, Mala Subotica i Gornji Mihaljevec, s udjelom manjim od 70% ukupnog broja domaćinstava. Najviše priključaka imaju Općina Donja Dubrava i Donji Vidovec, s više od 90 % priključenih domaćinstava. Na ovakvo stanje korištenja vode u sustavu vodoopskrbe i spori trend povećanja broja korisnika zasigurno utječe visina cijene potrošnje vode i sveukupno gospodarsko stanje društva. Potrošnja vode posljednjih godina stagnira i iznosi od 4500000 m3 do 5000000 m3 na godinu. Iako je došlo do porasta broja potrošača i do širenja cjevovodnog sustava, smanjivanje potrošnje vode tumači se optimalizacijom potrošnje i padom životnog standarda potrošača te krizom u gospodarstvu. Domaćinstva koja su priključena na javnu vodovodnu mrežu i na hidrofore, a u stvarnosti troše vodu samo iz hidrofora, također smanjuju stvarnu potrošnju onih domaćinstava koja konstantno troše vodu iz javnog vodovoda. Tabela 40. Stupanj priključenosti domaćinstava na vodovodnu mrežu STUPANJ PRIKLJUČENOSTI NA VODOVODNU MREŽU (%) NAZIV Čakovec Mursko Središće Prelog Belica Dekanovec Domašinec Donja Dubrava Donji Kraljevec Donji Vidovec Goričan Gornji Mihaljevec Kotoriba Mala Subotica Nedelišće Orehovica Podturen Pribislavec 2012. 2013.

86% 88% 72% 73% 69% 70% 73% 74% 70% 71% 76% 77% 91% 93% 81% 82% 91% 92% 83% 84% 66% 68% 87% 88% 63% 64% 66% 72% 79% 81% 64% 66% 67% 69% Stranica 3036 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. STUPANJ PRIKLJUČENOSTI NA VODOVODNU MREŽU (%) NAZIV 2012. 2013. Selnica 69% 70% Strahoninec 82% 83% Sveta Marija 85% 86% Sveti Juraj na Bregu 83% 85% Sveti Martin na Muri 69% 71% Šenkovec 86% 88% Štrigova 72% 74% Vratišinec 75% 76% Izvor: Međimurske vode d.o.o. Odvodnja otpadnih voda Prekretnicu u planiranju i izgradnji budućih sustava odvodnje i pročišćavanja na cjelokupnom području Međimurske županije predstavljala je izrada Studije odvodnje Međimurja, koja je kao strateški dokument za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja na području Međimurske županije, izrađena 2002. godine. Njenim usvajanjem od strane Skupštine Međimurske županije pokrenut je novi razvojni ciklus s intenzivnom pripremom i izgradnjom sustava odvodnje širom Međimurja. Studija odvodnje Međimurja predstavlja temeljni dokument kojim je obuhvaćeno sljedeće: - definirano je postojeće stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i postavljene su načelne i okvirne smjernice poboljšanja funkcioniranja postojećih odvodnih sustava - izvršena je kvalitativna i kvantitativna procjena količina, vrsta i prostornog rasporeda otpadnih voda - definirana su ograničenja ispuštanja otpadnih voda i potrebna razina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda - dani su prijedlozi rješavanja odvodnje otpadnih voda na cjelokupnom području Međimurske županije - dane su procjene ekonomskih i tehničkih vrijednosti planiranih sustava odvodnje otpadnih voda Značajka je sadašnjeg stanja odvodnje riješena odvodnja otpadnih voda u gradu Čakovcu i prigradskim naseljima (Savska Ves, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Nedelišće, Strahoninec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Ivanovec, Pribislavec) i općini Donji Kraljevec (Donji Kraljevec, Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec, Sv. Juraj u Trnju). Djelomično je riješena odvodnja u gradovima Prelog i Mursko Središće te naseljima Kotoriba i Vratišinec, ali bez riješenog pitanja pročišćavanja otpadnih voda Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda - Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Čakovca izveden je za grad Čakovec i prigradska naselja, za potrebe I. faze, s kapacitetom od 91000 ES. U pripremi je proširenje obuhvata i optimalizacija sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Čakovec.

- (Prema sadašnjem stupnju izgrađenosti javnog sustava odvodnje Čakovca i prigradskih naselja, uređaj obrađuje otpadne vode grada Čakovca, naselja Mihovljan, Šenkovec, Mačkovec, Savska Ves, Strahoninec, Nedelišće, Novo Selo Rok, Krištanovec, Ivanovec i Pribislavec. U relativno kratkom vremenu planira se i pročišćavanje otpadnih voda naselja Dunjkovec, Pretetinec, Knezovec, Mali Mihaljevec, Zasadbreg, Slemenice i Žiškovec, a koja kanalizacija je trenutno u izgradnji.) - Radovi na izgradnji uređaja u Podturnu započeli su u lipnju 2011. godine. Uređaj će biti ukupnog kapaciteta 5900 ES, na uređaju će se pročišćavati otpadne vode svih naselja Općine Podturen, naselja Remis i naselja Križovec. - Radovi na izgradnji uređaja u Donjem Kraljevcu započeli su u ožujku 2012. godine. Uređaj će biti ukupnog kapaciteta 9000 ES, a gradit će se u dvije faze. Kapacitet uređaja će nakon izgradnje prve faze iznositi 4500 ES, a primat će otpadne vode svih naselja Općine Donji Kraljevec i naselja Čehovec. Zaštita od onečišćenja i zagađenja podzemnih i površinskih voda predstavlja važnu i trajnu zadaću na području Međimurske županije koja se mora stalno i sustavno provoditi. Odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda nezaobilazni je dio infrastrukture i od vitalnog je značenja za zdravlje ljudi i okoliš, ali i za očuvanje ekološki prihvatljivog okoliša, posebno podzemnih voda kao najznačajnijeg prirodnog bogatstva Međimurja. Ciljevi u zaštiti voda do 2023. godine : U okviru aktivnosti u pretpristupnim pregovorima Republika Hrvatska je izvršila početnu identifikaciju aglomeracija na svom području. Na području Međimurske županije identificirane su sljedeće aglomeracije:

