Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Međimurske županije

Slijedom navedenog, samo trajno kvalitetnim odnosima svih uključenih u proces te uključujući i javnost, a koji se temelje na timskom radu i osmišljenim programima, može se razvijati cjelovito gospodarenje otpadom i očekivati željeni učinci u zaštiti okoliša. 8. OTPADNE VODE I SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI Podaci o otpadnim vodama i sustavu odvodnje otpadnih voda u Međimurskoj županiji dostavljeni su od strane Međimurskih voda d.o.o. te ih donosimo u nastavku teksta ovog poglavlja. Međimurje pripada rijetkim krajevima koji obiluju kvalitetnim podzemnim vodama, što prvenstveno omogućuju aluvijalni vodonosnici u njegovu nizinskom dijelu. Stoga se i razvoj javnog vodoopskrbnog sustava temelji na eksploataciji podzemnih voda, čija će kvaliteta u budućnosti ponajprije ovisiti o zaštiti sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Razvitkom industrije te urbanizacijom gradova i naselja povećavaju se i potrebe za vodom, a ispuštanjem otpadnih voda sve se više povećava onečišćenost površinskih i podzemnih voda. Neodgovarajućim mjerama zaštite i ugrožavanjem kakvoće podzemnih voda s kojom se danas opskrbljuje Međimurje, moglo bi dovesti do neželjenih posljedica. Zato se nameće potreba što hitnijeg rješavanja kanalizacijske odvodnje, kako bi se uz buduće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda sanirala već danas prisutna nepovoljna okolišna situacija. Prekretnicu u planiranju i izgradnji budućih sustava odvodnje i pročišćavanja na cjelokupnom području Međimurske županije predstavljala je izrada Studije odvodnje Međimurja, koja je kao strateški dokument za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja na području Međimurske županije, izrađena 2002. godine. Njenim usvajanjem od strane Skupštine Međimurske županije pokrenut je novi razvojni ciklus s intenzivnom pripremom i izgradnjom sustava odvodnje širom Međimurja.

Slika 27.: Prikaz stanja izgrađenosti sustava odvodnje na području Međimurja krajem prošlog stoljeća Izvor: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Studija odvodnje Međimurja dakle predstavlja temeljni dokument kojim je obuhvaćeno sljedeće: - definirano je postojeće stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i postavljene su načelne i okvirne smjernice poboljšanja funkcioniranja postojećih odvodnih sustava, - dana je kvalitativna i kvantitativna procjena količina, vrsta i prostornog rasporeda otpadnih voda, - definirana su ograničenja ispuštanja otpadnih voda i potrebna razina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, - dani su prijedlozi rješavanja odvodnje otpadnih voda na cjelokupnom području Međimurske županije, - dane su procjene ekonomskih i tehničkih vrijednosti planiranih sustava odvodnje otpadnih voda. Isto tako su Studijom planirane sve daljnje aktivnosti na izradi viših faza projektne dokumentacije, a također i na izgradnji pojedinih sustava odvodnje i pročišćavanja. Može se reći da intenzivniji radovi na izradi projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacijskih sustava na području Međimurske županije započinju 2005. godine kad se uvodi namjensko povećanje cijene vode za sve korisnike koji su priključeni na javni vodoopskrbni sustav u Međimurju, a još nemaju izrađenu projektnu dokumentaciju za sustav odvodnje ili isti još nije izgrađen u cijelosti (s pripadnim uređajem za pročišćavanje). Konkretno se to odnosi na sve potrošače u Međimurskoj županiji koji nisu priključeni na postojeći uređaj za pročišćavanje u Čakovcu. Na taj način se planiralo namaknuti potrebna financijska sredstva za izradu projektne dokumentacije u što kraćem roku, a samim time omogućiti što raniji početak aktivnosti na realizaciji samih sustava odvodnje i pripadnih uređaja za pročišćavanje. Ovakvo povećanje cijene vode se kasnije pokazalo presudnim u financiranju izrade potrebne projektne dokumentacije, obzirom su se planirana sredstva iz drugih izvora ostvarila u vrlo malom obimu.

8.1. Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda Čakovec Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda Čakovec je mješovitog tipa, što znači da se tehnološke otpadne vode gospodarstva, komunalne otpadne vode gospodarstva i kućanstava te oborinske otpadne vode s površina prometnica i ostalih slivničkih površina, odvode zajedničkim kanalizacijskim sustavom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu i tako pročišćene ispuštaju u recipijent - kanal Trnavu. Do kraja 1980. u gradu Čakovcu izgrađena je kanalizacijska mreža u svim ulicama, osim u ulicama istočnoga i južnoga područja grada Čakovca. Do kraja devedesetih izgrađena je praktično sva preostala kanalizacijska mreža u postojećim ulicama grada Čakovca. Posljednjih godina kanalizacijska mreža u gradu Čakovcu gradi se u novootvorenim gospodarskim i stambenim zonama kao i u novootvorenim ulicama. Tablica 24.: Izgrađenost kanalizacijskog sustava na području grada Čakovca s 31. prosinca 2012. godine GRAD ČAKOVEC Duljina (m) Kolektor I 2.230 Kolektor I (transportni) 590 Kolektor I - spojni- J.B. Jelačića 594 Kolektor II 4.518 Kolektor II (transportni) 147,50 Kolektor transportni I + II 1.250 Kolektor III 5.333 Kolektor IV - Čakovec 5.111 Kolektor u industrijskoj zoni istok 715 Stranica 2056 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Ulična kanalizacija 58.943 Ukupno 79.431 Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Grafikon 10.: Izgrađena mješovita i sanitarna kanalizacija u naseljima grada Čakovca Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Kanalizacijska mreža trenutno se gradi u naseljima Slemenice i Žiškovec (od 2012. godine). U pripremi je početak gradnje kanalizacijske mreže u naseljima Dravskog bazena (Kuršanec, Šandorovec, Totovec i Novo Selo na Dravi), te u naselju Štefanec.

8.2. Sadašnje stanje sustava odvodnje na području Županije Značajka je sadašnjeg stanja odvodnje riješena odvodnja otpadnih voda u gradu Čakovcu i prigradskim naseljima (Savska Ves, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Nedelišće, Strahoninec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Ivanovec, Pribislavec) i općini Donji Kraljevec (Donji Kraljevec, Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec, Sv. Juraj u Trnju). Djelomično je riješena odvodnja u gradovima Prelog i Mursko Središće te naseljima Kotoriba i Vratišinec, ali bez riješenog pitanja pročišćavanja otpadnih voda. Takve vode direktno se upuštaju u otvorene vodotoke. Međimurske vode preventivno i interventno vrše strojno čišćenje sustava odvodnje, kako bi se osigurala sigurna odvodnja. Stanje postojećeg i novoizgrađenih sustava odvodnje utvrđuje se TV – inspekcijskim snimanjem sustava odvodnje kojim je u potpunosti moguće utvrditi njihovo stanje. Strateški važne investicije za daljnji razvoj javnog sustava odvodnje grada Čakovca i prigradskih naselja izvodile su se u vlastitoj režiji Međimurskih voda. Od izuzetne važnosti za daljnji razvoj kanalizacijskog sustava je bila izgradnja kanalizacijskih kolektora na području grada Čakovca i to: § Kanalizacijski kolektor III – gradio se 2003. i 2004. godine, od PE-HD cijevi, u duljini od 5.333 m. Njime se odvode otpadne vode jugozapadnog dijela Čakovca i otpadne vode naselja Nedelišće, Strahoninec, Savska Ves i Ivanovec te oborinske vode južne obilaznice Čakovca. U budućnosti će se na njega spojiti i sva naselja općine Nedelišće (vodozaštitno područje).

