GLASNIK

Arhiva › 2011. › SGMŽ 3

SGMŽMeđimurska županija · 18. veljače 2011. · KLASA 350-02/11-03/1 · URBROJ 2109/1-02-11-01

Prostorni plan Međimurske županije - Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 76

Članak 127c.

Članak 127c. Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. U postupcima planiranja i uređenja prostora, u dokumentima prostornog uređenja jedinica lokalne samouprave, u dijelovima koji se odnose na prostore u sastavu ekološke mreže, potrebno je primijeniti slijedeće smjernice za određivanje mjera zaštite, sa ciljem očuvanja i zaštite divljih svojti i stanišnih tipova: - pažljivo planirati zone sporta i rekreacije izvan građevinskih područja naselja na način da se ne uklanjaju dijelovi šuma, da se ne vrši drenaža na vlažnim područjima, da se ne unose strane vrste prilikom krajobraznog uređenja, - pažljivo planirati trase i građevine infrastrukturnih objekata (energetskih, telekomunikacijskih, prometnih i dr.) - objediniti ih u zajedničke koridore, - kod planiranja novih prometnica koristiti postojeće trase koridora nerazvrstanih cesta - poljskih putova, a proširenjem profila i primjenom odgovarajućih standarda izvršiti prekategorizaciju prometnica, - revitalizirati vlažna staništa uz Muru i pritoke, te revitalizirati stare presušene tokove rijeke Drave, - prilikom okrupnjavanja zemljišta očuvati rubna, biološki vrijedna staništa oranica na način da se zadrže ili da se novom organizacijom poljoprivrednih površina proširenjem postojećih, formiraju nova staništa (živice, šumarci, nizovi stabala, vlažna područja), - ne vršiti proširenje ili osnivanje izdvojenih građevinskih područja na šumsko zemljište, na depresije s vlažnim staništima, - čuvati i održavati staništa ugroženih divljih svojti označenih kao točkasti lokaliteti Nacionalne ekološke mreže (staništa crnkaste sase, kockavice, livadnog plavca) izmicanjem koridora infrastrukture, a građevinska područja i gospodarske djelatnosti dovoljno udaljiti prema izdanim uvjetima zaštite prirode, - pažljivo provoditi rekreativno turističke aktivnosti u zaštićenim područjima.

Članak 127d.

Članak 127d. U zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže primjenjuju se ograničenja i zabrane: - ne može se provoditi prenamjena zemljišta u građevinsko područje na točkastim lokalitetima ili u njihovoj neposrednoj blizini, - ne mogu se odobravati ni planirati zahvati u prostoru na točkastim lokalitetima i u njihovoj neposrednoj blizini (npr. građevine sporta i rekreacije - sportska igrališta, staze za šetnju, građevine poljoprivredne namjene - farme, skladišta, spremišta, građevine infrastrukturnih objekata - komunalnih, energetskih, telekomunikacijskih, prometnih), - na točkastim lokalitetima ne smiju se vršiti iskopi, nasipavanja, prekopi, - ne mogu se vršiti regulacije vodotoka.

Članak 128.

Članak 128. Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa, te provoditi praćenje stanja kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova na području Županije, a posebno u pojedinim područjima ekološke mreže. 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 77 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 129. Granice obuhvata Regionalnog parka Mura-Drava prijedlog je rješenja kojeg je Međimurska županija dala kao prilog javnoj raspravi o određivanju granica Regionalnog parka. Ukoliko nakon provedenog postupka javne rasprave o granicama Parka dođe do odstupanja od predloženog prikazanog rješenja, primjenjivat će se granice koje utvrdi predlagatelj Rješenja o preventivnoj zaštiti nakon javne rasprave.

Članak 130.

Članak 130. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 131. Gospodarenje prostorima u Značajnom krajobrazu rijeke Mure i u Regionalnom parku Mura-Drava odredit će se planom upravljanja tim područjima. ZNAČAJNi KRAJOBRAZ RiJEKE MURE
Članak 132. U cilju zaštite poplavnih šuma i staništa rijetkih i ugroženih divljih svojti, unutar područja obrambenih nasipa rijeke Mure nisu dozvoljene gospodarske aktivnosti (regulacija vodotoka, eksploatacija mineralnih sirovina, melioracijska odvodnja) i izgradnja građevina. Pojedini prostori u zaštićenom krajoliku gdje su se naselja približila rijeci (Podturen, Peklenica, Hlapičina, Mursko Središće, Sveti Martin na Muri) obala Mure ima naglašenu sociološku, estetsku komponentu. Iz tog razloga, na tim prostorima moguć je smještaj sportsko-rekreativnih, turističko-ugostiteljskih sadržaja, ribičkih staza. Pri tome treba voditi računa da dimenzije i kapaciteti ovih sadržaja ne ugrožavaju karakteristike i osobitosti prirodnih predjela i ne predstavljaju opasnost od mogućih zagađenja i narušavanja ekološke ravnoteže tog prostora. U planiranju navedenih zahvata i sadržaja u prostoru ne smije se ugroziti funkcioniranje skele na Muri, atraktivnost tradicionalne komunikacije između obala, a vodograđevnim zahvatima ne ugroziti rukavce i meandre Mure mijenjanjem vodotoka. Izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica potrebno je očuvati biološku raznolikost prostora, čuvati šumske površine, a zahvate vršiti izvan točkastih lokaliteta ekološke mreže (izvan staništa ugroženih divljih svojti). Potrebno je koristiti trase postojećih putova i infrastrukturnih koridora.

Članak 132.

