Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. – 2013.

Tabela 25. Dolasci i noćenja turista BROJ TURISTA 2006. 2007. 2008. Ukupno 21960 28909 35019 DOLASCI Domaći 14730 19809 24342 Strani 7230 9100 10677 Ukupno 50177 66249 73296 NOĆENJA Domaći 33187 49378 55471 Strani 16990 16871 17825 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Golf 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 32351 38302 37369 38913 45179 21776 27422 26009 25001 32987 10575 10880 11360 13912 12192 67313 81526 78856 89360 99182 47728 60374 55418 55926 72403 19585 21152 23438 33434 26779 Prostornim planom Međimurske županije dana je mogućnost da se u sklopu postojeće atraktivne turističke ponude (uz toplice, već postojeće značajne zone sporta i rekreacije u blizini spomenika kulturne baštine i sl.) može planirati golf igralište. Golf igralište planirano je na dvije lokacije i to u Donjem Vidovcu u sklopu hotela na površini od 49,30 ha te u sklopu kompleksa toplica u Draškovcu na površini od 154,05 ha. Unatoč činjenici da je još 2001. godine planiran prostor za izgradnju golf igrališta u Donjem Vidovcu do realizacije nije došlo, stoga se predlaže da se ta lokacija briše iz Prostornog plana Međimurske županije jer predstavlja ograničenje u korištenju i namjeni tog prostora. II.3.5 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA Mineralne sirovine predstavljaju prirodni resurs od interesa za Republiku Hrvatsku te se mogu iskorištavati isključivo pod uvjetima i na način propisan Zakonom o rudarstvu. Međimurska županija je 2006. godine usvojila dokument koji služi kao osnova za utvrđivanje i planiranje eksploatacije mineralnih sirovina u Županiji - Resursna osnova mineralnih sirovina (Hrvatski geološki institut, Zagreb 2006.). Tim su se dokumentom utvrdila nalazišta, pretpostavile zalihe i mogućnosti iskorištavanja svih mineralnih sirovina na području Međimurske županije.

Stranica 3022 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Prostornim planom Međimurske županije utvrđene su postojeće lokacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovima, a temeljem Resursne osnove određeni su istražni prostori u kojima je moguće temeljem istražnih radova osnivati nova eksploatacijska polja. Prema podacima iz Ureda državne uprave na prostoru Međimurske županije postoji 11 eksploatacijski polja građevinskog pijeska i šljunka (249,35 ha), 1 eksploatacijsko polje ciglarske gline 41,98 ha), 4 eksploatacijska polja ugljikovodika i vodozahvat za crpljenje geotermalne vode Vučkovec. II.3.6 VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI Korištenje voda za javnu vodoopskrbu Podzemna voda je razmjerno dobre kakvoće, ali su opterećenja u prostoru velika i mogu nepovoljno utjecati na kakvoću vode te se stoga potrebno pridržavati propisanih mjera zaštite u Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija. Korištenje voda za proizvodnju električne energije Od izgradnje i puštanja u pogon posljednje hidrocentrale na rijeci Dravi nema promjena u korištenju voda za energetske svrhe. Korištenje voda za navodnjavanje Prema Planu navodnjavanja Međimurske županije potrebne količine vode za navodnjavanje moguće je osigurati iz akumulacijskih jezera višenamjenskih sustava Čakovec i Dubrava, odakle je gravitacijskim dovodom moguće dovesti vodu na velik dio Donjeg Međimurja istočno od Čakovca. U Gornjem Međimurju na raspolaganju su ograničene količine vode iz brdskih retencija, stoga se mogu planirati „štedljivi“ sustavi kao što su sustavi kap po kap.

Prostornim planom Međimurske županije propisano je da je koridore planiranih trasa kanalske mreže potrebno spajati s postojećim koridorima infrastrukture te da je potrebno provesti analizu korištenja i funkcije postojeće kanalske mreže za odvodnju površinskih voda, s ciljem zadržavanja voda na promatranom području, racionalnog korištenja prostora i izbjegavanja mogućeg suprotnog učinka ta dva sustava na istom prostoru. Kako su za učinkovito navodnjavanje potrebne dostatne količine kvalitetne vode, nužno je uvažavanje interesa svih korisnika prostora, prvenstveno vodoopskrbe. Korištenje voda za sport i rekreaciju U Međimurskoj županiji brojne napuštene šljunčare u prostornim planovima uređenja gradova i općina planirane su kao ribnjaci u sklopu rekreacijskih zona. U 16 jedinica lokalne samouprave planirano je ukupno 46 ribnjaka ukupne površine 64,89 ha na kojima djeluju ribolovna društva sa značajnom proizvodnjom akvakulture. Korištenje geotermalnih voda Resursna osnova za pitku i geotermalnu vodu (Hrvatski geološki institut, Zagreb 2007.) dala je analizu ležišta i zaliha, a također i preporuke za korištenje tog značajnog prirodnog resursa Međimurske županije. Temeljem istražnih radova nafte i plina kojima su utvrđeni geotermalni izvori znatnog i velikog geotermalnog potencijala u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije uvrštene su mogućnosti korištenja tih izvora u turističke, lječilišne i druge gospodarske svrhe (Draškovec, Merhatovec, Kotoriba) čime je dana mogućnost jedinicama lokalne samouprave da tu namjenu planiraju u prostornim planovima uređenja grada odnosno općine.

Zaštita voda Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti vode na područjima namijenjenim za zahvaćanje vode za piće. Dominantni točkasti izvori onečišćenja su stanovništvo i gospodarske aktivnosti, niska razina izgrađenosti sustava javne odvodnje (kanalizacija i uređaji za pročišćavanje) dok najveći pritisak raspršenih izvora onečišćenja potječe od poljoprivrede i prometa. Slika 9. Ranjiva područja u Republici Hrvatskoj Izvor: Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 130/12.) 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3023 Slika 10. Ranjiva područja u Međimurskoj županiji Izvor: Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 130/12.) Područja ranjiva na nitrate (ranjiva područja) proglašena su na slivovima vodnih tijela opterećenih nitratima poljoprivrednog porijekla. Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 130/12.) određene su općine i gradovi na području Međimurske županije koje se nalaze unutar ranjivih područja, a to su gradovi Čakovec, Prelog i Mursko Središće te općine Belica, Dekanovec, Domašinec, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Mala Subotica, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri i Vratišinec. Ranjiva područja zauzimaju 42,8% Županije. Na površini određenoj kao ranjivo područje potrebno je provesti pojačane mjere zaštite površinskih i podzemnih voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla.