§ Kanalizacijski kolektor IV - gradio se 2005. i 2006. Za gradnju su korištene PE-HD cijevi. Osim otpadnih voda istočnog dijela Čakovca na kolektor se dovode i otpadne vode naselja Mihovljan, Šenkovec i Mačkovec. “Međimurske vode” d.o.o. bile su nositelj sljedećih značajnijih investicija: 8.2.1. Kanalizacija naselja Nedelišće Radove je izvodila “Tegra” d.d. Čakovec u razdoblju 2003.- 2006., od PE-HD cijevi. Izvedena je mješovita kanalizacija u svim postojećim ulicama uključujući i kolektore unutar naselja na koje će se priključiti sva ostala naselja općine Nedelišće. Kako je u toj općini najveće crpilište pitke vode u Međimurju, izgradnja kanalizacije je najvažnija mjera zaštite podzemnih voda na vodozaštitnom području. 8.2.2. Kanalizacija Mačkovec Izvođač radova bila je “Tegra” d.d. Čakovec. Radovi na izgradnji polurazdjelnog sustava izvodili su se u razdoblju od 2005. do 2006. godine. Izvedena je mješovita kanalizacija od PE-HD-a, u duljini od 10 km. 8.2.3. Kanalizacija Savska Ves Izvođač radova bila je “Tegra” d.d. Čakovec. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2005.do 2006. godine. Izvedena je mješovita kanalizacija od PE-HD-a, u duljini od 6 km. 8.2.4. Kanalizacija Novo Selo Rok – Krištanovec Izvođač radova bile su Međimurske vode d.o.o. Čakovec i Međimurska hidrogradnja d.o.o. Savska Ves. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Izvedena je razdjelna kanalizacija, i to sanitarna kanalizacija u duljini od 22,4 km i oborinska u duljini od 17,7 km. Materijali koji su se koristili za izgradnju su polipropilen (PP) za gravitacijske cjevovode i polietilen (PE-HD) za tlačne cjevovode. Na sustavu je izvedeno i 5 precprnih stanica.

8.2.5. Kanalizacija Ivanovec Izvodač radova bile su Međimurske vode d.o.o. Čakovec i Međimurska hidrogradnja d.o.o. Savska Ves. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Izvedena je razdjelna kanalizacija, i to sanitarna kanalizacija u duljini od 15,6 km i oborinska u duljini od 10,6 km. Materijali koji su se koristili za izgradnju su polipropilen (PP) za gravitacijske cjevovode i polietilen (PE-HD) za tlačne cjevovode. Na sustavu su izvedene i 4 precrpne stanice. 8.2.6. Kanalizacija Donji Kraljevec Počela se graditi 90-tih godina prošlog stoljeća. Od 2000. godine Međimurske vode d.o.o. počinju s izgradnjom kanalizacije u Donjem Kraljevcu. Do sada su Međimurske vode kao nositelj investicije izvele ukupno 6,5 km mješovite kanalizacijske mreže. Izvođači radova bili su Međimurske vode d.o.o., Đurkin d.o.o. Čakovec i Hidrotehnika d.o.o. Savska Ves. Materijal koji se koristio za izgradnju mješovite kanalizacije je beton. 8.2.7. Kanalizacija Donji Hrašćan Izvodač radove bila je Tegra d.o.o. Čakovec. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Izvedena je razdjelna kanalizacija, i to sanitarna kanalizacija u duljini od 4,5 km i oborinska u duljini od 2,9 km. Materijali koji su se koristili za izgradnju sanitarne kanalizacije su polipropilen (PP) za gravitacijske cjevovode i polietilen (PE-HD) za tlačne cjevovode, a za oborinsku kanalizaciju beton. Na sustavu su izvedene i 2 precrpne stanice. 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2057 8.2.8. Kanalizacija Donji Pustakovec Izvodač radova bila je Tegra d.o.o. Čakovec. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Izvedena je razdjelna kanalizacija, i to sanitarna kanalizacija u duljini od 3 km i oborinska u duljini od 2 km. Materijali koji su se koristili za izgradnju sanitarne kanalizacije su polipropilen (PP) za gravitacijske cjevovode i polietilen (PE-HD) za tlačne cjevovode, a za oborinsku kanalizaciju beton. Na sustavu je izvedena i 1 precrpna stanica.

8.2.9. Kanalizacija Hodošan Izvodač radova bila je Tegra d.o.o. Čakovec. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Izvedena je razdjelna kanalizacija, i to sanitarna kanalizacija u duljini od 10,8 km i oborinska u duljini od 7,4 km. Materijali koji su se koristili za izgradnju sanitarne kanalizacije su polipropilen (PP) za gravitacijske cjevovode i polietilen (PE-HD) za tlačne cjevovode, a za oborinsku kanalizaciju beton. Na sustavu su izvedene i 3 precrpne stanice. 8.2.10. Kanalizacija Palinovec Izvodač radova bili su Đurkin d.o.o. Čakovec i Hidrotehnika d.o.o. Savska Ves. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Izvedena je razdjelna kanalizacija, i to sanitarna kanalizacija u duljini od 10,1 km i oborinska u duljini od 4,7 km. Materijali koji su se koristili za izgradnju su polipropilen (PP) za gravitacijske cjevovode i polietilen (PE-HD) za tlačne cjevovode. Na sustavu su izvedene i 2 precrpne stanice. 8.2.11. Kanalizacija Sveti Juraj u Trnju Izvodač radova bili su Đurkin d.o.o. Čakovec i Hidrotehnika d.o.o. Savska Ves. Radovi su se izvodili u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Izvedena je razdjelna kanalizacija, i to sanitarna kanalizacija u duljini od 2,8 km i oborinska u duljini od 1,8 km. Materijali koji su se koristili za izgradnju su polipropilen (PP) za sanitarnu kanalizaciju, a za oborinsku beton. 8.2.12. Kanalizacija Mursko Središće Izgradnju kanalizacije na području grada Mursko Središće većim je dijelom i svojim sredstvima izgrađivao sam Grad Mursko Središće, dok su Međimurske vode bile nositelj izgradnje kanalizacije u sljedećim ulicama:

