Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan

57. Na temelju članka 100., stavka 6. i članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) suglasnosti Župana Međimurske županije (Klasa: 350-02/12-02/8, Ur.broj: 2109/1-01-12-02, od 10. listopada 2012.), članka 18. Statuta Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 9/09) i Odluke o izradi II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 8/11 i 5/12), Općinsko vijeće Općine Goričan na svojoj 7. sjednici održanoj 12.10. 2012. godine donosi: OdLUKU o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan I. OPĆE OdrEdBE godine, donijeti konačnu odluku o odabiru najboljih volontera. Odabrani kandidati će o konačnoj odluci biti pismeno obaviješteni, a ista će biti objavljena na web stranicama Međimurske županije.

Članak 9.

Članak 9. Povjerenstvo će donijeti odluku sukladno sljedećim kriterijima: 4. Korist za organizatora volontiranja i korisnika volontiranja od volonterskih aktivnosti kandidata/inje; 5. Korist za širu zajednicu od volonterskih aktivnosti kandidata/inje; 6. Broj sati volontiranja u 2012. godini i ukupni volonterski staž kandidata/inje; 7. Stečena znanja i vještine volontiranjem; 8. Samoinicijativnost i posvećenost pri obavljanju volonterskih aktivnosti.
Članak 10. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 061-01/12-02/2 URBROJ: 109/1-01-12-01 Čakovec, 16. listopada 2012. ŽUPAN Ivan Perhoč, v. r. GOrIČaN

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan, u daljnjem tekstu Odluka.
Članak 2. 1) Elaborat II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Elaborat II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan, u daljnjem tekstu Izmjene i dopune PPUO, sadrži: - Osnovni dio plana, s poglavljima I. Opći prilozi, II. Tekstualni dio i III. Grafički dio - Obavezni prilozi plana. 3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču. 4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan s izmjenama i dopunama odredbi za provođenje plana. 5) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu: 19. listopada 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 Stranica 1445 Površine obuhvaćene izmjenama i dopunama PPUO – prikazane na MJ = 0.1. kartografskom prikazu„Korištenje i 1:25.000 namjena površina“ iz I. izmjene i dopune PPUO Goričan iz 2006. godine - MJ = 1. Korištenje i namjena površina 1:25.000 MJ = 2. Infrastrukturni sustavi 1:25.000 MJ = 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1:25.000 MJ = 4.1. Građevinsko područje naselja Goričan 1:5.000 Izdvojena građevinska područja MJ = 4.2. „Poslovne zone uz stari granični prijelaz“ 1:5.000 i rekreacijska zona „Komparski kut“ 6) Svi dosadašnji kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Općine Goričan prestaju važiti i zamjenjuju se kartografskim prikazima iz stavka 5. ovog članka.

Članak 2.

7) Obavezni prilozi plana sadrže: I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Ciljevi izmjene i dopune PPUO 3. Plan prostornog uređenja Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – II. planerska rješenja Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo III. potrebno poštivati u njegovoj izradi Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. IV. Zakona, izvješćima o prethodnoj i javnoj raspravi i sažetkom ID PPUO za javnost 8) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). II. IZMjENE I dOPUNE OdrEdBI Za PrOVOĐENjE

Članak 3.

Članak 3. 1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 6/05 i 4/06), tekst članka 10. mijenja se i glasi: „1) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz prostornih dokumenata širih područja, a nalaze se ili su planirani na prostoru Općine: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu - postojeća autocesta A4 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) - postojeća državna cesta D3 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Prelog – Donja Dubrava - Đelekovec – Drnje (D41) - postojeći stalni međunarodni cestovni granični prijelaz 1. kategorije Goričan - Letenye, - postojeća pruga od značaja za međunarodni promet M501 (MG3) (Središće) državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica (Murakeresztur) - postojeći 2 x 400 kV dalekovod Žerjavinec – Mađarska - postojeći zaštitni nasip od poplava ma Muri - postojeći magistralni naftovod – JANAF – odvojak NT Virje – NT Lendava, za koji se u dijelu trase uz naselje Goričan planira izmještanje - planirani otpremni plinovod od čvora „Međimurje“ do CPS Molve - planirani optički vod u koridoru JANAF-a - planirani međunarodni cjevovod za transport naftnih derivata u koridoru JANAF-a - planirani mogući čvor Goričan sa spojem na turističko odredište „Goričan“, rekonstrukcija spoja na autocestu koja omogućava ulaz na autocestu i izlaz s autoceste u svim smjerovima – na dionici A4 između postojećeg čvora Goričan i graničnog prijelaza Goričan.