- Aglomeracija Čakovec, veličine > 50000 ES, za koju prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva postoji obaveza sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda do 31.12.2018. - Aglomeracije: Donja Dubrava i Mursko Središće, veličine 15000 - 50000 ES, prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva postoji obaveza sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda do 31.12.2018. za aglomeraciju Donja Dubrava, odnosno 31.12.2020. za aglomeraciju Mursko Središće - Aglomeracije: Belica, Držimurec, Podbrest, Goričan, Podturen, Sv. Martin na Muri, Turčišće veličine 2000 – 10000 ES, prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva postoji obaveza sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda do 31.12.2023. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3037 Plinoopskrba Broj kućanstava spojenih na plinoopskrbnu mrežu u konstantnom je rastu a potrošnja plina od strane kućanstava od 2005. godine je u konstantnom padu,a broj priključaka iz gospodarstva spojenih na plinoopskrbnu mrežu varira kao i njihova potrošnja. Tabela 41. Potrošnja plina u tisućama m³ 2005. 2006. Kućanstva 44867 43940 Gospodarstvo 22209 22710 Ukupno potrošnja u tisućama m³ 67076 66650 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Tabela 42. Broj potrošača u opskrbi plinom 2005. 2006. Kućanstva 23207 23748 Gospodarstvo 2142 2292 Ukupno potrošača 25349 26040 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 38050 43214 40791 41842 39869 32214 21473 23158 22908 23785 22328 20173 59523 66372 63699 65627 62197 52387 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

24481 25011 25355 26054 25957 26306 2510 2660 2699 2421 2730 2651 26991 27671 28054 28475 28687 28957 Tabela 43. Dužina plinoopskrbne mreže na području Međimurske županije VRSTA PLINOVODA VISOKOTLAČNI - MAGISTRALNI SREDNJETLAČNI NISKOTLAČNI Izvor: Međimurje-plin d.o.o Elektronička komunikacijska infrastruktura DUŽINA (km) MAKSIMALNI PRITISAK (bar) 16 12 477 do 5 537 do 0.1 Telekomunikacijski promet na području Međimurske županije odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu radiokomunikacija. Međimurje je dobro povezano telekomunikacijskom infrastrukturom. Javne komunikacije u nepokretnoj mreži U Međimurskoj županiji u 2012. godini bili su u funkciji magistralni telekomunikacijski vodovi dužine 37.53 kilometara i korisnički spojni vodovi u dužini od 263,23 kilometara. Tabela 44. Telekomunikacijski vodovi na području Međimurske županije VRSTA TELEKOMUNIKACIJSKOG VODA MAGISTRALNI KORISNIČKI I SPOJNI UKUPNO Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Javne komunikacije u pokretnoj mreži DUŽINA (km) 37,53 263,23 300,76 Sustav javnih komunikacija u pokretnoj mreži osiguran je pomoću samostojećih antenskih stupova. Nužni preduvjeti za izgradnju elektroničke komunikacije osigurani su putem Izmjene i dopune prostornog plana Međimurske županije. Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme („Narodne novine“ broj 131/12.) određene su zone lokacija samostojećih antenskih stupova unutar kojih se mogu locirati građevine infrastrukture pokretnih komunikacija. Prostornim planom Međimurske županije određene su zone za smještaj antenskih stupova i određeni uvjeti uređenja prostora za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Do 2012. godine na području Županije bio je u funkciji 21 antenski stup.

U skladu s ciljevima Digitalne agende za Europu i u skladu s Nacionalnom strategijom širokopojasnog pristupa potrebno je planirati razvoj u skladu s potrebama širokopojasnog pristupa na razini Županije i jedinica lokalne samouprave. Cilj bi trebao biti izgradnja svjetlovodne mreže do krajnjih korisnika, primjenom suvremenih tehnologija koje omogućuju najmanji angažman resursa, brzinu izvođenja, fleksibilnost i jednostavnost primjene, koristeći prostore postojećih infrastrukturnih koridora. Pošta Razvoj poštanskog sustava i izgradnju poslovnih građevina prema planu razvoja pošta, moguće je osigurati unutar građevinskog područja naselja, a prostornim planom uređenja općine ili grada moraju se osigurati prostorni uvjeti za njihov razvoj. Svi gradovi i većina općinskih središta imaju funkcionalan poštanski ured. Stranica 3038 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. II.5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU II.5.1. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI REGIONALNE RAZINE Prisutnost i djelovanje rijeka Mure i Drave ostavilo je pečat ne samo u biološkoj raznolikosti, već i u oblikovanju ukupne kulturne, sociološke i krajobrazne slike ovog prostora. Temeljem Zakona o zaštiti prirode veliki dio zaštićenih prirodnih predjela ima kategoriju zaštite na regionalnoj i državnoj razini, a zbog položaja uz granicu dio zaštićenog područja ima i međunarodni značaj. Tabela 45. Zaštićena područja u Međimurskoj županiji ZAŠTIĆENA PODRUČJA KATEGORIJA ZAŠTITE POVRŠINA (ha)

Veliki Pažut posebni rezervat 0,50 Regionalni park Mura - Drava regionalni park 16999,21 Značajni krajobraz rijeke Mure značajni krajobraz 14453,69 Bedekovićeve grabe spomenik prirode 13,11 Perivoj Zrinski Čakovec spomenik parkovne arhitekture 13,87 ZAŠTIĆENA PODRUČJA - pojedinačni lokaliteti Hrast u Donjem Vidovcu spomenik prirode Vučetinec - tulipanovac spomenik parkovne arhitekture Donja Dubrava - ginko spomenik parkovne arhitekture Čakovec - dvije glicinije spomenik parkovne arhitekture Sveti Urban - dvije platane spomenik parkovne arhitekture Nedelišće - platana spomenik parkovne arhitekture Pribislavec - magnolija spomenik parkovne arhitekture Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode Zaštićena područja – Značajni krajobraz rijeke Mure i Regionalni park Mura-Drava zauzimaju prostor izvan građevinskih područja naselja. Velika većina prostora pripada poljoprivrednom i šumskom zemljištu mozaične strukture, koje čini prepoznatljiv kulturni krajolik. Tako se unutar zaštićenog područja pored poljoprivredne namjene, vrši eksploatacija mineralnih sirovina (šljunka i pijeska), njime prolaze infrastrukturni koridori regionalnog i državnog značaja, na pojedinim lokacijama izvan građevinskog područja naselja najčešće uz napuštene šljunčare ustanovljene su zone sporta i rekreacije. Kao i na svim prostorima izvan građevinskih područja naselja, moguće je izvoditi zahvate u prostoru planirane prostornim planovima u funkciji rekreacije i sporta, pojedinačne zahvate kao što su energetske građevine, građevine u funkciji eksploataciji mineralnih sirovina, zahvate u prostoru poljoprivredne namjene, te građevine infrastrukturnih koridora i uređaja.

