Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. – 2013.

22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3007 Neizgrađenost građevinskih područja u spomenutim općinama posljedica je planiranja gospodarskih zona velikih dimenzija u odnosu na veličinu građevinskih područja naselja, s ciljem i očekivanjem da će zbog povoljnog prostornog i prometnog položaja imati povoljnije uvjete za bržu realizaciju od ostalih dijelova Županije. Drugu grupu općina koje se mogu izdvojiti s niskim udjelom neizgrađenog građevinskog područja su Podturen i Goričan kod kojih neizgrađenost iznosi 15,89% i 12,42%, što je rezultat planiranja prostora za razvoj u realnim okvirima. Jednako tako, niži udio neizgrađenog građevinskog područja je u općinama Gornjeg Međimurja – u Štrigovi, Svetom Jurju na Bregu i u Gornjem Mihaljevcu (14,36 do 15,89%) - prostori za razvoj naselja tu su isključivo vezani na postojeće izgrađene cjeline, prema propisanim uvjetima. Izgrađeno građevinsko područje u ukupnom građevinskom području u Županiji zauzima 67,42% površine, dok je izgrađenost svih građevinskih područja naselja neznatno povoljnija i iznosi 72,99%. Prostori za razvoj planirani u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja iznose 1072,43 ha ili 8,92% od ukupnog građevinskog područja svih naselja, dok njihova izgrađenost iznosi 420,27ha ili svega 28,16%. Najveći dio nerealiziranih prostora u izdvojenim građevinskom područjima izvan naselja odnosi na planirana golf igrališta u Općini Donji Vidovec i u Gradu Prelogu, te na gospodarske zone u općinama Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Nedelišće i Pribislavec. Osnovni razlog takve slabe iskorištenosti izdvojenih građevinskih područja su nerealne potrebe i polazišta u planiranju i raspolaganju prostorom u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, a drugi je razlog nedostatak snage i učinkovitog mehanizma u provedbi tih planiranih prostora za razvoj.

II.1.2.2 Struktura građevinskih područja prema namjeni Unutar građevinskog područja naselja, pojedine prostorno funkcionalne cjeline grupirane su u zone prema osnovnoj podjeli namjena, određenih prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. U strukturi građevinskih područja prema namjeni, najveći udio zauzima mješovita namjena (pretežito stambena), a uz tu namjenu, ovisno o ulozi naselja i njihovoj poziciji u sustavu središnjih naselja Županije, prostor zauzimaju ostale funkcije i sadržaji gospodarske, sportsko rekreacijske, javno društvene namjene. Tabela 14. Struktura građevinskih područja Međimurske županije prema namjeni GRADEVISKO NAMJENA POVRŠINA PODRUČJE ha MJEŠOVITA 8208,47 JAVNA-DRUŠTVENA 497,44 GOSPODARSKA 1778,71 UGOSTITELJSKA-TURISTIČKA 95,16 SPORTSKO-REKRACIJSKA 1042,41 *OSTALO 399,01 UKUPNO 12021,19 IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO % ha % ha % 68,28 6535,36 79,62 1673,12 20,38 4,14 372,82 74,95 124,61 25,05 14,80 541,24 30,43 1237,46 69,57 0,79 25,92 27,24 69,24 72,76 8,67 416,46 39,95 625,96 60,05 3,32 212,96 53,37 186,05 46,63 100,00 8104,76 67,42 3916,43 32,58 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja) Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U ovom prikazu struktura namjene površina određena je osnovnom podjelom prema namjeni površina grupiranjem funkcija u ove skupine:

- mješovita namjena pretežito stambena namjena (stanovanje, centralne funkcije, manji gospodarski sadržaji unutar mješovite namjene, zelene površine – igrališta, parkovno zelenilo) - javna - društvena namjena (kultura, obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, uprava) - gospodarska namjena (I, K) koja tvori gospodarsku zonu - sport, rekreacija - turizam - ostalo (komunalna namjena – K3, veći potezi javnih zelenih površina i prirodnih cjelina, koji se protežu kroz naselja, groblja). Pretežita namjena u ukupnom građevinskom području Županije je mješovita, i iznosi 68,3% građevinskih područja, slijedi gospodarstvo sa 14,8% i sport i rekreacija s 8,7%. Analizira li se struktura građevinskih područja prema namjeni u općinama/gradovima, po najmanjem udjelu mješovite namjene u općinama izdvajaju se Pribislavec, Kotoriba, Orehovica, Donja Dubrava (od 43 do 53%), na račun gospodarske namjene u tim općinama, a najveći udio mješovite namjene nalazi se u općinama Štrigova i Sveti Juraj na Bregu (s 90%, odnosno 96%). Unutar građevinskog područja, površine gospodarske namjene najviše su zastupljene u općinama Orehovica (oko 40%), Pribislavcu (30%), i u Donjoj Dubravi (21%). Udjelom u građevinskom području ističe se sport i rekreacija u Gradu Prelogu (24%) i u Općini Donji Vidovec (31%), a najveći udio javne i društvene namjene u građevinskom području prisutan je u Gradu Čakovcu sa 7%, ali jasniji je pokazatelj koji ukazuje na veličinu i značaj te namjene je apsolutni iznos površine koja iznosi 154 ha – više od polovine svih površina javne društvene namjene u svim općinama.

Stranica 3008 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Tabela 15. Struktura ukupnog građevinskog područja prema namjeni u općinama/gradovima NAMJENA GRADEVISKOG PODRUČJA POVRŠINA OPĆINA/ JAVNA GP MJEŠOVITA GRAD DRUŠTVENA (ha) ha % ha % ha Čakovec 2137,33 1378,45 64,49 154,56 7,23 353,78 M.Središće 654,09 479,33 73,28 30,71 4,70 83,32 Prelog 1186,38 622,86 52,50 63,52 5,35 141,29 GRADOVI: 3977,81 2480,65 62,36 248,79 6,25 578,39 Belica 296,52 237,73 80,17 7,74 2,61 29,63 Dekanovec 90,72 67,84 74,78 7,84 8,64 8,48 Domašinec 238,12 185,86 78,05 8,83 3,71 5,60 D.Dubrava 258,28 111,66 43,23 8,90 3,44 55,17 D.Kraljevec 589,05 438,05 74,37 15,33 2,60 67,13 D.Vidovec 195,23 109,73 56,21 2,07 1,06 19,11 Goričan 307,16 207,49 67,55 10,83 3,53 46,23 G.Mihaljevec 278,00 240,38 86,47 7,31 2,63 26,73 Kotoriba 276,89 149,40 53,96 11,24 4,06 62,29 M.Subotica 546,30 319,13 58,42 11,93 2,18 126,72 Nedelišće 1253,32 802,58 64,04 49,20 3,93 312,15 Orehovica 384,86 201,49 52,35 14,99 3,89 153,09 Podturen 375,24 312,14 83,18 7,25 1,93 17,89 Pribislavec 305,46 138,56 45,36 13,26 4,34 93,93 Selnica 546,49 477,06 87,29 8,57 1,57 28,85 Strahoninec 200,30 157,00 78,38 9,15 4,57 31,01 Sv.Marija 222,21 166,25 74,82 4,22 1,90 18,54 Sv.Juraj/ 514,05 493,60 96,02 8,55 1,66 3,96 Bregu Sv.Martin/ 393,64 295,60 75,09 5,26 1,34 30,85 Muri Šenkovec 295,68 204,06 69,01 21,09 7,13 33,35 Štrigova 276,35 250,75 90,74 11,79 4,27 7,46 Vratišinec 199,50 161,48 80,94 3,31 1,66 22,18 OPĆIINE 8043,39 5727,83 71,21 248,65 3,09 1200,32 ŽUPANIJA 12021,19 8208,47 68,28 497,44 4,14 1778,71 UGOSTITELJSKO SPORTSKO GOSPODARSKA *OSTALO TURISTIČKA REKRACIJSKA % ha % ha % ha % 16,55 4,92 0,23 114,41 5,35 131,21 6,14 12,74 0,00 0,00 43,46 6,64 17,27 2,64 11,91 40,69 3,43 290,87 24,52 27,15 2,29 14,54 45,61 1,15 448,75 11,28 175,62 4,42 9,99 0,00 0,00 18,60 6,27 2,83 0,96 9,35 0,00 0,00 3,24 3,57 3,32 3,66 2,35 3,93 1,65 13,67 5,74 20,23 8,50 21,36 5,72 2,21 52,44 20,31 24,39 9,44 11,40 1,60 0,27 46,34 7,87 20,61 3,50 9,79 1,09 0,56 62,05 31,78 1,18 0,61 15,05 0,00 0,00 32,89 10,71 9,71 3,16 9,61 1,48 0,53 0,00 0,00 2,11 0,76 22,50 5,04 1,82 44,44 16,05 4,48 1,62 23,20 1,24 0,23 78,45 14,36 8,84 1,62 24,91 1,16 0,09 63,18 5,04 25,05 2,00 39,78 0,00 0,00 10,32 2,68 4,98 1,29 4,77 0,00 0,00 34,60 9,22 3,36 0,90 30,75 0,00 0,00 7,06 2,31 52,65 17,24 5,28 7,86 1,44 22,32 4,08 1,83 0,34 15,48 0,00 0,00 3,15 1,57 0,00 0,00 8,34 1,52 0,68 26,84 12,08 4,84 2,18 0,77 0,00 0,00 5,58 1,08 2,37 0,46 7,84 18,91 4,80 38,52 9,79 4,51 1,15 11,28 0,00 0,00 17,14 5,80 20,04 6,78 2,70 0,00 0,00 3,64 1,32 2,71 0,98 11,12 0,00 0,00 9,19 4,61 3,35 1,68 14,92 49,54 0,62 593,66 7,38 223,39 2,78 14,80 95,16 0,79 1042,41 8,67 399,01 3,32 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja)

Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Struktura građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja prema namjeni Tabela 16. Struktura namjene površina građevinskog područja naselja Međimurske županije GRAĐEVINSKO NAMJENA POVRŠINA PODRUČJE NASELJA ha % MJEŠOVITA 8208,47 77,96 JAVNA-DRUŠTVENA 497,44 4,72 GOSPODARSKA 1110,85 10,55 UGOSTITELJSKA-TURISTIČKA 27,92 0,27 SPORTSKO-REKRACIJSKA 449,71 4,27 *OSTALO 234,10 2,22 UKUPNO 10528,49 100,00 IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO ha % ha % 6535,36 79,62 1673,12 20,38 372,82 74,95 124,61 25,05 407,90 36,72 702,95 63,28 9,81 35,16 18,10 64,84 247,67 55,07 202,04 44,93 110,93 47,38 123,18 52,62 7684,49 72,99 2844,00 27,01 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja) Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3009 Slično kao i u ukupnom građevinskom području, mješovita namjena najviše je zastupljena i u građevinskom području naselja, ali s nešto većim udjelom, oko 78%. Slijedi gospodarska namjena s 10%, dok su javna društvena namjena i sport i rekreacija podjednako zastupljene s oko 4%. Realizacija, odnosno iskorištenost planiranih prostora mješovite i javne društvene namjene (80% i 75%) može se smatrati povoljnom, za razliku od prostora gospodarske i turističke namjene koji su iskorišteni svega 35%. Tabela 17. Struktura namjene površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja Međimurske županije IZDVOJENO GRAĐEVINSKO IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO NAMJENA POVRŠINA PODRUČJE IZVAN NASELJA ha % ha % ha % GOSPODARSKA 667,85 44,74 133,34 19,97 534,51 80,03 UGOSTITELJSKA-TURISTIČKA 67,24 4,50 16,10 23,95 51,14 76,05 SPORTSKO-REKRACIJSKA 592,70 39,71 168,78 28,48 423,91 71,52 *OSTALO 164,91 11,05 102,04 61,88 62,87 38,12 UKUPNO 1492,70 100,00 420,27 28,15 1072,43 71,85 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja)

Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Prema prostornom planu Međimurske županije, izdvojena građevinska područja izvan naselja planiranih za razvoj, svrstana su prema namjeni u osnovne grupe: - gospodarska namjena – I;K (industrija, obrt, komunalne djelatnosti, gospodarenje otpadom – reciklažna dvorišta) - turizam – T - sport i rekreacija – R - ostale površine (infrastrukturni sustavi, groblja, lovačke remize). Površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja iznosi 1492,70 ha i sudjeluje s 10,64% u ukupnom građevinskom području Županije. Analiza korištenja prostora namijenjenog razvoju izvan građevinskog područja naselja pokazala je da je od vremena stupanja na snagu prostornih planova općina tek vrlo mali dio tog planiranog prostora izgrađen - svega 28,16% područja privedeno je namjeni. U ovoj skupini građevinskog područja, gospodarska i sportsko rekreacijska namjena gotovo su podjednako zastupljene, ali ih jednako karakterizira vrlo nepovoljno stanje u stupnju realizacije tih prostora – tek je 20% (gospodarska) i 30% (sport i rekreacija) površina ukupno planiranih na oko 1250 ha iskorišteno i privedeno svrsi. Jedan od uzroka slabe iskorištenosti zona gospodarske namjene u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja su pogrešna polazišta u procesu planiranja gospodarskih zona, čije su slabosti nedostatak analize pogodnosti prostora, nedostatak planerskih kriterija i principa u određivanju pozicije zona (u odnosu na raspoloživu infrastrukturu, centralitet i značaj naselja u sustavu središnjih naselja u Županiji, raspoloživost radne snage), što je rezultiralo brojnošću većih i manjih radnih zona, i u konačnici, njihovoj velikoj neiskorištenosti, unatoč brojnim komunalno opremljenim građevinskim područjima.

Planirano izdvojeno građevinsko područje izvan naselja turističke namjene nalazi se samo na lokalitetu uz naselje Draškovec, na nalazištu geotermalne vode, čije bi iskorištavanje moglo biti pokretač gospodarskih aktivnosti i turističkog razvoja ovog dijela Županije. Predimenzioniranost turističke zone površinom i brojnošću sadržaja u fazi kada nije formirana nikakva jezgra razvoja, preambiciozan je plan jedinice lokalne samouprave, i mogući ograničavajući čimbenik za sadašnje korisnike i vlasnike zemljišta i neke druge aktivnosti koje bi se mogle pojaviti umjesto planiranih. Sportu i rekreaciji namijenjeno je 592 ha površina, od čega za golf ukupno 203,35 ha i to u općini Donji Vidovec i u Gradu Prelogu. Na planiranom prostoru za razvoj igrališta za golf u Donjem Vidovcu od donošenja Prostornog plana Međimurske županije 2001. godine nije se pokrenula realizacija tog sadržaja, što ukazuje na složenost uvjeta i postupaka koji prethode izgradnji golf igrališta. Gotovo se sa sigurnošću može zaključiti da je njegova realizacija upitna, osobito bez impulsa koji bi opravdao izgradnju i daljnje funkcioniranje takve vrste sportskog i rekreativnog sadržaja. U prikazu sporta i rekreacije kao izdvojenih građevinskih područja izvan naselja nisu prikazane brojne sanirane napuštene šljunčare (uglavnom manjih dimenzija) koje su dane na korištenje lokalnim ribolovnim društvima, a koriste se za tu vrstu rekreacije. Zbog toga što na tim prostorima osim manje građevine za potrebe ribolovnog društva nisu planirani veći zahvati namijenjeni drugim sadržajima, te zbog velikog udjela vodenih površina i prirodnog krajobraza koji ih okružuju, ovi prostori nisu iskazani kao izdvojena građevinska područja izvan naselja.