U cilju osiguranja zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija od onečišćenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode i njezinu izdašnost Međimurske županija usvojila je Odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14.) u kojoj se propisuju mjere zaštite i sanacije izvorišta te sanitarni i drugi uvjeti održavanja. Zaštita od poplava Hrvatske vode, sukladno Zakonu o vodama obavljaju poslove upravljanja vodama i zaštite od štetnog djelovanja voda odnosno poduzimanje mjera za obranu od poplava. U razdoblju od 2006.- 2013. godine obavljeni su radovi na ojačanju glavnog murskog nasipa kod Kotoribe Domašinca i Križovca, gradnji nasipa Podturen i Lončarevo, rekonstrukciji dijela lijevoobalnog nasipa Mure na dionici Kot – Hotiza te izgradnji lijevoobalnog nasipa rijeke Drave uz naselje Trnovec. U narednom periodu predstoji rekonstrukcija nasipa Pušćine i nasipa G.Hrašćan koji ne zadovoljavaju gabaritima i visinom te rekonstrukcija glavnog murskog nasipa na preostalih 15,6 km. Uređenje brdskog dijela slivnog područja Međimurja planira se prema koncepcijskom rješenju koje je izrađeno 2010. godine. Ovo rješenje predviđa izgradnju ukupno 7 novih retencija čime bi se postigla zadovoljavajuća zaštita od brdskih voda u Gornjem Međimurju. II.3.7 GOSPODARENJE OTPADOM Gospodarenje otpadom na području Županije definirano je na temelju propisanih obveza i smjernica iz nacionalne zakonodavne regulative te Planom gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji. Prostornim planom Međimurske županije dane su dvije mogućnosti gospodarenja otpadom: izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom i osnivanje županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Vlada Republike Hrvatske je 14. lipnja 2014. godine donijela Odluku o proglašenju projekta pod nazivom Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) sjeverozapadne Hrvatske Piškornica strateškim projektom Republike Hrvatske. RCGO Piškornica izgradit će se na području Općine Koprivnički Ivanec, Kopivničko-križevačka županija, a s ciljem uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području četiri županije sjeverozapadne Hrvatske i to Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske. Do izgradnje RCGO Piškornica u Međimurskoj županiji se nastavlja sanacija odlagališta Totovec na način koji udovoljava najvišim standardima za takve građevine propisima iz područja gospodarenja otpadom. Uz sanaciju i obradu starog otpada vrši se odlaganje novog otpada skupljenog na području Grada Čakovca i općina koje s Gradom Čakovcem imaju sklopljen sporazum o korištenju odlagališta Totovec. Budući da je na odlagalištu Totovec izgrađena infrastruktura i građevine u funkciji zbrinjavanja otpada. Prostornim planom Međimurske županije predviđeno je da se na toj lokaciji formira pogon koji bi bio u sastavu RCGO Piškornica. Stranica 3024 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. U prostornim planovima jedinica lokalne samouprave određene su lokacije za reciklažna dvorišta za posebne vrste otpada i reciklažna dvorišta građevnog materijala koja su locirana u gospodarskim zonama da bi se ublažili mogući negativni utjecaji na okoliš. II.4.1. OPREMLJENOST PROSTORA DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM Gustoća sadržaja društvene infrastrukture na području Međimurske županije bitno utječe na kvalitetu života stanovnika, a njihova prisutnost u naseljima jedan je od temeljnih čimbenika pri stvaranju kriterija u određivanju sustava središnjih naselja. U razmatranje sadržaja društvene infrastrukture (čine ih obrazovanje, kultura, zdravstvena i socijalna skrb, sport), analiziran je njihov broj i prostorna rasprostranjenost.

OBRAZOVANJE Predškolski odgoj Pogledom u podatke koji se odnose na predškolski odgoj, unatrag nekoliko godina zapaža se blagi porast djece obuhvaćene predškolskim odgojem i zaposlenih u ustanovama predškolskog odgoja, a povećan je i broj ustanova – od 24 na 27. Važno je napomenuti da osnivači ustanova predškolskog odgoja nisu samo jedinice lokalne samouprave, već i fizičke osobe i vjerske zajednice. Tabela 26. Predškolski odgoj ŠKOLSKA GODINA 1997/98.* 2006/07. 2007/08. BROJ DJECE 2479* 2502 2695 *podaci za školsku godinu 1997/98. iz PPMŽ Izvor : Međimurska županija u brojkama 2012. Slika 11. Mreža osnovnih škola s pripadajućim područnim školama Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Osnovno obrazovanje 2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 2882 2605 2776 2753 2840 U županijskoj mreži osnovnoškolskih ustanova djeluje 30 osnovnih i 28 područnih škola. Praćenjem broja upisanih učenika posljednjih godina očit je trend pada broja upisanih, što je posljedica opće demografske slike Županije - pada broja rođenih u posljednjim popisnim razdobljima. Usporede li se podaci posljednjih godina s onima od prije deset godina, broj osnovnoškolaca smanjen je za oko 2000 ili za oko 17%, što je vrlo značajni podatak koji govori o negativnim demografskim promjenama, ali i ukazuje na potrebnu analizu kapaciteta osnovnih škola i njihovu organizacijsku strukturu. Tabela 27. Osnovno obrazovanje – redovito ŠKOLSKA GODINA 1999/00. 2006/07. 2007/08. BROJ DJECE 12180 10892 10752 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012.

2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 10602 10510 10317 10039 9907 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3025 Grafikon 9. Kretanja broja učenika osnovnih škola Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Osnovna umjetnička škola Broj djece koji pohađaju Osnovnu umjetničku školu iz godine u godinu se znatno povećava što je dobar pokazatelj da se sve više djece bavi izvanškolskim aktivnostima. Izuzetno, u posljednje dvije školske godine broj polaznika ove škole u blagom je padu. Tabela 28. Osnovna umjetnička škola ŠKOLSKA GODINA 2006/07. 2007/08. BROJ DJECE 253 257 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Osnovno obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju 2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 319 323 302 283 297 Posebna se pažnja posvećuje djeci s teškoćama u razvoju, koja ovu školu polaze u gotovo konstantnom broju oko 170 učenika, što je uvjetovano ograničenjem u kapacitetu same ustanove. Povećanjem broja zaposlenih učitelja povećana je kvaliteta uvjeta rada i boravka djece u ovoj ustanovi. Tabela 29. Osnovno obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju ŠKOLSKA GODINA 2006/07. 2007/08. BROJ DJECE 166 176 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Srednje škole 2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 186 166 166 172 174 U Međimurskoj županiji ima 7 srednjih škola, od toga 6 ih je u Čakovcu, a jedna srednja škola nalazi se u Prelogu. U srednjim školama posljednjih pet godina broj upisanih polaznika je otprilike konstantan, ali u usporedbi s podacima iz školske godine 1999/00.

