Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Međimurske županije

godine. Tablica 27.: Broj zapisa u bazi Registra onečišćavanja okoliša za područje MŽ Godina Broj zapisa u bazi ROO 2008. 324 2009. 360 2010. 356 2011. 352 2012. 348 2013. 391 Izvor: www.azo.hr Sukladno Pravilniku, nadležno tijelo, može povjeriti obavljanje stručnih poslova za potrebe registra onečišćavanja okoliša pravnim osobama ovlaštenim za obavljanje stručnih poslova za potrebe registra onečišćavanja okoliša. Stručni poslovi za potrebe registra onečišćavanja okoliša su: - unos i obrada podataka, - provjera potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka. Zadaća pravne osobe u procesu prikupljanja podataka je provjera potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka u suradnji s inspekcijom zaštite okoliša te verifikacija istih. Osiguranje verifikacije prikupljenih podataka, kroz kvalitetno provedene postupke osiguranja kvalitete, temeljna je postavka za njihovo daljnje korištenje u izvješćima te donošenje ispravnih procjena i politika temeljem istih. Za kvantitetu i kvalitetu podataka Registra onečišćavanja okoliša važan je kontinuirani rad i educiranost djelatnika. U slučaju nesnalaženja i/ili nerazumijevanja propisa i dodatnih materijala vezanih uz Registar onečišćavanja okoliša pravna osoba dužna je obvezniku pružiti pomoć prilikom prijave podataka. Zbog nedostatka ljudskih resursa (poslove bi trebale obavljati najmanje dvije osobe s visokom stručnom spremom), poslovi registra za područje županije od 2012. godine su povjereni ovlaštenoj pravnoj osobi OIKON d.o.o. iz Zagreba.

Važno je istaknuti da su se poslovi prikupljanja podataka prije uspostave registra onečišćavanja okoliša, od 1996. godine do 2006. godine obavljali temeljem odredbe članka 40. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša (“Narodne novine” br. 82/94 i 128/99.) i Pravilnika o Katastru emisija u okoliš (“Narodne novine” br. 36/96.). Katastar emisije u okoliš predstavljao je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, istjecanja ili odlaganja štetnih tvari iz određenog izvora u okoliš, koji su prikupljani za period kalendarske godine. Podaci su prikupljani na određenim obrascima, određenim Pravilnikom o katastru emisija u okoliš, posebno za pojedinačne, a posebno za kolektivne izvore. Podaci o vrsti i količini opasnog otpada, o vrsti i količini tehnološkog otpada, te o vrsti i količini komunalnog otpada, prikupljani su na obrascima koji su propisani Pravilnikom o vrstama otpada. Katastar emisija u okoliš vodio je ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Katastar emisija u okoliš u Međimurskoj županiji vodila je Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji. 5. INSPEKCIJA Nadzor nad provedbom zakonskih propisa i sprečavanje nekontroliranoga onečišćavanja okoliša obavlja inspekcijska služba. U sklopu Ministarstva zaštite okoliša i prirode ustrojena je Uprava za inspekcijske poslove koja u svojem sastavu ima dva sektora: Sektor inspekcije zaštite okoliša i Sektor inspekcije zaštite prirode.

Inspekcija zaštite okoliša izrađuje godišnje izvješće o radu inspekcije zaštite okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoiša te ga objavljuje na stranicama Ministarstva www.mzoip.hr. Ukratko navodimo da izvješće sadrži podatke i informacije o provedbi Godišnjeg plana rada. poduzetim mjerama radi promjene propisa iz nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode u području okoliša, te prijedlozima za unapređenje inspekcijskog nadzora. Sastavni dio Izvješća je i zajedničko Izvješće o kordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša provedenih u suradnji s drugim nadležnim inspekcijama temeljem Sporazuma o suradnji inspekcijskih službi u području okoliša, zaključenog 2007. godine. U okviru propisanog sadržaja, Izvješće daje pregled organizacije, primjene, napretka praćenja i pokazatelja rezultata inspekcijskih nadzora tijekom izvještajne godine. Sektor inspekcije zaštite prirode obavlja upravno-pravne i stručne poslove vezane uz obavljanje inspekcijskog nadzora provođenja uvjeta, dopuštenja, rješenja i ostalih akata u području zaštite prirode. Nadzire rad nadzornih službi koje se bave zaštitom, očuvanjem i promicanjem zaštićenih područja prirode, izrađuje nacrte i prijedloge sustavnih i drugih zakona u djelokrugu Sektora, priprema i daje mišljenja o primjeni propisa u vezi s provedbom inspekcijskog nadzora, sudjeluje u izradi zakona i drugih propisa iz djelokruga Sektora, daje mišljenja i Stranica 2066 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. priprema odgovore na zastupnička pitanja, postupa po predstavkama i pritužbama građana/ki te zahtjevima nadležnih tijela za odnose s građanstvom koje su upućene ovom Sektoru, te priprema odgovore na njih, obavlja poslove inspekcije nad primjenom propisa iz područja zaštite prirode, nadzire korištenje i uporabu zaštićenih dijelova prirode, stanje kakvoće i provođenje mjera zaštite prirode, obavlja nadzor u postupanju zaštićenim biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama, obavlja nadzor prekograničnog prometa zaštićenim vrstama u suradnji s inspekcijom zaštite prirode drugih zemalja, organizira i sudjeluje u zajedničkom nadzoru s inspekcijama drugih državnih tijela postupajući na temelju odredbi međunarodnih propisa, obavlja nadzor nad držanjem i uzgojem zaštićenih i drugih divljih vrsta za koje je potrebno ishoditi dopuštenje, obavlja nadzor provođenja mjera donesenih inspekcijskim rješenjem i rješenjima izdanim na temelju Zakona o zaštiti prirode, osigurava izvršavanje mjera naloženih nadzorom i predlaže mjere zaštite prirode, predlaže i sudjeluje u izradi uputa iz područja zaštite prirode i inspekcijskog nadzora, obavlja stručni i upravni nadzor nad radom sudionika u sustavu zaštite prirode, izrađuje i podnosi izvješća iz djelokruga inspekcije zaštite prirode, obavlja nadzor na temelju Zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO). Sektor sudjeluje u utvrđivanju Godišnjeg plana rada koji sadrži opći prikaz zadaća i poslova Ministarstva u određenoj godini te sukladno djelokrugu obavlja poslove vezane uz definiranje strateških ciljeva, pokazatelja uspješnosti, utvrđivanja rizika, nadziranja provedbe i izvješćivanja o realizaciji postavljenih ciljeva, te koordinaciju izrade strateških planova, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.