U razdoblju od 2002. – 2006. godine izvodila se mješovita kanalizacija u ulicama K. Zvonimira, N. Tesle, R. Boškovića, Slatine, J. Šajnovića, u ukupnoj duljini od 1,97 km, u profilima od DN 300 – 500 od betona i PVC-a. U razdoblju od 2009. do 2010. godine izvodila se razdjelna kanalizacija u Poljskoj ulici i ulici M. Gorkog. Izvođač radova bila je Tegra d.o.o. Čakovec. Izvedena je sanitarna kanalizacija u duljini od 1,4 km i oborinska u duljini od 1,1 km. Materijal koji se koristio za izgradnju je polipropilen (PP). 8.2.13. Kanalizacija Kotoriba U izgradnju kanalizacije na području općine Kotoriba, Međimurske vode uključuju se početkom 2000.godine. Od tada do 2012. godine izvedeno je ukupno 5,3 km mješovite kanalizacijske mreže od betona u profilima od DN 300 - 800. 8.2.14. Kanalizacija Pribislavec Izgradnja kanalizacije na području općine Pribislavec započinje 2006. godine. Od tada do 2012. izvedeno je ukupno 11,1 km razdjelne kanalizacijske mreže od polietilena (PP) i betona u profilima od DN 250 – 1.000. 8.2.15. Kanalizacija Šenkovec Izgradnju kanalizacije na području općine Šenkovec većim je dijelom i svojim sredstvima izgrađivala sama općina, dok su Međimurske vode bile nositelj izgradnje dijela kanalizacije na Dolcu i u Ulici m. Tita, te na rekonstrukcijama u ulici J. Zrinskog i M. Kovača. Značajno je istaknuti da su Međimurske vode bile nositelj izgradnje kanalizacije spoja južnog dijela Šenkovca na kolektor IV Čakovec. Isti se gradio od 2007. – 2008., u duljini od 505 m, profila od DN 300 -1000.

8.2.16. Kanalizacija Vratišinec U razdoblju od 2007. – 2010. godine započela je izgradnja kanalizacije u Vratišincu (ulice Školska, Ograd, Gmajna, F. Debana). Izvedeno je ukupno 1,95 km mješovite kanalizacijske mreže od PE-HD-a u profilima od DN 300 - 500. Grafikon 11.: Ukupna duljina izgrađene mješovite i sanitarne kanalizacijske mreže po jedinicama lokane samouprave u Međimurskoj županiji Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Prikazani su podaci samo za onaj dio kanalizacijske mreže koju su izgradile Međimurske vode. Uz istu postoji još i izgrađena kanalizacijska mreža koju je izgradila općina/grad, a za koju Međimurske vode ne raspolažu podacima o dužini i profilu. Grafikon 12.: Izgrađenost kanalizacijske mreže na području MŽ Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Stranica 2058 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Grafikon 13.: Izgrađena kanalizacijska mreža prema tipu kanalizacije na području MŽ Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec U 2011. godini započela je izgradnja razdjelne kanalizacije u naseljima Dunjkovec i Pretetinec (sve kao dio sustava odvodnje naselja općine Nedelišće), kolektora III u Prelogu i kanalizacija u jugozapadnoj industrijskoj zoni u Čakovcu. Također su nastavljeni radovi na izgradnji razdjelne kanalizacije u Pribislavcu i mješovite kanalizacije u Kotoribi. U 2012. godini započinje izgradnja razdjelne kanalizacije u naseljima Knezovec, Mali Mihaljevec, Žiškovec i Slemenice i sanitarne kanalizacije u Podturnu. Nastavlja se s radovima na izgradnji razdjelne kanalizacije u Pribislavcu, mješovite kanalizacije u Kotoribi, kolektoru III u Prelogu, a istovremeno se započinje i s izgradnjom mješovite kanalizacije u jugozapadnom dijelu Preloga.

8.3. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda 8.3.1. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čakovec Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Čakovca izveden je za grad Čakovec i prigradska naselja, za potrebe I. faze, s kapacitetom od 91000 ES. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu I. faza gradio se od 1995. do 1999. Značajni su sljedeći datumi: - 12. lipnja 1995. – početak gradnje I. faze (građevinske radove izvela “Međimurje-Visokogradnja” d.d. Čakovec, a opremanje Aqua Engineering Austrija) - 12. lipnja 1998. – puštanje uređaja u probni rad - 21. rujna 1999. – svečano otvorenje izgrađenog uređaja. Slika 28.: Pročistač otpadnih voda kanalizacijskog sustava “Čakovec” Izvor: www.medjimurske-vode.hr Pročišćavanje otpadnih voda javnog sustava odvodnje Čakovca i prigradskih naselja (koji je mješovitog tipa) provodi se mehaničkim i biološkim postupcima, uz zaključnu obradu izdvojenog mulja. Na uređaju se obavlja pročišćavanje oko 1.000.000 m³ sanitarnih otpadnih voda te oko 900.000 m³ tehnoloških otpadnih voda uz zaključnu obradu izdvojenog mulja. Vode koje se ispuštaju nakon pročišćavanja u kanal Trnava u potpunosti zadovoljavaju propisane zahtjeve kvalitete. U pripremi je proširenje obuhvata i optimalizacija sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Čakovec i usklađivanje sa zahtjevima Direktive o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda dogovorenim između Hrvatske i EU. To znači da odvodnja i UPOV trebaju biti izvedeni i pušteni u pogon prije kraja 2018., sukladno rokovima za provedbu dogovorenim između Hrvatske i EU.

Krajnji cilj u području odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda je pružiti tu uslugu maksimalnom broju korisnika u Međimurju i zaštititi podzemne vode, najveće prirodno bogatstvo Međimurja. Prema sadašnjem stupnju izgrađenosti javnog sustava odvodnje Čakovca i prigradskih naselja, uređaj obrađuje otpadne vode grada Čakovca, naselja Mihovljan, Šenkovec, Mačkovec, Savska Ves, Strahoninec, Nedelišće, Novo Selo Rok, Krištanovec, Ivanovec i Pribislavec. U relativno kratkom vremenu planira se i pročišćavanje otpadnih voda naselja Dunjkovec, Pretetinec, Knezovec, Mali Mihaljevec, Zasadbreg, Slemenice i Žiškovec, a koja kanalizacija je trenutno u izgradnji. 8.3.2. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Podturen Radovi na izgradnji uređaja u Podturnu započeli su u lipnju 2011. godine. Uređaj će biti ukupnog kapaciteta 5.900 ES, a odabrana je SBR tehnologija pročišćavanja. Na uređaju će se pročišćavati otpadne vode svih naselja Općine Podturen kao i naselje Remis (Općina Vratišinec) i naselje Križovec (grad Mursko Središće). Pročišćene otpadne vode će se ispuštati kroz kanale Zaobalje i Hrastnik u rijeku Muru. Uređaj je projektiran kao složena građevina, koja će se u konačnom opsegu sastojati od zgrada (ulazne crpne stanice i grube rešetke, pogonske, upravne), niza bazena (sabirnog, SB reaktora, zgušnjivača mulja, kontrolnog kanala i izlazne crpne stanice), okana, cjevovoda, kanala i ispusta. Uređaj će obuhvaćati dvije funkcionalne cjeline: liniju vode s mehaničkim i biološkim stupnjem pročišćavanja i liniju mulja. U 2013. godini planira se završetak radova. Vrijednost izgradnje uređaja iznosi 1,9 milijuna eura. Za izgradnju uređaja osigurano je u sklopu programa prekogranične suradnje IPA Mađarska – Hrvatska 2007. – 2013. 85% sredstava, dok su ostatak sredstava osigurale Hrvatske vode i Općina Podturen. Uporabna dozvola planira se ishoditi u 2014. godini.

