GLASNIK

Arhiva › 2013. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Orehovica · 31. listopada 2013. · KLASA 021-03-01/13-13 · URBROJ 2109-23-03/13-13

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja gospodarsko-poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2346

Članak 38.

Članak 38.
(1) Širina kolnika cesta predviđa se od 6 do 7,5 m.
Članak 39.
(1) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba pješačke i pješačko – biciklističke staze, prema grafičkom prikazu.
(2) Minimalna širina pojedine pješačko – biciklističke staze određuje se sa 2,5 m, a preporučena širina je 3 m.
(3) Minimalna širina pješačke staze predviđena je s 1,2 m.
Članak 40.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 – „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“ dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Sve kolne i pješačke površine, a posebno križanja prometnica potrebno je primjereno osvijetliti javnom rasvjetom. 5.1.2 Promet u mirovanju
Članak 42.
(1) Za potrebe pojedinačnih namjena parkirališne površine potrebno je osigurati unutar vlastitih građevnih čestica.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta i parametra koji određuje broj potrebnih parkirališnih ili garažnih mjesta po jedinici projektirane (neto) površine ili broja osoba, prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI 20 1.000 m2 korisnog PROSTORI prostora 3 TRGOVINA I 40 1.000 m2 korisnog USLUGE prostora 4 UGOSTITELJSTVO 10 1.000 m2 korisnog prostora 5 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE
(3) Dodatno u odnosu na vrijednosti dobivene prema stavku 2. ovog članka, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, za trgovačke sadržaje (neto) površine 2.000 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000 m2 obračunava se koeficijent 20, a na neto površinu iznad 5.000 m2 obračunava se koeficijent 5.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Parkirališne površine potrebno je projektirati sukladno odredbama iz poglavlja 8.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama, ove Odluke. 5.2.UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 44.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje gospodarske zone.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(4) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda.
(5) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, ali i linijsku infrastrukturu (cjevovode i kable) potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 5.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 45.

Članak 45.
(1) Postojeće i planirane trase mreža plinoopskrbe, voodopskrbe, i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 5.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 46.
(1) Magistralni vodoopskrbni vodovi su izveden u trasi južne obilaznice Čakovca i u trasi Zagrebačke ulice u Čakovcu, te su na njih vezani opskrbni cjevovodi.
(2) Razvodna vodovodna mreža izvedena je u trasi planiranog koridora ulice UK3, te se na nju predviđa mogućnost spoja čestica sa kojih postoji ili se planira pristup s navedene ulice.
(3) Razvodnu mrežu za ostatak područja predviđa se locirati unutar koridora UK1 i UK2, te unutar infrastrukturnog koridora /oznaka IK/., te sa spojem na postojeći vod opskrbnog vodovoda lociranog unutar Ulice dr. Tome Bratkovića, a koji je spojen na vod u Zagrebačkoj ulici. 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2347

Članak 47.

Članak 47.
(1) Daljnji razvod mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
Članak 48.
(1) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 8.4 Zaštita od požara, ove Odluke.
Članak 49.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Izuzetno je priključenje moguće izvršiti i na magistralni vod vodovoda, prije izvedbe opskrbnog cjevovoda za potrebe gospodarske zone.
(3) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije.

Članak 50.

Članak 50.
(1) U posebnim slučajevima, kada se radi tehnološkog postupka ili potrebe zaštite od požara utvrdi potreba za zahvatom tehnološke vode iz podzemlja, navedeni zahvat moguće je predvidjeti u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih voda i prema posebnim propisima za koncesije. 5.2.1.2 Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda
Članak 51.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, u ovom slučaju mješoviti sustav odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/08) unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Glavni kolektor sustava odvodnje, na koji se predviđa spajanje sustava odvodnje predmetne gospodarsko – poslovne zone izveden je južnom stranom koridora državne ceste, s vezom prema području sjeverno od državne ceste.
(2) Mreža javne odvodnje je izvedena za istočni dio područja obuhvata, a spajanje zapadnog dijela promatranog područja predviđeno je izvedbom cjevovoda mješovite kanalizacije prema kartografskom prikazu, u uličnim koridorima UK1, UK2 i površinom infrastrukturnog koridora /oznaka IK/, te spojem navedenog cjevovoda na izvedeni cjevovod mješovite kanalizacije lociran unutar uličnog koridora UK3.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Za parkirališta čiji je broj parkirališnih mjesta veći od 10 po čestici, obavezna je izvedba kontroliranog skupljanja oborinskih voda, na način da se iz njih izdvajaju čestice ulja i masti, prije ispuštanja voda u javnu mrežu odvodnje.
Članak 54.
(1) Priključke građevina na mrežu javne odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Tehnološke mogu se upuštati u izvedeni sustav mješovite odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja sukladno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za upuštanje u sustav javne odvodnje.
(2) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš. 5.2.1.3 Plinoopskrba
Članak 56.
(1) Vod srednjetlačnog plinovoda izveden je južno od koridora državne ceste, u koridoru Zapadne ulice u Čakovcu i u koridoru planirane UK3.
(2) Opskrba promatrane zone plinom predviđena je izvedbom plinske mreže srednjeg tlaka, koridorima UK1, UK2 i IK, a koja se bi trebala vezati na srednjetlačni plinski cjevovod u koridoru UK3.
(3) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika zone mogu se locirati na vlastitim česticama ili u sklopu čestica gospodarske namjene.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: minimalni razmaci križanje /m/ paralelno vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu 0,20 0,60 i kanalizaciji Stranica 2348 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 58.