Članak 3.

Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima: - ŽC 2026 Čvor Goričan (D3) – Goričan – D. Kraljevec – Prelog (D20) - ŽC 2034 D3 – D. Kraljevec (ŽC 2026) / rubno - ŽC 2255 D. Kraljevec (ŽC 2026) – Draškovec (D 20) / rubno - LC 20032 od Hodošan (D3) – Goričan – ŽC 2255 - LC 20066 od Goričan (LC 20032) – Kotoriba (LC 20045) - planirana moguća građevina - željeznička postaja Goričan, - postojeći nasip za obranu od poplava na – Trnavi - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme. 3) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br. 1. „Korištenje i namjena površina“ i br. 2. „Infrastrukturni sustavi“, u mjerilu 1:25 000.“

Članak 4.

Članak 4. 1) U članku 11., stavak 2. mijenja se i glasi: „2) Na dionici čvor Goričan – GP Goričan, na autocesti A4: Zagreb – Goričan, potrebno je uspostaviti čvor, sukladan tehničkim mogućnostima između postojećeg čvora Goričan i graničnog prijelaza Goričan, a mikrolokacija i oblik novo planiranog čvora će se odrediti kroz izradu projekta i pripadajućih studija - prometa i utjecaja na okoliš.“ 2) U članku 11., stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Za osiguranje mogućnosti izvedbe drugog kolosijeka na pruzi od značaja za međunarodni promet M501 (Središće) državna granica – Čakovec – Kotoriba – Stranica 1446 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. listopada 2012. državna granica (Murakeresztur), određuje se koridor širine 50,0 m.“ 3) U članku 11., stavak 6. mijenja se i glasi: „6) Planirana trasa otpremnog plinovoda od čvora „Međimurje“ do CPS Molve, trasa optičkog voda i trasa cjevovoda za međunarodni transport naftnih derivata, predviđaju se locirati uz vod jadranskog naftovoda, tj. unutar zaštitnog koridora JANAF-a, pri čemu se, za dionicu gdje JANAF prolazi građevinskim područjem naselja Goričan, predviđa izmicanje dijela trase izvan granica građevinskog područja naselja.“

Članak 5.

Članak 5. 1) U članku 14., u stavku 3., tekst „30,0 m“ zamjenjuje se tekstom „15,0 m“.
Članak 6. 1) U članku 19., stavku 2., iza alineje 9. dodaju se dvije nove alineje 10. i 11., koje glase: - sušare žitarica kapaciteta do 1000 kg/h, - silosi visine (vijenca) do 15,0 m, 2) U članku 19., stavku 2., dosadašnje alineje 10. i 11. postaju alineje 12. i 13.
Članak 7. 1) U članku 28., u stavku 2., iza teksta „(sortirnice, pakirnice, vinarije“ dodaje se zarez i tekst „skladištenja žitarica u silosu i sušenje žitarica“. 2) U članku 28., u stavku 3., tekst „za 50% većoj od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće građ. <= 1,5 x bruto pov. osnovne građ.), ali ne više od“ zamjenjuje se tekstom „do“. 3) U članku 28., u stavku 3., alineja 4. mijenja se i glasi: - na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, mogu se kao prateće dodatno graditi i građevine za uzgoj životinja u kapacitetu prema članku 84., uz uvjet da ukupna izgrađenost građevne čestice ne prelazi 40% njene površine.

Članak 8.