Navedenim planiranim i zatečenim djelatnostima i zahvatima nisu iscrpljene i sve mogućnosti koje ovaj prostor sa svim vrijednostima nudi kao okvir za život i prosperitet lokalnog stanovništva. Poljoprivreda u mozaičnoj strukturi korištenja površina pruža velike mogućnosti za razvoj ekološke poljoprivrede, kojoj manja dimenzija poljoprivrednih čestica nije uvijek ograničavajući element, a sklad s biološkom raznolikošću u okruženju je poželjan. Zatečene prostorne i prirodne cjeline dobar su scenski okvir za razvoj cikloturizma čiji su temelji već izvedeni uključivanjem trasa cesta i puteva u mrežu biciklističkih staza uz Muru i Dravu, što je u skladu sa suvremenim trendovima u načinu života i pristupu rekreaciji. Intenzivnije isticanje osobitosti svih zaštićenih dijelova prirode putem sredstava informiranja, označavanjem poučnim tablama bilo pojedinačno ili na trasi poučnih staza, jedan je od načina mogućeg doprinosa razvoja turizma, privlačenjem u prvom redu domaćih posjetitelja, a upoznavanje prirodnih vrijednosti može biti jedan od segmenata cjelokupne turističke ponude. Pogodnostima u korištenju vrijednosti zaštićenih dijelova prirode u Međimurskoj županiji prijete radnje i zahvati koji mogu ugroziti svojstva zbog kojih je prostor zaštićen. Izgradnja vikend kuća, unošenje stranih biljnih vrsta, odlaganje otpada su prijetnje čiji je uzrok u pomanjkanju svijesti lokalnog stanovništva o prostoru koji ga okružuje, a pojava kao što je promjena strukture mozaičnih površina na štetu smanjenja livada povećanjem oranica, ima dublji uzrok koji leži u nesigurnosti i promjenjivim uvjetima u djelatnosti stočarstva.

U postupku planiranja prostora i donošenja prostornih planova, lokalna zajednica ima pravo i mogućnost prepoznati prirodne vrijednosti i predložiti ih za zaštitu na lokalnoj razini. Međutim, najčešći je slučaj da su prostori posebnih prirodnih vrijednosti preuzeti iz Prostornog plana Međimurske županije - prostornog plana šire razine, a tek je mali broj općina/gradova koji u prostorno planskoj dokumentaciji prepoznaju izdvojene lokalitete vrijedne da ih se zaštite. Nije poznato da je ijedna jedinica lokalne samouprave, zbog prirodnih vrijednosti, proglasila pojedini lokalitet zaštićenim. Budući da u Međimurskoj županiji nije u primjeni plan upravljanja zaštićenim dijelovima prirode, za predjele koji su zaštićeni u pojedinoj kategoriji prema Zakonu o zaštiti prirode, kao i za one prepoznate zbog krajobraznih i prirodnih osobitosti, na snazi su mjere zaštite propisane u PPUO/G i provedbene odredbe kojima se regulira način korištenja površina, s ciljem da se ne naruše prirodne osobine prostora zbog kojih je proglašen zaštićenim. Područje Nacionalne ekološke mreže koje se u Međimurskoj županiji poklapa s područjem Nature 2000 (područje očuvanja značajna za ptice – POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS) zauzima prostor od 130,7 km², ili 18,15% površine Županije. Cilj zaštite prirodnih vrijednosti i očuvanja biološke raznolikosti je prepoznati prirodne i krajobrazne vrijednosti na lokalnoj razini, zaštititi ih, naglasiti osobitosti, prikazati lokalnom stanovništvu, koristiti kao motiv u stvaranju identiteta naselja ili općine.

22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3039 Slika 13. Zaštićena područja prirode i zaštita izvorišta Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.5.2. ZAŠTITA PRIRODNOG, KULTURNOG I URBANOG KRAJOBRAZA U prikazu krajobraznih karakteristika prostora Međimurske županije, Prostorni plan Međimurske županije prepoznaje tri krajobrazne cjeline: kulturni krajobraz Gornjeg Međimurja, kulturni krajobraz Donjeg Međimurja, urbani krajobraz (prostor urbanizirane strukture najgušće naseljenog dijela Županije). Između tih cjelina, osobitim vrijednostima ističe se krajobraz Gornjeg Međimurja, pa je svrstan u kategoriju osobito vrijednog predjela Županije. U procesima korištenja prostora, posebno u odnosu prema krajobrazu, uočeni su problemi svojstveni za cijelu Županiju: - zajednički problem u pristupu svim kategorijama krajobraza – generalno pomanjkanje svijesti o vrijednostima pojedinog tipa i kategorije krajobraza - posljedica – najčešće ne postoji nastojanje da se unaprijede vrijednosti krajobraza, nema poistovjećivanja s krajobrazom lokalnog stanovništva, što pak vrlo često rezultira nedovoljno pažljivim odnosom prema njegovim vrijednostima, a u konačnici ponegdje narušavanjem i uništavanjem njegovih vrijednosti. II.5.3. ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE Ovim Izvješćem ponovno se može konstatirati da očuvanje i zaštita kulturne baštine – spomenika nepokretnih kulturnih dobara, nije zadovoljavajuće. Generalni, uvijek prisutni razlog je nedovoljno ulaganje na održavanju spomenika kulture, i to jednako od onih upisanih u Registar spomenika kulture, do evidentiranih dijelova graditeljskog nasljeđa kao što su civilne građevine, javna plastika sakralnog karaktera.

Da bi se obnova i održavanje spomenika graditeljskog nasljeđa mogla uspješno provoditi, pored osiguranja financijskih sredstava potrebno je aktivno sudjelovanje struke – nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine, čije je uvjete, mjere i smjernice potrebno poštivati u postupcima rekonstrukcije i revitalizacije zaštićenih i evidentiranih spomenika kulture. Privođenje planiranoj namjeni i odvijanje novih funkcija u građevini prema konzervatorskim uvjetima, sagledavajući današnje stanje u kojem se nalazi većina spomenika, visoko je postavljeni cilj u očuvanju graditeljskog nasljeđa. Unatoč tome, takav pristup u očuvanju jedini je način da se graditeljsko nasljeđe trajno očuva. Poteškoće u očuvanju graditeljskog nasljeđa prisutne su na svim razinama, od javnih, značajnih do pojedinačnih, privatnih građevina, od urbanih središta do ruralnih sredina, od malih gospodarskih građevina do sakralne javne plastike – svi oni čine ukupno graditeljsko nasljeđe Međimurja. U zbiru svih nepovoljnih uvjeta i okolnosti posebno se mogu izdvojiti krivi i potpuno nestručno izvedeni postupci i radnje u obnovi navedenih spomenika, posebno se to odnosi na javnu plastiku, kada se primjenom neprikladnih materijala i nestručno obavljenim radovima lokalnih majstora u želji da se spomenici očuvaju, oni postaju trajno devastirani. Nedovoljna razina svijesti o važnosti spomenika kulturne baštine, nedovoljna razina obrazovanja onih koji o tome donose odluke također je jedan od presudnih čimbenika koji imaju presudnu ulogu u čuvanju graditeljskog nasljeđa Županije.