broj polaznika je smanjen i to za 425 ili oko 9%. Tabela 30. Srednjoškolsko obrazovanje ŠKOLSKA GODINA 1999/00. 2005/06. 2006/07. BROJ DJECE 4838 4516 4427 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. 2007/08. 2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 4355 4370 4359 4367 4391 4413 Studenti dodiplomskog studija s prebivalištem u Međimurskoj županiji Uvidom u statistiku koja prati broj studenata na području Županije vidljiv je konstantni rast upisanih studenata, ali je zabrinjavajući podatak da je mali broj onih koji godišnje diplomiraju. Iz raspoloživih podataka vidljivo je da je 2003. godine tek 14,87% studenata diplomiralo u odnosu na broj upisanih, a prema posljednjim podacima iz 2011. također je vrlo mali udio diplomiranih, tek 22,94% u odnosu na broj upisanih studenata. Stranica 3026 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Tabela 31. Studenti dodiplomskog studija s prebivalištem u Međimurskoj županiji 2003. 2004. 2005. UPISANI STUDENTI 2240 2497 2711 DIPLOMIRALI 333 337 392 % DIPLOMIRANIH 14,87 13,50 14,46 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Visoka učilišta 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2824 2814 3017 3220 3410 3575 414 460 549 663 723 820 14,66 16,35 18,20 20,59 21,20 22,94 U Međimurskoj županiji otvoreno je veleučilište koje pohađa 710 studenta iz našeg područja, ali i iz svih krajeva Hrvatske (podaci za 2012.) a Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisalo je 462 studenata. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB Jedinice primarne zdravstvene zaštite – obiteljske i dentalne medicine raspoređene su po svim općinama i gradovima - osim Dekanovca ali ne i ravnomjerno, jer u gradovima živi 36% stanovništva, a u njima je smješteno više od 50% ordinacija primarne zaštite.

Ostale specijalističke ordinacije primarne zdravstvene zaštite i poliklinike nalaze se samo u Čakovcu što je nepovoljno,jer je velikom dijelu stanovništva takva vrsta usluge teže dostupna. Distribucijom ostalih zdravstvenih usluga u naselja sa središnjim funkcijama ispunili bi se višestruki ciljevi – lakša dostupnost zdravstvenih usluga, poboljšanje kvalitete života izvan županijskog središta, jačanje središnjih funkcija naselja - manjih regionalnih središta i dr. Tabela 32. Ordinacije obiteljske i dentalne medicine i ljekarne u gradovima i općinama OBITELJSKA OPĆINA MEDICINA Čakovec 19 Mursko Središće 3 Prelog 4 GRADOVI: 26 Belica 1 Dekanovec 0 Domašinec 1 Donja Dubrava 1 Donji Kraljevec 2 Donji Vidovec 1 Goričan 1 Gornji Mihaljevec 1 Kotoriba 2 Mala Subotica 2 Nedelišće 4 Orehovica 1 Podturen 1 Pribislavec 0 Selnica 1 Strahoninec 1 Sveta Marija 1 Sveti Juraj na Bregu 2 Sveti Martin na Muri 2 Šenkovec 1 Štrigova 1 Vratišinec 1 OPĆINE: 28 ŽUPANIJA: 54 Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije DENTALNA MEDICINA LJEKARNE 15 3 2 1 3 1 20 5 1 1 0 0 1 1 1 1 2 1 0 1 1 1 1 0 2 1 1 1 3 1 1 1 1 1 0 0 1 1 1 1 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 22 18 42 23 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3027 Slika 12. Mreža ustanova zdravstva i socijalne skrbi Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Zbog sve većeg broja starog stanovništva, rastu potrebe za skrb starih i nemoćnih stanovnika u Županiji, pa je u porastu broj takvih ustanova i broj korisnika. U Županiji je prema podacima s kraja 2011. godine bilo 17 ustanova socijalne skrbi i domova za odrasle, a u njima je boravila 1021 osoba. Broj takvih ustanova stalno se povećava, čime je u porastu i broj njihovih korisnika.

KULTURA Sadržaji u kulturi u velikoj mjeri sudjeluju u formiranju sustava središnjih naselja, utječu na kvalitetu života stanovništva, mogu utjecati na poboljšanje obrazovne strukture, posebno mlađeg dijela populacije. Postojeće stanje na području kulture na temelju površnih podataka dobivenih anketom u jedinicama lokalne samouprave može se ocijeniti vrlo nezadovoljavajućim, ne samo zbog ograničenih prostornih mogućnosti za odvijanje te djelatnosti, već zbog zapostavljanja kulture općenito, što zbog pomanjkanja financijskih sredstava, što zbog pomanjkanja interesa onih koji bi kulturu trebali njegovati i na kraju konzumirati. Može se reći da je uz pojedine izuzetke ta ocjena svojstvena za manje i veće jedinice lokalne samouprave na području cijele Županije. S obzirom na nezadovoljavajuću obrazovnu strukturu stanovništva Županije potrebno je jačati društvenu infrastrukturu na području cijele Županije Budući da o sadržajima kulture nema objavljenih službenih podataka, u ovom izvješću koristimo se odgovorima općina i gradova na postavljeni anketni upitnik koji je služio za određivanje sustava središnjih naselja u Županiji. Prema raspoloživim podacima (smatramo ih samo orjentacionim, zbog različitog poimanja doma za kulturu i društvenog doma osoba koje su ispunjavale upitnik) te sadržaje možemo razvrstati u skupine: - centri za kulturu i domovi kulture u pojedinim naseljima - knjižnice i čitaonice. Centri za kulturu i domovi kulture u pojedinim naseljima U Županiji djeluje samo jedna ustanova u kulturi u kojoj se odvija široki spektar kulturnih manifestacija (kazališne, glazbene predstave, izložbe, edukativni programi i tribine) tijekom cijele godine. U vrlo skromnom obliku, također raznovrsnim programom djeluje Dom kulture grada Preloga. Domovi kulture u općinama koriste se samo povremeno za javne kulturne manifestacije, javne skupove i tribine, a njihova druga namjena je sjedište kulturno umjetničkih društava i vrlo rijetko za prikazivanje tema iz rada nevladinih organizacija.

Knjižnice i čitaonice Vrlo je mali broj javnih – gradskih i mjesnih knjižnica i čitaonica u odnosu na broj stanovnika u Međimurskoj županiji. Samo u Čakovcu, Murskom Središću, Prelogu i Kotoribi knjige su dostupne stanovništvu svakodnevno, a u ostalim naseljima – općinskim središtima, prema određenom rasporedu knjige su dostupne iz bibliobusa. SPORT Sportski sadržaji rasprostranjeni su u Županiji na način da se u velikom broju naselja nalaze sportska borilišta na otvorenom – od velikih, neizostavnih nogometnih igrališta do sve češće prisutnih malih sportova (košarke, tenisa i odbojke). Pored ovih uobičajenih borilišta, ponudu sportskih sadržaja upotpunjuju specifična sportska borilišta - poligoni za moto šport, streličarstvo, Stranica 3028 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. aeronautički športovi (padobranstvo, ultralake letjelice). Uvjeti za bavljenje sportom u zatvorenom svode se na školske sportske dvorane i to u nezadovoljavajućem broju, budući da veliki broj naselja (i škola) nema još izgrađene sportske dvorane. Međutim, postoji nesrazmjer između broja dvorana i njihovih dimenzija –njihov broj je mali i nedostatan ali je veličina u nekim naseljima predimenzionirana, što se u tijeku korištenja pokazuje kao mana zbog neekonomičnosti u korištenju i nemogućnosti jedinica lokalne samouprave da snose teret njihovog održavanja. Prema podacima dobivenim u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i sport, u Međimurskoj županiji u sklopu osnovnih škola djeluju školske sportske dvorane u ovim naseljima:

