Odluka o usvajanju Zelenog plana Općine Orehovica

5. na temelju članka 16. Statuta Općine Orehovica (Službeni glasnik Međimurske županije 11/09 i 10/10), Općinsko vijeće Općine Orehovica na 18. sjednici održanoj 20.03.2012. donjelo je OdLUKU o usvajanju Zelenog plana Općine Orehovica
Članak 1. Prihvaća se Zeleni plan Općine Orehovica.
Članak 2. Zeleni plan Općine Orehovica prilog je ovoj Odluci i njezin je sastavni dio.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u Službenom glasniku Međimurske županije. OPĆInSKO VIJEĆE OPĆInE OREHOVICA KLASA: 021-05/12-01/1 URBROJ: 2109/22-12-01-10 Orehovica, 20. ožujka 2012. PREDSJEDnIK Općinskog vijeća Branko sušec, prof., v. r. ZELENI PLaN Općine Orehovica I. UVOd Zeleni plan je strateški dokument kojim se definiraju prirodne i kulturne vrijednosti određene jedinice lokalne samouprave, dokument kojeg općine i gradovi izrađuju dobrovoljno odnosno bez zakonske obaveze. U tom smislu, već sama izrada Zelenog plana jasno govori da je neka općina (ili grad) prepoznala svoje prednosti, te da - sukladno toj spoznaji - želi izraditi jedinstveni dokument u kojem će s jedne strane pobrojati svoje resurse i komparativne prednosti, te s druge strane navesti mogućnosti održivog korištenja tih prednosti s ciljem ekonomskog razvoja uz istovremenu brigu o zaštiti svojih temeljnih resursa. Zeleni plan u Republici Hrvatskoj izrađuje se od 2003. godine te ih je dosad izrađeno dvadesetak. Općina Orehovica svoj Zeleni plan izradila je na poticaj udruge ZEO nOBILIS, a potporu izradi dala je i Međimurska županija.

Članak 3.

Općina Orehovica Općina se svojim ukupnim teritorijem nalazi u donjem dijelu Međimurja, u peripanonskom prostoru koji se odlikuje pitomim krajolikom, oranicama i šumarcima, te vodnim bogatstvom. Općina se naslanja na područje negdašnjeg toka rijeke Drave odnosno današnjih hidroakumulacija. U sastavu Općine nalaze se 3 naselja, kako slijedi: Orehovica - 1659 stanovnika Podbrest - 698 stanovnika Vularija - 412 stanovnika. Zbirno prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine živi ukupno 2.769 stanovnika (od čega 1.383 ženskih, te 1.386 muških žitelja). Jedna od prednosti ove Općine u komunikacijskom smislu jest prolazak autoceste Zagreb-Budapest po tangenti općine odnosno blizina ulaza na autocestu u naselju Sveti Križ. Općina Orehovica je u prometnom smislu dobro povezana s ostatkom Međimurja. Općinom ne prolazi željeznička pruga. Metodologija izrade Zelenog plana Zeleni plan za Općinu Orehovica rađen je prema metodi kojom su izrađeni i ostali Zeleni planovi u Međimurju. Odabrano je nekoliko tematskih područja značajnih za lokalnu sredinu, te su iz njih onda izvedene smjernice za izradu Zelenog plana. 30. ožujka 2012. “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” Broj 4 - Stranica 433 Odabrane teme za ovaj Zeleni plan: - VODA (zdenci, potoci, ribnjaci, ali i zbrinjavanje otpadnih) - OTPAD (pitanja zbrinjavanja i saniranja divljih deponija) - PRIRODnA BAŠTInA (posebno vezana uz Dravu) - KULTURnE POSEBnOSTI - SUŽIVOT S ROMSKOM nACIOnALnOM MAnJInOM Također su važni i oni prepoznati detalji koji ne spadaju u neku od ovih općih tema, ali je njihov značaj za Općinu velik.

Članak 3.

Prepoznatljivost Općine Orehovica Tijekom izrade ovog Zelenog plana, Općina Orehovica došla je u fokus šire javnosti kao Općina na čijem su području ponovno uočeni dabrovi. Manja populacija ove životinje vraćena je u prirodu 1996. godine na ušću Mure u Dravu, te se u posljednjih desetak godina uspjela razmnožiti i proširiti prema središnjim dijelovima Međimurja. stari zdenci odnosno ČIGE također su element prepoznatljivosti Općine. Estetski uređena čiga u središtu Orehovice jedna je od samo tri takve u cijelom Međimurju. Sam naziv općine vezan je uz ORAHE odnosno stabla te vrste, iako je posljednjih desetljeća došlo do zamjetnog nestanka brojnih stabala i šumskih sastojina, posebno zbog promjene režima podzemnih voda uzrokovanog hidroelektranama na rijeci Dravi. Monografija Općine Orehovica (novi projekt) Prije izdvajanja iz sastava Općine Mala Subotica, područje današnje Općine Orehovica bilo je obuhvaćeno u monografiji pod naslovom “Općina i župa Mala Subotica”. Time je pokriven pregled života i djelovanja čovjeka na ovom prostoru do 1997. godine. Ovaj Zeleni plan jasno ističe potrebu Općine Orehovica da potakne izradu i nakladu svoje monografije, i to u roku do 2015. godine. U taj je projekt potrebno uključiti mlađe stručnjake i kompetentne osobe s područja same Općine, te autore i vlasnike vrijednih foto-zapisa, kako bi se što zornije ilustrirale promjene u krajoliku na prostoru općine. II. VOda S obzirom da je pitanje vodoopskrbe na razini cijelog Međimurja riješeno gotovo u cijelosti, ostaje nam otvoreno pitanje zbrinjavanja otpadnih voda. Pitanje kanalizacije više nije samo pitanje razvoja komunalne infrastrukture, već i pitanje odnosa prema okolišu i zdravlju u cjelini.

Članak 3.

Općina Orehovica ima jasnu viziju izgradnje kanalizacije u svim naseljima na svojem području. Tvrtka Međimurske vode d.o.o. u kojoj Općina ima svoj udio, izrađuje projektnu dokumentaciju vezanu i ishođuje potrebne dozvole za ove projekte, kako bi se u dogledno vrijeme (do 2020. godine) u potpunosti zaokružio sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Sustav odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda riješit će se sustavom laguna. Od vodnih resursa, općina detektira vrijedne zdence koji su još uvijek vrelo pitke vode, ali tome treba pridodati i otvorene vodotoke (potoke), jezera i ribnjake, te druge oblike u kojima se voda pojavljuje na području naše Općine. Da bi vodu na tim mjestima mogli pravilno štititi, moramo utvrditi točne lokacije na kojima se ta voda nalazi. U tom smislu, Općina će pomoći svakom projektu koji za cilj bude imao utvrđivanje stanja vidljivog vodnog resursa s područja općine, odnosno izradu liste postojećih zdenaca, potoka, jezera i ostalih voda. Posebnu pažnju treba pridati otvorenim vodama (npr. jezero Mičigen u Podbrestu na granici prema Svetom Križu), kako bi iste još dugo vremena služile na ponos našem kraju, te zadržale status mjesta za dobru rekreaciju i odmor. drava Posebnost ove Općine svakako je prostor negdašnjeg korita rijeke Drave, koji danas predstavlja poligon za moguća ekološka istraživanja u smislu djelovanja ekosustava nakon velikih zahvata u prirodni prostor. naime, cjeloviti ekosustav koji je bio razvijen uz rijeku Dravu doživio je drastične promjene, no priroda na ovim prostorima se poprima neke druge specifičnosti. Pojava određenih biljnih i životinjskih vrsta na prostoru uz staru Dravu ohrabruje Općinu, te je potrebno provesti bar jedan projekt revitalizacije ekosustava na području Općine, u suradnji s nadležnim službama i ustanovama. Tu se prije svega misli na Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije, jer dio Općine Orehovica spada u proglašeni Regionalni park Mura-Drava (nn 22/11).

Članak 3.

Zbrinjavanje otpadnih voda iz septičkih jama Općina je uvela red u zbrinjavanju otpadnih voda iz septičkih jama, i to na način koji su to riješile sve napredne jedinice lokalne samouprave u RH. Konkretno, postoji koncesionar za odvoz fekalnih voda. Time veliki dio fekalnih voda završava na pročistaču u Čakovcu, umjesto u potocima ili drugim neprikladnim mjestima. jezero Mičigen - Podbrest Ovo jezero (također nastalo vađenjem šljunka) nalazi se na razmeđi općina Mala Subotica i Orehovica, te je jedno od simbola stasanja pokreta za zaštitu okoliša u Međimurju. O jezeru brigu vodi čak nekoliko udruga, s obje strane obale, a najviše ŠRD DIVER Podbrest-Sveti Križ. 22. ožujka 2007. povodom Svjetskog dana voda, na obali Mičigena zasađeno je stablo brijesta, kao simbol Podbresta te kao poticaj na ekološki prikladno gospodarenje ovim prostorom. Tada je ponovno naglašeno da otvorene vode poput jezera Mičigen treba održavati čistima i zdravima, kako bi služila ljudima za rekreaciju i kao spona prema prirodi. aUTOKaMP - Potrebno je izraditi cjeloviti projekt uređenja Mičigena, kako bi se istom prišlo sustavno i s dugoročnom vizijom. Jezero je odlični resurs za razvoj turizma na području Općine (u smislu rekreacijskog turizma s mogućnošću smještaja u drvenim bungalovima), pa stoga Općina Orehovica na ovom lokalitetu predviđa autokamp za stacionarne i mobilne objekte. U prilog ovoj ideji ide činjenica blizine izlaza/ulaza na autocestu Goričan-Zagreb, što znači da se kvalitetno osmišljenim kampom ovdje može privući međunarodna klijentela. To je posebno važno i zbog činjenice što u blizini ne postoji autokamp, iako veliki broj stranih gostiju prakticira ovaj oblik smještaja (pa i na putu do Jadrana, kao odmor od duge vožnje).

Članak 3.

regionalni park Mura-drava dodatni je poticaj ovoj inicijativi, jer se u narednim godinama očekuje veći broj turista koji preferiraju smještaj u kampovima. Osim toga, kroz Međimurje prolazi i biciklistička ruta Mura-drava.bike, a polako se razvijaju i drugi oblici outdoor turizma. U svemu tome, Općina Orehovica mora pronaći svoje mjesto aktivnog Stranica 434 - Broj 4 “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” 30. ožujka 2012. subjekta u razvoju prihvatljivih oblika turizma na svojem području. III. OTPad Problem kraja XX. i početka XXI. stoljeća na svjetskoj razini jest zbrinjavanje svakovrsnog otpada. Općine poput Orehovice nisu izuzete od problematike zbrinjavanja otpada, posebno otpada koji se u periodu nakon II. svjetskog rata gomilao po ilegalnim odlagalištima. Općina ima organizirani odvoz otpada (koncesionar: GKP Čakom, Čakovec) iz domaćinstava i proizvodnih pogona, pa se treba uhvatiti u koštac s problematikom rješavanja ilegalnih deponija. Iako je određenim zakonskim rješenjima (primjerice otkup plastične i staklene ambalaže) značajno smanjen pritisak otpada na prirodu i okoliš, u prostoru ipak ostaju manje ili veće divlje deponije iz prošlog vremena koje - realno - treba zbrinuti jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze. Općina Orehovica postigla je odlične rezultate po ovom pitanju (vidi konkretni primjer), a već se izrađuje projektna dokumentacija za zbrinjavanje preostalih žarišnih mjesta s ilegalno odbačenim otpadom. Dakako, pritom se računa na sredstva iz nadležnih državnih i EU fondova za tu namjenu.

Članak 3.

Kako sačuvati jednom očišćena područja? Općina Orehovica iskoristit će već oprobani model onih općina koje su područja pokrivena smećem ustupila određenim udrugama (prije svega lovačkim!) na korištenje, pod uvjetom da ta udruga očisti područje te da ga stavi u društveno-korisnu funkciju. Takve odnose potrebno je definirati ugovorima, kako bi se jasno znala međusobna prava i obaveze. S tim ciljem, stručnjaci su za općinu izradili PLaN POŠUMLjaVaNjasanirane površine odlagališta otpada jaCINE u Orehovici, iz kojeg je razvidno da cijena takvih zahvata nije prevelika ako se na umu ima dugoročna korist od takve zaštite prostora. Općina Orehovica će također, u suradnji s koncesionarom odvoza otpada i s matičnom osnovnom školom, poticati edukaciju djece u osnovnoj školi na svojem području, kako bi se na problematiku gospodarenja otpadom utjecalo i dugoročno. Za potrebe edukacijskih programa, svake će se godine u proračunu izdvojiti određena sredstva za tu stavku. Još uvijek postoji potreba da se na razini svakog mjesta u sastavu Općine organizira (barem jednom godišnje) akcija čišćenja i uređenja mjesta. U tom smislu, Općina će poticati Mjesne odbore da aktivnije brinu o izgledu pojedinih naselja, sve s ciljem jačanja imidža Općine kao čiste i ugodne za život. Konkretni primjer: saNaCIjaBIVŠEG NELEGaLNOG OdLaGaLIŠTa jaCINE u Orehovici Zalaganjem čelništva Općine, već tijekom izrade ovog Zelenog plana sanirana su nelegalna odlagališta jaCINE i PrOsIŠĆE na području Orehovice, gdje je uloženo oko 2 milijuna kuna da bi se iz tla izvadile nagomilane količine raznovrsnog otpada, te da bi se taj otpad zbrinuo na legalan i propisani način.

Članak 3.

IV. PrIrOdNa BaŠTINa Tu podrazumijevamo sve one elemente u prostoru koji su izvan utjecaja čovjeka ili barem pod njegovim manjim utjecajem. Bez obzira što je Međimurje najgušće naseljena hrvatska županija, još uvijek postoje prostori koji su začuđujuće očuvani ili koji otkrivaju izvornu ljepotu negdašnjeg Međimurja. Od službeno zaštićene prirode (sukladno Zakonu o zaštiti prirode) na području Općine od veljače 2011. godine nalazi se dio regionalnog parka Mura-drava, što i ovu općinu svrstava u red onih koje su obuhvaćene jednim od najvećih zaštićenih područja u Hrvatskoj. To znači da su nadležne stručne službe na razini RH ovdje utvrdile prirodne vrijednosti koje treba štititi i očuvati za buduće generacije. Također, na području općine pojavljuju se biljne i životinjske vrste koje treba posebno registrirati i sustavno pratiti u smislu vrednovanja lokalne bioraznolikosti. Šume i brojni šumarci značajno doprinose slici krajolika ovog dijela Međimurja, a ujedno služe i kao koridori da migracije životinjskih vrsta. Livade i travnjaci koji se redovno kose, oaze su bioraznolikosti, biljnog i životinjskog svijeta. Ipak, taj je dio prirode još uvijek nedovoljno istražen. Zato će Općina poticati suradnju s nadležnom javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Međimurske županije, kako bi se (dugoročno) stvorila slika o pravim prirodnim posebnostima naše Općine. agroekosustavi (prirodna staništa u interakciji s poljoprivredom kao ljudskom djelatnošću) prilično su zastupljeni na ovom području, pa bi ovdje trebalo promjeniti neke modele koji bi osigurali ekološku stabilnost prostora.

Članak 3.

Primjerice, trebalo bi poticati sadnju živičnjaka po međama parcela i uvesti pravilo zadržavanja barem dva do tri stabla osame na području od jednog hektara. nadalje, treba očuvati pravilan raspored gajeva i živica, te posebno šumaraka uz stara korita rijeke Drave. Time bi se povećala i estetika prostora, a nadasve njegova ekološka vrijednost. Poticatelj održivog gospodarenja prirodnim područjima na svojem teritoriju mora biti upravo Općina Orehovica. Značajna stabla na području Općine Orehovica najkasnije do kraja 2013. godine, trebalo bi nedvojbeno utvrditi da li na području Općine postoji koje značajno stablo koje bi potencijalno moglo biti zaštićeno kao “spomenik prirode” prema Zakonu o zaštiti prirode. Čak ako se neka od tih stabala i ne zaštite po Zakonu o zaštiti prirode (nn 70/05), ipak bi trebalo voditi brigu o njihovom čuvanju, te konkretnim poticajima poticati vlasnike tih prirodnih objekata da ih sačuvaju za buduće generacije. Projekt “sPOMENIK draVI” na lokalitetu jEZErČICa S obzirom na veliku povezanost čovjeka i rijeke Drave na ovom području u prošlosti, Općina se zalaže za osmišljavanje i realizaciju projekta postavljanja “Spomenika živoj rijeci Dravi”. Time bi se jasno istaknuo značaj Drave za ovaj prostor, te potaknulo promišljanje o činjenici što smo akumuliranjem Drave izgubili. Kao krajnji rok realizacije projekta određuje se 2015. godina. Općina ovim Zelenim planom percipira postojanje biciklističke staze pod nazivom MURA-DRAVA BIKE odnosno staze koja je dio paneuropskog koridora biciklističkih ruta. U tom smislu, Općina Orehovica mora pronaći način kako motivirati lokalne ponuđače usluga da se uključe u procese razvoja turizma na svojem području.

Članak 3.

Iako se Općina Orehovica zasad u javnosti ne doživljava kao posebno turistički atraktivna, budućim projektima koji se mogu realizirati kroz sredstva EU fondova, ta se slika može i mora promijeniti. Pritom je važno istaknuti da prirodna osnova za takvo promišljanje razvoja postoji; potrebno je samo kreativno osmišljavanje sadržaja. 30. ožujka 2012. “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” Broj 4 - Stranica 435 stalna skrb o zaštiti prirode Osim Regionalnog parka Mura-Drava, dio teritorija općine nalazi se i unutar granica Nacionalne ekološke mreže (nn 109/07). To znači da se za određene zahvate izvan zone građevinskog područja moraju ishoditi dodatne potrebne dozvole odnosno da zahvati ne smiju imati negativni utjecaj na određene biljne i/ili životinjske vrste te na njihova staništa. (vidi: Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu; nn 118/09). Ova činjenica posebno je važna za sve one koji imaju namjere bilo kakvih investicija na području Općine Orehovica. Osim odredbi prostornog plana, potrebno je poštovati i odredbe koje proizlaze iz osnove Zakona o zaštiti prirode. S ciljem bolje koordinacije aktivnosti, Općina Orehovica organizirat će kolegij udruga i stručnjaka koji se na području Općine bave zaštitom prirode, kako bi se te udruge i stručnjaci barem jednom godišnje sastali (npr. u mjesecu rujnu) i utvrdili listu prioriteta u zaštiti prirode za sljedeću kalendarsku godinu. Time će se osigurati kontinuitet u procesima zaštite prirode, lokalno i regionalno. Projekti koji se odrede kao prioritetni za sljedeću godinu, trebaju pronaći i svoje mjesto u proračunu Općine. no, ta sredstva iz općinskog proračuna trebaju se shvatiti tek kao inicijalna sredstva, dok bi udruge trebale samostalno iznaći ostala potrebna sredstva za projekte.

Članak 3.

V. KULTUrNa BaŠTINa Određuje se kao materijalna i nematerijalna. Materijalnu kulturnu baštinu čine svi poznati i nepoznati spomenici i arhitektura koja ima svoju vrijednost, dok nematerijalnu baštinu čine običaji, znanja i vještine koje posjeduju različiti ljudi. Materijalna baština s područja Općine detaljno je predstavljena u monografiji Općine i župe Mala Subotica (do 1997. godine). Općina će poticati nadležna tijela i vlasnike da vode kvalitetnu brigu o svojim objektima, kako bi isti zadržali svoju izvornu vrijednost, na ogled i uživanje budućim generacijama. Brigu o nematerijalnoj baštini kvalitetno vode udruge koje djeluju na području Općine. Općina podržava njihov rad, te izražava želju da barem jedna udruga u sljedeće tri godine zaposli prvog profesionalca na nekom od svojih programa. Time bi se potaknuo profesionalniji pristup u radu i djelovanju civilnog društva, a stvorila bi se i platforma za nova radna mjesta u zanimanjima budućnosti - upravljanje baštinom i ljudskim resursima. Po pitanju kulturne baštine, najveći doprinos daju dvije udruge KUd FIjOLICa iz Orehovice i KUd Vularija koja posebno njeguje fašničke običaje (prepoznatljive ČMELE). Ti KUD-ovi okupljaju podjednako i starije i mlađe generacije, pa će Općina i nadalje podupirati njihov rad i djelovanje, kako redovni tako i projektni rad. U naselju Podbrest pred dovršetkom je Dom kulture i vatrogasno spremište te će u bližoj budućnosti biti potrebno poduzeti mjere za poticaj osnutka novog kulturno-umjetničkog društva koji će u navedenom objektu imati sve uvjete za rad.

Članak 3.

Budući projekti na polju kulturne baštine Mnoštvo ideja generirano je tijekom izrade Zelenog plana, vezano upravo uz pitanja kulturne baštine. Jedan od najčešće spominjanih projekata jest revitalizacija određenih zdenaca na području Općine, koji danas imaju upravo kulturološku dimenziju. Spominju se i zbirke starina koje bi trebalo urediti, ali i nužnost održavanja postojećih objekata (kapela). Ovim Zelenim planom registrira se postojanje najmanje dvije stare hiže na području općine, a koje bi bile pogodne za otkup i obnovu u smislu revitalizacije tradicijske baštine. Također, registrira se postojanje jednog starog mlina u Orehovici, te jednog (relativno ruševnog) u Vulariji. njihovom obnovom vratio bi se i duh starih vremena te potaknuo razvoj turizma (o čemu zorno svjedoči ponovno postavljeni mlin na Muri kod Žabnika). akcijskim planom koji će proizaći iz ovog Zelenog plana, potrebno je točno definirati projekte, izvođače, rokove i načine sufinanciranja određenih projekata. Time će se i lakše vrednovati uspjeh provedbe Zelenog plana u djelo. VI. sUžIVOT s rOMsKOM NaCIONaLNOM MaNjINOM Zelenim planom uzima se u obzir postojanje romske nacionalne manjine na području Općine Orehovica. Potrebno je utvrditi nove modele i poboljšati postojeće, u smislu ravnopravnog i konstruktivnog uključivanja Roma u svaku aktivnost koji bi im pomogla u bržem razvoju njihova standarda življenja i time unaprijedila kvalitetu suodnosa s većinskim narodom. Posebnu skrb Općina vodi o školovanju malih Roma, kako bi sljedeća generacija manjine imala bolju obrazovnu strukturu.

Članak 3.

Sukladno pozitivnim vrijednostima naše civilizacije, Romi imaju pravo na izražavanje svojih kulturnih posebnosti, a Općina će im u tome pomoći - prema mogućnostima proračuna i na temelju jasnih programa koje romska zajednica predloži Općini za sufinanciranje. Romska nacionalna manjina mora u dogledno vrijeme usvojiti sve standarde koji prate življenje na ovom području. U protivnom, pojavit će se još veći raskorak između većinskog i manjinskog naroda, a taj raskorak ne doprinosi boljitku života u istoj zajednici. PrOjEKT: Uspostava prekogranične romske kulturnoturističke transferzale “drOM” te razvoj i promocija integralnog romskog kulturno-turističkog proizvoda U suradnji s partnerima iz Republike Slovenije (vodeći partner: Općina Črenšovci; Organizacije partneri: Općina Orehovica, Univerzitet u Ljubljani - Filozofski fakultet, “Romano Pejtaušago” - romsko društvo Kamenci, “Misija S” - društvo za održivi razvoj Pomurja), općina je provela naslovni projekt, ukupne vrijednosti do =630.000 EURA. Općina je izuzetno ponosna na provedbu ovog projekta, posebno zbog činjenice što provedba dokazuje proaktivni pristup tematici i dugoročno rješavanje određenih aspekata suživota s romskom manjinom. Projekt je provođen u periodu od 10.7.2009. do 10.3.2012. VII. OsTaLE VrIjEdNOsTI “Park Goričanec” na lokaciji potoka Ciganjščak (novi naziv jezerčica) U prostoru bivšeg djelovanja rijeke Drave, na lokaciji potoka Ciganjščak/Jezerčica, nalazi se imanje Goričanec koje i u svojem trenutnom stanju ima određenih vrednota. Tamo je lociran i stari mlin kojem je potreba žurna obnova, ali i još nekoliko drugih zanimljivosti. Cijeli lokalitet ima veliki Stranica 436 - Broj 4 “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” 30. ožujka 2012.

Članak 3.

potencijal u smislu budućeg centra škole u prirodi za ovaj dio Međimurja. Velika je prednost ovog lokaliteta što obuhvaća i element vode, i šumu i livade, što boravak u ovom području čini ugodnim. Lokalitet ima i povijesnu vrijednost koju tek treba dodatno istražiti, a rezultate istraživanja publicirati. Stoga će Općina Orehovica pokrenuti određene radnje kako bi se odredio model upravljanja cijelim lokalitetom, te kako bi se izradila projektna dokumentacija kojom bi se omogućile donacije i investicije u razvoj ovog centra. VIII. ZaVrŠNa OdLUKa akcijski plan za provedbu Zelenog plana u djelo Obvezuje se nAČELnIK Općine Orehovica da u roku tri mjeseca od dana izglasavanja ovog Zelenog plana pripremi konkretni akcijski plan za provedbu Zelenog plana u djelo, i to za godinu 2013. i 2014. Akcijski plan mora biti temeljen na odrednicama ovog Zelenog plana, s time da se određuju strateški projekti od značaja za cijelu Općinu, te projekti od značaja za pojedina naselja odnosno Mjesne odbore. Za provedbu Zelenog plana u djelo, zadužuje se Općinski načelnik Općine Orehovica, u suradnji s pojedinim Vijećem mjesnog odbora. OPĆInSKO VIJEĆE OPĆInE OREHOVICA PREDSJEDnIK Općinskog vijeća Branko sušec, prof., v. r.