6. ULAGANJE I FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA Zakon o zaštiti okoliša nalaže da se sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i iz drugih izvora u skladu sa Zakonom. Sredstva namijenjena zaštiti okoliša planirana su Proračunom Međimurske županije u okviru Programa 003 – Zaštita okoliša na poziciji upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite okoliša. Korišteni su podaci iz Godišnjih izvještaja o izvršenju Proračuna Međimurske županije, odnosno iz Odluka o Godišnjem obračunu Proračuna, objavljeni u “Službenom glasniku Međimurske županije”, s prikazom u Tablici 28. Tablica 28.: Sredstva namijenjena Programu 003 – Zaštita okoliša u Proračunu MŽ Službeni Godina Plan (kn) Izvršenje glasnik MŽ (kn) broj 1/03 2002. 100.000,00 17.506,87 1/04 2003. 100.000,00 44.727,40 TEMATSKO 2/05 2004. 708.000,00 249.263,52 3/06 2005. 1.240.00,00 1.178.091,69 3/07 2006. 1.966.000,00 1.718.932,29 7/08 2007. 1.900.000,00 824.913,46 3/09 2008. 4.160.000,00 1.525.197,65 7/10 2009. 2.700.080.00 2.413.272,47 10/11 2010. 1.640.000,00 1.501.878,01 6/12 2011. 1.250.000,00 1.059.396,63 6/13 2012. 1.360.000,00 1.282.562,96 6/14 2013. 1.260.000,00 1.039.023,07 7. MREŽA ZELENIH TELEFONA Prema podacima s internet stranica Zelenog telefona (www. zeleni-telefon.org) i Zaštitarsko ekološke organizacije Nobilis (www.nobilis.hr), još 1992. godine uspostavljen je prvi servis koji stoji u službi građanima za informacije i probleme vezane za okoliš, prirodu i njihovu zaštitu. Uspostavljen je u okolišnoj udruzi Zelena akcija i nazvan je Zelenim telefonom. Nakon osnutka prvog Zelenog telefona i druge udruge odlučile su pokrenuti isti takav servis. Tako je u rujnu 1999. godine financijskom podrškom AED-a (Academy for Educational Development) osnovana Mreža Zelenih telefona od strane sedam udruga zaštite okoliša. Mreža danas okuplja deset udruga: Zelena Akcija iz Zagreba, Eko Pan iz Karlovca, Ekološko društvo Žmergo iz Opatije, Zelena Istra iz Pule, Sunce iz Splita, ZEO Nobilis iz Čakovca, Franjo Koščec iz Varaždina, Zeleni Osijek iz Osijeka, Eko Zadar iz Zadra i Krka iz Knina. Ugovorom s HT-om Mreža je osigurala i jedinstveni telefonski broj za područje cijele Hrvatske: 072 123 456. Na taj način se po cijeni lokalnog poziva pozivi iz bilo kojeg dijela Hrvatske preusmjeravaju na najbližu udrugu.

Međusobnim dogovorom svaka udruga pokriva županiju u kojoj ima sjedište, a neke od udruga i susjedne županije. Cilj Zelenih telefona je poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije rješavanje problema u okolišu. Svaki građanin Republike Hrvatske može prijaviti problem u okolišu ili zatražiti informaciju na broj 072 123 456. Aktivisti i volonteri zajedno s građanima pristupaju rješavanju problema, u suradnji s nadležnim institucijama, te zatim nadziru njihovo rješavanje. Zeleni telefon je besplatan servis namijenjen građanima koji trebaju pomoć u rješavanju problema vezanih uz zaštitu okoliša, a ne znaju kome se obratiti. Glavna aktivnost Zelenog telefona je primanje dojava građana o problemima vezanim uz okoliš iz njihovog susjedstva te rješavanje tih problema. Tablica 29.: Broj poziva upućenih na Zeleni telefon u razdoblju od 2002. do 2007. godine BROJ POZIVA PO GODINAMA PODRUČJE 2002. 2003. 2004. Tlo 3 5 10 Vode 2 23 12 Zrak 0 1 15 Otpad 20 36 41 Buka - - - 2005. 2006. 2007. Ukupno 12 1 0 31 4 1 11 53 11 0 12 39 59 33 38 227 - - 14 14 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2067 Promet - - - Šume 5 10 1 Zelenilo - - - Gradnja - - - Rudarenje - - - Životinje 17 22 13 Zračenje - - - Razno 35 28 22 Izvor: ZEO Nobilis Tablica - - 3 3 2 18 3 39 - - 52 52 - - 4 4 - - - - 26 13 38 129 - - - - 31 45 35 196 30.: Broj poziva upućenih na Zeleni telefon u razdoblju od 2008. do 2013. godine TEMATSKO BROJ POZIVA PO GODINAMA PODRUČJE 2008. 2009. 2010.