- jednodijelne dvorane: - dvodijelne dvorane: - trodijelne dvorane: - Hodošan (1982. god.) - Nedelišće (1995. god.) - Mursko Središće (2001. god.) - Donja Dubrava (1993. god.) - Selnica (2002. god.) - Prelog (2004. god.) - Držimurec - Strelec (2004. god.) - Štrigova (2005. god.) - Donji Kraljevec (2004. god.) - Šenkovec - Podturen (2009. god.) - Mala Subotica (2005. god.) - Čakovec (III. OŠ) - Belica (2012. god.) - Kotoriba (2009. god.) - Čakovec (I. OŠ) - Čakovec (II. OŠ) Promatra li se vrijeme izgradnje sportskih dvorana i usporede njihove dimenzije, zaključuje se da su jednodijelne dvorane građene do 1993. godine, a nakon toga izgrađena je samo jedna jednodijelna dvorana i to u sklopu područne osnovne škole. Još mnogim naseljima i školama, nešto manje od polovice njih, nedostaju sportske dvorane. Da bi se i preostalim naseljima postigao isti standard sportskih sadržaja, ubuduće je potrebno razumno pristupiti planiranju potreba za dvoranskim sportovima, vodeći računa o stvarnim potrebama i potencijalnim korisnicima, te o stupnju centraliteta naselja i veličini gravitacionog područja. U cilju ostvarenja uravnotežene raspodijeljenosti društvene infrastrukture u svim općinskim/gradskim središtima i u cilju ostvarenja predloženog sustava središnjih naselja Županije, potrebno je utvrditi mjere za podizanje standarda društvene infrastrukture na prostorima gdje pojedine ustanove i sadržaji nedostaju, kao dio strateškog dokumenta kulturnog razvoja i razvoja društvene infrastrukture Županije.

II.4.2. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU II.4.2.1. Infrastruktura državne razine PROMETNI SUSTAV Uz pretpostavku mogućnosti korištenja kombiniranog sustava cestovnog, željezničkog i zračnog prometa, prometna infrastruktura u Međimurskoj županiji mogla bi imati vrlo velik utjecaj u korištenju prostora u razvojnom smislu. Međutim, razina opremljenosti cjelokupne prometne mreže nije dokraja postignuta, pa je uz uvažavanje postojeće prometne mreže, potrebno osigurati i omogućiti budući razvoj sustava. Prostornim planom Međimurske županije određene su smjernice i mjere za izgradnju i razvoj prometnog sustava u Međimurskoj županiji. ŽELJEZNIČKI PROMET Stanje Područjem Međimurske županije prolaze međunarodna spojna željeznička pruga M501, regionalna pruga R201 i lokalna željeznička pruga L101. Sve navedene pruge su jednokolosječne, promet na njima – prijevoz robe i putnika, a posebno stanje građevina za prihvat putnika nije zadovoljavajuće. Stanje željezničkog kolodvora u Čakovcu (iako je to posebno vrijedna građevina graditeljske baštine kao dio sustava željezničkog prijevoza Srednje Europe) je loše, a posebno su u lošem stanju željezničke postaje u drugim naseljima (gotovo dovedeno do devastiranog stanja). U nekim naseljima, još uvijek su u primjeni nedopustiva rješenja prijelaza preko pruge, kojima je ugrožena sigurnost stanovništva koje frekventno prelazi željezničku prugu unutar tih naselja. Tabela 33. Željezničke pruge s pripadajućim građevinama na području Međimurske županije GRAĐEVINSKA OZNAKA ŽELJEZNIČKE NAZIV ŽELJEZNIČKE PRUGE ZNAČAJ DULJINA PRUGE PRUGE (km)

(Središće) Državna granica - Čakovec - M501 (MG 3) međunarodni 42,50 Kotoriba - Državna granica (Murakeresztur) R201 (I 101) Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec regionalni 8,70 Čakovec - Mursko Središće - Državna L101 (II 200) lokalni 15,52 granica (Lendava) UKUPNO: 66,72* *15.7 kilometara željezničkih pruga prolazi kroz III. zonu vodozaštitnog područja Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Prostorno razvojna funkcija Uzimajući u obzir povoljan geoprometni položaj, postojeću izgrađenu željezničku infrastrukturu u Međimurskoj županiji i smjerove povezivanja prostora povijesnog značaja prema ostalim dijelovima Republike Hrvatske i Europe, željeznički prijevoz trebao bi 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3029 iskoristiti ove zatečene prednosti i zauzeti značajniju ulogu u funkciji prijevoza robe i putnika. Na regionalnoj razini potrebno je razvijati sustav integriranog prijevoza putnika, s ciljem postizanja veće mobilnosti radnog stanovništva na željena odredišta. Prostorno planska prioritetna smjernica U dugoročnim planovima za razvoj Hrvatskih željeznica, kao i u prostorno planskim dokumentima – u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske i u Prostornom planu Županije, planirano je proširenje brze željezničke pruge (Mađarska - Čakovec - Varaždin) i magistralne željezničke pruge (Kotoriba - Pragersko) izgradnjom drugog kolosijeka. Osiguranje prostora za realizaciju tog plana na području Međimurske županije provedeno je u prostorno planskim dokumentima - Prostornom planu Županije i prostornim planovima uređenja općina i gradova.

U prostorno planskom dokumentu državne razine – u Izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja i Izmjenama i dopunama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, pruga Krapina – Čakovec – Kotoriba označena je kao alternativni koridor pruga visoke učinkovitosti, a u cilju ostvarenja te brze pruge navodi se da je potrebno istražiti opravdanost izgradnje drugog kolosijeka, što ne bi trebalo isključiti daljnje planiranje osiguranja prostora za tu namjenu. U istim dokumentima određuje se istraživanje prostornih uvjeta za izgradnju nove željezničke pruge Koprivnica – Kotoriba – državna granica. Zaključak Dugoročna vizija razvoja željezničkog prometa treba se zasnivati na planu intenzivnog uključivanja u europski sustav željezničkog prometa koji na ovim prostorima ima povijesne korijene, još od 1860. godine, na planu modernizacije postojećih pruga u pruge velike propusne moći, na izgradnji nove trase pruge Koprivnica – Kotoriba i njezinog povezivanja u „podravski“ koridor u smjeru prema Sloveniji (Pragerskom) i odvojkom ka Krapini. Ove planske smjernice potrebno je ugraditi u prostorno planske dokumente regionalne i lokalne razine. Pri planiranju prijevoza robe u željezničkom prometu i dalje je potrebno planirati i osigurati prostor za potrebe kombiniranog prijevoza robe za pretovar s kamionskog prijevoza na željeznicu. U cilju poboljšanja uvjeta funkcioniranja željezničkog prometa putnika na lokalnoj razini, potrebno je uvoditi integrirani prijevoz putnika na prostoru Županije ali i graditi integrirani prijevoz putnika u široj regiji. Prateće sadržaje kao što su željezničke postaje i željeznički kolodvor potrebno je rekonstruirati i privesti suvremenim potrebama putničkog prijevoza, a pružne prijelaze rekonstruirati sa suvremenim tehničkim rješenjima koji će pružiti sigurnost prijelaza preko pruge prvenstveno u naseljima i duž svih kategoriziranih prometnica.