8.3.3. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Donji Kraljevec Radovi na izgradnji uređaja u Donjem Kraljevcu započeli su u ožujku 2012. godine. Uređaj će biti ukupnog kapaciteta 9.000 ES, a gradit će se sukladno razvitku kanalizacijske mreže u dvije faze. Kapacitet uređaja će nakon izgradnje prve faze iznositi 4.500 ES, a primat će otpadne vode svih naselja Općine Donji Kraljevec i naselja Čehovec (Grad Prelog). Pročišćene otpadne vode će se ispuštati u vodotok Bistrec - Rakovnicu. Uređaj je projektiran kao složena građevina, koja će se u konačnom opsegu sastojati od zgrada (ulazne crpne stanice i grube rešetke, pogonske, upravne), niza bazena (sabirnog, SB reaktora, zgušnjivača mulja, kontrolnog kanala i izlazne crpne stanice), okana, cjevovoda, kanala i ispusta. Uređaj će obuhvaćati dvije funkcionalne cjeline: liniju vode s mehaničkim 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2059 i biološkim stupnjem pročišćavanja i liniju mulja. U 2014. godini planira se završetak radova i spajanje na isti svih izgrađenih kanalizacijskih mreža u naseljima općine Donji Kraljevec. Vrijednost izgradnje uređaja iznosi 1,34 milijuna eura. U financiranju izgradnje uređaja sudjeluju Hrvatske vode, Općina Donji Kraljevec. Uporabna dozvola planira se ishoditi u 2014. godini. Priključenost kućanstava na kanalizacijski sustav u naseljima s izgrađenom kanalizacijskom mrežom na području Međimurske županije s 31.12.2012. prikazana je u Grafikonu 15. i 16. Grafikon 14.: Priključenost kućanstava na kanalizacijski sustav u JLS Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Grafikon 15.: Priključenost kućanstava na kanalizacijski sustav u MŽ Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Zaštita od onečišćenja i zagađenja podzemnih i površinskih voda predstavlja važnu i trajnu zadaću na području Međimurske županije koja se mora stalno i sustavno provoditi. Odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda nezaobilazni je dio infrastrukture i od vitalnog je značenja za zdravlje ljudi i okoliš, ali i za očuvanje ekološki prihvatljivog okoliša, posebno podzemnih voda najznačajnijeg prirodnog bogatstva Međimurja.

U okviru aktivnosti u predpristupnim pregovorima Republika Hrvatska je izvršila početnu identifikaciju aglomeracija na svom području. Na području Međimurske županije identificirane su sljedeće aglomeracije: - Aglomeracija Čakovec, veličine > 50000 ES, za koju prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva postoji obaveza sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda do 31.12.2018. - Aglomeracije: Donja Dubrava i Mursko Središće, veličine 15000-50000 ES, prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva postoji obaveza sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda do 31.12.2018. za aglomeraciju Donja Dubrava, odnosno 31.12.2020. za aglomeraciju Mursko Središće - Aglomeracije: Belica, Držimurec, Podbrest, Goričan, Podturen, Sv. Martin na Muri, Turčišće veličine 2000 – 10000 ES, prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva postoji obaveza sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda do 31.12.2023. 9. ENERGIJA I OKOLIŠ Proizvodnja, transport i korištenje energije u velikoj mjeri utječu na okoliš i ekosisteme. Kod energije utjecaj na okoliš je gotovo uvijek negativan, od direktnih ekoloških katastrofa poput izlijevanja nafte, kiselih kiša i radioaktivnog zračenja do indirektnih posljedica poput globalnog zatopljenja. Budući da će energetske potrebe čovječanstva nastaviti rasti u idućih nekoliko desetljeća, nužne su neophodne mjere kojima bi se utjecaj eksploatacije energije na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. Najopasniji izvori energije trenutno su fosilna goriva, tj. ugljen, nafta i prirodni plin, a potencijalnu opasnost predstavlja i iskorišteno radioaktivno gorivo iz nuklearnih elektrana (visoko radioaktivni otpad). Fosilna goriva su opasna zbog toga jer sagorijevanjem ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida, a radioaktivni otpad je opasan jer utječe na strukturu organizama na vrlo bazičnom nivou.

Osnova fosilnih goriva je ugljik, normalnim sagorijevanjem tog goriva nastaje ugljični dioksid (CO ) koji je staklenički plin. 2 Taj ugljični dioksid većinom završava u atmosferi i svojim stakleničkim učinkom uzrokuje globalno zatopljenje. Još opasniji je plin koji se oslobađa prilikom nepotpunog sagorijevanja goriva (sagorijevanja bez dovoljne količine kisika), a to je ugljični monoksid (CO). Ugljični monoksid je izuzetno otrovan plin bez boje, okusa ili mirisa, a koncentracija od samo 0.6% izaziva kod ljudi smrt nakon 15 minuta disanja. Trenutno niti jedno fosilno gorivo nije sasvim pročišćeno, pa se prilikom sagorijevanja otpuštaju još neki štetni plinovi poput sumpornog dioksida ili dušikovih oksida. Ti plinovi kasnije reagiraju s vodenom parom u oblacima i formiraju kapljice koje padaju na zemlju kao slabe sumporne i dušične kiseline - kisele kiše, a te kiše djeluju izrazito štetno na čitave ekosisteme koje zahvaćaju. Međimurska županija osnovala je Međimursku energetsku agenciju – MENEA 2008. godine u sklopu EU projekta „Creation of energy agencies in Lleida (ES), Medjimurje (HR) and Montpellier (FR)“ financiranog iz programa Intelligent Energy – Europe (IEE) s ciljem promicanja zamisli održivog razvoja u skladu sa stvarnim potrebama na području Međimurske županije. Djelatnosti MENEA-e pokrivaju širok spektar aktivnosti kojima se nastoji što bolje zadovoljiti informacijske, tehničke i potporne potrebe javnog i privatnog sektora po pitanjima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Postotak uporabe ekološki prihvatljivih obnovljivih izvora energije još je uvijek na globalnoj razini zanemariv tako da ekološki problemi kao posljedica pretjerane uporabe fosilnih goriva zaslužuju posebnu pažnju ne samo s energetskog već svakako i s ekološkog gledišta. Različiti izvori energije imaju Stranica 2060 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. različite utjecaje na okoliš u kojem se ti izvori energije proizvode, transportiraju ili koriste. 9.1. Učinci pojedinih izvora energije na okoliš Fosilna goriva – ova vrsta goriva ima daleko najveći negativni utjecaj na okoliš. Sagorijevanjem fosilnih goriva u atmosferu se ispuštaju ogromne količine ugljika koji se milijunima godina taložio i onda bio prekriven slojevima stijena i zemlje. Taj isti ugljik u atmosferi sad tvori ugljični dioksid koji je staklenički plin i time znatno utječe na temperature na Zemlji. Bioenergija (biogoriva) – biogoriva stvaraju iste probleme kao i fosilna goriva, ali budući da se proizvodnjom biogoriva zatvara ugljični ciklus, biogoriva su manje štetna od fosilnih goriva. Zatvaranje ugljičnog ciklusa znači da biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva prilikom rasta iz atmosfere uzmu određene količine ugljika koji se kasnije vraća u atmosferu izgaranjem tih biogoriva. Kod fosilnih goriva taj krug nije zatvoren, tj. ugljik se samo ispušta u atmosferu. Solarna energija – iako energija Sunca ima ogroman potencijal, zbog male iskoristivosti bilo bi potrebno prekriti velike površine da se dobije iole ozbiljnija količina iskoristive energije. Takvo rješenje ekološki je prihvatljivo samo u područjima u kojima nema vegetacije, tj u pustinjama, a u DUŽINA ZA- SREDNJI INSTALIRA- HIDROELEK- HVATA RIJEKE PROTOK NI PROR- TRANA PO HE (km) (m3/s) TOK (m3/s)