Udio ostalih namjena (groblja, komunalna djelatnost) znatno je manji od spomenutih namjena (gospodarske, sporta, rekreacije, turizma) i zauzima površinu od 164,91 ha, ili 11,05% površine izdvojenog građevinskog područja van naselja. Navedena kratka analiza i prikaz podataka o građevinskom područjima u Međimurskoj županiji ukazuju na potrebu preispitivanja planiranih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, potrebu preispitivanja uzroka nemogućnosti realizacije, sagledavajući pri tome svrsishodnost i opravdanost planiranja izdvojenih građevinskih područja, pri čemu je potrebno voditi računa o ulozi općina/ gradova u obavezi komunalnog opremanja tih planiranih prostora. II.1.3. DEGRADIRANA PODRUČJA Degradiranim prostorima Županije smatraju se predjeli u kojima je narušena struktura korištenja prostora i u kojima je narušena slika kulturnog krajobraza kao posljedica gospodarskih aktivnosti ili kao posljedica samovolje pojedinaca ili skupine ljudi, čije je djelovanje prešutno odobravano u dužem vremenskom razdoblju. Prema uzroku nastanka mogu se svrstati u sljedeće skupine: Stranica 3010 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. 1. Prostori eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (šljunka, pijeska, gline) 2. Napuštena ilegalna eksploatacijska polja šljunka i pijeska 3. Ilegalna odlagališta komunalnog otpada 4. Bespravna izgradnja izvan građevinskog područja naselja Uzroci degradacije prostora u Županiji mogu se svrstati u skupine: 1. Gospodarska aktivnost - eksploatacija mineralnih sirovina, čija je posljedica degradacija prostora u odnosu na prvobitno stanje, u smislu da je slika prostora trajno promijenjena i ne pruža šire mogućnosti korištenja i namjene prostora (može se reći da je degradacija nastala kontrolirano, iako je u ne tako davnoj prošlosti bilo učestalih ilegalnih iskopa šljunka i pijeska). Degradirana područja nastala iskopom mineralnih sirovina sanirat će se nakon prestanka te djelatnosti, prema projektu sanacije koji je sastavni dio dokumentacije za odobrenje polja za eksploataciju. Bitna karakteristika postupka sanacije nakon iskopa šljunka i pijeska je nemogućnost vraćanja prostora u prvobitno stanje, a mogućnosti korištenja prostora zbog prisutnosti podzemne vode kojom su eksploatacijska polja napunjena, vrlo su ograničene. Povoljnija je situacija kod eksploatacije gline na postojećem polju u Općini Šenkovec, gdje su te mogućnosti veće, posebno stoga što se prostor može prenamijeniti i u građevinsko područje i time dobiti novu vrijednost.

2. Bespravna izgradnja izvan građevinskog područja naselja, vrlo često na prirodno vrijednim i atraktivnim predjelima, koju su izvršili pojedinci ili skupine ljudi. Bespravna izgradnja javlja se u prirodno atraktivnim predjelima, u velikoj većini slučajeva unutar zaštićenog područja (Regionalnog parka Mura - Drava) gdje su prirodne vrijednosti narušene izgradnjom kuća za odmor različitih kategorija u odnosu na dimenzije građevine, upotrebu materijala, položaj prema obalnoj crti rijeke. Najdrastičniji primjer devastacije prostora bespravnom izgradnjom koja je dosegla značajne razmjere u odnosu na zauzetost prostora je obala akumulacijskog jezera HE Čakovec na površini oko 28,50 ha. 3. Odlaganja komunalnog i građevinskog otpada u okoliš. Prema posljednjem Izvješću o provođenju Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji, od svibnja 2011. godine objavljenog u „Službenom glasniku Međimurske županije“ broj 13/11., utvrđeno je da je preostalo devet nesaniranih odlagališta otpada u općinama Domašinec, Belica, Donji Vidovec, Mala Subotica, Sveta Marija i u Gradu Mursko Središće. Nesanirane površine i dalje se koriste za odlaganje komunalnog otpada unatoč zabrani daljnjeg odlaganja, a ovi se nedozvoljeni postupci nedovoljno sankcioniraju. Međutim, zabrinjavajuće je, da na području cijele Županije nastaju nove površine onečišćene otpadom. Ovakve nedopuštene postupke pojedinaca koji ugrožavaju okoliš mogu spriječiti samo općine sa svojim službama koje vrše kontrolu provođenja komunalnog reda. Odlaganje građevinskog otpada na prostore zapuštenih poljoprivrednih površina i depresija, uz prešutno odobravanje komunalnih službi u jedinicama lokalne samouprave, pojava je koja za sada ostaje bez sankcioniranja, a vrši se na sličan način kao što se postupalo s komunalnim otpadom. U posljednje vrijeme, zbog sve više rekonstrukcija i zamjene starih građevina novima, uočava se sve veći broj takvi nakupina građevinskog otpada na prostorima izvan naselja.

Za sve degradirane prostore potrebno je izvršiti adekvatnu sanaciju, a za očekivati je da se ona može izvesti na zadovoljavajući način prema projektu sanacije planiranjem i formiranjem novog krajobraza, čime će se nastale nepovoljne posljedice moći ublažiti. Prijedlozi mjera za ublažavanje stanja na degradiranim područjima: - najprimjereniji oblik sanacije masovne bespravne izgradnje uz akumulaciju i porječju Mure i Drave bio bi uklanjanje tih građevina, i to ne samo iz razloga sanacije, već zbog poštivanja propisa i zakona koji reguliraju korištenje i namjenu prostora veće prirodne vrijednosti i javnog vodnog dobra - na području cijele Županije potrebno je izraditi plan - prijedlog prioriteta u sanaciji šljunčara, posebno onih koje se nalaze na značajnim prirodnim područjima, te predložiti koncepciju sanacijskih rješenja – bilo u zaštićenim prirodnim prostorima, u neposrednoj blizini naselja ili u blizini izdvojenih građevinskih područja - predložiti idejna rješenja organizacije prostora, smjernice za potrebne i moguće zahvate u prostoru, ocjenu mogućeg prepuštanja prostora šljunčare „prirodnoj obnovi krajobraza“. Napuštene šljunčare saniraju se bez programa i projekata na županijskoj razini, a općine/gradovi saniraju ih prema svojim mogućnostima, najčešće bez stručnog pristupa, na inicijativu i uz aktivnosti ribičkih društava, a dio šljunčara prepušten je prirodnoj sukcesiji, što je također mogući i prihvatljiv način vraćanja prirodi, makar samo njezinog manjeg dijela - prostore gdje je na neprihvatljiv način odlagan komunalni otpad potrebno je sanirati prema dosada primjenjivanom modelu postupka sanacije. Jedinice lokalne samouprave dužne su te prostore sanirati na propisani način, u čemu su već postignuti vidljivi značajni rezultati. Saniranja se izvršavaju prema vlastitim mogućnostima, a „divlja odlagališta“ na većim površinama i s većim količinama otpada saniraju se uz pomoć financijskih sredstava Fonda za zaštitu okoliša.