CESTOVNI PROMET Stanje Prometna povezanost prostora Županije cestama svih kategorija (od autocesta do lokalnih prometnica) može se ocijeniti da je zadovoljavajuće. Međutim, kada se sagledaju suvremeni standardi kojima prometnice moraju udovoljiti, ocjena stanja ne može biti u potpunosti zadovoljavajuća. Propusna moć i protočnost državnih cesta na glavnim prometnim pravcima je nedovoljna, posebno na dionicama prolaza unutar gradova i većih naselja, profili prometnica nedovoljno su dimenzionirani za sve sudionike prometa (nedostaju pješačke staze i biciklističke staze u naseljima), a profili i koridori pojedinih županijskih i većine lokalnih cesta u općinama Gornjeg Međimurja nemaju potrebnu dimenziju. U cestovnom povezivanju šireg prostora, nedostatak neposredne povezanosti Varaždina i Čakovca - dva regionalna centra čije se funkcije nadopunjavaju, osobito je izražen, a kretanje stanovnika na ovoj relaciji izrazito je dinamično, ne samo u dnevnim špicama. Svi glavni državni pravci dodatno su opterećeni prometovanjem poljoprivrednih vozila, koja su brojna osobito u sezoni povećanih poljoprivrednih radova. Promatra li se prometno povezivanje Međimurja s prekograničnim područjima ono je izrazito slabo na prostoru gdje rijeka Mura čini državnu granicu – tek jedan cestovni i jedan željeznički prijelaz preko Mure ne mogu se smatrati dovoljnima. U suvremenoj povijesti sve je intenzivnija potreba u povezivanju prekograničnih prostora zbog kulturnih i gospodarskih veza susjednih područja, pa je nedostatak prometnih veza na ovom području još više izražen.

Povezanost i umreženost prometnica svih kategorija nema samo gospodarsku funkciju, već su one sastavni dio mreže sadržaja u sferi turizma i rekreacije – one čine mrežu biciklističkih puteva, posebno onih koji povezuju odredišta na većim udaljenostima. Autocesta Područjem Međimurske županije prolazi autocesta A4 dužinom od 21.6 kilometara. Pored izgrađena dva čvora na autocesti (Goričan i Čakovec) na međusobnoj udaljenosti od 16 kilometara, Prostornim planom Međimurske županije planiran je još jedan čvor na otprilike 87. kilometru autoceste, između postojećih prijelaza Držimurec i Turčišće, s ciljem povećane dostupnosti priključivanja na glavne prometne pravce u zemlji i izvan nje. Sagledavajući raspored odmorišta na A4 i pripadajućih potrebnih usluga i servisa, posebno na početnoj dionici autoceste na ulazu u zemlju, Prostornim planom Županije utvrđen je nedostatak tih sadržaja te je predložena prenamjena bivšeg graničnog prijelaza Goričani korištenjem kapaciteta izgrađenih građevina za nove funkcije odmorišta na autocesti. Negativan utjecaj autoceste u smislu nastanka prostorne barijere za divlje životinje nije razmatran prilikom gradnje, pa ga je potrebno što prije ublažiti gradnjom prijelaza za divljač prema preporukama i zahtjevima nadležnih službi za zaštitu prirode i Lovačkog saveza. Stranica 3030 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Državne ceste Kroz Međimursku županiju prolazi pet državnih cesta u ukupnoj dužini od 112,46 km, od čega 38,7 km državnih cesta prolazi kroz III. zonu vodozaštitnog područja, a 3,5 km prolazi uz granicu II. zone vodozaštitnog područja.

Unatoč posebnim propisima o zaštiti izvorišta koji su na snazi na državnoj i regionalnoj razini, uz dionicu ceste D3 koja prolazi uz sam rub II. zone zaštite izvorišta Nedelišće nije izveden zatvoreni sustav odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda s kolnika. Izgradnja tog sustava nužna je zbog zaštite izvorišta od negativnih utjecaja uzrokovanih prometom, a posebno zbog sprečavanja negativnih utjecaja koji se mogu javiti prilikom akcidentnih situacija pri prijevozu opasnih tvari na tom području. Tabela 34. Državne ceste na području Međimurske županije DUŽINA CESTE NA OZNAKA PODRUČJU MEĐIMURSKE DRŽAVNE OPIS DRŽAVNE CESTE ŽUPANIJE CESTE (km) D3 Granični prijelaz Goričan (granica Republika Mađarske) - Čakovec 34,91 -Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8) D20 Čakovec (D3) - Prelog - D. Dubrava - Đelekovec - Drnje (D41) 33,73 D208 Granični prijelaz Trnovec (granica Republike Slovenije) - Nedelišće (D3) 6,92 D209 Granični prijelaz Mursko Središće (granica Republike Slovenije) - Šenkovec 17,44 - Čakovec - Nedelišće (D3) D227 Granični prijelaz Banfi (granica Republike Slovenije) - Šenkovec (D209) 19,46 UKUPNO: 112,46 Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Prostorno razvojna funkcija U razmjeni i prometu ljudi i dobara približiti Međimursku županiju Zagrebu - glavnom državnom središtu, prostorima susjednih županija i prostorima susjednih država. Dobra cestovna mreža pokretač je gospodarskog razvoja, utječe da mnoge zanimljive točke (turistički atraktivne, prirodno zanimljive) budu dostupne posjetiteljima iz bližeg i dalekog okruženja.