ČAKOVEC 20,89 325 500 DUBRAVA 24,20 335 500 Slika 39.: Hidroenergetski objekti na području Županije Izvor:www.hep.hr Nuklearna energija – sama proizvodnja energije u nuklearnim elektranama iznimno je čist proces. Nama stakleničkih plinova ili drugih zagađenja, jedno dolazi do zagrijavanje vode koja se koristi za hlađenje reaktora, pa to može utjecati na biosustave. Najveći problem kod nuklearnih elektrana je upotrijebljeno gorivo koje je izuzetno radioaktivno i mora biti pohranjeno više stotina godina u posebnim skladištima pod zemljom. Geotermalna energija – iskorištavanjem geotermalne energije ne dolazi do zagađenja okoliša. Isto kao i kod ostalih obnovljivih izvora energije i kod iskorištavanja geotermalne energije moraju se izgraditi neki infrastrukturni objekti, ali utjecaj tih objekata na okoliš je zanemariv kad se gleda količina proizvedene energije. S obzirom na utvrđena izvorišta geotermalnih voda na području Međimurske županije mogu se izdvojiti dva geotermalna područja. Jedno geotermalno područje nalazi se na području Međimurskih gorica na dubini manjoj od 1000 m. Geotermalni vodonosnik čine bedenske naslage. Geotermalna voda je utvrđena na bušotini Vučkovec-2 „zelenim“ područjima to bi stvorilo preveliki negativni učinak na okoliš. Instaliranje solarnih kolektora ili solarnih ćelija na krovovima kuća gotovo da nema negativnog učinka na okoliš. Energija vjetra – sama proizvodnja energije iz vjetra nema ozbiljnijeg negativnog učinka na okoliš. Gledano iz ekološkog aspekta, jedina ozbiljnija zamjerka vjetroelektranama je negativan utjecaj na ptičje populacije, tj. elise vjetrenjača ubijaju ptice. Kao manje zamjerke vjetroelektranama navodi se vizualno zagađivanje okoliša, uništavanje netaknute prirode gradnjom pristupnih cesta do vjetrenjača i generiranje zvuka niske frekvencije koji negativno utječe na zdravlje ljudi (ometaju spavanje, izazivaju glavobolje, mogu izazvati anksioznost).

Energija vode – iskorištavanjem energije vode ne stvara se nikakvo zagađenje okoliša, ali sami infrastrukturni objekti mogu znatno utjecati na okoliš. Tako se gradnjom velikih brana poplavljuju velike površine i dižu razine podzemnih voda, a to može promijeniti cijeli lokalni biosustav. Dodatni problem je presijecanje prirodnih tokova vode i time presijecanje ruta kretanja pojedinih vodenih životinja. Na rijekama Muri i Dravi postoji hidroenergetski potencijal. On je na području Međimurske županije u potpunosti iskorišten na rijeci Dravi. Na rijeci Dravi izgrađene su dvije hidroelektrane slijedećih karakteristika: PROSJEČNA PROSJEČNA GO- STUPANJ INSTALIRA- GODIŠNJA DIŠNJA BRUTO IZGRAD- NA SNAGA PROIZVOD- ENERGIJA TOKA NJE (MN) NJA (GWh/ (GWh/god) god) 1,54 76 400 508,46 1,49 75 401 519,99 (Resursna osnova za pitku i geotermalnu vodu u Međimurskoj županiji, 2009.). Drugo potencijalno geotermalno područje nalazi se u dravskom bazenu, između Preloga i Kotoribe. Geotermalni vodonosnik je formiran unutar pontskih pješčenjaka (Donja Ratka pješčenjaci) na dubinskom intervalu 1740 – 1950 m. Geotermalna voda je utvrđena na bušotini Draškovec – 1. Premda geotermalna voda tijekom bušenja u tom intervalu nije utvrđena na bušotinama Prelog – 1, Čukovec – 1, Međimurje - 2, te Kotoriba - 2 i – 3, zbog očekivano istih naslaga na približno istim dubinama može se pretpostaviti da je i u njima akumulirana geotermalna voda. Smatra se da su Donja Ratka pješčenjaci široko i kontinuirano rasprostranjeni u sedimentacijskom prostoru sjevernog dijela Murske potoline.

Budući na ovom prostoru nema zanakova intenzivne tektonike koja bi mogla uvjetovati ekraniziranje i prekid hidrauličke komunikacije između njezinih pojedinih struktura, smatra se da ti pješčenjaci predstavljaju jednu hidrodinamičku cjelinu. Prema podacima INA – Naftaplina ovo područje obuhvaća površinu od oko 170 km2. Zbog toga bi ostale bušotine na ovom prostoru trebalo dodatno ispitati na geotermalnu vodu (Resursna osnova za pitku i geotermalnu vodu u Međimurskoj županiji, 2009.). Biomasa je jedna od vrsta obnovljivih izvora energije koja nastaje od živih ili nedavno živih organizama. Biomasa je danas jedan od najvećih obnovljivih izvora energije, zajedno s korištenjem energije vode i vjetra za proizvodnju korisne energije. Za razliku od ostalih obnovljivih izvora energije biomasa ima jednu veliku prednost – može se proizvoditi gotovo svugdje na planetu. Mnoge energetske studije pokazuju da bi biomasa mogla postati jedan od najvažnijih izvora 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2061 energije u budućnosti, tj. izvor energije nad kojim se može izgraditi ekonomija čiste energije. Održivost korištenja biomase kao izvora energije je nešto što se može postići prikladnim upravljanjem tim resursima. To uključuje mjere predostrožnosti i mjere planiranja korištenja s vidom da se napravi najmanji negativni utjecaj na okoliš i ekonomiju. Jedan od većih problema koji može nastati i koji se mora spriječiti je konkurencija između proizvodnje hrane i proizvodnje energije.