Tlo 0 0 10 Vode 23 32 18 Zrak 32 30 7 Otpad 12 20 6 Buka 45 27 10 Promet 9 13 9 Šume 13 11 3 Zelenilo 46 7 2 Gradnja 11 14 2 Rudarenje 16 3 0 Životinje 28 31 19 Zračenje 6 0 2 Razno 42 81 24 Izvor: ZEO Nobilis Slika 30.: Logo Zelenog telefona Izvor: www.nobilis.hr 8. PRIZNANJA I NAGRADE NA PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA Od 1993. godine priznanja i nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša dodjeljuju se u prigodi Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja. Nadležno Ministarstvo (danas je to Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) ih dodjeljuje pravnim i fizičkim osobama s obzirom na mjerljive postignute rezultate u zaštiti okoliša i zadovoljavanju održivog razvoja. Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja, obilježava se u spomen na konferenciju UN-a u Stockholmu (1972.), posvećenu okolišu, na kojoj je prihvaćen Program zaštite okoliša UN-a (UNEP). Cilj obilježavanja je uključivanje pojedinaca u 2011. 2012. 2013. Ukupno - - - 10 30 62 21 186 40 49 15 163 13 7 11 69 41 42 12 177 13 16 23 83 10 10 2 49 41 33 9 138 4 3 3 37 11 11 1 42 37 36 21 172 3 5 1 17 30 24 14 215 aktivnosti koje pridonose održivom razvoju i zaštiti okoliša. Na natječaj koji objavljuje ministarstvo na web stranici www. mzoip.hr mogu se javiti pojedinci, udruge, ustanove i tvrtke te jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave. Ministarstvo svake godine određuje područja i kategorije za dodjelu nagrada. Pregled dosadašnjih dobitnika državne nagrade za zaštitu okoliša s područja Županije po godinama prikazan je u Tablici 31.

Tablica 31.: Pregled dobitnika državne nagrade za zaštitu okoliša s područja Županije Godina Područje Dobitnik 1996. ODGOJ I Zaštitarsko–ekološka OBRAZOVANJE organizacija Nobilis, Šenkovec, Čakovec 1999. ZAŠTITA VODA I Tehnix d.o.o., Donji MORA Kraljevec 2000. ZAŠTITA Andrija Lesinger, BIOLOŠKE I Nedelišće KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI POLJOPRIVREDA I Međimurska udruga za ŠUMARSTVO integriranu proizvodnju voća (MUIPV), Čakovec GOSPODARENJE Tehnix d.o.o., Donji OTPADOM Kraljevec Stranica 2068 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. 2001. ODGOJ I Gimnazija Čakovec OBRAZOVANJE U NASTAVNIM AKTIVNOSTIMA POSEBAN Zaštitarsko – ekološka DOPRINOS udruga Senjar (Zeus), UDRUGE Donja Dubrava 2002. POSTUPANJE S GKP Čakom, Čakovec OTPADOM Međimurska županija ODGOJ I Ekonomska i trgovačka OBRAZOVANJE ZA škola, Čakovec OKOLIŠ 2003. OPĆI DOPRINOS Zaštitarsko – ekološka ZAŠTITI OKOLIŠA organizacija NOBILIS 2004. GOSPODARENJE Gradsko komunalno OTPADOM poduzeće “Čakom” OPĆI DOPRINOS Općina Nedelišće ZAŠTITI OKOLIŠA OPĆI DOPRINOS Tehnix d.o.o., Donji ZAŠTITI OKOLIŠA Kraljevec Potkategorija Tvrtke Ovdje treba spomenuti i hrvatsku nagradu za najbolju ambalažu CROPAK koju su utemeljili 2004. godine Institut za ambalažu i tiskarstvo, stručni časopis “Ambalaža” i tvrtka Tectus d.o.o., Zagreb. Natječaj je osmišljen s ciljem promocije i isticanja prednosti i koristi ambalaže kao važnog sredstva zaštite, promocije i identifikacije proizvoda te motiviranja proizvođača i korisnika ambalaže, dizajnera i tiskara na proširenje tehničke i kvalitativne granice ambalažne i grafičke industrije. Natječajem se ujedno želi potaknuti kreativnost mlade populacije (učenika i studenata), naglasiti nužnost kvalitativnih pomaka u promišljanju i prepoznatljivosti vizualnog nacionalnog identiteta ambalaže, grafičkog i industrijskog dizajna, ekoloških svojstava ambalaže te domaćeg razvoja strojeva, uređaja, opreme i sustava gospodarenja ambalažom i ambalažnim otpadom. Međimurska županija primila je 2011. godine nagradu za uspostavu sustava odvojeno prikupljenog otpada u kategoriji EKO CROPAK – cjeloviti doprinos zaštiti s aspekta gospodarenja ambalažnim otpadom.