Za nezadovoljavajuće stanje u zaštiti spomenika kulture na lokalnoj razini uzroci leže u nekoliko razloga: - nema krovne institucije u Županiji koja bi vodila brigu o zaštiti kulturnih dobara - ne postoje prioriteti u postupcima zaštite pojedinih spomenika Stranica 3040 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. - lokalno stanovništvo ne prepoznaje vrijednosti graditeljske baštine, ne obnavljaju se stare građevine, radije se pribjegava rušenju nego obnovi i očuvanju - stručni kapaciteti općina i gradova nezadovoljavajući su za takvu djelatnost - jedinice lokalne samouprave kojima je prepuštena zaštita na lokalnoj razini ne izdvajaju financijska sredstva i ne raspolažu njima za tu namjenu. Posljedice spomenutog stanja su propadanje i nestajanje kulturnih dobara lokalnog značaja – javnih građevina kao što su stare škole, civilnih građevina kao što su građevine građanskog stila u urbanim i ruralnim cjelinama (one su osobito vrijedne za ruralne sredine, obilježavaju identitet središta naselja), stambene građevine kao etno - spomenici (gotovo da su nestali u seoskim sredinama). Neodržavanje, dugotrajna nebriga dovodi do propadanja, devastacije i konačno do nestajanja pojedinačnih građevina, posebno u ruralnim sredinama. Rijetki su primjeri obnove i sanacije graditeljskog nasljeđa, posebno su rijetki primjeri obnove etno – kuća na području cijele Županije. Pri izradi prostornih planova općina izvršen je vrijedan napor da se evidentira cjelokupna građa nepokretnih spomenika graditeljske baštine, predložene su mjere za zaštitu, ali nedostaju aktivnosti kojima bi se ta spomenička građa zaštitila i očuvala.

Stanje posebno vrijednih prostora – prirodne i spomeničke baštine na području Međimurske županije je nezadovoljavajuće. Razlozi tome su navedeni, a za većinu slučajeva vrijedi generalna ocjena, a to je neprimjeren odnos sredine, te nedostatak financijskih sredstava za njihovu obnovu i održavanje. Izdvajanje i ulaganje u baštinu nije bilo bitno drugačije ni u „boljim“ vremenima, stoga je ovo loše stanje osobito graditeljskog nasljeđa posljedica sveukupne nebrige proteklih vremena. A) Ukupno zaštićenih kulturnih dobara (nepokretno, pokretno, arheološki lokaliteti): 97 B) Obnovljena zaštićena kulturna dobra: 12 1. Cirkovljan, poklonac Pieta 2. Čakovec, pil sv. Mihovila 3. Čakovec, pil sv. Trojstva 4. Donji Vidovec, župna crkva sv. Vida 5. Gornji Mihaljevec, župna crkva sv. Katarine 6. Lopatinec, župna crkva sv. Jurja i stari župni dvor 7. Macinec, župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije 8. Nedelišće, župna crkva Presvetog Trojstva i kurija župnog dvora 9. Prelog, župna crkva sv. Jakova 10. Sveta Marija, kurija župnog dvora 11. Štrukovec, majur obitelji Feštetić 12. Vratišinec, župna crkva sv. Križa C) Radovi na zaštićenim kulturnim dobrima u tijeku: 15 1. Belica, župna crkva Uznesenja BDM (izrada projektne dokumentacije) 2. Cirkovljan, crkva sv. Lovre 3. Čakovec, Stari grad 4. Čakovec, Franjevački samostan 5. Dekanovec, župna crkva Svih Svetih (izrada projektne dokumentacije) Napomena: - 6. Kotoriba, župna crkva 7 žalosti BDM i sv. Križa 7. Lopatinec, cinktor župne crkve sv. Jurja 8. Pribislavec, dvorac Feštetić (izrada projektne dokumentacije)

9. Sveta Marija, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije 10. Sveti Križ, crkva sv. Križa 11. Sveti Martin na Muri, župna crkva sv. Martina 12. Selnica, župna crkva sv. Marka i kurija župnog dvora 13. Šenkovec, kapela sv. Jelene 14. Štrigova, crkva sv. Jeronima 15. Štrigova, župna crkva sv. Marije Magdalena D) Provedena arheološka istraživanja: 9 1. Cirkovljan, okoliš crkve sv. Lovre 2. Gornji Mihaljevec, unutrašnjost župne crkve sv. Katarine 3. Macinec, okoliš župne crkve Pohoda Blažene Djevice Marije 4. Nedelišće, arheološki lokalitet Gradišće 5. Nedelišće, arheološki lokalitet Stara Ves 6. Sveti Martin na Muri, okoliš župne crkve sv. Martina 7. Šenkovec, arheološki lokalitet Pavlinskog samostana 8. Štrigova, unutrašnjost crkve sv. Jeronima 9. Železna Gora, arheološki lokalitet Trnovčak 1. Klasificiranje zaštićenih kulturnih dobra kao obnovljena potrebno je shvatiti uvjetno, jer primjerice u crkvama još nije u potpunosti dovršeno uređenje unutrašnjosti ili su u tijeku radovi na obnovi pokretnog inventara. - 2. Također, potrebno je napomenuti da članak 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne Novine“ broj 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12. i 136/12.) predviđa da za kulturnu baštinu koja je klasificirana kao evidentirana i bitna je za lokalnu zajednicu, Općina ili Grad donesu rješenje kojim ono postaje “kulturno dobro od lokalnog značenja.” U važećoj prostorno – planskoj dokumentaciji ta kulturna baština je u pravilu klasificirana, ali do sada tu mogućnost na području Međimurske županije nije iskoristila niti jedna jedinica lokalne samouprave.