Posebno je važno razviti jaču povezanost Međimurske županije s ostalim centrima regije unutar i izvan granica Hrvatske. Prolaz autoceste A4 kroz Međimurje i blizina prolaza autoceste u Sloveniji neposredno uz granicu, značajni je čimbenik u planiranju budućeg razvoja Županije. Lokalnu razinu prometa proširiti na prekogranično povezivanje izgradnjom mostova preko Mure – kod Kotoribe i Podturna, s ciljem uspostavljanja čvršćih veza sa zajednicom Prekomurskih Hrvata, kao uvjet za uspostavu kulturnih i gospodarskih veza. Prostorno prioritetna smjernica Temeljni cilj pri određivanju razvoja prometa trebao bi biti povećanje prometne povezanosti kako na široj regionalnoj, tako i na lokalnoj županijskoj, međužupanijskoj i prekograničnoj razini. Poboljšanje prometne povezanosti moguće je ostvariti izgradnjom pojedinih novih dionica državnih cesta (D3, D20, D208 i D209) u funkciji obilaznica, što će rasteretiti naselja od tranzitnog prometa, a posebno Čakovca, koji ima jednaku ulogu sjecišta prometa kao i ulogu krajnjeg odredišta. Prioritetan cilj u razvoju prometnog sustava Međimurske županije je neposredno povezivanje dva susjedna regionalna centra - Varaždina i Čakovca, što će uvelike podići razinu međusobne komunikacije u svim sferama života, posebno će povećati učinkovitost u dostupnosti i korištenju središnjih funkcija regionalnog značaja, razmjeni dobara ali prije svega povećat će se mobilnost radne snage. Lokalne i nerazvrstane ceste važan su dio cestovne mreže, koje na lokalnoj razini preuzimaju sav promet – od tranzitnog do lokalnog. Kolnikom prometuju svi sudionici u prometu – motorna vozila, vozila poljoprivredne mehanizacije, biciklisti, a još uvijek često zbog nedostatka izvedenih pješačkih staza kolnikom prolaze i pješaci.

Lokalne ceste, a osobito nerazvrstane koje prolaze kroz prirodno atraktivna područja Regionalnog parka Mura - Drava, uključivanjem u međunarodnu biciklističku rutu Mura-Drava, trebale bi dobiti novu, turističku ulogu i tako pridonijeti turističkoj promociji Međimurske županije, povećanju turističkog prometa i proširenju rekreativnih sadržaja u Županiji. Prostorno planska dokumentacija U krovnom prostorno planskom dokumentu - u Prostornom planu Međimurske županije, sagledani su problemi u funkcioniranju prometa, te su predloženi planirani zahvati za: - Planirane prometnice od važnosti za Državu: - dionica državne ceste od graničnog prijelaza Trnovec do Čakovca (uključujući sjevernu obilaznicu Nedelišća) - cesta Čakovec-Mursko Središće-Slovenija (uključujući obilaznicu Murskog Središća, most na Muri i međunarodni granični cestovni prelazi I. kategorije) - cesta Čakovec – Varaždin - sjeverna obilaznica Preloga planirana u dvije etape: prva etapa planirana je do istočnog ulaza u Prelog, a u drugoj etapi cesta obilazi Cirkovljan i priključuje se na D20 između Cirkovljana i Draškovca - čvor Goričan i spoj na prateće uslužne objekte – odmorište “Goričan” - Planirani zahvati od važnosti za Županiju, a prioritet se odnosi na: - izgradnju sjeverne obilaznice Čakovca 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3031 - rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta u cilju povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza i u cilju kvalitetnijeg povezivanja prostora Županije - prekogranično povezivanje cestom Kotoriba – Murakeresztur i mostom na Muri - prekogranično povezivanje cestom Podturen – Tornyszentmiklos.

Zaključak Aktivnosti na provođenju prostorno prioritetnih smjernica i prostorno planske dokumentacije usredotočile bi se na: - postupno eliminirati kritične točke na pojedinim prometnim pravcima izgradnjom novih dionica i obilaznica, temeljem prostorno planske dokumentacije i mjera provedbe - prioritet u unapređenju prometa Županije na državnoj razini je direktna prometna povezanost dva regionalna centra - Varaždin i Čakovec - poboljšati uvjete za prometovanje na državnim cestama izgradnjom obilaznica i etapnom izgradnjom novih trasa - dionica ceste Čakovec – Varaždin (od Nedelišća do Gornjeg Kuršanca), sjeverna obilaznica Preloga, cesta Čakovec - Mursko Središće, sjeverna obilaznica Čakovca - poboljšati uvjete prometovanja, podići sigurnost sudionika u prometu - u koridoru kategoriziranih prometnica unutar naselja izvesti pješačke i biciklističke staze, na predjelima gdje nedostaje prostor za potrebni koridor, potrebno je zadovoljiti minimalni uvjet - biciklističko pješačku stazu izvesti samo s jedne strane - biciklističkim stazama povezati lokalna središta sa zonama utjecaja - provoditi mjere sprječavanja negativnih utjecaja na okoliš - uz provođenje mjera zaštite okoliša, osobito se naglašava potreba odvodnje oborinskih voda s kolnika na prostore izvan II zone zaštite i njihovo pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent - pri rekonstrukciji i izgradnji novih državnih cesta koje prolaze vodonosnim područjem, potrebno je izgraditi sustav odvodnje i pročišćavanje oborinskih voda s kolnika državnih cesta s odvođenjem izvan II. zone vodozaštite, prema uvjetima Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija. Ovi uvjeti odnose se na dionicu državne ceste D3 koja prolazi kroz zonu zaštite izvorišta Nedelišće (prilikom posljednje rekonstrukcije nisu primijenjene mjere zaštite izvorišta) i na dio planirane dionice ceste D20 (planirane obilaznice Preloga), koja će prolaziti rubnim područjem II zone zaštite izvorišta Prelog.

- izvesti zaštitu od buke uzrokovane prometom temeljem uvjeta o potrebnim mjerenjima razine buke na granici građevinskog područja ZRAČNI PROMET U Međimurskoj županiji nalazi se športsko zračno pristanište Pribislavec koje je glavna baza za lake zrakoplove i jedrilice. Površina zračnog pristaništa 2012. godine iznosila je 22,4 hektara a prostorno planskim dokumentima planirano je proširenje na 78,5 hektara. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske cilj planiranog proširenja je pretvaranje športskog zračnog pristaništa Pribislavec u kategoriju 2C/1A, odnosno proširenje pratećih sadržaja i razvoj na nivou tercijarne zračne luke. Potrebno je osigurati koridor širine 300 m i dužine 2000 m u smjeru položaja već postojeće poletno - sletne staze. Prostorni plan uređenja Općine Belica i Prostorni plan uređenja Općine Pribislavec sadrže uvjete za osiguranje prostora za ovu planiranu namjenu. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture u skladu sa suvremenim zahtjevima u toj sferi komunikacija uz primjenu novih tehnologija, kontinuirani su ciljevi razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme. Osjetljivost lokalnog stanovništva u odabiru prostora za lokaciju antenskih stupova stalno je prisutna, pa je u odabiru pogodnih prostora za tu namjenu potrebno odlučivati s posebnom pažnjom. ENERGETSKI SUSTAVI PROIZVODNI ENERGETSKI SUSTAVI Stanje Ukupna proizvodnja električne energije u Međimurskoj županiji vrši se iz obnovljivih izvora – koristi se hidropotencijal rijeke Drave i sunčeva energija.