V. ZAKLJUČAK Čovjek je od svog postanka utjecao na okoliš i prilagođavao ga svojim potrebama. Tijekom dugih stoljeća razvoja ljudske civilizacije ti procesi nisu značajnije ugrožavali stanje okoliša. No, od završetka 18. stoljeća, primjenom dostignuća industrijskih revolucija, a posebno tijekom 20. stoljeća napretkom znanosti i tehnologije te nastajanjem potrošačkog društva, pritisak na okoliš postaje značajno veći od mogućnosti njegove obnove. Današnja ekološka kriza kontinuirano je prisutna posljednjih četrdesetak godina, no na međunarodnoj je sceni priznata tek od 1992. godine, kada je na Skupu o zemlji ustanovljeno da je potrebno promijeniti dosadašnje postupanje prema okolišu u svim segmentima ljudskog djelovanja. Kada govorimo o antropogenom onečišćenju okoliša tj. njegovoj degradaciji nastaloj kao djelovanje ljudskih aktivnosti, prvenstveno se misli na četiri sektora: industriju, poljoprivredu, promet i domaćinstva. Neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje uzrokovali su brojne okolišne, društvene i gospodarske probleme na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Implementacija koncepta održivog razvoja, koja se temelji na izgradnji dugoročno konkurentnog gospodarstva uz održavanje stabilnosti eko-sustava, izgradnju stabilnog i pravednog društva i poštivanje kulturne raznolikosti, mogući je način rješavanja navedenih problema. Podaci prikazani u ovom Izvješću ukazuju na činjenicu da je prostor Međimurske županije iznimno vrijedan, a okoliš u relativno dobrom stanju i predstavlja vrijedno prirodno dobro.

Posebno valja istaknuti da je zaštita vodnih resursa, posebno podzemnih voda od strateškog interesa kako za Županiju, tako i za Državu. Prostor Međimurske županije karakterističan je po velikom bogatstvu vodotoka, jezera i podzemnih voda. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala. Nizinski dijelovi, posebno međimurska ravnica, u hidrološkom smislu su najznačajniji prostori podzemnih rezervi pitke vode. Površinske i podzemne vode treba zaštititi od onečišćenja, a posebno podzemne kao jedine prave rezerve za opskrbu vodom. Nizinski dijelovi, posebno međimurska ravnica, u hidrološkom smislu su najznačajniji prostori podzemnih rezervi pitke vode. Donje Međimurje je međuriječna aluvijalna dolina za koju možemo općenito reći da je bogata podzemnom vodom. Debljina vodonosnog kompleksa, uglavnom šljunka, raste od rubova prema centralnom dijelu doline i to od zapada prema istoku. Debljina vodonosnika iznosi kod Varaždinskog mosta oko 60 m, a kod Preloga oko 140 m. Proslojci pijeska su rijetki. Debljina relativno nepropusnog pokrovnog sloja raste od zapada prema istoku i iznosi maksimalno 2 m, što ukazuje na osjetljivost vodonosnika na onečišćenja. Na području Međimurja u aluvijalnim riječnim dolinama prisutan je opći trend sniženja razina podzemnih voda. Izgrađeni akumulacijski bazeni prihranjuju podzemne vode neposrednog zaobalja i zaustavljaju, odnosno smanjuju zabilježene trendove sniženja njihovih razina. U području utjecaja odvodnih kanala koji drenažno djeluju na zaobalne vode njihove su razine spuštene i ustaljene s tendencijom laganog porasta. Pored navedenog na stanje podzemnih voda djeluje čitav niz drugih faktora, a to su:

zahvati podzemnih voda – vodoopskrba, vodnogospodarski objekti zaštite od štetnog djelovanja voda (retencije, akumulacije, regulacije i dr.) te drugi zahvati na slivu. Na teritoriju Međimurske županije dijelom su smještena dva višenamjenska hidrotehnička sustava: Čakovec (1982.) i Dubrava (1989.). Jezera su umjetna, stvorena za potrebe hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave. Izgradnja hidroelektrana na Dravi uzrokovala je sušenje svih vrsta drveća tamošnjih ritskih šuma. Razlog sušenja je pad razina podzemnih voda uz odvodne kanale i zamočvarenja uz akumulacije. Na velikim površinama podzemna voda postala je nedostupna za korijenje šumskog drveća ritskih šuma. Drveće se osušilo, a kasnija pošumljavanja tih površina nisu dala rezultate. Antropogeni utjecaj kojim se mijenjaju vodni odnosi uzrokovani vodotehničkim zahvatom ili drugim zahvatom u prostor koji je utjecao na promjenu vodnih prilika staništa nizinskih šuma, jedan je od glavnih razloga propadanja hrasta lužnjaka. To se u prvom redu odnosi na hidroelektrane, na izgradnju nasipa, odteretnih kanala i ustava u nekadašnjim prirodnim retencijama zbog zaštite od velikih voda. Spomenuti zahvati u riječnu dolinu mijenjaju vodne odnose šumskih staništa. Pored dugotrajnih i sveprisutnih prirodnih procesa na formiranju postojećeg stanja značajnu ulogu ima čovjek sa svojim potrebama za životnim prostorom, zaštitom od štetnog djelovanja voda kao i razvojem zasnovanim na prirodnom bogatstvu rijeke i njene doline. Osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na području Međimurske županije su podzemne vode. U vodoopskrbni sustav uključena su dva crpilišta: “Nedelišće” i “Prelog”.