22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3041 II.6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI II.6.1. PODRUČJA POTENCIJALNIH PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća na području Međimurske županije mogu ugroziti sljedeće opasnosti: - poplave - prolom brane hidroakumulacija - potres - klizišta - tehničko–tehnološke nesreće i katastrofe Prostor ugrožen od potencijalnih opasnosti određen je u dokumentu koji je usvojila Skupština Međimurske županije – Procjena ugroženosti Međimurske županije, pa je u ovom izviješću taj dokument izvor svih podataka o prirodnim i drugim nesrećama. POPLAVE Na području Međimurske županije poplave mogu biti prouzročene popuštanjem sustava nasipa za obranu od poplava na vodnom području Mure i Drave i na vodotocima unutarnjeg sliva kojeg čine potoci, prouzročene obilnim vodama pojavom obilnih dugotrajnih padalina. Poplave uzrokovane eventualnim pucanjem brane, rušenjem i prelijevanjem objekata velikih akumulacijskih jezera, stalna su i potencijalna opasnost koja može prouzročiti teške posljedice za ugrožena područja. Vodno područje Drave uzvodno od akumulacijskog jezera HE Čakovec branjeno je nasipima Pušćine, Gornji Hrašćan - Trnovec i Trnovec, zauzima površinu od 680 ha. Područje nizvodno od ušća odvodnog kanala HE Dubrava branjeno je nasipom Dubrava i uspornim nasipima potoka Bistrec i Kotoriba, površine je 750 ha. Nasipima uz desnu obalu Mure brani se ukupno 75 km² prostora Međimurske županije. Zbog smanjene sigurnosti murskog nasipa, Hrvatske vode vrše kontinuirane zahvate na rekonstrukciji i povećanju sigurnosti tog nasipa.

Slika 14. Branjena područja od velikih voda Mure i Drave Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec POPLAVE I NESREĆE UZROKOVANE PROLOMOM BRANE I RUŠENJEM NASIPA AKUMULACIJA I KANALA U Građevinskom institutu pri Građevinskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine izrađena je studija koja analizira i predviđa posljedice rušenja objekata hidrocentrala, pod nazivom „Određivanje posljedica u slučaju izvanrednog rušenja i prelijevanja objekata HE Varaždin, HE Čakovec, HE Dubrava“. Budući da su objekti izgrađeni na ravničarskom terenu, razina vode u akumulacijama znatno je viša od okolnog terena a uslijed razaranja i oštećenja nasipa došlo bi do proboja vode i izlijevanja vodene mase prema okolnom području. Posljedica ovakvog scenarija bilo bi ugrožavanje ljudskih života i materijalnih dobara na širokom području koje obuhvaća veliki broj naselja. Objekti hidroelektrana mogu biti ugroženi: - zbog tehničke neispravnosti i kvarova na postrojenjima - zbog počinjenih sabotažama postrojenjima - zbog elementarnih nepogoda (jaki vjetrovi, velike protoke vode, potres jačine VII i više stupnjeva Mercalijeve ljestvice). Stranica 3042 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Slika 15. Ugrožena područja uslijed proboja brane i nasipa na hidroenergetskim građevinama Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec Obrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Ekstremne zone plavljenja na području HE Varaždin Najnepovoljniji scenarij za ovu nesreću bilo bi proboj brane i dijela lijevog akumulacijskog nasipa u dužini od 500 m, pri čemu se maksimalno plavljenje postiže na cjelokupnom području u vremenu kroz 2 sata od rušenja. U Međimurskoj županiji bila bi ugrožena naselja Trnovec, Gornji Hrašćan, Pušćine i dio Nedelišća s oko 3500 stanovnika.

Drugi scenarij simulira situaciju kada puca brana ili nasip s lijeve strane HE Varaždin, pri čemu nalet vodenog vala ublažava izgrađeni nasip Trnovec, a krajnji doseg vodenog vala je pruga Čakovec – Varaždin. Treći scenarij simulira rušenje same hidrocentrale pri čemu nema rušilačkog vodenog vala, već je prostor prije spomenutih naselja plavljen do visine 10 – 50 cm. Pored mogućih žrtava i ugroženih materijalnih dobara u najnepovoljnijem scenariju, u svim navedenim slučajevima ovih mogućih nesreća ugroženo je vodocrpilište Nedelišće i opskrba vodom većeg dijela Županije. Ekstremne zone plavljenja na području HE Čakovec U slučaju pucanja brane ili nasipa s lijeve strane nasipa HE Čakovec došlo bi do plavljenja lijevog zaobalja, naletom rušilačkog vala na čijem bi se udaru našla naselja Kuršanec, dio Novog sela na Dravi, a nakon 15 min val bi stigao preko Šandorovca do Totovca. Može se pretpostaviti da će ukupno ovom nesrećom biti ugroženo oko 7000 stanovnika a širina poplavnog područja je 7 km (iz raspoloživog izvora nije poznato da li je u simulaciju bila uključena trasa autoceste, koja sigurno ima značajan utjecaj na smanjenje širenja vodnog vala). Uslijed proboja nasipa dovodnog kanala bila bi ugrožena naselja Vularija, Orehovica, Podbrest, manjom snagom ali u kratkom vremenu od 5 do 15 minuta nakon proboja. U ovom scenariju vjerojatno se također može uzeti u obzir utjecaj autoceste i njezino zaštitno djelovanje prema naseljima istočno od nje. Najnepovoljniji scenarij nesreće je proboj akumulacijskog nasipa u širini 500 m, kada su ugrožena naselja od Kuršanca na zapadu do Otoka i Preloga na istoku.

Ekstremne zone plavljenja na području HE Dubrava Proboj akumulacijskog nasipa najopasniji je scenarij prema intenzitetu plavljenja - od trenutka rušenja bilo sjevernog ili južnog akumulacijskog nasipa, vodni val stiže najviše kroz 1 sat do ušća Mure u Dravu. Procjenjuje se da bi sa sjeverne strane linija plavljenja bila cesta Prelog – Hemuševec, zatim željeznička pruga Donji Kraljevec – Kotoriba i Mura do ušća u Dravu. U slučaju pucanja brane ili nasipa s lijeve strane HE Dubrava na udaru vodnog vala našla bi se naselja Oporovec, Cirkovljan, Draškovec i Donji Mihaljevec, a nakon sat i pol vodni val dolazi do Donje Dubrave. U ovom kratkom vremenskom razdoblju bilo bi ugroženo oko 9000 stanovnika, a poplavno područje prostiralo bi se 20 km u dužinu i 20 km u širinu. Uslijed proboja na kanalu ugrožena bi bila naselja Donji Vidovec i Donja Dubrava manjom snagom ali u vremenu od samo 5 do 15 minuta nakon proboja. POTRES Područje Međimurske županije nalazi se većim dijelom u zoni VIIº prema MSK ljestvici, a manjim dijelom u zonama VIº i VIIIº MSK ljestvice. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3043 Pojavom potresa bilo bi ugroženo u većoj ili manjoj mjeri cjelokupno stanovništvo, posebno prostori gušće naseljenosti, prostori u kojima se nalaze višekatne građevine, a to je područje grada Čakovca, zona središta grada i zone više stambenih građevina. Najrizičnije bi bile građevine građene do 1963. godine, za koje nisu vrijedili propisi o protupotresnim uvjetima u projektiranju i građenju.