Isto polje može se zasaditi nekim od osnovnih razloga: proizvodnja hrane, proizvodnja biomase (recimo drva), proizvodnja uljane repice (biodizela) ili recimo proizvodnja kukuruza za gorivo (bioetanol). Svako korištenje polja drugačije od proizvodnje hrane smanjuje količinu hrane dostupnu na tržištu i samim time diže cijenu hrani. Pojedine države već sad imaju problema s osiguravanjem novaca za uvoz dovoljne količine hrane, a poskupljenjem hrane glad bi se naravno proširila. Jedno od mogućih rješenja je korištenje nusprodukata kod proizvodnje hrane kao izvor biomase. To bi značilo da se stablo pšenice ili kukuruza nakon što se korisni dio uzme za hranu koristi kao biomasa za proizvodnju energije. Dodatno, umjesto da se šume ruše za dobivanje biomase, mogu se koristiti samo otpadci iz šume i prirodno srušena stabla. Bez obzira koji se način korištenja biomase koristio mora se zadovoljiti glavni kriterij obnovljivosti – količina biomase koja se koristi mora biti jednaka količini biomase koja se obnavlja u prirodi. Bez toga nema održivosti, a nije zadovoljen ni uvjet da je biomasa neutralni izvor energije što se tiče ispuštanja ugljičnog dioksida. Međimurska energetska agencija, između ostalog, provela je projekt ENER-SUPPLY see u pilot područjima surađujući s lokalnom upravom u provedbi aktivnosti prijenosa, integracije i implementacije tehničkih znanja za poboljšanje energetske bilance na razini države te aktivnosti planiranja i primjene odgovarajućih metoda upravljanja u korištenju i proizvodnji energije, s naglaskom na korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) i implementaciji mjera energetske učinkovitosti (EE).

Glavne aktivnosti u okviru projekta bile su: - Prijenos znanja o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije od strane zemalja s uspješno provedenim projektima na partnere i pilot područja s manje iskustva i nedovoljno iskorištenim potencijalom. - Uspostava, praćenje i vrednovanje sustava upravljanja energijom (EMS) u odabranim pilot područjima. - Poticanje ulaganja u projekte EE i OIE na odabranim pilot područjima kroz provođenje pripremnih aktivnosti: izrada mapa potencijala OIE; studija izvodljivosti za projekte EE i OIE; prijedlog mogućih modela financiranja; i predstavljanje rezultata potencijalnim investitorima. Projekt ENER-SUPPLY financiran je sredstvima programa Transnacionalne suradnje Jugoistočne Evrope. To je zajednički projekt 14 partnera iz 11 zemalja Jugoistočne Europe, na čelu s Općinom Potenza iz Italije. Projekt je započeo u travnju 2009. godine, a završio u ožujku 2012. godine. Nadalje, MENEA u suradnji s Međimurskom županijom i uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja novčano poticati korištenje i ugradnju obnovljivih izvora energije u 2013. i 2014. godini. Potiče se korištenje sunčeve energije i energije biomase za grijanje potrošne tople vode i prostora. Projekt se provodi pod nazivom „Volimo Međimurje – Koristimo OIE“. Međimurska županija je ove godine objavila Javni natječaj za prikupljanje ponuda fizičkih osoba za sufinanciranje programa „Povećanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća – Volimo Međimurje – Štedimo energiju“. Ovim javnim natječajem sufinancirat će se obnova vanjske ovojnice i stolarije kao i ugradnju rekuperatora i plinskih kondenzacijskih bojlera na u obiteljskim kućama na području Međimurja u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna raspoloživa sredstva za sufinanciranje projekata poticanja energetske učinkovitosti u kućanstvima u okviru ovog Natječaja iznose najviše 1.200.000,00 kuna, pri čemu Fond sudjeluje s najviše do 960.000,00 kuna (80%), a Županija s najviše do 30.000,00 kuna (2,5%).

Moderni stil života podrazumijeva sve veću upotrebu energije u svrhu postizanja sve veće učinkovitosti i komfora, pa je upotreba energije svakim danom sve veća. Trenutno se većina energetskih potreba čovječanstva namiruje upotrebom vrlo štetnih fosilnih goriva, a u budućnosti će se ta goriva morati zamijeniti čišćim izvorima energije u obliku obnovljivih izvora energije ili nuklearne energije. Novi i obnovljivi izvori energije će u budućnosti vjerojatno postati primarni izvori energije. IV. PROVEDBA ZAŠTITE OKOLIŠA 10. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša procjena utjecaja zahvata na okoliš je postupak procjene mogućih značajnih utjecaja predloženih zahvata na okoliš, odnosno utvrđivanje mogućih direktnih i indirektnih učinaka zahvata na tlo, vodu, more, zrak, šume, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose. Zakon o zaštiti okoliša definira „zahvat u okoliš“ kao privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju. Postupak kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se na zahtjev nositelja zahvata, a na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš, koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te (po potrebi) program praćenja stanja okoliša. Svrha procjene utjecaja na okoliš je svesti utjecaje zahvata na najmanju moguću mjeru, usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

Zbog toga se postupak procjene utjecaja na okoliš provodi u fazi planiranja zahvata, kao dio pripreme namjeravanog zahvata. Postupak procjene utjecaja na okoliš treba se dakle provesti prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. U razdoblju posljednjih deset godina, točnije od 2001. do 2012. godine na području županije provedeno je sveukupno 59 postupaka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Važno je ovdje istaknuti da su se postupci procjene utjecaja na okoliš u razdoblju od 2001. do 2008. godine provodili temeljem Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš, koji je donošenjem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša u lipnju 2008. godine stavljen izvan snage. Predmetnim Pravilnikom sudjelovanje javnosti omogućeno je kroz provedbu javnog uvida, koji je mogao trajati najmanje 14, a najviše 21 dan. Dokumentacija za provedbu javnog uvida bila je cjelokupna dokumentacija Studije i dovoljan broj Sažetaka. Obveza obavijesti o javnom uvidu bila je u dnevnom tisku i/ili u drugim sredstvima javnog priopćavanja. Zahvati za koje su provođeni postupci procjene Stranica 2062 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. utjecaja zahvata na okoliš u razdoblju od 2001. do 2012. godine na području županije prikazani su u Tablici 25. Tablica 25. Popis zahvata Broj Godina Zahvat zahvata 2001. proizvodne građevine za uzgoj 3 peradi 2002. proizvodne građevine za uzgoj 11 peradi građevine za gospodarenje otpadom – sanacija odlagališta 1 građevine za zaštitu voda – rekonstrukcija i dogradnja kolektora kanalizacijskog sustava 1 2003. proizvodne građevine za uzgoj 4 peradi 2004. proizvodne građevine za uzgoj 5 peradi eksploatacija mineralnih sirovina 1 prometne građevine – rekonstrukcija zračne luke 1 građevine za gospodarenje otpadom – zbrinjavanje otpada iz naftnog rudarstva u duboke bušotine 1 2005. proizvodne građevine za uzgoj peradi 3 2006. proizvodne građevine za uzgoj 1 peradi građevine za gospodarenje otpadom – izgradnja reciklažnog dvorišta, postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada i postrojenje za kompostiranje 1 građevine za gospodarenje otpadom – sanacija odlagališta 2 proizvodne građevine – farma krmača s odgajalištem 1 eksploatacija mineralnih sirovina – rudarski objekti i eksploatacija plina 3 vodne građevine – nasip za zaštitu naselja 1 2007. proizvodne građevine – klaonica papkara i prerada mesa 1 proizvodne građevine za uzgoj peradi 2 energetske građevine – otpremni plinovod eksploatacijskih polja 1 2008. vodne građevine – sustav javne odvodnje 1 vodne građevine – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 3 građevine za gospodarenje otpadom – sanacija odlagališta 1 2009. postrojenje za obradu otpadnih voda s pripadajućom odvodnjom 2 2010. bez postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš 2011. eksploatacija mineralnih sirovina – eksploatacija građevnog pijeska i šljunka 3 2012. sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 1 građevina za intenzivan uzgoj peradi 1 građenje državnih cesta – obilaznice naselja 3 2013. bez postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš U Grafikonu 17. prikazan je broj provedenih postupaka po godinama. Vidimo da je najviše postupaka provedeno 2002.