Članak 8. 1) U članku 34., u stavku 1. tekst „predviđeno“ zamjenjuje se tekstom „moguće predvidjeti“.
Članak 9. 1) U članku 43. stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Građevna čestica na području povijesne ruralne matrice uređuje se na način koji podržava tradicijsku strukturu čestice funkcionalnom podjelom čestice na prednji (stambeni) i stražnji gospodarski (poljoprivredni) dio i podvrtnicu, odnosno: - pojas izgradnje osnovne građevine, koji definira prostor čestice bez negativnih utjecaja poljoprivrednih ili drugih gospodarskih sadržaja s mogućim negativnim učinkom na stanovanje, određuje se sa 25,0 m od linije regulacije, - pojas pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, koji definira prostor čestice s mogućim negativnim učinkom u smislu povećanja buke ili zagađenja zraka, odnosno povećanja neugodnih mirisa, određen je 12,0 m od završetka pojasa izgradnje osnovne građevine, - pojas podvrtnice čini poljoprivredno - gospodarski dio čestice, načelno 100,0 i više metara udaljen od linije regulacije, koji se može formirati kao zasebna katastarska i vlasnička površina, a koji bez obzira što se nalazi unutar građevinskog područja naselja, prvenstveno služi poljoprivrednoj obradi te se na njoj mogu postavljati plastenici, staklenici, pomoćne poljoprivredne građevine ili graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje (za komercijalni uzgoj životinja i silažu stočne hrane), prema uvjetima za lociranje takvih građevina, - visina vijenca građevina unutar pojasa gradnje osnovne građevine može maksimalno iznositi 7,0 m, - visina vijenca pratećih građevina u dubini čestice može maksimalno iznositi 4,80 m, a izuzetno, ukoliko se prateća građevina dograđuje na osnovnu, radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema osnovnoj građevini.“ 2) U članku 43. stavak 4. mijenja se i glasi:

Članak 9.

„4) Organizacijom građevina na čestici, sukladno uvjetima za gradnju unutar stambene zone iz članka 28. odredbi: - stambene, stambeno - poslovne i poslovne građevine, ovisno o tome da li su u unutrašnjoj organizaciji čestice koncipirane kao osnovne ili kao prateće, lociraju se unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, djelomično unutar tog pojasa, ili dublje u unutrašnjost čestice, pri čemu je osnovnu građevinu potrebno locirati na građevinskoj liniji ulice, - gradnja stambenih i/ili poslovnih sadržaja u pojasu gradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja ne ograničava gradnju građevina koje mogu imati negativan utjecaj na stanovanje ili boravak, na susjednim građevnim česticama, - pomoćne građevine bez izvora zagađenja lociraju se u nastavku osnovne ili pomoćne građevine u dubinu čestice, osim što tenis igralište, koje se gradi kao dio uređenja okućnice, treba od susjedne stambene građevine dodatno biti udaljeno najmanje 12,0 m, - gospodarske građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnostilocirajuseupojasupomoćnihpoljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od najbliže stambene građevine, - silos visine do 15,0 m se može locirati u stražnjem dijelu čestice, odnosno najmanje 37,0 m udaljeno od linije regulacije ulice.“ 3) U članku 43., u stavku 8., tekst „površine do 20,0 m2“ zamjenjuje se tekstom „površine do 40,0 m2“. 4) U članku 43., iza stavka 8. dodaju se dva nova stavka 9. i 10., koja glase: „9) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, poljoprivredne i druge pomoćne građevine, građene od drveta, koje su se tradicijski iz funkcionalnih razloga smještavale na suprotnu stranu čestice, u odnosu na osnovnu građevinu, a prvenstveno se to odnosi na kukuružnjake, žitnice, pčelinjake, bunare, poljske zahode i slično, mogu se iz istih razloga ili radi oblikovnih razloga kod rekonstrukcije građevinskog sklopa seoskog gospodarstva, locirati na suprotnoj strani čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pod uvjetom da ne ometaju kolni prilaz, širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice.

Članak 9.

19. listopada 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 Stranica 1447 10) Ukoliko se pomoćna građevina dograđuje na osnovnu ili pomoćnu ili integrira kao dio građevnog kompleksa, visina vijenca gradnje za pomoćnu namjenu može biti viša od ovim člankom predviđenih 3,0 m, odnosno 4,80 m, a radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema visini vijenca građevnog kompleksa.“
Članak 10. 1) Tekst članka 44. mijenja se i glasi: „1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture, pri čemu se građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, koje služe za spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu graditi i unutar pojasa podvrtnice, ukoliko su prednji dijelovi čestice već izgrađeni, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice, - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, pri čemu se kapacitet i vrsta uzgajanih životinja, određuje prema članku 84.

Članak 10.

2) Transformacija ruralne matrice drugačijom pozicijom građevina i/ili drugačijom organizacijom čestice u odnosu na pojaseve izgradnje i međusobne odnose građevina određene člankom 49. odredbi za provođenje, moguća je, ukoliko se radi o netipičnim postojećim građevnim česticama ili o interpolaciji nove građevne čestice unutar postojećeg dijela naselja ruralne matrice, na kojima tradicijsku organizaciju čestice nije moguće postići i to samo u funkciji gradnje građevina bez sadržaja koji bi mogli imati negativan utjecaj na stanovanje ili okoliš, pri čemu je projektnim rješenjem oblikovanje građevina potrebno uskladiti s okolnom građevnom strukturom.“

Članak 11.