Kod potresa intenziteta VIIIº po Mercalijevoj ljestvici može doći do oštećenja objekata hidrocentrala te do poplava s posljedicama koje nastaju kod proloma brana i nasipa. Slika 16. Potresne zone Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec Obrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije KLIZIŠTA Pojava klizišta u Međimurskoj županiji manje je prisutna i javlja se u manjem obimu kao posljedica nekih ljudskih aktivnosti – zasijecanje trase ceste u teren, sječa šume, i sl. Registrirana su na dionicama cesta i sanirana, a ugrožene su i građevine čija sanacija slijedi. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE KATASTROFE I NESREĆE Izvor tehničko tehnoloških katastrofa i nesreća mogu biti građevine u kojima su uskladištene određene količine opasnih tvari. Posljedica tih nesreća mogu biti ugroženi ljudski životi, uništena materijalna dobra i zagađen okoliš. Građevine u Županiji koje mogu biti izvor nesreća su spremnici opasnih tvari (benzinsko gorivo, motorna i loživa ulja, klor, amonijak), plinovodi, JANAF. Tehničko tehnološke katastrofe i nesreće mogu biti izazvane prometnim nesrećama kod prijevoza opasnih tvari. Moguća mjesta tih nesreća su trasa autoceste, trase cesta i željezničke pruge, a mogu biti ugroženi ljudski životi, materijalna dobra i zagađen okoliš uslijed izlijevanja opasnih tvari u okoliš. II.6.2. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI – TABLICA Tabela 46. Obavezni prostorni pokazatelji Osnovna tematska Skupina Pokazatelj cjelina pokazatelja 1.

Izvor Način prikaza podataka* OPĆI POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA 1. Broj stanovnika A. Razmještaj Indeks kretanja broja 2. i struktura stanovnika stanovništva Prirodni prirast 3. DEMOGRAFSKA stanovništva 1.1. STRUKTURA 1. Broj kućanstava B. Razmještaj Indeks rasta broja 2. i struktura kućanstava domaćinstava Prosječna veličina 3. kućanstava 113804 96,10 DZS -26 35151 98,49 DZS 3,24 Stranica 3044 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Osnovna tematska Skupina Pokazatelj cjelina pokazatelja SOCIJALNO- 1. Indeks razvijenosti Ekonomski 1.2. GOSPODARSKA razvoj 2. Stupanj razvijenosti STRUKTURA 2. Izvor Način prikaza podataka* 69,65 MRRFEU I. skupina STRUKTURA NASELJA I PODRUČJA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA Razmještaj, 1. Broj naselja OBILJEŽJA gustoća 2. Gustoća naselja 2.1. SUSTAVA naselja i NASELJA 3. Gustoća naseljenosti naseljenosti A. Površina 1. Površina naselja naselja Površina GP naselja 1. – ukupno planirana Udio GP u odnosu na 2. ukupnu površinu JLS Udio izgrađenog GP 3. u odnosu na ukupnu površinu JLS Udio neizgrađenog 4. GP u odnosu na KORIŠTENJE B. ukupno GP 2.2 ZEMLJIŠTA Građevinska Udio neuređenog GP U NASELJIMA područja (GP) 5. u odnosu na ukupno GP Broj stanovnika/ 6. ukupna površina GP Broj stanovnika/ 7. izgrađena površina GP Broj stanovnika/ 8. uređena površina GP Površina izdvojenog građevinskog 1. područja izvan naselja – ukupno planirana Površina i udio površine IGP 2. pojedine namjene u odnosu na ukupnu površinu IGP: Ugostiteljsko- 2.a turistička namjena IZDVOJENA C. Izdvojena Gospodarska GRAĐEVINSKA građevinska namjena – ukupna 2.3.

PODRUČJA područja 2.b (proizvodna, poslovna, (IZVAN NASELJA) (IGP) infrastrukturna, OIE i dr.) 2.c Sport i rekreacija Područja posebne 2.d namjene 2.e Površina groblja Ukupni planirani 3. smještajni kapacitet u TRP Broj turističkih 4. postelja po km’ obalne crte 131 176,63 DZS 156,05 st/km² 72925,96 ha 10526,49 ha 16,48% 11,11% 32,58% PPŽ 23,85% 9,47 st/ha 14,04 st/ha 12,43st/ha 1289,35 ha 0,011 ha/st ha % ha/st 67,24 4,5 0,0006 PPŽ 667,85 44,74 0,006 592,70 39,71 0,005 - - - 3,65 0,24 0,00003 - MINT - 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3045 Osnovna tematska Skupina Pokazatelj cjelina pokazatelja 3. Izvor Način prikaza podataka* POSTOJEĆA INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST Duljina cesta po 1. vrstama (km) Udio pojedinih vrsta 2. A. Cestovni cesta (%) promet Cestovna gustoća (duljina cesta/ 3. površina područja, km/km²) Duljina pruge prema 1. vrsti (km) Udio pojedinih vrsta 2. B. Željeznički željezničkih pruga (%) promet Gustoća željezničkih pruga (duljina/ 3. površina područja, PROMETNA km/km²) 3.1. INFRA- Broj zračnih luka STRUKTURA C. Zračni 1. prema vrstama promet 2. Površina zračnih luka 1. Broj luka prema vrsti Površina kopnenog 2. D. Pomorski dijela luke promet Luke nautičkog 3. turizma prema broju vezova Broj riječnih luka 1. E. Riječni prema veličini i rijeci promet Klasa i duljina 2. plovnih putova F. Broj postojećih Elektroničke 1. baznih stanica na 100 komunikacije stanovnika Duljina 1. elektroopskrbnih vodova A. Opskrba električnom energijom Udio i duljina 2. elektroopskrbnih vodova prema vrsti ENERGETSKA 3.2. INFRA- STRUKTURA 1. Duljina plinovoda B. Opskrba plinom Udio prema vrsti 2.