Vodoopskrba Međimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2069 rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone od kojih se tri opskrbljuju iz šest bunara crpilišta Nedelišće, a četvrta iz dva bunara crpilišta Prelog. U četvrtoj vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište “Sveta Marija”. Na vodoopskrbnom sustavu Međimurja izgrađen je vodospremni prostor (Čakovec, Mohokos, Lopatinec, Zebanec, Prelog, Sv. Urban). Međimurske vode d.o.o. Čakovec ključni su čimbenik u zaštiti zdrave i pitke vode, zaštite zdravlja i cjelokupne zaštite okoliša u Međimurju. Godišnje se u internom laboratoriju Međimurskih voda d.o.o. analizira oko 1000 uzoraka vode za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava. Nadzor nad kvalitetom vode vrši se i od strane sanitarne inspekcije Međimurske županije. Za vodoopskrbu se crpi podzemna voda bez prerade uz dezinfekciju plinovitim klorom. Veću pažnju trebalo bi posvetiti kvaliteti vode koju ljudi koriste iz vlastitih hidrofora i bunara. Desetogodišnje praćenje kvalitete iz lokalnih izvorišta pokazalo je da oko 70% takvih uzoraka nije odgovaralo Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, iako su granične vrijednosti za ispitane parametre puno blaže nego za vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava. Bez obzira na očito nezadovoljavajući kriterij ocjenjivanja stanja voda koji je primijenjen u nedostatku kriterija za značajno promijenjene i umjetne vodne cjeline rezultati upozoravaju na nezadovoljavajuće stanje svih ispitivanih pritoka Mure i retencija u Međimurju. Opterećenost vodotoka i retencija u najvećoj je mjeri posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda iz naselja i kućanstava koja gravitiraju prema ispitivanim vodotocima i retencijama kao i utjecaja gnojenja na obradivim površinama s kojih se gnojivo tijekom oborina kroz tlo ili putem kanala za melioracijsku odvodnju procjeđuje u vodotoke.

Ovakvo stanje nije neočekivano jer većina naselja uz ispitivane vodotoke i retencije još uvijek nema riješenu odvodnju otpadnih voda s odgovarajućim pročišćavanjem. Po pitanju utjecaja poljoprivrede važno je napomenuti da u Međimurju postoji velik broj peradarskih farmi u kojima nastaju velike količine pilećeg gnojiva koje se primjenjuje na obradivim površinama širom županije. Obzirom da u Međimurju kao ni u čitavoj Hrvatskoj nije uspostavljen učinkovit nadzor nad primjenom gnojiva na obradivim površinama poljoprivreda i dalje predstavlja značajan izvor opterećivanja površinskih i podzemnih voda hranjivim tvarima i drugim tvarima (npr. pesticidi i metali koje sadrže) koje pogoršavaju njihovo stanje. Obzirom na primarnu ulogu poljodjelstva u razvoju Županije, tlo je njeno osnovno dobro i preduvjet razvoja, stoga ga treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost. Osnovno je da tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost, a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Tlo je ključna sastavnica okoliša, poput vode i zraka. Ubraja se u uvjetno obnovljive resurse obzirom na dugotrajne procese nastanka i razvoja. Spoznaja o ozbiljnosti problematike oštećenja i onečišćenja tla ostala je u užem krugu specijalista i stručnih ljudi, za razliku od onečišćenja zraka i vode, što je prihvaćeno kao sveopći problem. Kakvoća zraka na području Županije za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s teritorija Županije i takvo stanje treba zadržati. Najveći izvor onečišćenja zraka za Županiju predstavlja promet. Glavni onečišćivači zraka su plinovi koji se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, krute čestice iz industrijskih postrojenja i automobili. Da bi se dobili precizni podaci, potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru. Kako u Međimurskoj županiji nema velikih industrijskih postrojenja koja bi svojom aktivnošću mogla značajnije ugroziti kakvoću zraka, za pretpostaviti je da je glavni krivac povišenih vrijednosti lebdećih čestica PM10 promet. Utjecaj farmi za uzgoj stoke na kvalitetu zraka u okolišu ne odražava se na pojavi štetnih i opasnih tvari u zraku u koncentracijama koje bi mogle ugroziti zdravlje čovjeka ili životinja, već u pojavi neugodnih mirisa čiji intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske tvari i vremenskim prilikama. Djelotvorna zaštita i poboljšanje kakvoće zraka i drugih dijelova okoliša koji su ugroženi zbog onečišćenosti zraka, osigurava se promjenom načela uravnoteženog razvoja, načela cjelovitog planiranja i primjenom najboljih raspoloživih tehnika, tehničkih rješenja i mjera.

Zaštićena područja predstavljaju spremnike biološke raznolikosti te čine okosnicu sveukupne zaštite. Zaštićena područja mogu barem djelomično nadoknaditi gubitak u dosadašnjoj nemilosrdnoj ophodnji čovjeka s prirodnim dobrima, osigurati opstanak velikog dijela biljnog i životinjskog svijeta, očuvati prirodne ekosustave i osigurati prirodnu baštinu za sljedeće generacije. Bogatstvo krajobraza Međimurja temelj je čitavom mozaiku vrijednih povijesnih obilježja, prirodnih staništa, bioloških vrsta i ekosustava čije održavanje ovisi o ruralnim zajednicama kojima pripadaju. Kulturni krajobraz poljoprivrednih područja u Županiji javno je dobro velikog značaja i predstavlja snažan pokretač ruralnog razvoja. Zaštita prirode kao sveobuhvatni društveni interes na polju ljudske djelatnosti, u cilju kvalitetnijeg i humanijeg života može biti učinkovita jedino stvaranjem jedinstvenog i funkcionalnog sustava zaštite. U budućem razdoblju treba međusobno uskladiti zakonske propise unutar područja zaštite prirode, posebno uskladiti ostale sektore (vode, šume…) s potrebama zaštite prirode i okoliša. Poboljšati, odnosno ojačati inspekcijski nadzor te izvršiti povećanje financijskih kapaciteta javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima županija koja su još uvijek nedostatna da se kompletna zaštita prirode i provedba ekološke mreže ostvari kako je predviđeno. Isto tako možemo reći da nema jedinstvene vizije i politike upravljanja. Svaka ustanova mora zadržati autonomno pravo upravljanja, ali treba definirati minimalne standarde. Nedostaje integralna zaštita, što znači da gospodarenje vodama, šumarstvo i drugi sektori i članovi gospodarenja prirodnim resursima moraju poštivati uvjete i mjere zaštite prirode koje propisuje Uprava za zaštitu prirode. Važno je spomenuti i nedostatak planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže, koje prvo treba izraditi i koji se moraju poštivati da bi se sačuvala krajobrazna, geološka i biološka vrijednost zaštićenog područja i posebnosti.