Članak 11. 1) U članku 47., u stavku 1., u alineji 1. tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.
Članak 12. 2) U članku 48., u stavku 1., u alineji 5. tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.
Članak 13. 3) U članku 50., u stavku 1., tabela se zamjenjuje novom tabelom: način najmanja najmanja najmanja dozvoljeni izgradnje širina dubina površina koeficijent osnovne građevne građevne građevne izgrađenosti građevine čestice čestice čestice / /kig/ /m/ /m/ m2/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 400,0 0,4 katne 18,0 30,0 540,0 0,4 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 300,0 0,4 katne 14,0 35,0 420,0 0,4 izuzetno prema čl. 49. st. 2. i čl.58. - ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 200,0 0,5 katne 6,0 25,0 150,0 0,5

Članak 14.

Članak 14. 1) U članku 55. stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Visina (vijenca) građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.“
Članak 15. 1) U članku 56., u stavku 1., tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.
Članak 16. 1) U članku 61., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - ½ visine više građevine za građevine kojima je visina veća od 7,0 m.“

Članak 17.

Članak 17. 1) U članku 65., u stavku 3., tekst „60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine“ zamjenjuje se tekstom „120,0 cm“. 2) U članku 65., u stavku 4., tekst „60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine“ zamjenjuje se tekstom „120,0 cm“.
Članak 18. 1) U članku 67., u stavku 2., alineja 3. mijenja se i glasi: - kod ostalih cesta i poljskih putova 4,0 m. Stranica 1448 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. listopada 2012.
Članak 19. 1) U članku 70., u stavku 3., tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.

Članak 20.

Članak 20. 1) U članku 72., stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja, može se predvidjeti pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje i to radi gradnje građevina za uzgoj životinja, sukladno odredbama članka 84.“
Članak 21. 1) U članku 78., u stavku 1., alineja 2. mijenja se i glasi: - gospodarska zona na istoku Goričana, koja obuhvaća površine gospodarske namjene uz postojeću tvrtku „Dohomont“ 2) U članku 78., u stavku 3., u alineji 3. tekst „rezervira se za jednu ili više čestica“ zamjenjuje se tekstom „moguće je urediti“. 3) U članku 78., u stavku 3., alineja 11. mijenja se i glasi: - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, osim za čestice površine veće od 1,0 ha i za izgrađene čestice sa zatečenom kompleksnom građevnom strukturom, za koje koeficijent izgrađenosti čestice /kig/ može biti do 0,6.

Članak 22.

Članak 22. 1) U članku 79., u stavku 2., iza teksta „sortirnice, pakirnice, vinarije“ dodaje se zarez i tekst „silosi i sušare žitarica“. 2) U članku 79. stavak 4. mijenja se i glasi: „4) Visina i oblikovanje građevina ovisi i o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno određuje se prema poglavlju 2.2.3.“
Članak 23. 1) Tekst članka 82. mijenja se i glasi: „Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona, kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje slijedećih uvjeta: - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - posebni uvjet za lociranje silosa je da mu visina ne prelazi 15,0 m, te da ga se locira najmanje 37,0 m udaljeno od linije regulacije ulice, - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.“

Članak 24.

Članak 24. 1) U članku 83., u stavku 1, u alineji 1. briše se tekst „50% veća od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće građ. <= 1,5 x bruto pov. osnovne građ.), ali ne može biti veća od“.
Članak 25. 1) U članku 86., stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Ukoliko se pomoćna poljoprivredna građevina bez izvora zagađenja (spremište proizvoda i/ili strojeva) dograđuje na osnovnu građevinu, visina vijenca dogradnje može biti viša od ovim člankom predviđenih 3,0 m, odnosno 4,80 m, ukoliko je dogradnja oblikovno usklađena s visinom vijenca osnovne građevine i ukoliko ukupna dužina kompleksne građevine nije veća od 45,0 m.“

Članak 26.

Članak 26. 1) U članku 89., stavak 4. mijenja se i glasi: „4) Unutar zone se mogu dodatno: - graditi kompleksi solarnih elektrana, - uređivati pojedinačne čestice zaštitnog zelenila, - locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone, na vlastitim česticama.“ 2) U članku 89., stavak 5. mijenja se i glasi: „5) Zonu je moguće integrirati u prostor tematskog parka koji će osim nje obuhvaćati i rekreacijsko – turistički prostor uz autocestu, te šumske površine, uz uvjet da se uvjeti gradnje unutar tematskog parka poklapaju s uvjetima uređenja pojedinih zona.“

Članak 27.