Međutim, isti postupak sanacije odlagališta građevinskog otpada predstoji općinama i gradovima, ukoliko ne spriječe da se taj otpad nekontrolirano odlaže u okoliš. Zbog ne malih zahvata u tom smislu, koji po složenosti postupaka (ovisno o količini otpada, specifičnosti lokacije i veličini površina) za neke jedinice lokalne samouprave zahtijevaju znatni financijski izdatak, može se očekivati da će konačni željeni rezultati u sanaciji takvih odlagališta iziskivati dulje vremensko razdoblje. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3011 Slika 5. Prikaz degradiranih područja Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.2. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA PREMA VELIČINI I FUNKCIJI U ŽUPANIJI II.2.1. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA U PROGRAMU PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE I U PROSTORNOM PLANU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Osnova za određivanje sustava središnjih naselja u Prostornom planu Međimurske županije preuzeta je iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske u kojem je utvrđena hijerarhija središnjih naselja i utvrđeni kriteriji za određivanje centraliteta. U tom Programu, prema sustavu središnjih naselja Republike Hrvatske naselja su svrstana u sljedeće tipove središnjih naselja: 1. regionalno središte – Čakovec 2. područna središta (mala razvojna središta – gradovi i veće općine) – Prelog, Mursko Središće, Kotoriba, Goričan, Nedelišće 3. lokalna središta (inicijalna razvojna središta) – sva ostala općinska središta Budući da je jedan od zadanih ciljeva Prostornog plana postizanje uravnoteženog razvoja Županije, osnova za uspostavu sustava središnjih naselja modificirana je primjenom dopunjenih kriterija - postojećim središnjim funkcijama dodane su one koje je potrebno razvijati, dodan je kriterij veličine naselja i povijesna tradicija u vršenju centraliteta u svom okruženju. Tako je u Prostornom planu određen sustav središnjih naselja koji se razlikuje od onog u Programu prostornog uređenja RH, pa su predložene sljedeći tipovi središnjih naselja:

1. regionalno središte – Čakovec 2. manja regionalna središta – Prelog, Mursko Središće 3. područna središta – Kotoriba, Donji Kraljevec, Domašinec, Nedelišće, Štrigova 4. lokalna središta – sva ostala općinska središta Osnovna razlika između ova dva sustava središnjih naselja je ta, što je u hijerarhijsku ljestvicu u Prostornom planu Županije dodana kategorija manjeg regionalnog središta, u koju su svrstani gradovi Prelog i Mursko Središće, a u skladu s brojem i značajem središnjih funkcija, veličinom naselja, te u skladu s veličinom gravitacijskog područja na koji vrše utjecaj. Time je uklonjena prevelika razlika između Čakovca i grupe naselja svrstanih u kategoriju područnih središta, a i otklonjena neosnovana izjednačenost ova dva grada s naseljima sa znatno manjim brojem središnjih funkcija, na primjer između Preloga i Goričana. Iako između gradova Prelog i Mursko Središće postoje značajne razlike u stvarnoj ulozi središnjih naselja, Prostorni plan Županije naglašava značenje Grada Murskog Središća planiranjem sadržaja koji nedostaju, čime bi razmještaj središnjih funkcija bio uravnoteženo raspodijeljen, a u cilju da se stanovništvu omogući veća dostupnost pojedinih funkcija i da se ostvari ravnomjerniji razvoj cijele Županije. Stranica 3012 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Slika 6. Sustav središnjih naselja Međimurske županije Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.2.2. ODREĐIVANJE SUSTAVA SREDIŠNJIH NASELJA Budući da ne postoji univerzalna metoda i model za istraživanje i utvrđivanje središnjih naselja, upotrijebljena je metoda anketiranja, dopunjena podacima mjerodavnih nadležnih službi u upravnim odjelima Međimurske županije, pa je prema kategorijama središnjih funkcija izvršena podjela naselja u navedene kategorije središnjih naselja.

- Funkcije nižeg reda: osnovna škola, ambulanta, pošta, mjesni ured, kupnja namirnica - Funkcije srednjeg reda: općinska uprava, banka, osiguranje, dom kulture, kupnja odjeće, obuće, namještaja, poljoprivrednihagrotehničkih sredstava i proizvoda - Funkcije višeg reda: ispostava državne i županijske uprave i službi, srednja škola, turističke funkcije - Funkcije najvišeg reda: bolnica, dom zdravlja, veleučilište. Kako je od izrade i donošenja Prostornog plana Županije i Programa prostornog uređenja RH proteklo više od deset godina, može se pretpostaviti da su neka naselja u Županiji uz promjene u gospodarskom razvoju doživjela i transformaciju u strukturi i broju središnjih funkcija. Da bi se što bolje mogao utvrditi sustav središnjih naselja, u svim gradovima i općinama provedena je anketa putem upitnika o sadržajima za koje smatramo da određuju ulogu središnjeg naselja (u općinskim/gradskim središtima i svim naseljima). Izuzme li se u tom malom istraživanju Čakovec kao županijsko središte, anketom dobiveni rezultati ukazuju na veliki raspon u broju središnjih funkcija, veličini naselja i obuhvatu gravitacijskog područja između općinskih i gradskih središta, ali posebno i među naseljima općinskim središtima. U određivanju pozicije naselja u sustavu središnjih naselja odlučujuću ulogu imale su središnje funkcije na polju kulture, obrazovanja, zdravstvene skrbi i grupa sadržaja u prometnim uslugama i trgovini. Važno je istaknuti da se u svim općinskim središtima nalaze osnovne funkcije iz obrazovanja (osnovna škola, dječji vrtić), zdravstva (ambulanta obiteljske i dentalne medicine) i kulture (bibliobus). Jedino su općinska središta Dekanovec, Donji Vidovec i dijelom Pribislavec bez ovih nabrojenih ustanova koje građanima pružaju kvalitetu životnog standarda, što upućuje na zaključak da su središta općina bez centralnih funkcija izuzetak.

Mreža i razmještaj naselja koja su nositelji središnjih funkcija, uspostavljeni su na osnovu postojećih središnjih sadržaja, ali i na osnovu planiranih i poželjnih očekivanih sadržaja koje je potrebno ostvariti, da bi se osnažio utjecaj pojedinog središnjeg naselja ili da bi se dosegla planirana kategorija. Da bi se ostvario jedan od ciljeva razvojne strategije Županije - uravnoteženi razvoj cjelokupnog prostora Županije, nužan je ravnomjerni razmještaja središnjih naselja, jer su ona pored Čakovca – regionalnog središta, nositelji razvoja Županije. REGIONALNO SREDIŠTE Čakovec Čakovec – regionalno središte, svrstano bliže veličini srednjeg grada u hrvatskim okvirima, ima veliki broj središnjih funkcija koje pokrivaju gravitacijsko područje od oko 100000 stanovnika u radijusu do 40 km. U ovako postavljenoj hijerarhiji centralnih naselja postoji velika razlika u veličini, broju funkcija i veličini gravitacijskog područja između Čakovca i manjih regionalnih središta, ali i između samih manjih regionalnih središta međusobno. Dok se u Prelogu odvijaju brojne funkcije (upravne, društvene, trgovačke) koje opravdavaju dodijeljenu kategoriju, Mursko Središće, da bi opravdalo tu poziciju, mora razviti nove funkcije koje nedostaju. Zahvaljujući povijesnom nasljeđu, povoljnom smještaju u odnosu na prostor Međimurja i prometne tokove, Čakovec se oduvijek isticao svojom središnjom ulogom na teritoriju između Mure i Drave. Osobiti iskorak na gospodarskom, kulturnom i upravnom polju 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3013 doživljava krajem 19. i tijekom 20. stoljeća, pojavom industrije, prvih industrijskih pogona i formiranjem snažnijeg građanskog staleža, što će ostaviti traga u formiranju i razvoju povijesne gradske jezgre.