godine, sveukupno 13, dok 2010. godine nije poveden nijedan postupak. Grafikon 16.: Boj provedenih postupaka PUO Uredbom o informiraju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša određeno je kada je sudjelovanje javnosti obvezno u postupcima procjene utjecaja vezanim uz okoliš. Sudjelovanje javnosti je bilo koji proces putem kojeg građani utječu na javne odluke koje se tiču njihovog života i života njihovih sugrađana. Obavijest o provođenju javne rasprave nadležno tijelo daje na svojim internetskim stranicama i u dnevnom tisku. Prihvatljivi su i drugi načini oglašavanja kao što je službeno glasilo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostali lokalno uobičajeni načini javnog priopćavanja. Oglasi se moraju objaviti najmanje osam dana prije početka javne rasprave. Obavezno razdoblje za objavljivanje informacije traje 30 dana, počevši od datuma navedenog na internetskoj stranici. Informacije koje se objavljuju u drugim sredstvima (putem radija ili tiska), mogu biti objavljene i u kraćem razdoblju. Glavna svrha postupka sudjelovanja javnosti je uzimanje o obzir relevantnih primjedaba, prijedloga i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti prilikom odlučivanja o okolišu. Zakon o zaštiti okoliša propisuje da se mišljenja, prijedlozi i primjedbe javnosti moraju razmotriti prije donošenja odluka. O provedenoj javnoj raspravi izrađuje se izvješće koje bi trebalo sadržavati: popise sudionika, prihvaćene i odbijene prijedloge, zapisnike, knjigu primjedbi itd.

10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2063 Grafikon 17.: Broj provedenih javnih uvida i iznesenih primjedbi Grafikon 18.: Broj provedenih javnih izlaganja i broj sudionika Planirati je potrebno na svim razinama i u svim područjima pa tako i u području koje se odnosi na informiranje i sudjelovanje javnosti u zaštiti okoliša. Pritom treba imati na umu da se problemi najuspješnije rješavaju uz sudjelovanje svih zainteresiranih i uključenih u proces. Potreban je stalni angažman i suradnja svih na čije živote, zdravlje i kvalitetu života može utjecati način rješavanja problema. Isto tako mali broj uključenih i spremnih za individualno djelovanje nema osobito snažan utjecaj na stanovništvo u cjelini, tek široko uključivanje u aktivnosti na dobrobit okoliša u zajednici jamči kvalitetnu brigu o okolišu. 1.2. Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je postupak tijekom kojega nadležno tijelo (Ministarstvo ili upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu), na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno utvrđenim mjerilima (Popis zahvata iz Priloga II. i III.) i/ili kriterijima određenim u Prilogu V. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, utvrđuje može li planirani zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i odlučuje o potrebi procjene. Tablica 26. Popis zahvata Godina Zahvat/Projekt/Djelatnost/Postrojenje Broj 2008. bez postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš 2009. bez postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš 2010. postrojenje za obradu i preradu mlijeka 1 2011. bez postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš 2012. infrastrukturni projekt 1 prehrambena industrija 1 2013. infrastrukturni projekti 1 proizvodnja i obrada metala 1 zahvat gospodarenja otpadom 1 2. OKOLIŠNA DOZVOLA – UTVRĐIVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA Provedba postupka ishođenja okolišne dozvole je propisana Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o okolišnoj dozvoli.

Okolišna dozvola se izdaje s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti. Operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja, te prije značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije, uključujući postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje otpada, te postrojenja za suspaljivanje otpada. O zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje rješava Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Na području Međimurske županije okolišnu dozvolu su ishodili: - Ljevaonica sivog lijeva poduzeća FERRO-PREIS d.o.o. Čakovec, - Postrojenje za intenzivan uzgoj peradi Poslovni centar “Japa”, - Poljoprivredni proizvođač Vesna Turk, - Farma 18 tvrtke Koka d.d. Varaždin, - Farma 21 tvrtke Koka d.d. Varaždin, - Postrojenje za proizvodnju i preradu plastične mase “Muraplast” d.o.o. Kotoriba, - Farma za tov pilića s bioplinskim postrojenjem, Općina Kotoriba, - Farma svinja Agromeđimurje, Općina Belica. 3. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU Ocjena prihvatljivosti provodi se od 2009. godine za plan, program ili zahvat, odnosno dijelove plana, programa ili zahvata koji sam ili s drugim planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Ocjena prihvatljivosti provodi se i za strategije za koje je posebnim propisom propisana obveza strateške procjene.

Ekološka mreža – područja Natura 2000 ne zamjenjuje nacionalne sustave zaštićenih područja niti se s njima “natječe”, nego ih na razini Europske unije nadopunjuje, ona se razlikuje od nacionalnih sustava zaštićenih područja, zbog obveze ocjene prihvatljivosti. Ocjena prihvatljivosti ne provodi se za plan, program ili zahvat, odnosno dijelove plana, programa ili zahvata neposredno povezane i nužne za upravljanje područjem ekološke mreže. Ocjena treba osigurati očuvanje ciljnih vrsta i staništa na području Natura 2000, kao i to da cjelokupna mreža ostane neizmijenjena i postigne glavni cilj – učinkovito pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti u Europskoj uniji. Za planove i programe, za koje posebnim propisom nije određena obveza Stranica 2064 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. strateške procjene, Ocjenu prihvatljivosti provodi Ministarstvo u postupku izdavanja uvjeta, zahtjeva i prethodne suglasnosti. Za strategije, planove i programe za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštite okoliša određena obveza strateške procjene ili ocjene o potrebi strateške procjene, Ocjenu prihvatljivosti provodi Ministarstvo. Upravno tijelo provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za zahvate: - za koje upravno tijelo provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštite okoliša - na zaštićenom području u kategoriji regionalnog parka, značajnog krajobraza, park šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture - na području koje nije ujedno i zaštićeno područje.

Ocjena utjecaja projekata na ekološku mrežu - područja Natura 2000 propisana je EU Direktivom o staništima. Cilj tih odredbi je otkriti negativni utjecaj projekata na koherentnost ekološke mreže - područja Natura 2000 kroz postupak ocjene prihvatljivosti. Ako negativni utjecaj postoji, takvi projekti moraju se izbjeći ili izmijeniti. U slučaju da se utvrde imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa moraju se provesti odgovarajući kompenzacijski uvjeti kako bi se osigurala cjelovitost ekološke mreže - područja Natura 2000. Važno je napomenuti da iako su ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, procjena utjecaja na okoliš i strateška procjena utjecaja na okoliš slični u strukturi imaju dosta poveznica, no to su različiti postupci s drugačijim ciljevima te procjena utjecaja na okoliš i strateška procjena utjecaja na okoliš ne mogu zamijeniti niti jedan dio ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i obrnuto. Suština ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu je ocjena koja se bavi posljedicama određenih projekata na specifična staništa i vrste određenog područja ekološke mreže. Iz tog razloga svaka je ocjena drugačija i jedinstvena. To je u prvom redu stručni postupak u čijoj su osnovi podaci i osobe koje ga provode. Ocjena se mora bazirati na najnovijim i valjanim podacima, mora biti argumentirana i jasna u stavovima i moraju ju provoditi kvalificirani stručnjaci s dobrim razumijevanjem područja ekološke mreže i koncepta Natura 2000 područja. Ocjena prihvatljivosti za područje ekološke mreže sastoji se od:

- prethodna ocjena prihvatljivosti, - glavna ocjena prihvatljivosti, - utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa, - odobravanje zahvata uz kompenzacijske uvjete. Provedeni postupci ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu na području Međimurske županije u razdoblju od 2009. godine do polovice 2013. godine: 2009. godina – ukupno provedeno 11 postupaka za sljedeće zahvate: - Osnovna stanica VIPnet mreže - Produžetak vodovodne mreže / Donji Kraljevec - Postavljanje drvenog kioska za potrebe skele “Fusek” u Murskom Središću - Izgradnja trafostanice / HEP/ Goričan - Izgradnja trafostanice / HEP / Donji Kraljevec - Uređenje vodenog ekosustava – bare kao nalazišta materijala za izgradnju nasipa kod naselja Podturen - Izgradnja nogometnog igrališta sa zemljanim tribinama u naselju Miklavec - Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Podbrest - Sanacija napuštenog iskopa šljunka i pijeska uređenjem rekreacijskog ribnjaka / Gornji Hrašćan - Uređenje starog rukavca rijeke Mure u funkciji ribičke staze za športsko ribolovna natjecanja - Održavanje šumske protupožarne prometnice Muršćak 2010. godine – proveden je samo jedan postupak za zahvat: - Izgradnja osnovne postaje elektroničke komunikacijske mreže VIPnet d.o.o. 2011. godine – provedeno je 6 postupka za sljedeće zahvate: - Uređenje servisnog puta na branjenoj strani uz Glavni murski nasip na području Općina Domašinec i Goričan - Izgradnja bioplinskog postrojenja 6 MW i solarne elektrane 1 MW / Donji Vidovec - Izgradnja retencijsko – infiltracijskog bazena u Općini Orehovica i Mala Subotica - Izgradnja mlinarske kuće u općini Sveti Martin na Muri - Osnovna postaja pokretnih komunikacija Peklenica - Magistralni vodovod uz Dravu 2012. godine – provedeno je 14 postupka za sljedeće zahvate:

- Izgradnja lagune za potrebe bioplinskog postrojenja - Uređenje servisnog puta - Magistralni vodovod uz Dravu - Razdjelni sustav odvodnje i UZP Goričan - Razdjelni sustav odvodnje naselja Donja Dubrava - Razdjelni sustav odvodnje naselja Donji Vidovec - Retencijsko preljevni bazen u Kotoribi - Dovođenje murskog nasipa u funkcionalno stanje na području općina Domašinec i Goričan - Rekonstrukcija prometnice do rijeke Mure / Dekanovec - Rekonstrukcija magistralnog vodovoda Nedelišće – Savska Ves - Sustav navodnjavanja Donji Kraljevec – Prelog - Uređenje servisnog puta na branjenoj strani uz glavni murski nasip na području općine Goričan - Uređenje servisnog puta na branjenoj strani uz glavni murski nasip na području općine Podturen - Izgradnja drvene skelarske kuće u općini Sveti Martin na Muri - Uređenje Mursko – Dravske biciklističke staze 2013. godina – u prvih šest mjeseci provedeno 7 postupka za sljedeće zahvate: - Izgradnja nožice obaloutvrde na desnoj obali rijeke Mure u Murskom Središću - UZP otpadnih voda Novo Selo na Dravi - Odvodni sustav Belica i UZP otpadnih voda Belica - Solarne elektrane Mura I - Solarne elektrane Mura II - Solarne elektrane Mura III - Spremište poljoprivrednih strojeva na području općine Goričan - Rekonstrukcija i asfaltiranje postojećeg javnog puta od lokacije farme do ribičkog doma u Općini Kotoriba - Rekonstrukcija glavnog Murskog nasipa 16,4 – 22,6 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2065 4. REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA Registar onečišćavanja okoliša definiran je kao jedinstveni registar o ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari i otpada u okoliš, u formi javnosti dostupne baze podataka o onečišćivačima i ispuštanjima onečišćujućih tvari i otpada u sastavnice okoliša (zrak, vodu i/ili more i tlo) iz pojedinačnih izvora onečišćavanja.

Registar onečišćavanja okoliša je važan alat za kontinuirano praćenje trendova i napretka u smanjivanju onečišćavanja okoliša, kao i za praćenje usklađenosti s određenim međunarodnim sporazumima i utvrđivanje prioriteta i ocjena napretka postignutog politikom i programima zaštite okoliša RH. Neophodan je javnosti, državnim i raznim županijskim tijelima, industriji, znanstvenicima, nevladinim organizacijama i drugim donositeljima odluka kao jedinstvena baza podataka pomoću koje je osiguran uvid u stanje i trendove u okolišu te donošenje odluka o pitanjima zaštite okoliša. Uz nacionalne potrebe, uspostavom i primjenom ROO, osigurava se i ispunjavanje međunarodnih obveza RH vezano uz nadzor ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari. Obvezni sadržaj i način vođenja registra, obveznike dostave podataka u registar, način, metodologije i rokove prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podatke o onečišćivaču, tvrtki, postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka koji se dostavljaju i vode u registru, rok čuvanja očevidnika iz kojih su dostavljeni podaci, način davanja ovlaštenja ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova u svezi s vođenjem registra, program i način provjere stručne osposobljenosti zaposlenika ovlaštenika propisan je Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN br. 35/08). Pravilnik je stupio na snagu 04.04.2008.