Članak 27. 1) U članku 91., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Gospodarska, poljoprivredna zona za uzgoj životinja / oznaka PG/ određuje se kao građevinsko područje koje se izdvaja iz poljoprivrednih površina u vlasništvu države u svrhu uređenja prostora za: - intenzivni uzgoj životinja, - komunalne djelatnosti skupljanja i primarne obrade biljnog otpada, - pogona za proizvodnju bioplina iz biljnog otpada, gnoja, gnojovke i otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje voda naselja, - komunalnih djelatnosti privremenog skupljanja životinjskih ostataka, kao prateće djelatnosti uz djelatnost uzgoja životinja.“ 2) U članku 91., u stavku 6., u alineji 8., briše se tekst „ali ne viši od 10,0 m“.

Članak 28.

Članak 28. 1) U članku 94., u stavku 5., alineja 1. mijenja se i glasi: - ne dozvoljavaju se bilo kakvi zahvati, uključujući postavu ograda s fiksnim temeljima, na području vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno na udaljenosti 15,0 m od osi potoka, te unutar površine koja je od nožice nasipa udaljena manje od 6,0 m,
Članak 29. 1) U članku 95., u stavku 8., u alineji 4., tekst „7,0 m“ zamjenjuje se tekstom „15,0 m“.
Članak 30. 1) U članku 105., u stavku 1., briše se alineja 3. 19. listopada 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 Stranica 1449

Članak 31.

Članak 31. 1) U članku 114., u stavku 3., u alineji 1., tekst „6,60 m“ zamjenjuje se s tekstom „7,0 m“. 2) U članku 141., u stavku 3., u alineji 3., briše se tekst: „50% veća od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće građ. <= 1,5 x bruto pov. osnovne građ.), ali ne može biti veća od“.
Članak 32. 1) U članku 122., iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3., koji glasi: „3) Ukoliko se šumsko područje uz stari granični prijelaz uređuje u funkciji tematskog parka, u ovom području parka mogu se uređivati sadržaji koji neće uključivati gradnju, odnosno uređenje prostora je potrebno uskladiti sa stavcima 1. i 2. ovog članka.“

Članak 33.

Članak 33. 1) U članku 123., u stavku 2., alineja 2. mijenja se i glasi: - energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije, plina i nafte, te proizvodnju energije temeljeno na obnovljivim izvorima i kogeneraciji,
Članak 34. 1) Tekst članka 126. mijenja se i glasi: „1) Trase kategoriziranih javnih cesta prikazane su u kartografskom prikazu br, 1. „Korištenje i namjena površina“. 2) Sukladno PP Međimurske županije u kartografskom prikazu br, 1. „Korištenje i namjena površina“ utvrđena je trasa planirane lokalne ceste koja paralelno s Murskim nasipom spaja LC 20066 i ŽC 2026. 3) Za sve kategorizirane ceste utvrđuje se zaštitni pojas ceste, čija širina se određuje prema Zakonu o cestama (NN 84/11), ovisno o vrsti ceste, kao i ograničenja, odnosno obveze koji se sukladno navedenom zakonu odnose na zaštitni pojas ceste.“

Članak 35.

Članak 35. 1) U članku 127., iza stavka 2., dodaju se dva nova stavka 3. i 4. koji glase: „3) Pri planiranju novih prometnica u blizini autoceste, potrebno je predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivanja, kako bi se noću neutralizirao negativan utjecaj vozila na odvijanje prometa na autocesti. 4) Zaštitna ograda autoceste ne smije se koristiti kao ograda budućeg zahvata u prostoru, već ograda zahvata treba biti na zemljištu zahvata, najmanje 3,0 m udaljena od zaštitne žičane ograde autoceste.“

Članak 36.