Ubrzani razvoj nekih drugih naselja osamdesetih godina prošlog stoljeća nije umanjilo značaj i ulogu Čakovca, koji je promjenom društvenog i političkog sustava dobio ulogu županijskog središta. Uz već brojne funkcije i sadržaje, uz grad Varaždin postaje sastavni dio konurbacijskog područja, a Strategija i Program prostornog uređenja svrstavaju ga u regionalno središte sjeverne Hrvatske – pored spomenutih funkcija i zbog velikog gravitacionog područja, velikog broja dnevnih migranata i velikog broja radnih mjesta u odnosu na broj stanovnika. MANJA REGIONALNA SREDIŠTA Prelog, Mursko Središće - Položaj malih gradova u Međimurskoj županiji Gradovi Prelog i Mursko Središće pripadaju malim gradovima Hrvatske. U analizi uloge tih naselja u sustavu središnjih naselja Županije, a i Hrvatske nije posve određeno koji je prevladavajući kriterij i element koji određuje naselje urbanim središtem – veličina, broj središnjih funkcija, veličina gravitacijskog područja, fizionomija naselja, struktura stanovništva, ili sve zajedno? Očito je da je pored broja funkcija (a s tim je povezana zona utjecaja) presudna struktura stanovništva, čime s ono bavi, njegova obrazovna struktura, a onda i svijest o potrebi razvijanja i jačanja novih urbanih funkcija, te jačanje svijesti o pripadnosti gradu. Ovo posljednje nedostaje najvećim naseljima Županije da bi mogli imati obilježja malog grada, da bi mogli biti glavni nositelji promjena na lokalnim područjima u smislu uvođenja i učvršćivanja građanskog stila života i da budu nositelji daljnje urbanizacije i poboljšanja uvjeta života u širem gravitacijskom području. Domicilno urbano stanovništvo u povećanom broju mora samo pokrenuti utemeljenje i konzumiranje funkcija koje nedostaju, jer samo tada će ojačati uloga ta dva naselja urbanog tipa u punom smislu.

PODRUČNA SREDIŠTA Kotoriba, Štrigova, Donji Kraljevec, Mala Subotica, Nedelišće, Domašinec, Orehovica Područna središta imaju ulogu žarišta razvoja, na prostoru koji se prostire i izvan granica njihovog administrativnog utjecaja, a njihov razmještaj trebao bi omogućiti ravnomjerni razvoj cijele Županije. Skupina naselja – područnih središta određenih u Prostornom planu Međimurske županije proširena je za još šest naselja, za koja je nakon analize rezultata ankete utvrđen značajan broj središnjih funkcija, u područjima koja su u anketi određena kao mjerodavna. U ovoj skupini naselja postoje velike razlike u snazi utjecaja i veličini gravitacionog područja naselja – područnih središta. Prema rezultatima provedene ankete o stanju društvene infrastrukture, najvećim brojem centralnih funkcija izdvaja se Kotoriba, a slijede Štrigova, Nedelišće, Domašinec i Donji Kraljevec. Broj radnih mjesta u naselju u velikoj mjeri određuje značaj i stupanj centraliteta. U toj sferi neka od ovih naselja - Orehovica, Štrigova i Mala Subotica danas pružaju slabe mogućnosti, pa se od njih očekuje da će jačanjem gospodarske uloge i otvaranjem radnih mjesta, ojačati njihova uloga kao žarišta razvoja unutar pripadajuće zone utjecaja. Da bi naselja u kategoriji područnih središta bila snažniji nositelji razvoja šireg područja, potrebno je razvijati nove i jačati postojeće funkcije – prvenstveno kulturne, a prema potrebama, ovisno o veličini naselja trgovačke i uslužne djelatnosti. U Kotoribi i Štrigovi potrebno je proširiti trgovačku ponudu zbog skromne postojeće ponude ali i zbog velike udaljenosti od županijskog središta, gdje je ta vrsta ponude najveća, s ciljem da trgovačka usluga robe široke potrošnje bude dostupna unutar prihvatljivog gravitacionog područja (udaljenost se može savladati unutar nekoliko minuta autom, a unutar pola sata biciklom ili pješice).

Kotoriba Od svih općinskih središta, Kotoriba je naselje s najvećim brojem središnjih funkcija i ima vodeću poziciju u skupini naselja područnih središta, što je vrlo značajno s obzirom na njezin rubni položaj u Županiji. Spori ali konstantni razvoj u gospodarski vrlo značajno središte istočnog dijela Županije (iza Preloga i Donjeg Kraljevca), pridonio je usporavanju negativnih demografskih kretanja u Kotoribi, ali i u naseljima unutar njezinog gravitacijskog područja. Planirani daljnji razvoj gospodarstva aktiviranjem gospodarske zone i stvaranjem mogućnosti za zapošljavanje lokalnog stanovništva, nastojanjem da se poveća broj središnjih funkcija na polju trgovačkih i uslužnih djelatnosti, potrebno ostvarenje novih ili osuvremenjivanje sadržaja na području kulture, prometno povezivanje s prekograničnim susjednim prostorima preko Mure sa značajnim središtem Murakereszturom, još će se više osnažiti uloga Kotoribe kao područnog središta (Kotoribi se pružaju mogućnosti da se pridruži naseljima manjim regionalnim središtima). Štrigova Prema strukturi naselja pripada urbano - ruralnom tipu, a u ovom rubnom i pograničnom dijelu Županije ima povijesnu ulogu administrativnog središta. Iako je naselje s malim brojem stanovnika i sporog gospodarskog razvoja, veliki broj središnjih funkcija svrstava ovo općinsko središte u sam vrh središnjih naselja u kategoriji područnih središta. Uloga Štrigove – područnog središta tim je značajnija, jer širokom gravitacijskom zonom vrši utjecaj na velik broj naselja koje karakteriziraju depopulacijski procesi u nizu posljednjih desetljeća.

Razvoj vinogradarstva, voćarstva i turizma, uvođenje turističkih manifestacija u Štrigovi, koje u novije vrijeme prelaze granice lokalnog značaja, razvoj međunarodne turističke zone u pograničnom dijelu uz prepoznatljivu urbano - ruralnu sliku naselja,doprinosi sve značajnijoj ulozi Štrigove - razvojnog središta u sjeverozapadnom dijelu Županije. Nedelišće Središte je najveće općine u Županiji čiji je razvoj kroz dugo vrijeme bio uvjetovan blizinom Čakovca, njegovom ponudom radnih mjesta. „Radničko naselje“ postepeno je razvijalo središnje funkcije poput naselja sličnog ranga u sustavu naselja u Županiji, ali mijenjajući fizionomiju intenzivnije od ostalih. Postavši općina koja po površini zauzima veliki, gusto naseljeni teritorij, pa je tako najveća općina po površini i broju stanovnika, a Nedelišće njezino središte, smješteno između dva regionalna središta - Čakovca i Varaždina, od tada se intenzivnije razvija. Evidentan razvoj u gospodarskom smislu, u opremljenosti infrastrukturom, u broju središnjih funkcija i radnih mjesta, zauzima važnu poziciju unutar grupe naselja područnih središta, iako mu nedostaju neke od elementarnih društvenih sadržaja i funkcija na polju kulture Stranica 3014 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. (knjižnica i čitaonica, manja polivalentna dvorana za kulturna događanja), što stanovnici, posebno Nedelišća i dalje koriste u Čakovcu. S obzirom na veličinu općine a i samog mjesta, Nedelišće bi trebalo upotpuniti navedene sadržaje koji su nužno potrebni za funkcioniranje naselja i za život njegovih stanovnika.