Pored dugogodišnje proizvodnje električne energije u Međimurskoj županiji u hidroelektranama HE Čakovec, HE Dubrava i u tri male hidroelektrane, u posljednje vrijeme proizvodnja električne energije vrši se i iz sunčeve energije,a nemali broj proizvođača koriste površine izgrađenih građevina kao osnovu za postavu fotonaponskih panela bilo za vlastite potrebe ili za prihvat električne energije u distributivni sustav. Ukupna snaga hidroelektrana iznosi 152 MW, a snaga instaliranih fotonaponskih panela u više od 100 registriranih sunčanih elektrana u Međimurskoj županiji iznosi 3,2 MW. Sunčeva energija koristi se i za proizvodnju toplinske energije za vlastite potrebe, što pridonosi ukupnom korištenju obnovljivih izvora energije i opredjeljenju smanjenja proizvodnje CO2 na ovim prostorima. Stranica 3032 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Prostorno razvojna funkcija proizvodnje energije Ukoliko su obnovljivi izvori za proizvodnju energije dostupni na nekom području, potrebno ih je iskoristiti, vodeći računa ne samo o isplativosti proizvodnje, već istovremeno i o racionalnom korištenju prostora, posebno onog unutar građevinskog područja naselja. Primjenom državnih poticajnih mjera za proizvodnju električne energije iz sunčeva izvora, javio se povećani broj zahtjeva za planiranjem prostora za tu namjenu. Budući da za smještaj fotonaponskih panela nije potrebna infrastrukturna opremljenost zemljišta, već je dovoljan pristup na javnu prometnu površinu i osiguran prihvat proizvedene električne energije, utvrđeno je da bi smještaj sunčanih elektrana unutar građevinskog područja naselja gospodarske namjene bilo izuzetno neracionalno, s obzirom na izvedenu infrastrukturu koja bi u načinu korištenja tog zemljišta ostala neiskorištena. U drugoj krajnjoj situaciji, lociranjem sunčane elektrane izvan građevinskog područja, potrebno je voditi računa da se izbjegne prenamjena visokokvalitetnog poljoprivrednog tla u građevinsku namjenu.

Vodeni potencijal rijeke Mure, iako istaknut na državnoj razini u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, na regionalnoj razini prepoznate su biološke i krajobrazne osobine njezinog porječja visokih vrijednosti. Stoga je iskorištavanje rijeke Mure u energetske svrhe, uz pretpostavke da će se tim zahvatom izmijeniti spomenuta svojstva, neprihvatljivo za dugoročnu viziju vezanu za razvoj Županije. Veliki još neproučeni potencijal za proizvodnju energije leži u nus-produktu farmi za uzgoj stoke, posebno onih brojnih u uzgoju pilića. Iznalaženjem povoljne recepture i optimalnog tehnološkog procesa, ekonomičnosti proizvodnje, ali i u ekonomičnoj upotrebi te dobivene energije, može se pretpostaviti da će proizvodnja energije u kogeneracijskim postrojenjima predstavljati značajnu razvojnu komponentu u gospodarstvu Međimurske županije. Prostorno prioritetne smjernice Prostorni uvjeti za smještaj građevina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Prostornom planu Međimurske županije određeni su u obliku smjernica za odabir povoljnih prostora i za udovoljavanje osnovnih kriterija potrebnih za prenamjenu zemljišta kada se te građevine smještavaju izvan građevinskog područja naselja. Osnovni kriterij za određivanje tih uvjeta bila je pretpostavka da se proizvodnja energije ne mora odvijati unutar građevinskog područja naselja, već zbog mogućih nepovoljnih utjecaja na prostor, pogotovu na zonu mješovite namjene, povoljnije je ako se zahvati kao što su kogeneracijska postrojenja, planiraju izvan naselja.

Međutim, pri izgradnji kogeneracijskih postrojenja, u cilju što veće ekonomičnosti rada postrojenje i ekonomičnosti primjene dobivene energije, potrebno je voditi računa o blizini korisnika toplinske energije. Sunčane elektrane pak, zbog toga što za njih nije potrebna komunalna infrastruktura (osim javne prometne površine i prihvata proizvedene električne energije) ne trebaju biti vezane za građevinsko područje naselja. Zbog specifičnosti funkcioniranja nabrojenih energetskih građevina i zbog specifične potrošnje prostora, a zbog nedostatka iskustva u korištenju prostora za tu namjenu, smjernice i mjere u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske bile bi dobar putokaz u kom smjeru planirati, odnosno kako odrediti prostore koje nije poželjno planirati za te namjene, zbog neželjenih učinaka koji bi se mogli javiti tijekom eksploatacije tih građevina i postrojenja. Prostorni planovi uređenja općina i gradova određuju uvjete za tu vrstu zahvata, ali uglavnom općenito, bez nekih značajnijih ograničenja. Tek realizirani zahvati dat će osnovu i biti primjer kako uvjetovati ove zahvate u prostoru. Osobita je nepoznanica primjena geotermalne vode u proizvodnji električne energije, čija se realizacija očekuje. CJEVOVODNI PROMET Naftovod Međimurskom županijom prolazi naftovod iz sustava Jadranski naftovod JANAF krak Lendava (Slovenija) - Virje u dužini od 38.5 kilometara. Prolaz trase naftovoda uz ili samim građevinskim područjem naselja Goričan i Domašinec predstavlja veliko ograničenje u prostornom razvoju tih naselja. U cilju uklanjanja tog ograničenja planirano je izmještanje trase naftovoda, čime bi se naselja zaobišla, a dužina naftovoda u Međimurskoj županiji povećala na 51.4 kilometra.

Otpremno sabirni plinovod Otpremni sabirni plinovod CS Međimurje – CPS Molve, kroz Međimursku županiju prolazi u dužini od 45 km. Jednim dijelom, dionica plinovoda smještena je uz postojeću trasu JANAF-a u objedinjenom infrastrukturnom koridoru. Radovi na realizaciji započeli su početkom 2014. godine prema dokumentaciji temeljenoj na prostorno planskim dokumentima. Izmjenama i dopunama prostornih planova općina kroz koje prolazi otpremni sabirni plinovod, uvažava se planirana trasa i određuju mjere za osiguranje, zaštitu i korištenje prostora. Energetski produktovod, visokotlačni plinovod Sotin-Mursko Središće Planirani cjevovodi za transport ugljikovodika na državnoj razini u Izmjenama i dopunama Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, čije trase prolaze Međimurskom županijom, nisu još definirani u prostornim planovima uređenja svih jedinica lokalne samouprave, kroz čiji se teritorij planira prolaz. Međutim, ulaz cjevovoda u Županiju definiran je jednom točkom prolaza preko Drave, i to u Donjoj Dubravi. Odredbom za provođenje Prostornim planom Međimurske županije utvrđeni su uvjeti za planiranje novih trasa infrastrukturnih koridora, a to je načelo da se planirani infrastrukturni koridori spajaju. Prema tom načelu, trase ovih planiranih produktovoda određene su trasom JANAF-a, a za sve njih primjenjuju se isti uvjeti ograničavanja u korištenju prostora, posebno za planiranje izgradnje građevina. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3033 II.4.2.2. Komunalna infrastruktura županijske razine Županijske i lokalne ceste Ukupna dužina županijskih cesta na području Međimurske županije 2012. godine iznosila je 221,9 km (2014.g. 203,0 km), a ukupna dužina lokalnih cesta 231,7 km (2014.g 247,9 km). Međimurska županija sa 776 metara cesta na 1 km² kopnene površine ima iznadprosječno razvijenu cestovnu gustoću u odnosu na Republiku Hrvatsku. Prosjek cestovne gustoće za Republiku Hrvatsku 2011.

godine iznosio je 520 metara cesta na kilometar kvadratni kopnene površine. Cestovna struktura u Međimurskoj županiji je vrlo dobra. Tabela 35. Cestovna mreža na području Međimurske županije UKUPNO* DRŽAVNE ŽUPANIJSKE LOKALNE GUSTOĆA CESTOVNE GODINA km km km 2007. 560 93 263 2008. 619 93 266 2009. 615 89,3 266 2010. 618,7 89,3 266,8 2011. 618,7 89,3 266,8 2012. 566,06 112,46 221,9 *proračun ne obuhvaća nerazvrstane prometnice km MREŽE (u m po km²) 204 768 260 878 259,7 875 262,6 880 262,6 880 231,7 776 2012. godine na temelju Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11.) 2012. godine 65.79 km lokalnih i županijskih cesta na području grada Čakovca prekategorizirano je u nerazvrstane ceste, pa se zbog toga pokazatelj cestovne gustoće u 2012. godini znatno razlikuje od takvih pokazatelja prethodnih godina Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Plan razvoja i unapređenje cestovnog prometa prikazan je u poglavlju II.4.2. Komunalna infrastrukture državne razine, u sklopu sagledavanja razvoja s prikazanim prioritetnim ciljevima cjelokupnog prometa u Županiji. Elektroopskrba Međimurska županija ima vrlo dobro pokrivenost elektroopskrbnom mrežom koja može osigurati prijenos dovoljne količine električne energije za stanovništvo i gospodarstvo. U razdoblju od 2006. do 2012. godine na području Međimurske županije ukupan broj potrošača je u konstantnom rastu, a potrošnja električne energije bila je najveća 2009. godine nakon čega je uslijedio pad ukupne potrošnje. Tabela 36. Broj potrošača i potrošnja električne energije POTROŠNJA GODINA KUĆANSTVA UKUPNA POTROŠNJA UKUPNO GOSPODARSTVO POTROŠNJA (MWh)

2006. 39884 120008 4222 2007. 40307 119319 4297 2008. 40720 124148 4491 2009. 40995 129085 4453 2010. 41275 124551 4495 2011. 41400 126000 4529 2012. 41184 120238 4430 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. (MWh) POTROŠAČA (MWh) 86319 44106 206327 92574 44604 211893 96474 45211 220622 102832 45448 231917 94739 45770 219290 93000 45929 219000 89162 45614 209400 Od 2006. do 2011. godine nije bilo značajnih promjena u broju transformatorskih stanica i duljini elektrovodova. Tabela 37. Duljina elektrovodova na području Međimurske županije VODOVI 35 kV DV* 35 kV KB** 20 kV (u pogonu na 10 kV) DV* 20 kV (u pogonu na 10 kV) KB** 10 kV DV* 10 kV KB** *DV – dalekovod, **KB – kabel Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. DULJINA (km) 2010. 2011. 2012. 104,00 104,00 104,00 13,90 13,90 13,90 241,72 239,70 239,90 257,30 262,30 277,10 49,28 49,28 47,30 80,00 80,00 79,20 Stranica 3034 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Na izvedenim elektroprijenosnim sustavima vrše se konstantne aktivnosti izvođenja i planiranja izgradnje i rekonstrukcije trafostaničnih postrojenja 110 kV i poboljšanje veza među njima. Vodoopskrba Javna vodoopskrba u Međimurskoj županiji osigurana je s postojećih crpilišta Nedelišće i Prelog pa je najvažnije osigurati zaštitu njihovih priljevnih područja. Rezervno vodocrpilište nalazi se u općini Sveta Marija. Obnovljive zalihe podzemnih voda procjenjuju se 6 m3 6 3 na oko 88∙10 /god. Prosječna ukupna crpna količina vode na crpilištima Nedelišće i Prelog iznosi oko 7,5∙10 m /god ili 8,5% od procijenjenih obnovljivih zaliha. Procijenjene eksploatacijske zalihe na crpilištu Nedelišće iznose oko 750 l/s, a na crpilištu Prelog oko 1000 l/s. Kapacitet vodozahvata na crpilištu Nedelišće je 600 l/s, a na crpilištu Prelog 200 l/s.

Tabela 38. Površina zaštitnih zona po vodocrpilištima I. ZONA ZAŠTITE II. ZONA ZAŠTITE III. ZONA ZAŠTITE VODOCRPILIŠTE (ha) Nedelišće 47,88 Prelog 17,95 Sveta Marija 0,69 UKUPNO: 66,52 Izvor: Međimurske vode d.o.o. (ha) (ha) 381,24 3288,35 124,66 8126,49 37,03 542,93 11414,84 Javna vodoopskrba u Međimurskoj županiji osigurana je iz postojećih izvorišta Nedelišće i Prelog dok je izvorište Sveta Marija pričuvno. Evidentirane zone zaštite izvorišta obuhvaćaju ukupno 114,15 km2, odnosno 16,49% površine Međimurske županije. Najveći dio zaštite izvorišta zauzima III. zona zaštite (zona ograničenja i kontrole) koja zauzima 15,65% prostora Županije. Međimurske vode koje vrše crpljenje i distribuciju vode otkupile su zemljište u I. zoni strogog režima zaštite kako bi osigurale kvalitetu vode. Tako je na crpilištu Nedelišće prva zona strogog režima zaštite veličine 46 ha od kojih je na 10 ha zasađeno drveće. Prva zona strogog režima zaštite crpilišta Prelog veličine je 20 ha i u vlasništvu je Međimurskih voda, a veličina prve zone strogog režima zaštite crpilišta Sveta Marija je 0,7 ha i u vlasništvu HEP-a. U posljednjih 15 godina intenzivno se radi na zamjeni dotrajalih vodovodnih cijevi, građenih prvenstveno od PVC materijala, čime se smanjuju gubici vode u sustavu i povećava sigurnost i kvaliteta vodoopskrbe. Nadzor nad kvalitetom vode za piće provodi Laboratorij Međimurskih voda koji ima status internog laboratorija proizvođača i za to posjeduje rješenje Ministarstva zdravstva. Konstantno se kontrolira kvaliteta vode za piće iz zdenaca, vodosprema, mreže te piezometara u vodozaštitom području, sa preko 800 analiza godišnje. Voda iz zdenaca na vodocrpilištu je visoke kvalitete zahvaljujući dugogodišnjoj brizi o zaštiti vodocrpilišta, što potvrđuje i korištenje vode bez posebne prerade osim dezinfekcije klorom. Kloriranje se vrši plinovitim klorom u koncentraciji 0,2 - 0,35 mg/l klora.