Članak 58.
(1) Ukoliko se plinska redukcijska stanica, postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, obavezno se treba: - odmaknuti od linije regulacije najmanje 5 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1 m, - ograditi čeličnom ogradom visine 2 m, - na čestici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje plinske stanice.
(2) Ukoliko se plinska redukcijska stanica predviđa unutar pojedine čestice potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: vrsta gradnje minimalni razmak plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova 5,00 i nadzemnih niskonaponskih vodova i trafostanica od stambenih prostora, drugih 6,00 javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo

Članak 59.

Članak 59.
(1) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, unutar ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.2.1.4 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 60.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, unutar za tu svrhu formiranih zasebnih čestica uz ulične koridore ili unutar građevnih čestica gospodarske namjene, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.2.1.5 Energija iz obnovljivih izvora

Članak 61.

Članak 61.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke energije (električne ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Proizvodnju električne i toplinske energije, korištenjem sunčevih prijemnika moguće je predvidjeti kao prateću funkciju na čestici, pri čemu se sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu locirati: - na krovu građevina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično, - neposredno na tlu unutar površine građevne čestice, uz poštivanje udaljenosti utvrđenih za gradnju od linije regulacije i ostalih međa čestice.
(4) Unutar područja obuhvata plana nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje.

Članak 61.

(5) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima zone ne mogu se locirati unutar područja plana.
(6) Kogeneracijska postrojenja u obuhvatu plana moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP.
(7) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 5.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 62.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica, moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama trafostanica, sukladno posebnim uvjetima distributera, bez da su čestice za njih posebno označene u grafičkom prilogu plana.
(2) Za međusobno povezivanje budućih trafostanica, koje će se graditi sukladno stavku 1. ovog članka, sa trafostanicama u neposrednoj blizini, potrebno je rezervirati prostor za polaganje srednjenaponskih vodova u okviru čestica drugih namjena, uz uvjet osiguranja tehničke zaštite vodova, te osiguranje služnosti prolaza za njihovu izvedbu i održavanje.
(3) Ukoliko se trafostanica postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, obavezno se treba: 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2349 - odmaknuti od linije regulacije najmanje 5 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1 m, - na čestici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje stanice.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se izvesti jednostrano unutar uličnih koridora, kao podzemna.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na niskonaponsku mrežu ili odgovarajuću transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, na način da ne smetaju prometu, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
Članak 66.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKIH MREŽA 5.3.1 Nepokretne telekomunikacijske mreže

Članak 67.

Članak 67.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 68.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN br. 155/09).
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju lociranju na javnoj površini u uličnom koridoru, ne smiju onemogućiti lociranje i prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture, koja je planom predviđena unutar uličnog koridora.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 5.3.2 Pokretne telekomunikacijske mreže

Članak 70.

Članak 70.
(1) Unutar područja obuhvata nalazi se jedan antenski samostojeći stup u funkciji instalacije mobilnih telekomunikacija.
(2) Bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar područja gospodarske zone: - na postojeći samostojeći antenski stup, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima. 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 71.
(1) Javne zelene površine čine zaštitni zeleni pojas predviđen južno od uličnog koridora UK3 i zeleni pojas u sastavu uličnih koridora.
(2) Javne zelene površine u sastavu uličnih koridora određene su karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(3) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(4) Sadnja zelenila treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 72.

Članak 72.
(1) Područje gospodarske zone ne zadire u područja nacionalne ekološke mreže, niti zaštićenih prirodnih vrijednosti. 7.2.MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 73.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze Stranica 2350 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 74.

Članak 74.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Čestice posebno namijenjene za djelatnost privremenog skupljanja i selektiranja neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine ne mogu se locirati unutar područja obuhvata UPU. 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1.ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA

Članak 75.

Članak 75.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.2.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Oborinske vode s cijelog područja obuhvata plana mogu se u sustav javne odvodnje ispuštati samo preko slivnika s taložnicom, a oborinske vode s parkirališta s brojem mjesta većim od 10, kao i s manipulativnih površina na kojima se ulja i masti mogu pojaviti, dodatno i preko separatora ulja i masti.
(3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. 9.2.ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 76.

Članak 76.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka (NN br. 130/11) i Pravilniku o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13). 9.3.ZAŠTITA OD BUKE
Članak 77.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću.
(3) Utjecaj buke u građevinama na području gospodarske zone, koje se koriste za stambene namjene, treba ograničiti primjenom adekvatnih građevinskih materijala, na način da ukupna razina buke u prostorima navedene namjene ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 9.4.ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 78.

Članak 78.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Udaljenost između dviju samostojećih građevina na istoj građevnoj čestici treba dimenzionirati na najmanje ½ visine više građevine.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(5) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).

Članak 79.

Članak 79.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 80.

Članak 80.
(1) Za gospodarske građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2351 posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine. 9.5.PROVEDBA POSTUPKA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 81.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 64/08 i 67/09). 9.6.SVJETLOSNO ONEČIŠĆENJE

Članak 82.

Članak 82.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar područja obuhvata plana trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.7.OSIGURANJE BITNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINE
Članak 83.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 9.8.OSTALI UVJETI SPREČAVANJA NEGATIVNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 84.

Članak 84.
(1) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 85.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije predviđena potreba izrade detaljnih planova uređenja.
(2) Sukladno posebnim uvjetima distributera i pružatelja komunalnih usluga, korisnike komunalnih usluga, locirane unutar zone, moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu u blizini područja obuhvata ovog Urbanističkog plana uređenja, dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni vodovi, unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Ovaj Urbanistički plan uređenja ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 87.
(1) Unutar područja obuhvata nema bespravno izgrađenih građevina.
Članak 88.
(1) Drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Urbanističkom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. III. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Ostali akti u ovom izdanju (80)