plinovoda C. Opskrba 1. Duljina naftovoda naftom A. Opskrba Duljina javne 1. pitkom i vodoopskrbne mreže tehnološkom OPSKRBA vodom 2. Potrošnja pitke vode VODOM I 3.3. Duljina ODVODNJA 1. B. kanalizacijske mreže OTPADNIH VODA Pročišćavanje Uređaji za otpadnih voda 2. pročišćavanje otpadnih voda – broj i kapacitet autocesta državne županijske lokalne 22,97 112,46 221,9 231,7 3,90 19,09 37,67 39,34 HAC, HC, ŽUC 31,50 154,21 304,21 317,72 međunarodni regionalni lokalni 42,50 8,70 15,56 63,70 13,04 23,26 HŽ 58,28 1,19 21,28 1 MPPI 49,81 ha - - MPPI - - MPPI - 0.068 HAKOM 864,41 km vrsta duljina (km) udio (%) 400 kV 25,10 2,90 HEP 110 kV 77,91 9,01 35 kV 117,90 13,64 20 kV 517,00 59,81 10 kV 126,50 14,63 1030 km vrsta duljina (km) udio (%) PLINACR, visokotlačni 16 1,55 lok.distr. srednjetlačni 477 46,31 niskotlačni 537 52,14 39,65 km JANAF, INA 1057,00 km Međim. vode 32,10 l/stanovnik 273177 km HRV. VODE lok. 1 91000 ES distr. Stranica 3046 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Osnovna tematska Skupina Pokazatelj cjelina pokazatelja Broj i površina 1. odlagališta prema vrsti GOSPODARENJE A. Odlagališta 3.4. Sanacija neuređenih OTPADOM otpada 2. odlagališta (broj, površina) 4. Izvor Način prikaza podataka* za neopasan otpad 1 10,11 ha UOPUGZO 22 - KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNAČAJNIH PROSTORA Ukupna površina 1. poljoprivrednog zemljišta Udio poljoprivrednog A. 2. zemljišta Poljoprivreda Površina poljoprivrednog 3. zemljišta po stanovniku Ukupna površina 1. šumskog zemljišta Udio šumskog 2.

B. Šumarstvo zemljišta Površina šumskog 3. zemljišta po KORIŠTENJE stanovniku 4.1. PRIRODNIH RESURSA Površine površinskih voda prema vrsti 1. (jezero, ribnjak, umjetni bazeni, more ...) C. Vode Udio površina površinskih voda u 2. odnosu na površinu JLS/županije/države 3. Duljina vodotoka D. Morska Morska obala – 1. obala dužina obalne crte Broj i površina E. Mineralne eksploatacijskih 1. sirovine polja po vrstama mineralnih sirovina Broj i površina ZAŠTIĆENE Zaštićena 1. zaštićenih područja 4.2. PRIRODNE područja Područja ekološke VRIJEDNOSTI prirode 2. mreže, prema vrsti Broj zaštićenih 1. nepokretnih kulturnih dobara Struktura Broj ili udio KULTURNA registriranih 4.3. 2. obnovljenih kulturnih DOBRA kulturnih dobara dobara Broj ili udio 3. ugroženih kulturnih dobara PODRUČJA** Područja ** opisati u POSEBNIH potencijalnih 4.4. tekstualnom dijelu KARAKTER- prirodnih i Izvješća ISTIKA drugih nesreća 5. 42574,37 ha 58,38% 2,67 ha/st 15959,37 ha 21,88% 0,14 ha/st PPŽ, vrsta ha % PPUG/O vodotoci 596,66 0,82 akumulacije 1411,10 1,93 retencija 150,94 0,21 2,96 % 429,70 km - vrsta broj ha šljunak/pijesak 11 147,94 glina 1 27,40 plin 5 37,00 12 31480,39 ha MZOIP 7 13069,82 ha DZZP 97 12 MK - DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA Pokrivenost Broj donesenih PP POKRIVENOST PP prema Broj donesenih 5.1. PROSTORNIM razini planova izmjena i dopuna PP PLANOVIMA i izvješća Broj PP u izradi 27 33 ZPU 9 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3047 Osnovna tematska Skupina Pokazatelj cjelina pokazatelja PROVEDBA Broj izdanih PROSTORNIH pojedinačnih akata 5.2.

PLANOVA prostornog uređenja (stanje za 2013.g.) po vrstama Broj PP ili URBANA 1. 5.3. pojedinačnih zahvata PREOBRAZBA 2. Površina Broj izdanih rješenja 1. URBANA o ozakonjenju 5.4. SANACIJA Planovi sanacije, 2. izmjene i dopune PP Nadzor nad 1. planovima (broj NADZOR rješenja) 5.5. (stanje za 2013.g.) Nadzor građevinske 2. inspekcije (broj rješenja) Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Izvor Način prikaza podataka* vrsta broj Lokacijska dozvola 98 Rješenje o uvjetima gradnje 261 Građevinska dozvola 0 Potvrda glavnog projekta 92 UO za Uporabna dozvola 70 prostorno Uvjerenje za uporabnu dozvolu 416 uređenje Rješenje o izvedenom stanju 1612 Potvrda o izvedenom stanju 0 Rješenje za građenje 52 Uvjerenje o vremenu građenja 408 građevine - ZPU - UO za - prostorno uređenje AZONIZ, - ZPU 1 MGIPU 34 III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA III. 1. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije jedina je ustanova formirana za poslove prostornog planiranja čiji je osnivač jedinica regionalne/lokalne samouprave u Županiji. Tu mogućnost ima i Grad Čakovec koji pripada skupini velikih gradova, ali do sada nije formirao takvu ustanovu, što je vjerojatno opravdano iz razloga racionalnosti poslovanja. Prije nego što je bio osnovan Zavod za prostorno uređenje, djelatnost prostornog planiranja odvijala se u različitim organizacijskom oblicima, ali sa stalnom zadaćom prostornog planiranja i izrade prostornih planova na području Županije, najprije u sklopu lokalnih upravnih službi bivše Općine Čakovec od 1988. godine, a kasnije, od 1994. godine Zavod je utemeljen prema Zakonu o prostornom uređenju i posebnim propisima.