Donji Kraljevec, Mala Subotica U sustavu središnjih naselja Međimurja Donji Kraljevec gubi poziciju koju je imao prije uspostave novog društvenog i političkog uređenja. Bio je važno gospodarsko središte Donjeg Međimurja, bazirano na prednosti položaja uz željezničku prugu, a s Prelogom čija se pozicija zasnivala na administrativnoj ulozi i s većim brojem funkcija društvene infrastrukture, zajedno su se nadopunjavali, djelujući kao dva središta, s ukupno velikim brojem sadržaja koji su bili na usluzi stanovnicima širokog gravitacijskog područja. Gospodarski potencijal je stagnirao, ostao je na istoj razini, za razliku od susjednog Preloga koji je usporedo jačao gospodarsku i društveno-političku ulogu središta Donjeg Međimurja. Donji Kraljevec ima povoljne mogućnosti i dovoljan okvir – prostorni, energetski i infrastrukturni za intenzivniji gospodarski razvoj, pa će povećanom ponudom radnih mjesta i proširenom društvenom infrastrukturom moći doseći zadovoljavajući nivo u grupi područnih središta – određenih u sustavu središnjih naselja Međimurja. Mala Subotica određena je u ovoj skupini naselja na osnovu njezine planirane uloge i funkcije, zbog povoljnog položaja u odnosu na Čakovec i Prelog - centre višeg stupnja, te zbog vrlo povoljnog prometnog položaja – na koridoru je svih važnih prometnih pravaca (državna cesta, željeznica, čvor autoceste). Ta pozicija Maloj Subotici daje ulogu nositelja razvoja – područnog središta, uz uvjet jačanja gospodarske funkcije što će rezultirati određenim brojem radnih mjesta, a onda i stvoriti povoljne uvjete za život, a onda i ostanak i rast broja stanovnika.

Gospodarska funkcija uspostavlja se realizacijom gospodarske zone koja upravo koristi navedene prostorne prednosti naselja i općine, otvaranjem novih proizvodnih pogona. Domašinec, Orehovica Ova naselja zauzimaju marginalan položaj u odnosu na glavne prometne osi državne i regionalne razine smjerova sjever-jug i istok-zapad, stoga je i njihov značaj slabiji u odnosu na ostala naselja iz ove skupine. Da bi zauzeli ravnopravni položaj u ovoj skupini središnjih naselja, Domašincu i Orehovici potreban je gospodarski impuls, koji je moguće očekivati korištenjem prednosti postojećeg čvora na autocesti A4 – za Orehovicu, a za Domašinec će to biti nakon realizacije planiranog čvora Turčišće. LOKALNA SREDIŠTA – INICIJALNA RAZVOJNA SREDIŠTA Podturen, Donja Dubrava, Selnica, Pleškovec - Lopatinec, Sveti Martin na Muri, Gornji Mihaljevec, Vratišinec, Goričan Skupina naselja - lokalnih središta, njihov broj smanjen je u odnosu na PPŽ i to izuzimanjem onih naselja koja su asimilirana unutar zone gravitacije naselja višeg stupnja centraliteta i kod kojih se nisu uočili nikakvi pomaci u vršenju središnjih funkcija posljednjih dvadesetak godina. U ovoj grupi sva naselja vrše ulogu lokalnih središta osim Vratišinca i Gornjeg Mihaljevca - njima je ta pozicija određena s planskih osnova, zbog zona i naselja koji nisu pokriveni značajnim utjecajem, a nalaze se u njihovom okruženju, i zbog toga što je tom prostoru slabije razvijenosti u Županiji potrebno središte koje bi bilo inicijator gospodarskog razvoja tih dijelova Županije.

Posljednjih desetak godina značajno je ojačala uloga naselja Sveti Martin na Muri. Zbog uvođenja sve većeg broja turističkih sadržaja, stalnog znatnog povećanja broja radnih mjesta u naselju, zbog snažnog razvoja Toplica Sveti Martin, širi se zona utjecaja naselja na šire područje. Sadržaji vezani uz turizam kao što su sportski sadržaji, specifična trgovačka ponuda, kulturno-turističke manifestacije nadopunjuju funkcije u Svetom Martinu na Muri, a uvođenjem novih funkcija u kulturi ovo naselje u budućnosti bi moglo udovoljiti kriterijima da se svrsta u grupu područnih središta Županije. OSTALA OPĆINSKA SREDIŠTA – mali broj središnjih funkcija i uža zona utjecaja Ova skupina naselja kojoj pripadaju sva ostala općinska središta, u sadržajima društvene infrastrukture odvijaju se osnovne funkcije centraliteta naselja, na području općine čije su središte. Prema broju funkcija sva su naselja u podjednakoj poziciji, osim Pribislavca, Donjeg Vidovca, i Dekanovca čiji je broj centralnih funkcija znatno manji u usporedbi s ostalim naseljima u skupini, pa zbog toga ne vrše utjecaj na prostor izvan granice naselja, već su sami asimilirani u gravitacione zone susjednih značajnih centara (Čakovca, Domašinca, Kotoribe - Donje Dubrave). II.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI II.3.1. GOSPODARSKA STRUKTURA ŽUPANIJE Indeks razvijenosti Jedan od važnijih pokazatelja o ukupnom stupnju razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 89/10.), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave razvrstane su, prema indeksu razvijenosti, u stupnjeve razvijenosti I., II., III., IV. i V. skupine, a jedinice područne (regionalne) samouprave, također prema indeksu razvijenosti, u stupnjeve razvijenosti I., II., III. i IV. skupine.

Indeks razvijenosti, sukladno Uredbi o indeksu razvijenosti („Narodne novine“, broj 63/10.) izračunava se a temelju sljedećih pokazatelja: 1) stope nezaposlenosti 2) dohotka po zaposleniku 3) proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave 4) općeg kretanja stanovništva 5) stope obrazovanosti. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3015 Tabela 18. Jedinice područne (regionalne) samouprave u RH prema indeksu ŽUPANIJA Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Sisačko-moslavačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija Virovitičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Zadarska županija Osječko-baranjska županija Šibensko-kninska županija Vukovarsko-srijemska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županija MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Grad Zagreb Stanje 27.12.2013. Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvona i fondova Europske unije INDEKS PREMA RH SKUPINA RAZVIJENOSTI 124,23% 100-125% III. 73,24% <75% I. 38,70% <75% I. 56,34% <75% I. 86,34% 75-100% II. 59,19% <75% I. 33,29% <75% I. 139,21% >125% IV. 64,82% <75% I. 15,56% <75% I. 33,81% <75% I. 18,43% <75% I. 106,39% 100-125% II. 46,07% <75% I. 80,93% 75-100% I. 18,73% <75% I. 93,75% 75-100% II. 156,80% >125% IV. 120,93% 100-125% III. 69,65% <75% I. 186,44% >125% IV. Iz prikazanih podataka proizlazi da Međimurska županija pripada I. skupini razvijenosti u Republici Hrvatskoj s indeksom razvijenosti < 75% od prosjeka Države. Ukupno gledajući, s indeksom razvijenosti 69,65% Međimurska županija je 11. županija po razvijenosti u Republici Hrvatskoj.