Prirodna i kulturna baština Međimurja najveće je blago s kojim Međimurje raspolaže. Spona između gospodarske dobiti i zaštite okoliša i prirode najjača je upravo u turizmu. Implementacija koncepta održivog turizma dugoročan je i složen proces. Jedan od ključnih preduvjeta uspješne implementacije koncepta je primjena načela participativnog procesa odlučivanja, aktivnog sudjelovanja svih relevantnih dionika (države, jedinica regionalne i lokalne samouprave, trgovačkih društava, obrtnika, turističkih zajednica, obrazovnih institucija, zavoda i institucija u čijoj je nadležnosti zaštita prirodne i kulturne baštine, lokalnog stanovništva, medija, turista). Implementacija koncepta održivog turizma zasnovanog na kulturnoj baštini i prirodnom nasljeđu u ruralnom prostoru Međimurja pridonijela bi većoj tržišnoj prepoznatljivosti tog prostora na turističkom tržištu. Turistička ponuda koja bi se temeljila na autohtonim, kvalitetnim i izvornim proizvodima i uslugama pridonijela bi daljnjoj valorizaciji i prepoznatljivosti turističke ponude Međimurja kao turističkih destinacija koje su gospodarski, kulturološki i ekološki održive. Stranica 2070 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Šume Međimurja predstavljaju ostatak nekad vrlo šumovitog područja, koje su u prošlosti bile u posjedu raznih velikaških porodica. Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada. Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaju na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju, u utjecaju na klimu, u zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline, u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere, utjecaju na ljepotu krajolika te stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva i za obranu Republike Hrvatske.

Prostor Međimurske županije bogat je mineralnim sirovinama. Utjecaji djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš su brojni, vrlo značajni i kompleksni, a uključuju: zauzimanje prostora, promjene krajobraza, degradaciju tla, onečišćenje zraka, onečišćenje voda, onečišćenje bukom, utjecaj na mikroklimu, utjecaj na floru, utjecaj na faunu, utjecaj na promet i prometnu infrastrukturu i rizik od ekološke nesreće. Na smanjivanje neželjenih utjecaja može se utjecati što ranijim započinjanjem procesa biološke rekultivacije ili unosom u prostor drugih krajobraznih elemenata kojima se utjecaj od promjene kompenzira – u tom se slučaju uglavnom preporuča sadnja zaštitnih pojasa vegetacije. Bilo koji površinski kop, unatoč visokim normama zaštite okoliša, ima negativne utjecaje, a kao najizraženiji negativni učinak jest izmjena prvobitnog izgleda krajobraza. Zaštita krajobraza znači djelovanje, u cilju zaštite i održavanja značajnih ili karakterističnih obilježja krajobraza. Sanacija i privođenje konačnoj namjeni integralni je dio eksploatacije, a ne neka završna faza, koja se uglavnom ne provodi. Uz „završnu sanaciju“ treba provoditi i „tekuću sanaciju“, tako da je po završetku eksploatacije površinski kop potpuno saniran. Poljoprivreda je kao malo koji drugi sektor usko povezana s mnogobrojnim ostalim ljudskim djelatnostima te je od strateškog značaja za svako društvo. Proizvodnja hrane bila je i ostaje glavna zadaća poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna proizvodnja važan je segment ljudske djelatnosti koji se mora uklopiti u protok tvari i energije u biosferi. Poljoprivredna proizvodnja samom svojom postavkom narušava osnovne ekološke principe svakog ekosistema. Ona u svojoj suštini i zahtjevima ljudi poremećuje kruženje tvari u biosferi te mijenja izgled i svojstva ekosistema. Svaka neprirodna aktivnost, kao što je to postala poljoprivreda, od koje ljudi traže i pronalaze sve veću korist, trajno mijenja ravnotežu i svojstva ekosistema.