Članak 36. 1) U članku 137., u stavku 1. tekst „magistralne željezničke pruge Čakovec-Kotoriba“ zamjenjuje se tekstom „pruge od značaja za međunarodni promet M501“. 2) U članku 137., u stavku 2. tekst „magistralne“ se briše.
Članak 37. 1) Tekst članka 139. mijenja se i glasi: „1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, kao podzemnu kanalizaciju, lociranu u pravilu unutar javnih površina, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 2) Obzirom na razvoj novih usluga, na vlastitim građevnim česticama i unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme isključivo na vlastitoj čestici minimalne površine 6,0 x 6,0 m i na način da ne narušava urbanu strukturu naselja, - gradnju manje građevine za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0 m x 1,0 m. 3) Samostojeće stupove s antenskim uređajima poželjno je locirati izvan naselja unutar zona elektroničkih pokretnih komunikacija, sukladno Prostornom planu Međimurske županije i na primjerenim udaljenostima od groblja, sakralnih građevina i drugih područja od kulturnog značaja, a na njih je, ovisno o tehničkim mogućnostima, potrebno omogućiti postavljanje uređaja više operatera. 4) Antenski uređaji, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, mogu se unutar naselja locirati na samostojeće stupove isključivo u gospodarskim zonama, a u drugim funkcionalnim zonama u naselju samo na višim građevinama (minimalno P+2), izuzev sakralnih građevina, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m.

Članak 37.

5) Radi zaštite vizura u odnosu na sklad urbane ili ruralne cjeline, u postupcima odobravanja postave samostojećih stupova s antenskim uređajima, potrebno je zatražiti pozitivno mišljenje na izbor lokacije od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu.“
Članak 38. 1) Iza članka 143. dodaje se novi članak 143a. koji glasi: „Članak 143a. 1) U sklopu „Projekta Međimurje“ predviđena je trasa otpremnog plinovoda za spoj „čvora Međimurje“ i CPS Molve, a koji je predviđen u trasi jadranskog naftovoda, s odstupanjem u zoni naselja Goričan. 2) Zona opasnosti za plinovod određena je s 30,0 m obostrano od osi, a zaštitna zona 200,0 m obostrano od osi cjevovoda.“

Članak 39.

Članak 39. 1) U članku 144., stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Zona opasnosti naftovoda određuje se s 20,0 m obostrano od osi cjevovoda za postojeći cjevovod lociran unutar građevinskog područja naselja Goričan, a s 30,0 m za zonu postojeći i planirani cjevovod u području izvan naselja.“ 2) U članku 144., iza stavka 3. dodaju se dva nova članka 4. i 5., koji glase: „4) Zaštitna zona naftovoda određuje se sa 100,0 m obostrano od osi cjevovoda. Stranica 1450 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. listopada 2012. 5) Unutar pojasa od 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda ne smiju se saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m. 6) Unutar koridora jadranskog naftovoda rezervira se prostor za prolaz optičkog kabla i cjevovoda za međunarodni transport naftnih derivata.“

Članak 40.

Članak 40. 1) Iza članka 144. dodaje se podnaslov „5.2.3. Energija iz nekonvencionalnih obnovljivih izvora“ i novi članci 144a., 144b. i 144c., koji glase:
Članak 144a. 1) Osim mogućnosti priključenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe električnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba građevina, poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. 2) Korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora moguće je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. 3) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske): - postrojenja za proizvodnju toplinske energije za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje, - postrojenja za proizvodnju električne energije temeljena na obnovljivim izvorima sunca, biomase, bioplina i tekućih biogoriva, - kogeneracijska postrojenja, koja nisu priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu ili funkcioniraju u sklopu jednog od prethodno navedenih sustava za autonomnu proizvodnju energije. - energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište:

Članak 144a.

4) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN br. 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
Članak 144b. 1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač. 3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih, turističkih) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja rekreacijskih zona (zone rekreacijskih ribnjaka i slično) i unutar poljoprivredno – gospodarske zone može se predvidjeti lociranje sustava za: - pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine, - proizvodnju električne energije temeljeno na fotonaponskim panelima lociranim isključivo na krovu ili drugi integrirani element zgrade, u funkciji izvora energije za vlastitu opskrbu električnom energijom i/ili kao prateću funkciju na čestici.

Članak 144b.

- proizvodnju bioplina kao sirovine u funkciji proizvodnje električne i/ili toplinske energije, a kao dio cjelovitog sustava poljoprivredne proizvodnje i zbrinjavanja otpada u sklopu kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja. 4) Uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije. 5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka, - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira, - kogeneracijska postrojenja u stambenim zonama, zonama centralnih i javnih sadržaja i sportskim zonama moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP, - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika topline i fotonaponskih panela veća od površine krova građevina, u što se ne uračunavaju solarni, odnosno fotonaponski paneli integrirani u pročelja.