Podaci u sljedećoj tablici koji pokazuju stupanj razvijenosti gradova i općina na području Međimurske županije, ukazuju na razlike u razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Prema indeksima razvijenosti danim u tablici vidljivo je da na području Međimurske županije samo Grad Čakovec i Općina Šenkovec imaju veći stupanj razvijenosti od prosjeka Republike Hrvatske. Najveći broj općina
(13) ima indeks razvijenosti 50 - 75%, a deset općina ima stupanj razvijenosti od 75 - 100% od prosjeka Republike Hrvatske. Grafikon 5. Indeks razvijenosti županija u Republici Hrvatskoj Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Stranica 3016 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Tabela 19. Jedinice lokalne samouprave Međimurske županije prema indeksu razvijenosti GRAD / OPĆINA Čakovec Mursko Središće Prelog Belica Dekanovec Domašinec Donja Dubrava Donji Kraljevec Donji Vidovec Goričan Gornji Mihaljevec Kotoriba Mala Subotica Nedelišće Orehovica Podturen Pribislavec Selnica Strahoninec Sveta Marija Sveti Juraj Na Bregu Sveti Matin Na Muri Šenkovec Štrigova Vratišinec Stanje 27.12.2013. Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije INDEKS PREMA RH SKUPINA RAZVIJENOSTI 102,52% 100-125% IV. 74,54% 50-75% II. 86,65% 75-100% III. 72,45% 50-75% II. 79,92% 75-100% III. 65,88% 50-75% II. 79,38% 75-100% III. 82,28% 75-100% III. 75,17% 50-75% II. 80,04% 75-100% III. 70,01% 50-75% II. 73,82% 50-75% II. 70,61% 50-75% II. 83,76% 75-100% III.

51,45% 50-75% II. 65,38% 50-75% II. 70,72% 50-75% II. 68,62% 50-75% II. 87,73% 75-100% III. 81,68% 75-100% III. 79,01% 75-100% III. 75,25% 50-75% II. 100,18% 100-125% IV. 66,72% 50-75% II. 76,81% 75-100% III. Grafikon 6. Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave Međimurske županije Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvojna i fondova Europske unije Makroekonomski pokazatelji Međimursko gospodarstvo u ukupnom broju poduzetnika sudjeluje s 2,4% udjela u Republici Hrvatskoj, od čega se u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvaruje 4,2 posto ukupnog izvoza, a svega 1,9 posto ukupnog uvoza. Vrijednost izvoza međimurskog gospodarstva veća je od vrijednosti uvoza dok je na nivou Republike Hrvatske taj saldo negativan. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3017 Tabela 20. Osnovni makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske i Međimurske županije u 2013. godini REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA BDP PC (EUR) (2011.) PROSJEČNA STOPA REGISTIRANE NEZAPOSLENOSTI PROSJEČNA NETO PLAĆA BROJ STANOVNIKA BROJ ZAPOSLENIH BROJ PODUZETNIKA VELIKA SREDNJA MALA OBRTI VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA (u 000 kn) IZVOZ UVOZ SALDO INVESTICIJE (U 000 kn) 10038 8171 20,6%* 17,1%* 4778 3835 4284889 113804 830928 24080 101191 2417 350 7 1268 45 99537 2365 - 1350 72594640 3173304 125051938 2484507 -52457938 687797 37489476 594721 *Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima izračunata je na temelju podataka o aktivnim osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 31.12.2013.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Čakovec, DZS, FINA, HOK, Obrtnička komora Međimurske županije Obradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Zaposlenost Zaposlenost u Međimurskoj županiji u pravnim osobama u prikazanom razdoblju od 2006. do 2013. godine u stalnom je porastu do 2008. godine kada iznosi 34064 zaposlena, a od tada stagnira s blagim odstupanjima i zaustavlja se na 32386 zaposlenih. Suprotno od podatka zaposlenih u pravnim osobama, podaci o broju zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima ukazuju na stalni, značajni pad. Spomenuti podatak o padu broja obrta i djelatnosti slobodnih zanimanja, upućuje na vrlo negativnu i zabrinjavajuću pojavu u toj sferi gospodarstva. Tabela 21. Podaci o nezaposlenim osobama i osiguranicima HZMO (promatrani kao zaposlene osobe) u Međimurskoj županiji za razdoblje 2006. - 2013. Osiguranici HZMO Nezaposlene Godina/struktura (zaposlene osobe) osobe ukupno 2006. UKUPNO 6563 39440 Muškarci 2375 - Žene 4188 - 2007. UKUPNO 5374 41693 Muškarci 1936 - Žene 3438 - 2008. UKUPNO 5109 42241 Muškarci 1779 - Žene 3330 - 2009. UKUPNO 6479 40166 Muškarci 2850 22173 Žene 3629 17993 2010. UKUPNO 7281 38726 Muškarci 3608 21238 Žene 3673 17488 Od toga (obrtnika)Obrtnici djelatnosti osiguranje Radnici kodRadnici kod IndividualniSamostalneZaposlenimProduženo pravnih osobafizičkih osoba profesionalneinstitucijama poljoprivrednici umeđunarodnim 30757 4592 1723 2096 184 1 87 - - - - - - - - - - - - - - 33215 4531 1674 1963 225 1 84 - - - - - - - - - - - - - - 34064 4394 1613 1856 241 0 73 - - - - - - - - - - - - - - 32844 3808 1488 1705 243 1 77 - - - - - - - - - - - - - - 32106 3291 1374 1516 355 0 84 - - - - - - - - - - - - - - Stranica 3018 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014.

2011. UKUPNO 6750 38859 Muškarci 3331 21370 Žene 3419 17489 2012. UKUPNO 8040 38138 Muškarci 3836 21226 Žene 4204 16912 2013. UKUPNO 7833 37932 Muškarci 3830 20866 Žene 4003 17066 32594 3007 1313 1445 410 0 90 - - - - - - - - - - - - - - 32286 2792 1245 1297 414 0 104 - - - - - - - - - - - - - - 32386 2751 1141 1172 384 0 98 - - - - - - - - - - - - - - Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Stanje na dan 31.12. 2004. – 2013. i 30.06.2014. Grafikon 7. Podaci o nezaposlenim osobama i osiguranicima HZMO (promatrani kao zaposlene osobe) u Međimurskoj županiji za razdoblje 2006. - 2013. Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Grafikon 8. Odnos broja zaposlenika kod pravnih i fizičkih osoba u Međimurskoj županiji za razdoblje 2006.- 2013. Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Usporedi li se broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija s brojem zaposlenih u pravnim osobama, u 2006. godini taj je omjer bio 1:5, a 2013. godine iznosio je 1:6, što potvrđuje iznesenu tvrdnju o značajnom padu cjelokupnog obrta i djelatnosti slobodnih profesija tijekom posljednjih sedam godina. Nezaposlenost Broj nezaposlenih u Međimurskoj županiji u razdoblju od 2006. – 2008. godine bilježi pad ali nakon 2008. godine broj nezaposlenih ponovno počinje rasti te prelazi brojku od 7800 u 2013. godini. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3019 II.3.2. PROIZVODNJA, PODUZETNIŠTVO, TRGOVINA I OBRT Gospodarstvo Međimurja je bazirano na dugoj tradiciji u poduzetništvu i obrtu no aktualna financijska i gospodarska kriza znatno je utjecala na poslovanje obrtnika i poduzetnika te se tako bilježi konstantan pad broja registriranih i aktivnih poslovnih subjekata.