Poljoprivreda se danas nalazi pred korjenitim promjenama jer prevladava spoznaja da se ona mora temeljiti na uzgojnim postupcima kojima se izbjegava svako oštećenje prirodnih izvora, ponajprije tla i vode, prvenstveno njihovo onečišćenje. Te se promjene već nazivaju četvrtom poljoprivrednom revolucijom – održiva poljoprivreda. Gospodarenje otpadom predstavlja jednu od prioritetnih mjera zaštite okoliša koja je zakonski regulirana, a podrazumijeva sprečavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima, što znači: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, materijalno, biološko ili energetsko iskorištavanje s predobradom i obradom odvojeno skupljenog otpada. Tema gospodarenja otpadom je uvijek aktualna. Osim što postoji čitav niz različitih vrsta otpada koji na različite načine mogu negativno utjecati na okoliš i njegovu ravnotežu, važan pojam vezan uz problem otpada je i njegova količina. Otpad je kao važno pitanje u zaštiti okoliša neminovno dio održivog razvoja. Svatko od nas svakodnevno proizvodi otpad, što znači da je svaki pojedinac ujedno i posjednik otpada te snosi dio odgovornosti u procesu stvaranja i zbrinjavanja otpada. Možemo reći da gotovo sve što proizvedemo te koristimo ima utjecaja na okoliš iako toga često nismo svjesni u trenutku upotrebe. Još je jedan aspekt problema otpada koji se nikako ne smije zanemariti, a to je njegova vrijednost. Otpad nije i ne mora postati smeće, ali njegovim odbacivanjem i odlaganjem na odlagališta bila ona divlja, neuređena ili uređena, se bespovratno gube dragocjene materijalne i energetske vrijednosti otpada. Prepoznato je da su kapaciteti odnosno mogućnosti naše planete ograničeni, kako u smislu zadovoljavanja rastućih zahtjeva za prirodnim resursima, tako i u smislu mogućnosti prirodnog apsorbiranja emisija i svih vrsta otpada koji su rezultat njihova korištenja. Danas smo svjedoci toga da su ovi zahtjevi veći nego što to naša planeta može podnijeti. Poznavanjem količina i tokova otpada uz dobru organizaciju, izgrađene kapacitete građevina za skupljanje, predobradu ili obradu otpada moguće je realizirati učinkovit sustav gospodarenja otpadom. Kao važnu preporuku za izradu lokalnih planova gospodarenja otpadom izdvajamo da je važno da se u prvom redu utvrde vrste i količine otpada koji nastaje na području pojedine jedinice lokalne samouprave, a koji su bitan preduvjet za određivanje načina gospodarenja – postupanja s otpadom. Na temelju izrađenih godišnjih bilanci otpada mogu se onda sagledati trendovi kretanja tokova otpada te planirati i realizirati potrebni objekti i provoditi aktivnosti s ciljem unapređenja sustava gospodarenja otpadom. Isto tako i dalje ističemo važnost primjene, u svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom, red prvenstva gospodarenja otpadom i to: sprečavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i zbrinjavanje otpada.

Razvoj javnog vodoopskrbnog sustava Međimurja temelji se na eksploataciji podzemnih voda, čija će kvaliteta u budućnosti ponajprije ovisiti o zaštiti sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Razvitkom industrije te urbanizacijom gradova i naselja povećavaju se i potrebe za vodom, a ispuštanjem otpadnih voda sve se više povećava onečišćenost površinskih i podzemnih voda. Neodgovarajućim mjerama zaštite i ugrožavanjem kakvoće podzemnih voda s kojom se danas opskrbljuje Međimurje, moglo bi dovesti do neželjenih posljedica. Zato se nameće potreba što hitnijeg rješavanja kanalizacijske odvodnje, kako bi se uz buduće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda sanirala već danas prisutna nepovoljna okolišna situacija. Prekretnicu u planiranju i izgradnji budućih sustava odvodnje i pročišćavanja na cjelokupnom području Međimurske županije predstavljala je izrada Studije odvodnje Međimurja, koja je kao strateški dokument za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja na području Međimurske županije izrađena 2002. godine. Njenim usvajanjem od strane Skupštine Međimurske županije pokrenut je novi razvojni ciklus s intenzivnom pripremom i izgradnjom sustava odvodnje širom Međimurja. Moderni stil života podrazumijeva sve veću upotrebu energije u svrhu postizanja sve veće učinkovitosti i komfora, pa je upotreba energije svakim danom sve veća. Trenutno se većina energetskih potreba čovječanstva namiruje upotrebom vrlo štetnih fosilnih goriva, a u budućnosti će se ta goriva morati zamijeniti čišćim izvorima energije u obliku obnovljivih izvora energije ili nuklearne energije. Novi i obnovljivi izvori energije će u budućnosti vjerojatno postati primarni izvori energije.

Svaki prirodni ekosustav, čini se, doživio je značajne promjene pod čovjekovim utjecajem i njegovom aktivnosti. 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2071 Budući da gospodarski rast ne može stati, rješenje je u konceptu održivoga razvoja, razvoja koji podrazumjeva gospodarski rast i razvoj, društveni napredak te ekološku održivost. Održivost (prihvatljivost) često se koristi, ali rijetko definira. U tom kontekstu, prihvatljivo za okoliš znači smanjenje cjelokupnih opterećenja okoliša optimiranjem utroška resursa i stvaranja emisija. Ekonomska prihvatljivost znači da su sveukupni troškovi prihvatljivi za sve dijelove društva koje se opslužuju, tj. za kućanstva, gospodarstvo, institucije i upravu. Zato, svakom pojedincu, struci, svakoj gospodarskoj aktivnosti ili bilo kojoj drugoj aktivnosti, ishodišna točka mora biti globalni pogled na problematiku zaštite, očuvanja i dopustivog korištenja svih sastavnica okoliša. IZVORI PODATAKA: 1. Bognar, A. (2001.): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, Vol. 39, str. 7-29, Zagreb 2. Buzjak, N. (2011.): Georaznolikost i geobaština – pojam i značenje, 5. hrvatski geografski kongres, Knjiga sažetaka, 30, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb 3. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Informacijski sustav zaštite prirode, dostupan na http://www.dzzp.hr/ informacijski-sustav-zastite-prirode/baze-podataka-i-webkarte-170.html (posjećeno 11. rujna 2014.) 4. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb – Strane invazivne vrste, dostupno na http://www.dzzp.hr/vrste/ alohtone-i-invazivne-vrste/strane-invazivne-vrste-865.