Od tog vremena zadaci i poslovi Zavoda određeni su Zakonom – Zavod izrađuje Prostorni plan Međimurske županije, vodi dokumentaciju stanja u prostoru, prati i sudjeluje u procesu izrade i donošenja prostornih planova uređenja općina, izrađuje prostorne planove uređenja općina i obavlja druge poslove koje mu povjeri nadležno tijelo županije. Poslove i zadatke nositelja izrade planova obavljaju nadležna upravna tijela osnovana u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Stručno upravno tijelo za prostorno uređenje formirano je samo u sklopu županijske uprave i u sastavu uprave Grada Čakovca. U drugim jedinicama lokalne samouprave, nositelj izrade prostornih planova je upravno tijelo koje obavlja poslove objedinjene za više sektora zajedno, najčešći nositelji su jedinstveni upravni odjeli općina ili načelnici. Pomanjkanje ljudskih resursa u djelokrugu poslova prostornog uređenja u većem broju općina, posebno onih malih, s jednim do dva naselja i s brojem stanovnika manjim od 2000, a velike ovlasti u odlučivanju i obavljanju poslova koji su dani u nadležnost općinama i gradovima, nedostaci su zakonodavnih okvira u određivanju sustava planiranja i uređenja prostora na lokalnoj razini. PROSTORNI PLAN REGIONALNE (ŽUPANIJSKE) RAZINE Prostorni plan Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01. i 8/01.) Izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 23/10.) Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 34/94.) i pratećih propisa, započela je izrada nove generacije prostornih planova. Nakon usvajanja Prostornog plana Međimurske županije 2001. godine uslijedila je izrada i donošenje prostornih planova gradova i općina. Do primjene Prostornog plana Međimurske županije i prostornih planova gradova i općina na snazi su bile odredbe za provođenje (bivše) Općine Čakovec, koji su prestale važiti donošenjem posljednjeg prostornog plana općine.

Nakon gotovo desetgodišnje provedbe, Prostorni plan Međimurske županije izmijenjen je i dopunjen 2010. godine, a izmjene i dopune obuhvaćale su sve dijelove Plana. Stranica 3048 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE - PPUO/G Tabela 47. Popis izvornih planova i izmjena i dopuna NAZIV PLANA PUNI NAZIV SLUŽBENOG GLASNIKA PPMŽ "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 7/01., 8/01. i 23/10. PPUG Čakovec "Službeni glasnik Grada Čakovca" broj 4/03., 9/09. i 6/12. PPUG Mursko Središće "Službeni glasnik Grada Čakovca" broj 10/04. PPUG Prelog "Službeni glasnik Grada Čakovca" broj 7/03., 22/08., 5/09., 4/12. i 5/13. PPUO Belica "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 4/04., 18/06. i 7/12. PPUO Dekanovec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 9/05. PPUO Domašinec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 12/04. PPUO Donja Dubrava "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/05. i 19/08. PPUO Donji Kraljevec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/04., 11/04., 10/06., 12/08., 9/11, 20/13. PPUO Donji Vidovec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 14/06. PPUO Goričan "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/05, 4/06 i 12/12. PPUO Gornji Mihaljevec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 13/05. PPUO Kotoriba "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 16/06. i 9/12. PPUO Mala Subotica "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/05., 13/07. i 13/13. PPUO Nedelišće "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/04., 9/08., 4/11., 2/13. i 7/14.

PPUO Orehovica "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 4/06. i 4/13. PPUO Podturen "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 12/05. PPUO Pribislavec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 1/04., 2/07. i 19/13. PPUO Selnica "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 10/07. PPUO Strahoninec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/05. i 21/09. PPUO Sveta Marija "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 15/04. PPUO Sveti Juraj na Bregu "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 4/06. PPUO Sveti Martin na Muri "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 7/05., 11/07., 18/11. i 2/12. PPUO Šenkovec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/03. PPUO Štrigova "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 14/05. PPUO Vratišinec "Službeni glasnik Međimurske županije" broj 14/04 .i 10/12. Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Svi prostorni planovi uređenja općina i gradova u Međimurskoj županiji bili su doneseni u roku propisanom Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., krajnji rok je bio 31. prosinac 2007. godine), mnogi su nakon toga doživjeli izmjene i dopune, pojedini i u nekoliko navrata. GUP Obaveza izrade i donošenja generalnog urbanističkog plana na području Županije odnosi se samo na grad Čakovec, pa je GUP Čakovca na snazi od 2005. godine („Službeni glasnik Grada Čakovca“ broj 5/05., 1/09. i 4/11.), mijenjan je u tri navrata 2009., 2011. i 2014. godine. UPU i DPU U cilju provedbe prostora za razvoj, prostorni planovi općina/gradova određuju potrebu izrade prostornih planova užih područja.

Na prostoru Međimurske županije na snazi je 10 UPU-a i 114 DPU-a koji pokrivaju površinu 1952,77 ha, odnosno zauzimaju površinu 16,24% ukupnog građevinskog područja. Dva UPU-a su razvojnog karaktera, sagledavaju razvoj naselja u cjelini, a to su UPU Mačkovec i UPU Mursko Središće. Pored ovih provedbenih planova na snazi su još provedbeni planovi starih generacija – 6 PUP-a (provedbeni urbanistički plan) i jedan plan uređenja manjeg naselja. Analizom prostornih planova uređenja općina/gradova, jedinice lokalne samouprave imaju obavezu izraditi i usvojiti još 28 UPU-a, prostornih planova užih područja. Iako je veliki dio prostora za razvoj naselja obuhvaćen tim planovima, podaci iz analize u poglavlju II.1. Građevinsko područje u Međimurskoj županiji, pokazuju da je 32,6% površine namijenjene razvoju ostao još uvijek neizgrađen. Uzroci tome su višestruki – predimenzioniranost prostora za razvoj, imovinskopravni odnosi, pomanjkanje sredstava u općinama za izgradnju infrastrukture i nedostatak investitora koji bi prostor priveli namjeni, najčešće mješovitoj - pretežito stambenoj. Svi ti čimbenici utječu na sporost provedbe, vrlo često i onemogućavaju provedbu prostornih planova, a praksa govori da su neki dijelovi naselja planirani za razvoj u prostorno planskoj dokumentaciji starije generacije još uvijek ostali nerealizirani, neki i više od dvadeset godina. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3049 SUDJELOVANJE JAVNOSTI U POSTUPCIMA PROSTORNOG UREĐENJA U proceduri izrade i donošenja prostornih planova kao što to propisuje Zakon poziva se i obavještava javnost na sudjelovanje i suodlučivanje u određivanju namjene i korištenja prostora. Odaziv javnosti u tim je javnim raspravama vrlo slab, čak i od strane građana koji sudjeluju u radu predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Sudjelovanje i izjašnjavanje na javnim raspravama svodi se na zastupanje privatnih interesa, rijetko se građani izjašnjavaju da bi zastupali javni interes - najčešće iznose mišljenja kada su vlasnici zemljišta nad kojim žele ostvariti neko pravo, uglavnom kada žele da se poljoprivredno zemljište pretvori u građevinsko.