Tabela 22. Struktura poslovnih subjekata 2010. Poslovni subjekti registrirani Pravne osobe ukupno 5865 Trgovačka društva 3232 Poduzeća i zadruge 1254 Ustanove,tijela, usluge, fondovi i 1379 organizacije Obrt i slobodna zanimanja 1729 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. 2011. 2012. aktivni registrirani aktivni registrirani aktivni 3426 6067 309 6333 3355 2726 3,67 2645 3868 285 196 974 38 974 38 504 1432 407 1491 467 1729 1723 1723 1659 1659 Za razvoj gospodarstva nužne su uređene gospodarske zone koje osiguravaju dobre uvjete poslovanja potencijalnim ulagačima. Gospodarske zone na području Međimurske županije utvrđene su u Prostornom planu Županije i prostornim planovima uređenja gradova i općina, unutar građevinskog područja naselja te kao izdvojena građevinska područja proizvodne ili poslovne namjere. Cilj dosadašnje politike bio je osnivanje što većeg broja gospodarskih zona i jedinice lokalne samouprave su za tu svrhu dobivale financijske potpore. Tako je nastao veliki broj gospodarskih zona, ukupno njih 64, bez osmišljavanja temeljne politike razvoja gospodarskih zona u Županiji. Površina planiranih zona je 1542,31 ha, a samo 359,61 ha ili 23,32% je izgrađeno. Polovica zona, njih 32 ima izrađen i donesen Detaljni plan uređenja ili Urbanistički plan uređenja. Slika 7. Gospodarske zone u Međimurskoj županiji Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U Prostornom planu Međimurske županije planirane su dvije gospodarske zone od važnosti za Županiju i to su: gospodarska zona u Općini Nedelišće koja se prostire između naselja Dunjkovec, Pretetinec i Macinec veličine 199,38 ha i središnja gospodarska zona Međimurje veličine 252,08 ha (od čega je na području Općine Mala Subotica 126,72 ha i na području Općine Orehovica 125,31 ha). No, na žalost do realizacije tih zona nije došlo zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, nedovoljne komunalne opremljenosti te nepokretanja postupaka za realizaciju i aktivnost za privlačenje investitora.

Gospodarska zona „Sjever“ u Gradu Prelogu planirana je na prostorima u državnom vlasništvu te je stoga jedina u Međimurskoj županiji koja u promatranom razdoblju doživljava intenzivan razvoj. Zona se prostire na površini od 40,53 ha. II.3.3. POLJOPRIVREDA Poljoprivredno zemljište se u prostornim planovima određuje kao osobito vrijedno tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalo obradivo tlo (P3). Izvješćem o stanju u prostoru Republike Hrvatske konstatirano je da postoji nesrazmjer između iskaza površina poljoprivrednog zemljišta iz prostornih planova i službenih podataka Ministarstva poljoprivrede te Državnog zavoda za statistiku. Ove Stranica 3020 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. su razlike donekle razumljive zbog različite metodologije izračuna, no u budućem je razdoblju potrebno na svim razinama težiti boljoj usklađenosti ovih podataka. Na području Međimurske županije ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u prostornim planovima uređenja iznosi 51447 ha. Tabela 23. Gospodarstvo prema tipu BROJ GOSPODARSTAVA PREMA TIPU Međimurska županija Obiteljsko gospodarstvo 6425 Obrt 77 Trgovačko društvo 87 Zadruga 4 Ostali - UKUPAN BROJ GOSPODARSTAVA 6620 Izvor : Međimurska županija u brojkama 2012. Tabela 24. Poljoprivredna gospodarstva i korišteno poljoprivredno zemljište BROJ GOSPODARSTAVA POVRŠINA (HA) 0 - 1 1041 483,05 1 - 3 1634 3120,45 3 - 5 806 3105,93 5 - 10 544 3768,94 10 - 20 258 3581,74 20 - 50 184 5585,22 Iznad 50 ha 80 10050,57 Bez zemljišta 2111 - UKUPNO 6658 29895,90 Stanje 31.12.2013.

Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. Važnost poljoprivrede proizlazi ne samo iz primarne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovništva, već iz njene uloge u očuvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i održavanju tradicijskih vrijednosti pa je stoga potrebno usmjeriti aktivnosti na sprečavanje prenamjene poljoprivrednog zemljišta, okrupnjivanje poljoprivrednih površina i povećanje veličine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poticanje ekološke poljoprivrede, zaštite autohtonih poljoprivrednih proizvoda te zaštiti na ublažavanju posljedica nepovoljnih klimatskih promjena. Navodnjavanje Kako bi se negativni utjecaji sve prisutnijih klimatskih promjena sveli na najmanju moguću mjeru te kako bi se postigao učinkovitiji i brži razvoj poljoprivredne proizvodnje izrađen je Plan navodnjavanja Međimurske županije (Elektroprojekt, 2004.). U tom Planu ukupno predviđena neto površina navodnjavanja iznosi 22977 ha, a u Planu se navodi da je vodu za navodnjavanje na području Županije moguće koristiti iz tri izvorišta: rijeka Drava, podzemne vode te brdske akumulacije u Gornjem Međimurju. Nakon usvajanja Plana navodnjavanja određeno je pilot područje kako bi se proizvođače upoznalo s prednostima navodnjavanja, odnosno da bi se utvrdila korisnost sustava za navodnjavanje u stabilnosti i povećanju prinosa. Temeljem provedene analize, odlučeno je da prioritet za navodnjavanje ima područje državnog poljoprivrednog zemljišta koje se prostire na području k.o. Čakovec, k.o. Nedelišće i k.o. Strahoninec, veličine do 250 ha, za koje su ispunjeni osnovni preduvjeti navodnjavanja, tj. okrupnjenost parcela i volja poljoprivrednika za realizaciju i učestvovanje u projektu navodnjavanja. Tijekom 2007. i 2008. godine ishođene su sve potrebne dozvole i odobrenja te je početkom 2009. godine započela izgradnja sustava navodnjavanja pilot područja. Međimurska županija preuzela je sustav 2012. godine, kada je sustav i pušten u rad.

Paralelno s izgradnjom sustava navodnjavanja „Pilot područja“ Međimurska je županija 2010. godine inicirala nastavak pripreme izgradnje II faze sustava navodnjavanja, i to na području Preloga, Donjeg Kraljevca i Goričana u ukupnoj površini od 1731 ha. Sustav navodnjavanja Prelog – Donji Kraljevec planira se realizirati u tri odvojena podsustava i to, podsustav Prelog (402 ha), Donji Kraljevec (925 ha) i Goričan (404 ha). U 2012. godini započele su pripremne radnje na projektnoj dokumentaciji za sustav navodnjavanja Belica. Sustav navodnjavanja Belica nalazi se sjeverno od mjesta Belice, a ukupna površina sustava navodnjavanja iznosi 719 ha. Poljoprivredna područja opremljena sustavom navodnjavanja trebala bi biti izuzeta od izgradnje građevina (i u funkciji poljoprivredne proizvodnje – farme, skladišta, hladnjače) zbog veće isplativosti i racionalnog korištenja tako opremljenog poljoprivrednog zemljišta. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3021 Slika 8. Površine planirane za navodnjavanje Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.3.4 TURIZAM Zaštićene prirodne vrijednosti, područja i lokaliteti zaštićenih kulturno povijesnih dobara, očuvan ruralni prostor, lovišta, vinske i biciklističke ceste, rijeke Mura i Drava, akumulacijska jezera i ribnjaci te mogućnost korištenja geotermalnih voda atraktivne su prirodne i kulturne vrijednosti te značajni potencijal za razvoj turizma u Međimurskoj županiji. Kroz izgradnju novih turističkih smještajnih i pratećih sadržaja u mnogome se vizualno mijenjaju izvorna krajobrazna i ambijentalna obilježja prostora ali je i vidljiv porast broja gostiju i noćenja.