html 5. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb – Prekogranični rezervat bosfera, dostupno na http://www.dzzp.hr/ novosti/k/prekogranicni-rezervat-biosfere-mura- %E2%80%93-drava-%E2%80%93-dunav-1138.html 6. Državni zavod za zaštitu prirode (2010.): Stručna podloga za prograšenje područja Mura-Drava u Republici Hrvatskoj regionalnim parkom, Zagreb 7. Elektroprojekt d.d. Zagreb – prezentacija Predinvesticijske studije sustava navodnjavanja Belica za stručne službe Međimurske županije u Maloj vijećnici Međimurske županije dana 27.05.2014.godine 8. Hajduković, I., Radić Lakoš, T. (2010.): Održiva poljoprivredna proizvodnja kao odgovor na degradaciju tla, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku (1846-6656) 4 (2010), 1-2, str. 113 – 123, Šibenik 9. Hrvatski geološki institut, Zavod za mineralne sirovine, Zagreb (2007.): Resursna osnova mineralnih sirovina na području Međimurske županije 10. Hrvatski geološki institut, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb (2009.): Resursna osnova pitke i geotermalne vode 11. Ivković, M., Barković, Đ., Baćani, S. (2010.): Komasacija zemljišta i ruralni razvoj, Geodetski list 2010, 4, str. 297 – 312, Zagreb 12. Jungić, D., Ćorić, R. (2013.): Teški metali u antropogenom tlu i procjednoj vodi u voćnjaku jabuka na području Donjeg Međimurja, Agronomski glasnik 4/2013, ISSN 0002-1954, str. 157 – 180, Zagreb 13. Kipson, M. (2012.): Fauna šišmiša (Chiroptera) na odabranim područjima regionalnog parka Mura-Drava, Izvještaj istraživanja, 63 str.

14. Kos, G., Milojević, D., Feleter, P. (2014.): Cestovna infrastruktura Međimurske županije s prijedlozima razvitka, Podravina, Vol. 13, Broj 25, str. 45-62, Koprivnica 15. Janev Hutinec, B., Jovanović, O., Šafarek, G., Janković, S. (2013.): Žaba, kača, kuščar – vodozemci i gmazovi u Međimurju, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Križovec 16. Janković, S. (2010.): Rasprostranjenost i populacijske značajke invazivne vrste raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852) i autohtone vrste raka Astacus astacus (Linné, 1758) na području Međimurja, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, diplomski rad 17. Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Čakovec - Međimurska županija u brojkama 2012., dostupno na http://www.udu-mz.hr/?task=group&gid=8&aid=319 18. Mihoković, N. (2011.): Ekološke i biogeografske karakteristike vretenaca (Insecta: Odonata) područja uz rijeku Muru, s osvrtom na ugroženost i mjere zaštite, Hrvatsko odonatološko društvo, Čakovec 19. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb - Upisnik zaštićenih područja, stanje na dan 26. ožujka 2013. godine 20. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb – Godišnje izvješće o radu inspekcije zaštite okoliša: http://www. mzoip.hr/doc/Inspekcija/Izvjesce_IZO_2013.pdf 21. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Internet portal zaštite prirode – Sektor inspekcije zaštite prirode http:// www.zastita-prirode.hr/Institucije/Sektor-inspekcijezastite-prirode 22. Mrakovčić, M., Mustafić, P., Ćaleta, M., Zanella, D., Buj, I., Marčić, Z. (2008.): Ihtiološka raznolikost rijeke Mure, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb 23. Nejašmić, I., Toskić, A. (2013.): Starenje stanovništva u Hrvatskoj – sadašnje stranje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, Vol 75, No 1, str. 89 - 110, Zagreb 24. Ozimec, R., Marković, D., Jeremić, J. (ur.) (2011.): Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb 25. Pejdo, A., Šiljković, Ž. (2007.): Mogućnosti navodnjavanja podzemnim vodama u Hravtskoj, Geoadria 12/2, str. 111 – 129, Zadar 26. Pintarić, N. (2012.): Obadi (Diptera: Tabanidae) prilog poznavanja biotske raznolikosti Regionalog parka Mura- Drava, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Osijek, diplomski rad 27. Podvezanec, M. (2009.): Prilog poznavanju flore Murščaka (okolica Čakovca), Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovnomatematički fakultet, Zagreb, diplomski rad 28. Šašić Kljajo, M. & I. Mihoci (2009.): Znanstvena analiza vrsta noćnih i danjih leptira s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore za potrebe izrade prijedloga potencijalnih NATURA 2000 područja, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, pp 29. Šašić Kljajo, M. (2012.): Ekologija i zaštita velikog livadnog plavca Phengaris telejus (Bergsträsser, 1779) i zagasitog livadnog plavca Phengaris nausithous (Bergsträsser, 1779) u Hrvatskoj (Lepidoptera, Lycaenidae), Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovnomatematički fakultet, Zagreb, doktorski rad Stranica 2072 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014.

30. Temunović, M., Turić, N. (2013): Kartiranje vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) na novim lokalitetima u kontinentalnoj Hrvatskoj u 2013. godini, Konačni izvještaj, Udruga BIOM, Zagreb, 25 str. 31. Vidaček, Ž., Bogunović, M., Bensa, A.: Aktualno stanje zaštite tla u Hrvatskoj, dostupno na: https://bib.irb.hr/ datoteka/167016.pinta.doc Dodatno korišteni podaci sa sljedećih Internet stranica: https://bib.irb.hr/ http://www.azo.hr/ http://www.dzzp.hr/ http://www.hep.hr/ http://www.medjimurska-zupanija.hr/ http://www.medjimurske-vode.hr/ http://www.medjimurska-priroda.info/ http://www.menea.hr/ http://www.mzoip.hr/ http://www.nn.hr/ http://www.redea.hr/ http://www.szz.hr/ http://www.udu-mz.hr/ http://www.voda.hr/ http://www.zuc-ck.hr/ http://www.zavod.hr/ OPĆINA DOMAŠINEC AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA