Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. – 2013.

Civilno društvo potrebno je jačati u ovom segmentu djelovanja,očekuje se aktivnije djelovanje u poticanju javnosti da u većoj mjeri sudjeluje u iskazivanju ne samo osobnih već i javnih i društvenih interesa, u cilju poboljšanja kvalitete života u svojoj sredini. III.1.1. USPOSTAVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA PROSTORNOG UREĐENJA (ISPU) Obaveza uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) definirana je donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) kojim je propisano da su Zavodi za prostorno uređenje županija obavezni uspostaviti, voditi i održavati ISPU, a u svrhu cjelovitog upravljanja zaštitom prostora i praćenja provedbe prostorno planske dokumentacije na županijskom nivou. Prostorno planska dokumentacija koja je izrađena za sve jedinice lokalne samouprave u Međimurskoj županiji u digitalnom obliku sadrži čitav niz podataka o namjeni površina, infrastrukturnim sustavima i zaštiti prostora, pa čini odličnu polaznu osnovu za stvaranje GIS–a. No, iako su doneseni svi prostorni planovi općina i gradova, u arhivi Zavoda prikupljene su značajne količine prostornih podataka, dobiveni rezultati su neujednačeni i vrlo ih je teško bez značajnijih prilagodbi u tehničkom smislu koristiti kao građu za stvaranje županijske baze podataka. Prvi korak ka uspostavi ISPU u Međimurskoj županiji bio je uspostava geografskog informacijskog sustava (GIS) prostornih planova Međimurske županije 2008. godine. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dalo je inicijalna sredstva za pilot projekt uspostave GIS-a prostornih planova Međimurske županije čija su se iskustva koristila i na izgradnji GIS-a prostornih planova županija kontinentalnog dijela Hrvatske. Konačni cilj razvoja GIS sustava je objedinjavanje svih mjerodavnih podataka u jedinstvenu i ažurnu bazu podataka koja će biti brzo i razumljivo dostupna kroz web-sučelje. Napravljena je GIS baza u kojoj su pohranjeni podaci Prostornog plana uređenja Međimurske županije, prostorni planovi uređenja Gornji Mihaljevec, Štrigova, Sveti Juraj na Bregu i Sveti Martin na Muri. Nakon završetka pilot projekta Zavod je nastavio s aktivnostima prilagodbe planova gradova i općina, GIS baza se dalje razvija, s ciljem da se ISPU u potpunosti izgradi i stavi u primjenu.

Za nastavak na daljnjem razvoju ISPU potrebno je Zakonom jasnije odrediti nadležnosti, standarde i načine financiranja. III.2. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA Provođenje prostornih planova izvršavaju upravna tijela osnovana u Međimurskoj županiji (s ispostavom županijskih upravnih službi u Prelogu i Murskom Središću) i Gradu Čakovcu. Tabela 48. Broj izdanih dozvola PREDMET Lokacijske dozvole Građevinske dozvole Uporabne dozvole Dozvole zaštite okoliša Dozvole zaštite prirode Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. BROJ IZDANIH DOZVOLA 2005. 2006. 2007. 816 747 1104 518 630 627 149 141 167 7 13 1 3 2 10 Tabela 49. Izdani akti iz nadležnosti upravnih odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo PREDMET 2008. Lokacijske dozvole 326 Rješenje o uvjetima građenja 344 Građevinske dozvole 65 Potvrde glavnog projekta 126 Uporabne dozvole 72 Uvjerenja za uporabu građevine 327 Rješenje o izvedenom stanju 26 Potvrde o izvedenom stanju 13 Rješenja za građenje Uvjerenje o vremenu građenja građevine 68 UKUPNO: 1367 IZDANI AKTI 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 267 195 169 134 98 337 280 218 224 261 - - - - - 199 164 126 161 92 95 95 81 102 70 213 140 168 209 416 46 55 153 327 1612 15 16 28 2 0 12 65 56 72 52 70 60 162 222 408 1254 1070 1161 1453 3009 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. i Upravni odjel za prostorno uređenje Međimurske županije Stranica 3050 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Tabela 50. Stambena izgradnja 2005. 2006. Ukupan broj završenih stanova 251 385 Korisna površina, m² 39712 48806 Prosječna površina, m² 158 127 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012.

Tabela 51. Broj i građevinske veličine završenih zagrada 2005. 2006. Ukupan broj zgrada 381 366 Stambena 234 235 Nestambena 147 131 Ukupna površina, m² 139418 162873 Stambena 50350 68578 Nestambena 89068 94300 Ukupna zapremina, m³ 537325 667681 Stambena 145940 204545 Nestambena 391385 463136 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 344 343 402 342 172 54727 49855 57020 45875 23970 159 145 142 134 139 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 416 330 411 306 213 278 238 286 217 128 138 92 155 89 85 155623 123657 153825 100618 74335 68212 64689 74675 61706 31460 87411 58968 79150 38912 42875 660405 530238 630558 365261 374983 202214 194142 222756 185828 95286 458191 336096 407802 179433 279697 Provedba, odnosno realizacija prostornih planova može se pratiti usporedbom izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja uspoređujući prostor obuhvaćen prostornim planom i stanjem u prostoru. Gruba je procjena da velika većina prostora za razvoj naselja obuhvaćenih prostornim planovima (prikazani na kartografskim prikazima građevinskog područja) i dalje ostaje samo planirana, što je rezultat nerealnih želja općinskih čelnika i tijela upravljanja u općinama i gradovima. Općine u prostornim planovima ne žele sagledati realnu situaciju u potrebi za korištenjem i namjenom prostora kao građevinskog zemljišta, pa ima slučajeva planiranih prostora za razvoj naselja koji ostaju nerealizirani još iz generacije prostornih planova od prije više i od tridesetak godina. Zbog nedostatka kriterija u određivanju prioriteta i važnosti pojedinih prostora za određene namjene, izostaje usredotočenost na realizaciju i razvoj na najpogodnijim prostorima općina i gradova. Takav pristup posebno je karakterističan u planiranju i provedbi gospodarskih zona u gotovo svim jedinicama lokalne samouprave. Temeljem te konstatacije nameće se potreba detaljne analize namjene i korištenja prostora obuhvaćenih provedbenim planovima, a i analiza stupnja iskorištenosti tih prostora – unutar građevinskog područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, na području cijele Županije.

Iako je u Prostornom planu Međimurske županije od 2001.godine uvedena mogućnost građenja samostalnog obiteljskog gospodarstva izvan građevinskog područja naselja, niti jedan takav zahvat nije realiziran. Može se zaključiti da uvjeti koji to omogućuju sami nisu presudni u donošenju odluka o lokaciji poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskog područja, a niti ne donose prednosti pred uobičajenim načinom gradnje, korištenjem prostora i u načinu života poljoprivrednih domaćinstava unutar građevinskog područja na ovim prostorima. Može se uzeti u razmatranje da se ti uvjeti ukinu u prostornim planovima općina, a način i uvjeti gradnje zadrže prema tradicionalnim uvjetima građenja, naslijeđenoj strukturi naselja i naslijeđenom načinu života. III.3. PROSTORNI PLANOVI U ODNOSU NA DRUGE DOKUMENTE KOJI UTJEČU NA PROSTOR Strategija poljoprivrednog razvoja Međimurske županije (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1999.) – korištena je u izradi Prostornog plana Međimurske županije, u dijelovima određivanja korištenja poljoprivrednih površina za djelatnosti u funkciji razvoja poljoprivrede, u određivanju kriterija za izgradnju poljoprivrednih građevina i građevina poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva izvan građevinskog područja naselja. Resursne osnove mineralnih sirovina na području Međimurske županije – korišteni su podaci o zalihama mineralnih sirovina, kapacitetima, planiranoj eksploataciji – temeljem tih rezultata određeni su prostori za eksploataciju izdašnih kapaciteta, dostatni za planirano plansko razdoblje.

Plan navodnjavanja u Međimurskoj županiji – pored analize prostornih uvjeta prikazane su mogućnosti i predložena rješenja za izgradnju sustava navodnjavanja, pa ovaj plan na razini studije služi kao osnova za planiranje i izradu projektne dokumentacije. Strategija razvoja Međimurske županije (2014. - 2020.) koja je u fazi izrade, uvažava ciljeve prostornog razvoja postavljene u Prostornom planu Međimurske županije. III.4. PROVOĐENJE ZAKLJUČAKA, SMJERNICA, PRIJEDLOGA ZA UNAPREĐENJE, PREPORUKA, AKTIVNOSTI ODNOSNO MJERA IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU I PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 34/94.) jedinicama lokalne samouprave uveo je obavezu izrade izvješća stanja u prostoru i programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Izvješće stanja u prostoru Međimurske županije koje je usvojila Skupština Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/06.) sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3051 uređenja, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom i na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, kao i druge elemente od važnosti za prostor Međimurske županije. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/06.) određene su mjere i aktivnosti čiji je cilj poboljšanje stanja u prostoru, uklanjanje uočenih nedostataka u provođenju dokumenata prostornog uređenja koje vode ka unapređenju stanja u prostoru.

ANALIZA PROVEDBE MJERA I AKTIVNOSTI U RAZDOBLJU OD DONOŠENJA PRETHODNOG IZVJEŠĆA Zacrtane mjere za unapređenje stanja u prostoru bile su sveobuhvatne i usredotočene na realne mogućnosti za provedbu, ali unatoč tome, nisu sve potpuno ostvarene i provedene. Dio mjera je ostvaren, za dio njih jedinice lokalne i regionalne samouprave nemaju interes i razumijevanje za provedbu, pa je gotovo nemoguće očekivati da će doživjeti provedbu, a dio mjera je ostvariv dugoročno. POTREBA IZRADE I DONOŠENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Prostorni plan područja posebnih obilježja Izrada ovog plana bila je predviđena za područje u kategoriji zaštićenih dijelova prirode, za Značajni krajobraz Mura i u ono vrijeme za područje pod preventivnom zaštitom – Značajni krajobraz rijeke Drave, što je bilo određeno i u Odredbama za provođenje Prostornog plana Međimurske županije. Ovaj plan nije izrađen, a stručna podloga za njegovu izradu predviđena je studija biološke raznolikosti i ugroženosti staništa biljnih i životinjskih vrsta područja unutar obuhvata plana. Ovo područje zaštite na teritoriju Međimurske županije u međuvremenu je Odlukom Sabora postalo dijelom proglašenog Regionalnog parka Mura - Drava, za koji je Odredbama za provođenje Izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije utvrđena potreba, a onda i propisana preporuka za izradu prostornog plana područja posebnih obilježja. Prostorni planovi uređenja općina/gradova (PPUO/G) U vremenu donošenja Programa mjera, sve jedinice lokalne samouprave nisu ispunile obavezu izrade i donošenja prostornih planova uređenja propisane Zakonom o prostornom uređenju i njegovoj izmjeni iz 2004. godine, pa je ta obaveza utvrđena i Programom mjera. Iako je izmjenom Zakona („Narodne novine“ broj 100/04.) dana mogućnost nekim općinama da izrade prostorni plan smanjenog obuhvata, ni jedna općina nije iskoristila tu mogućnost, pa su svi prostorni planovi uređenja općina izrađeni u punom sadržaju prema važećem Pravilniku o sadržaju i mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Posljednji prostorni plan uređenja donijela je Općina Selnica 2007. godine.

Urbanistički planovi uređenja (UPU) Planiranje razvoja naselja koja zauzimaju značajno mjesto u sustavu središnjih naselja u Županiji, Zakon o prostornom uređenju dao je u nadležnost prostornom planu županije da propiše obavezu izrade UPU za cjelokupni teritorij naselja. Na taj način moguće je sagledati sve prostorne čimbenike koji uvjetuju i utječu na planiranje prostora naselja. Prostorni plan Međimurske županije propisao je obavezu izrade UPU-a za gradove Mursko Središće i Prelog, za naselje Nedelišće i za prostor turističke namjene od važnosti za Županiju – Vučkovec. Snažnim impulsom za revitalizaciju termalnog izvora i za pokretanje turističkog razvoja vezanog za toplice, prema smjernicama Prostornog plana Županije, 2006. godine izrađen je UPU Vučkovec, a od drugih naselja samo Mursko Središće od 2007. godine temelji prostorni razvoj na urbanističkom planu uređenja. Nedostatak obaveze sagledavanja cjelokupnog razvoja većih naselja u važećoj regulativi i nedostatak potrebe jedinica lokalne samouprave za planiranjem naselja u okviru urbanističkog plana uređenja, rezultira parcijalnim rješavanjem problema, a onda u konačnici i lošijim prostornim rješenjem cjelokupnog prostora naselja. IZRADA I DONOŠENJE IZMJENA I DOPUNA VAŽEĆIH PROSTORNIH PLANOVA Prostorni plan Međimurske županije Analizom provođenja prostorno planskih dokumenata u prethodnom Izvješću o stanju u prostoru, Programom mjera iskazana je mogućnost izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije, prema tada Zakonom propisanoj proceduri. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (u listopadu 2007. godine) postupak usvajanja i donošenja Prostornog plana Međimurske županije odvijao se prema novom propisanom postupku, koji je završen u listopadu 2010. godine.

Ostali prostorni planovi Jedinice lokalne samouprave nadležne za planiranje prostora na svom teritoriju, temeljem propisane obaveze plana šireg područja i izrađene odluke o izradi, pristupaju izradi novih ili izmjenama i dopunama važećih prostornih planova – od prostornih planova uređenja općina/gradova do detaljnih planova uređenja. POTREBA IZRADE STUDIJA I ELEBORATA Za već prije spomenutu potrebu izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja za zaštićena područja uz Muru i Dravu, utvrđeno je da bi taj plan kao polazišnu osnovu trebao sadržavati stručnu podlogu – studiju biološke raznolikosti i ugroženosti biljnih i životinjskih vrsta. Ovakav sveobuhvatni stručni dokument ne postoji za Međimursku županiju, već su podaci fragmentarno obrađivani u obliku stručnih radova - magistarskih radova, doktorskih disertacija i sl. Ova stručna podloga bila bi dragocjeni elaborat pri određivanju uvjeta korištenja i zaštite prostora u prostornim planovima općinama i planovima užih područja, pa bi njezin značaj u primjeni bio od lokalne do regionalne razine. Jednako je tako iskazana potreba za izradom krajobrazne osnove – stručne podloge koje bi ocijenila Stranica 3052 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. krajobrazne vrijednosti Međimurja, krajobraznu raznolikost na ovom malom prostoru, a taj dokument također bi bio jedan od polazišnih elemenata za izradu prostornih planova od regionalne do lokalne razine. Prostornim planom Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/01.) kao i Programom mjera („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/06.) propisana je potreba izrade resursne osnove za istraživanje mineralnih sirovina. Potreba izrade ove stručne podloge bila je nužna u polazišnim osnovama pri izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije, kako bi se u cilju što racionalnijeg korištenja prostora Županije i što točnijeg utvrđivanja uvjeta za eksploataciju, mogli planirati prostori za eksploataciju mineralnih sirovina. Resursne osnove mineralnih sirovina na području Međimurske županije izradio je Hidrogeološki institut Zagreb, a Skupština Međimurske županije usvojila je taj dokument u veljači 2007. godine.

Pored Resursne osnove mineralnih sirovina, izrađena je i usvojena Resursna osnova za pitku i geotermalnu vodu u Međimurskoj županiji – dokument važan u segmentu gospodarenja i mogućeg iskorištavanja ovih prirodnih izvora, ali i u planiranju korištenja prostora vezanih uz zone eksploatacije. OSTALE MJERE ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU Pored specifičnih mjera vezanih uz izradu i provođenje prostorno planske dokumentacije, u prethodnom Programu mjera navedene su mjere koje bi trebale stalno primjenjivati u izradi prostornih planova i pri korištenju prostora. Većina njih provodi se stalno, ali neke mjere kao što je zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa, te očuvanje krajobraznih vrijednosti još uvijek nije zadovoljavajuće. IV. PRIJEDLOZI ZA UNAPRJEĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORUKAMA MJERA ZA IDUĆE RAZDOBLJE IV.1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJE, OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE POTREBE PROSTORNOG RAZVOJA Glavni cilj prostornog razvoja Međimurske županije trebao bi biti usmjeren na realizaciju planiranih prostora za razvoj gospodarske namjene, posebno na što veću iskoristivost već komunalno opremljenih neizgrađenih građevinskih područja, te na učinkovito korištenje poljoprivrednog zemljišta s izgrađenim i planiranim sustavom navodnjavanja za proizvodnju ratarskih kultura, povrća i voća. Za ekološku su pak poljoprivredu posebno pogodni prostori zaštićenih područja, i gdje je uz uvažavanje prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti moguće razvijati djelatnost koja uspješno utire put na ovim prostorima. Poljoprivredna djelatnost (konvencionalna i ekološka) ne bi se trebala zaustaviti na proizvodu, već daljnjom, makar djelomičnom preradom poljoprivredni proizvodi trebali bi dobiti povećanu vrijednost u okviru samog poljoprivrednog gospodarstva.

Poljoprivredna obiteljska gospodarstva u okruženju krajobraznih i prirodnih vrijednosti, uz njegovanje kulturne i etno baštine, trebali bi biti osnovni okvir za snažniji razvoj turizma. Veliku nezaposlenost, posebno visoki udio neobrazovanih osoba djelomično je moguće ublažiti u navedenim gospodarskim djelatnostima, gdje nekvalificirana pomoćna radna snaga zauzima veći udio nego u drugim djelatnostima. Planirane prostore za razvoj gospodarske namjene u gotovo svim većim naseljima potrebno je preispitati, utvrditi stvarnu opravdanost lociranja u odnosu na sustav središnjih naselja s ciljem utvrđivanja realne osnove za ravnomjeran razvoj Županije. Uspostava ravnomjerne strukture prostornih uvjeta za gospodarski razvoj nije moguća, a da se uz tu temu ne veže problem pokretljivosti radne snage. Javni prijevoz danas je u Županiji daleko ispod zadovoljavajuće razine koju bi on trebao imati u funkciji mobilnosti stanovništva, u približavanju i lakšem korištenju svih funkcija i usluga koje pružaju središnja naselja. Parcijalno rješavanje javnog prijevoza može se smatrati samo kao privremena mjera u nastojanju uspostave integriranog javnog prijevoza ne samo na prostoru Međimurske, već i na teritoriju susjednih županija, osobito na relaciji povezivanja županijskih središta koja su u rangu regionalnih središta, što znači da je zona njihova utjecaja značajna, posebno zbog velike koncentracije stanovništva na prostoru velike gustoće naseljenosti. Javni prijevoz potrebno je ostvariti u cilju povezivanja naselja ne samo sa županijskim središtem, već i s ostalim naseljima koja zauzimaju značajnije mjesto u sustavu središnjih naselja kao što su manja regionalna središta (Prelog i Mursko Središće) i područna središta.

Energetika zauzima značajnu poziciju ne samo u ukupnom gospodarskom razvoju, već i u prostornom razvoju Županije i Države. Opredjeljenje za korištenjem obnovljivih izvora energije potrebno je usmjeriti na primjenu različitih vrsta obnovljivih izvora, vodeći računa o svim korisnicima prostora i specifičnostima prostornih uvjeta. Temeljem iskustva u provođenju zahvata u prostoru vezanih za smještaj sunčanih elektrana, neracionalno je korištenje poljoprivrednog zemljišta u kategorijama P1 i P2 za tu namjenu, a posebno korištenje komunalno opremljenog građevinskog područja samo za sunčane elektrane. Upotreba biomase kao energenta, prvenstveno korištenje gnoja u njezinom sastavu, na području Županije još nije našla primjenu. S obzirom na veliki broj farmi za uzgoj stoke i prisutnost velikih količina gnoja, uz analizu isplativosti zahvata potrebno je utvrditi i potencijalne korisnike ovako proizvedene energije. Primjena termalnih voda u pripremnoj je fazi proizvodnje energije na jednoj bušotini. Neposredna primjena termalnih voda kao energenta za grijanje u poljoprivrednoj proizvodnji ima veliku potencijalnu vrijednost, koju je tek moguće preispitati i primijeniti. S obzirom na nedovoljne pokazatelje o mogućnostima korištenja vjetra, te obzirom na veliku opterećenost prostora izgradnjom (građevinska područja, infrastrukturna mreža), prostor Međimurske županije nije poželjno opterećivati ovom vrstom energetskih građevina, za koje širom Republike Hrvatske ima dovoljno neiskorištenih prostora u pravom smislu, a s izraženijim djelovanjem vjetra.

MOGUĆNOSTI PROSTORNOG RAZVOJA Osnovni preduvjet prostornog razvoja ovog prostora je izgrađena infrastruktura, koja je u Međimurskoj županiji izgrađena na zadovoljavajućoj razini - od infrastrukture državnog značaja do mreže magistralne infrastrukture koja je posebno važna jer omogućuje 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3053 opskrbu planiranih gospodarskih zona i velikih potrošača, i komunalne infrastrukture svih naselja, koja je izvedena gotovo u potpunosti. Zbrinjavanje otpadnih voda je onaj segment komunalne infrastrukture koji je djelomično izgrađen, pa je planiranje i izgradnju sustava odvodnje potrebno provoditi do zadovoljavajućeg opsega, svjesni da će to na dijelu Županije disperzne naseljenosti biti moguće ostvariti tek u dugoročnom razdoblju. Izgrađenu mrežu infrastrukture – prometni sustav, distribuciju energije, komunalnu infrastruktura, potrebno je održavati uz primjenu suvremenih tehnologija, kako bi bila učinkovita. Usvojeni dokumenti - Studija razvoja poljoprivrede - stručna podloga i Prostorni plan Međimurske županije, stvaraju okvir za prostorne uvjete za razvoj poljoprivrede i pratećih aktivnosti vezanih uz osnivanje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, stvaraju moguće uvjete za smještaj građevina za preradu poljoprivrednih proizvoda i stvaranja prepoznatljivih i zaštićenih proizvoda. Prostorno planskom dokumentacijom osigurani su prostori za razvoj, prostorni planovi od strateških do razine provedbenih planova osnovni su preduvjet prostornog razvoja pojedinih općina ali i Županije. Planirani prostori za razvoj gospodarskih zona pored gospodarskih djelatnosti s dugom tradicijom (graditeljstvo, obrt, metaloprerađivačka i tekstilna industrija), koje su povezane s radnim vještinama, iskustvom, kvalitetom usluga i proizvoda, namijenjeni su gospodarskim djelatnostima isključivo okolišno prihvatljivih tehnologija.

Raznolikost prostornih osobitosti Županije, prirodne znamenitosti, kulturna i etno baština, bogatstvo krajobraza, potencijali korištenja geotermalnih voda, preduvjeti su za razvoj turizma - gospodarske grane koja je u zamahu na ovim prostorima. Geoprometni položaj Međimurske županije potrebno je iskoristiti u sveukupnom razvoju, što je ukazano u prostorno planskoj dokumentaciji ove regije još u vremenu prethodne generacije prostornih planova, planiranjem gospodarske zone županijskog značaja, u prepoznavanju prednosti pograničnog položaja i u izgrađenoj željezničkoj pruzi međunarodnog karaktera. Prostornim planom Međimurske županije, određena izdvojena građevinska područja izvan naselja planirana za gospodarsku namjenu definirana su kao prostori od interesa za Županiju zbog posebnosti položaja u odnosu na prometnu infrastrukturu, raspoloživost i naseljenost prostora. Stanovništvo je jedan od najvažnijih čimbenika prostornog razvoja – njegov je potencijal u kvalifikacijskoj strukturi, radnim vještinama, brojnosti, a onaj znatan broj nekvalificirane radne snage registrirane u suvremenoj povijesti mogao bi biti u funkciji djelatnosti koje zahtijevaju „rad ruku“ bilo stalno ili sezonski. OGRANIČENJA PROSTORNOG RAZVOJA U procesu planiranja korištenja i namjene prostora na području Međimurske županije, primjenjuje se uvijek isti princip, a to je racionalnost korištenja prostora. Oduvijek su ljudi ovih prostora vodili računa o zemlji i njezinim vrijednostima – bilo da su poštovali njezinu vrijednost gradeći zbijeno, tvoreći veliku gustoću izgrađenosti prostora, ili su uzmicali pred prirodnim opasnostima i ograničenjima gradeći na sigurnijim položajima. U suvremeno doba sve češće je potrebno odupirati se pritisku kriterija o korištenju prostora kod kojih vrijedi drugačiji sustav vrijednosti u odnosu na zemlju, gdje se ona vrednuje kao zemljište za namjene različite od one osnovne koja je pružala uvjete za preživljavanje, a mogućnost primjene novih tehnologija građenja često puta dovodi do ignoriranja prirodnih datosti prostora.

Pored ovih osnovnih načela, korištenje prostora na području Županije određuju brojna ograničenja koja uvjetuju korisnici prostora – velika gustoća naseljenosti, opterećenost prostora mrežom velikih infrastrukturnih sustava i građevina državnog i županijskog značaja, uvažavanje zaštite izvorišta pitke vode, a korištenje i namjenu prostora uvjetuju i prirodno geografske karakteristike – reljef, šumske i vodene površine. Uz povijesno nasljeđe i prirodne datosti cjelokupnog prostora Županije koji definiraju identitet prostora, na prostorni razvoj utječu faktori nastali procesom planiranja i uređivanja prostora na lokalnoj razini. Tako na realizaciju prostora planiranog za gospodarsku namjenu utječu čimbenici koji bi mogli otežati proces razvoja ili ga usporiti: - zemljište namijenjeno za planirane gospodarske zone od važnosti za Županiju nepovoljne je vlasničke strukture (velik je broj vlasnika čestica malih površina), što zahtijeva velik obim poslova i složenu proceduru u stvaranju preduvjeta za realizaciju - velik broj radnih zona planiranih za nepoznate korisnike sastoje se od građevnih čestica malih površina (manjih od 1 ha) - planiranje gospodarskih zona gotovo u svim naseljima bez određene hijerarhije, pri čemu se ne ukazuje na prednosti pojedinih prostora, ne ukazuje se na prioritete u razvoju, a taj već utvrđeni nedostatak može se korigirati preispitivanjem važeće prostorno planske dokumentacije - zaštićeni dijelovi prirode i krajobraza diktiraju da se prostoru pristupa pažljivo, uz uvažavanje svih osobitosti i zadanih ograničenja, uz poštivanje uvjeta da zahvati u prostoru gabaritom, namjenom i oblikovanjem, a posebno tehnološkim procesom koji se u njima odvija, ne smiju narušavati svojstva prostora u koji se smještavaju - mogući intenzivniji gospodarski razvoj, kao i razvoj turizma na prostorima veće koncentracije posjetitelja (hoteli, apartmanska naselja, kamp) generira problem zbrinjavanja otpadnih voda na onim područjima i u naseljima za koja nije realno očekivati izgradnju sustava odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda u skorije vrijeme.

- odvodnja i zbrinjavanje otpadnih voda je onaj segment komunalne infrastrukture koji je u Međimurskoj županiji najslabije razvijen, taj nedostatak mogao bi biti ograničavajući u planiranju mogućih novih djelatnosti ili u razvoju postojećih. Prostorni razvoj sadržan i u Strategiji razvoja Međimurske županije koja je u izradi, treba se zasnivati na primjeni načela održivog razvoja, na ostvarenju zadanog cilja određenog u Prostornom planu Međimurske županije a to je zaštita i očuvanje prostora, što je moguće ostvariti samo uz provođenje mjera zaštite okoliša u svim, a posebno gospodarskim aktivnostima na ovim prostorima. Potrebe za prostornim razvojem jedinice lokalne samouprave iskazale su u prostornim planovima, čime su stvorene mogućnosti za ostvarenje tih potreba. Međutim, nužan je selektivni pristup u odabiru pogodnih prostora za razvoj, s jasnom Stranica 3054 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. vizijom i ciljem jačanja funkcija središnjih naselja – pored regionalnog i manjih regionalnih središta potrebno je jačanje manjih razvojnih središta, nositelja ravnomjernog razvoja Županije. U određivanju vizije prostornog razvoja permanentno se nameće najsnažniji uvjet – očuvanje svih sastavnica okoliša, osobito vode i tla, a u procesu planiranja i gospodarenja prostorom potreban je obziran odnos prema prirodnim osobitostima i prema ostalim korisnicima prostora. IV.2. OCJENA POTREBE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA, DRUGIH DOKUMENATA KOJI UTJEČU NA PROSTOR NA RAZINI ŽUPANIJE Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj br.153/13.) određuje izradu nove generacije prostornih planova – od prostornog plana države do prostornih planova uređenja općina/gradova. Nakon što se donese prostorni plan Republike Hrvatske u kojem će se odrediti prostori i zahvati od važnosti za Državu, slijediti će izrada prostornih planova županija, a onda i općina i gradova.

Do tog razdoblja važeće prostorne planove moguće je mijenjati i dopunjavati prema Zakonom određenoj proceduri. PPMŽ - Prostorni plan Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01., 8/01. i 23/10.) Moguće izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije odnosile bi se u najvećem opsegu na preispitivanje uzroka koji otežavaju provođenje ili uzroka neprovođenja odredbi Plana: Teme i postupci koji se mogu razmatrati prilikom pokretanja postupka za izradu izmjena i dopuna Prostornog plana jesu: • korištenje i planiranje zahvata u izdvojenom građevinskom području izvan naselja: - formiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja trebali bi biti iznimka, za zahvate u prostoru koji funkcijom ugrožavaju i remete život u naseljima, za zahvate koji se vežu na prirodne karakteristike prostora (poljoprivredna djelatnost, specifične rekreacijske aktivnosti), za zahvate vezane uz prirodne resurse i sl. - preispitivanje odredbe kojom se određuje mogućnost gradnje građevina u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (stambene i poljoprivredne građevine) izvan građevinskog područja naselja, osim u briježnom dijelu, gdje je moguća gradnja uz izgrađenu građevnu česticu, jer ova odredba nije postigla svoju svrhu, pa nema opravdanja da se ona i dalje zadrži - formiranje izdvojenog građevinskog područja izvan naselja nije opravdano zbog neracionalnosti u izgradnji komunalne infrastrukture, nema iskazanog interesa za takvom izgradnjom, a osobito bi bilo neracionalno koristiti navodnjavano poljoprivredno zemljište za građevinsku namjenu, makar i u poljoprivrednoj funkciji • mogućnost određivanja područja riječnih koridora (Mure i Drave) - prostora od državnog i regionalnog značaja - određivanje kriterija za obuhvat, način planiranja i korištenja prostora • korištenje i namjena poljoprivrednih površina opremljenih sustavom za navodnjavanje - nakon izgrađenog pilot projekta navodnjavanja nastavljaju se aktivnosti na daljnjoj izgradnji sustava za navodnjavanje, a u sadržaj Prostornog plana Međimurske županije potrebno je ugraditi dodatne uvjete za njegovo korištenje – npr. poljoprivredno zemljište na kojem je proveden ili planiran sustav navodnjavanja ne bi se smio pretvarati u građevinsko zemljište, pa niti u građevinsko zemljište poljoprivredne namjene - potrebno je odrediti uvjete i kriterije temeljem stručnih podloga za korištenje podzemnih voda u sustavu navodnjavanja • preispitivanje uvjeta za gradnju energetskih građevina - nakon što se steknu iskustva u primjeni uvjeta za gradnju energetskih građevina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Županiji i šire, potrebno je preispitati propisane uvjete za smještaj tih građevina - temeljem analize njihove primjene moći će se korigirati uvjeti za smještaj i gradnju energetskih građevina, uz uvjet da se primijene okolišno prihvatljive tehnologije - potrebno je odrediti općenite uvjete kojima se određuje mogućnost korištenja prostora za gradnju solarnih elektrana, vodeći računa da se za tu namjenu ne koriste poljoprivredne površine svrstane u osobito vrijedno (P1) i vrijedno poljoprivredno zemljište (P2). Poticajne mjere Države od presudnog su utjecaja na broj zahtjeva za gradnju određene vrste energetskih građevina za koje su poticaji povoljni • usklađivanje sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske - određivanje i preuzimanje koridora za istraživanje - novi infrastrukturni koridori od važnosti za Državu (prijenos energije, željeznička pruga prema Koprivnici) planirane Izmjene i dopune Strategije i Izmjene i dopune Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske • usklađivanje s posebnim propisima, posebno oni koji reguliraju zaštitu okoliša, prirode, i s onima koji određuju korištenje prostora za potrebe infrastrukturnih koridora i građevina.

Prilikom budućih izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije potrebno je voditi se istim principom kao i kod izrade plana, a to je očuvanje sastavnica okoliša u najvećoj mogućoj mjeri, posebno očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara i očuvanje vodonosnika. U planiranju prostornog razvoja, u određivanju prostora za razvoj prostorom gospodariti racionalno, u određivanju infrastrukturnih koridora, nove namjene planirati korištenjem izgrađenih, napuštenih dijelova građevinskih područja. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3055 PPUG/O Potrebna je sveukupna ocjena i analiza korištenja ukupnog građevinskog područja svih naselja – analiza stalnog povećanja građevinskih područja, odnos planiranih prostora za razvoj naselja i izgrađenih dijelova građevinskih područja (u naseljima i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja). PROVEDBENI PROSTORNI PLANOVI - UPU, DPU Unatoč tome što se većina prostornih planova općina i gradova provodi već desetak godina i što je u međuvremenu na snazi i u primjeni velik broj provedbenih planova za pojedine dijelove građevinskih područja naselja, sagledavanje dugoročnog prostornog razvoja gradova i značajnijih naselja urbanističkim planom uređenja i dalje je potrebno. Provesti analizu važećih provedbenih prostornih planova na području Županije – broj, veličina teritorija obuhvaćenog planovima, način korištenja zemljišta, provesti analizu realizacije planiranog prostora za razvoj prema veličini i namjeni (stambene, radne zone, zone sporta i rekreacije), što će biti osnova da se temeljem Zakona može utvrditi i ocijeniti opravdanost njihova zadržavanja ili stavljanja van snage. Budući da Zakon više ne propisuje mogućnost izrade detaljnih planova uređenja, doneseni detaljni planovi i dalje ostaju na snazi i smatraju se urbanističkim planom uređenja.

Ova razina provedbenih planova trebala bi primijeniti odredbe planova više razine kojima se propisuje udio javnih zelenih površina bilo na cjelokupnom području naselja ili u pojedinim dijelovima ovisno o funkcionalnim cjelinama i namjeni prostora, a čestice javne namjene (unutar ili izvan građevinskog područja) trebale bi sadržavati javnu zelenu površinu, pejzažno oblikovanu temeljem krajobraznog projekta, u skladu s krajobraznim obilježjima u okruženju. IV.3. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU Unapređenje održivog razvoja za Međimursku županiju postići će se aktivnostima na sljedećim najvažnijim područjima djelovanja: PROSTOR - uvažavanje svih ograničenja u korištenju prostora, uvažavanje ograničenog raspoloživog prostora, racionalni pristup u gospodarenju prostorom - uvažavanje krajobraznih vrijednosti prostora – planirani zahvati u prostoru trebaju biti u skladu s okruženjem u koje se smještavaju - analiziranje i vrednovanje raspoloživog prostora za razvoj, s ciljem da mu se odredi najbolja namjena - građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja izvan naselja svesti na realnu mjeru, s ciljem što jednostavnije provedbe, a tamo gdje nema potencijalnih korisnika ukinuti prostore za razvoj (mješovite, pretežito stambene namjene) - uvažavanje prirodnih vrijednosti prostora – planirani zahvati u prostoru ne smiju ugrožavati niti narušavati prirodne vrijednosti prostora u kojem su locirani, kao ni jednu sastavnicu okoliša - poticanje prenamjene slabo vrijednog poljoprivrednog tla na prostoru Murščaka (u Regionalnom parku) u šume, u cilju obnove hrastove šume Murščak, u skladu s prirodnim okruženjem preostalih dijelova šume - provođenje projekata edukacije i podizanja svijesti lokalnog stanovništva o prirodnim vrijednostima prostora Županije - provođenje projekata edukacije stanovništva o boljem iskorištavanju energije, o načinima uštede energije - na području cijele Županije potrebno je izraditi plan - prijedlog prioriteta u sanaciji šljunčara, posebno onih koje se nalaze na značajnim prirodnim područjima, te predložiti koncepciju sanacijskih rješenja - na prostorima gdje je na neprihvatljiv način odlagan komunalni otpad, jedinice lokalne samouprave dužne su prostor sanirati na propisan način, isti postupak predstoji općinama i gradovima na sanaciji odlagališta građevinskog otpada.

POLJOPRIVREDA - osobito vrijedno poljoprivredno tlo čuvati za poljoprivrednu namjenu - održavanje onih tipova poljoprivredne proizvodnje koji podržavaju široku paletu divljih biljnih i životinjskih vrsta jer nisu intenzivirani do nivoa prevladavajuće „industrijalizirane“ poljoprivredne proizvodnje - poticati koncept poljoprivredne proizvodnje velike prirodne vrijednosti – ova se poljoprivredna proizvodnja zasniva na poluprirodnim livadama i pašnjacima - ekstenzivno korištenje travnjaka (tradicionalna ispaša) u nizinskim aluvijalnim područjima duž rijeka Mure i Drave – podržavaju brojne ugrožene biljke – najznačajnije porodice orhideja te rodovi Dianthus, Gentiana, Iris, Primula…, dom rijetkih sisavaca – hrčak, miš humkaš, skakavci, leptiri - podržavanje načina korištenja zemljišta koji potiču biološku raznolikost na širem prirodnom području GOSPODARSTVO - temeljem prije spomenutih analiza potrebno je izvršiti kategorizaciju radnih zona prema pogodnostima za realizaciju, a to uključuje određivanje stupnja pristupačnosti planirane zone, pogodnosti u odnosu na raspoloživu infrastrukturu, određivanje prioriteta smještaja zone u naselja koja su rangirana u sustavu središnjih naselja Županije, ukazivanje na veličinu raspoloživog prostora, te predložiti mjere i uvjete za poboljšanje u organizaciji prostora u planiranju prostora u prostornim planovima užih područja Stranica 3056 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. - provoditi aktivnosti na ostvarenju ciljeva uštede energije i upotrebe obnovljivih izvora energije na širem planu, promovirati u javnosti (ne samo stručnoj) mjere i postupke na koji način postići ciljeve uštede - poticati gradnju i obnovu građevina materijalima kojima će se poboljšati energetska svojstva građevina - poticati gradnju i obnovu građevina primjenom energetski učinkovitih materijala - uvjet održivog razvoja je izgradnja sustava zbrinjavanja otpadnih voda, posebno s prioritetom izgradnje sustava u gospodarskim zonama - provođenje programa gospodarenja otpadom i unapređivanje sustava gospodarenja otpadom, s ciljem još većeg povećanja stupnja oporabljivosti i smanjivanja nastajanja otpada - uspostavljanje sustava gospodarenja građevinskim otpadom na teritoriju cijele Županije, osnivanjem reciklažnih dvorišta (moguća zajednička za nekoliko jedinica lokalne samouprave) i izvesti ih u skladu s posebnim propisima - iniciranje rješavanja problema na državnoj razini gospodarenja otpadnog mulja nastalog iz pročistača otpadnih voda, jer je mulj koji se ne zbrinjava na adekvatan način već duže vrijeme okolišni problem.

KRAJOBRAZ Krajobraz kao komponenta okoliša najčešće je najslabije vrednovana u prostorno planskoj dokumentaciji lokalne razine, pa onda i odnos prema krajobrazu nije zadovoljavajući u smislu prepoznavanja njegovih vrijednosti – samo su neke jedinice lokalne samouprave prepoznale krajobrazne osobitosti na svom prostoru, ali nema ni jedne proglašene krajobrazne cjeline na lokalnoj razini. Izradom i usvajanjem krajobrazne osnove Županije, u kojoj će se valorizirati krajobraz i utvrditi tipologija krajobraznih cjelina, cilj je koji je postavljen u Prostornom planu Županije, potreban za integralno sagledavanje i planiranje prostora. Tipologiju krajobraza moguće je povezati s tipologijama krajobraza u okruženju šire regije, a prekogranično povezivanje krajobrazno bliskih cjelina i utvrđivanje smjernica i mjera za njegovo korištenje, moguće je koristiti u funkciji daljnjeg razvoja prostora Županije. U odnosu prema krajobrazu krajnji je cilj i željeni rezultat podizanje svijesti o prirodnim i krajobraznim vrijednostima, kreiranje znaka prepoznatljivosti za područje Županije ili uže regije istih krajobraznih i prirodnih osobina i identifikacija stanovništva sa zavičajem. BAŠTINA Stanje posebno vrijednih prostora – prirodne i spomeničke baštine na području Međimurske županije je nezadovoljavajuće. Razlozi tome su navedeni u poglavlju II. 5.3. Zaštita kulturne baštine, a generalna je ocjena nemaran odnos sredine u većini slučajeva prema tim vrijednim prostorima, te nedostatak financijskih sredstava za njihovu obnovu i održavanje. Izdvajanje i ulaganje u baštinu nije bilo bitno drugačije ni u „boljim“ vremenima, stoga je ovo loše stanje posljedica sveukupne nebrige proteklih vremena.

Da bi se odnos društva prema prirodnoj i kulturnoj baštini pokrenuo u pozitivnom smjeru potrebno je probuditi, ojačati svijest stanovništva, civilnog društva i upravljačkih struktura o važnosti očuvanja vrijednih prostora i važnosti očuvanja identiteta zavičaja. Potrebno je pokretati inicijative na područjima kojima bi se mogao poboljšati odnos, a onda i stanje tih prostora. Osmišljavanje i izrada programa i projekata za unapređenje stanja, programa za javne potrebe, projekata za očuvanje i isticanje vrijednosti prirodne i kulturne baštine, pokretanje postupaka zaštite a onda i prezentacije spomeničkih vrijednosti na lokalnoj razini, predstavljanje i upoznavanje javnosti s osobitostima i vrijednostima prostora u kojem žive, edukativni programi i uključivanje lokalne javnosti u proces očuvanja svih vrijednosti jedne sredine i njegovanje odnosa prema tim vrijednostima, stavljanje baštine u funkciju razvoja našeg kraja – dio je mogućih aktivnosti kojima bi se mogao pokrenuti proces poboljšanja cjelokupnog stanja prirodnog i kulturnog nasljeđa Županije. Predložiti mjere za podizanje standarda društvene infrastrukture na prostorima gdje pojedine ustanove i sadržaji nedostaju, u cilju ostvarenja uravnotežene raspodijeljenosti društvene infrastrukture u svim općinskim/gradskim središtima i u cilju ostvarenja predloženog sustava središnjih naselja Županije Prepoznavanje prirodnih i krajobraznih vrijednosti na lokalnoj razini zaštititi ih, naglasiti osobitosti, prikazati lokalnom stanovništvu, koristiti kao motiv u stvaranju identiteta naselja ili općine.

Podizanje svijesti i poboljšanje stava javnosti prema vrijednostima prostora koji nas okružuje cilj je kojem treba težiti na području zaštite prirode, krajobraza i kulturne baštine. V. IZVORI PODATAKA Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Odjel urbanističke inspekcije Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Sektor građevinske inspekcije, Područna jedinica u Čakovcu Državna uprava za zaštitu i spašavanje – Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec Državni zavod za zaštitu prirode Ured državne uprave u Međimurskoj županiji : Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3057 Upravni odjeli Međimurske županije : Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Upravni odjel za društvene djelatnosti Upravni odjel za gospodarstvo Grad Čakovec, Upravni odjel za prostorno uređenje i gospodarstvo Pravne osobe s javnim ovlastima HAKOM HEP, Elektra Čakovec Međimurske vode d.o.o. Međimurje – plin d.o.o. Županijska uprava za ceste Općine i gradovi Međimurske županije Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Prostorni plan Međimurske županije „Međimurje u brojkama“ publikacija Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku Stranica 3058 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014.

22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3059 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” službeno je glasilo Međimurske županije, gradova Mursko Središće i Prelog, općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec. IZDAJE: Međimurska županija, 40000 Čakovec, R. Boškovića 2, tel. (040) 374-201 - Odgovorna urednica: Doris Srnec, dipl. iur. - Priprema i tisak: Graphprint d.o.o., 40000 Čakovec, Bana Josipa Jelačića 21, tel. (040) 630-340, fax. (040) 630-341, [email protected] Godišnja pretplata za 2012. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na poslovni račun broj 2392007- 1800020004 (poziv na broj 21-7404 - matični broj). “Službeni glasnik” objavljuje se i na WEB stranici Međimurske županije na adresi www.medjimurska-z upanija.hr