ZNAČAJNi PRiRODNi PREDJELi UZ DRAVU
Članak 133. Preostale dravske šume potrebno je sačuvati u potpunosti i proglasiti ih šumama posebne namjene. Prenamjena prostora tih šuma nije dopuštena.
Članak 134. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljenu 29. listopada 2010. - stupila na snagu 5. studenoga 2010. godine.
Članak 135. Smjernice za uređenje prostora izdvojenog građevinskog područja - zone sporta, rekreacije i izletničkog turizma uz akumulacijska jezera HE Čakovec i HE Dubrava: - potrebno je u potpunosti očuvati novonastale prirodne ambijente na počecima akumulacija (otoci, rukavci, obala) od bilo kakvih zahvata, izuzeti ih od masovnog pristupa ljudi, a planirane sadržaje uz formiranu obalu kao kupalište, udaljiti što je moguće više od tih prirodnih oaza, pažljivo dimenzionirati i podrediti ih ciljevima zaštite prirodnih predjela, - unutar nasipa u zoni izletničkog turizma (T ) s pra- 4 tećim sadržajima i rekreacije na vodi (R ), prioritet 5 u rekreativnim aktivnostima trebaju imati aktivnosti uz vodu (kupanje, veslanje, jedrenje), uz uvjet da su ti sadržaji i prostori javni i svima dostupni uz jednake uvjete, - pristup automobilom unutar nasipa ograničiti samo na servisnu cestu za opskrbu, uz ograničeni broj parkirnih mjesta (za masovne posjete osigurati parkiralište izvan zone nasipa), - posljedice narušenih prirodnih vrijednosti nastale divljom izgradnjom potrebno je sanirati, uklanjanjem svih štetnih elemenata u prostoru, a posebno:

Članak 135.

betonskih obaloutvrda, vezova za čamce, čvrstih građevina, izgrađenih prepreka, ograda, unesenih novih nasada koji nisu autohtoni (voćaka, crnogorice) i dr., - zaštita novonastalih ekosustava na počecima akumulacija, novih staništa biljnih i životinjskih vrsta uz vodu, te zaštita starog korita Drave i dravskih šuma treba biti prioritet i osnovni cilj pri izradi budućeg dokumenta prostornog uređenja, - prostornom planu užeg područja odredit će se zahvati u prostoru u skladu s planiranim sadržajima (R i T ) 5 4 prema kartografskom prikazu, uz uvjet da ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina bude maksimalno 10% sportskih terena i sadržaja, a najmanje 60% građevne čestice bude uređeno kao zelenilo (primjenjujući autohtone vrste u okruženju).

Članak 136.

Članak 136. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine. DiVLJE SVOJTE i SPOMENiCi PRiRODE
Članak 137. U PPŽ predlaže se da se identificiraju i istraže, te predlože za zaštitu lokaliteti posebno rijetkih i ugroženih vrsta kao spomenici prirode: - lokaliteti kockavice, - lokaliteti malog rogoza, - stanište endema - ribe crnke (Umbra krameri). Stranica 78 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011.

Članak 138.

Članak 138. U cilju očuvanja i sprječavanja ugroženosti zaštićenih prirodnih vrijednosti potrebno je osigurati stručno osoblje za njihovo održavanje i obnovu.
Članak 139. U cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kojima se smanjuje brojnost i prijeti odumiranje zbog promjene prirodnih uvjeta njihovih staništa, potrebno je: - štititi staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta posebno u zaštićenom krajoliku - primjenom tradicionalnog i organskog načina gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, - očuvanje kultiviranog krajolika i mozaičke strukture korištenja poljoprivrednog zemljišta, - očuvanje vlažnih livada i šuma, očuvanje rukavaca, bara, mrtvica, sa pripadajućim vegetacijskim pojasom, - izvršiti inventarizaciju navedenih lokaliteta u PPUO/G, te propisivati mjere zaštite i djelovanje na lokalnoj razini. PARK ŠUMA BALOGOVEC

Članak 140.

Članak 140. Lokalitet šume bijelog bora - koja se nalazi u kontaktnom prostoru zapadno od naselja Mačkovec, potrebno je proglasiti park šumom. U obuhvat tog zaštićenog prostora potrebno je najmanje uključiti retencije, šumu koja se proteže južno od staništa bijelog bora i livadu omeđenu šumom sa zapada i juga, te cestu (Mačkovec-Knezovec) na sjeveru i građevinskim područjem naselja na istoku.
Članak 141. Za potrebe sportsko rekreativnih sadržaja i izletničkog turizma moguća je izgradnja pratećih sadržaja. Svi zahvati u prostoru na području Park šume Balogovec mogu se izvesti na osnovu donesenog Detaljnog plana uređenja. Građevine u zoni obuhvata Park šume moraju se locirati najmanje 50 m od rubova šuma. Izvesti se moraju na način da asociraju na tradicionalnu seosku arhitekturu (stambenu i gospodarsku-“škednji”) pretežito u drvu, a visine najviše prizemlje bez potkrovlja s visinom vijenca 3,8 m). Pokrov se mora izvesti u opečenom crijepu.

Članak 142.

Članak 142. Unutar park šume mogu se urediti staze za šetnju i ribičke staze, a izvan šume igrališta za sport i rekreaciju. Parkirališta za posjetitelje moraju se locirati uz rub obuhvata park šume ili izvan zone obuhvata. Staze i parkirališta izvesti u prirodnim materijalima. OSOBiTO VRiJEDAN PREDiO
Članak 143. U vrednovanju krajobraza Međimurja izdvojen je prostor osobito vrijednog predjela koji obuhvaća prostor gornjeg Međimurja i Globetke - nizine koja se proteže južno od podnožja brežuljaka do samih rubova građevinskog područja Nedelišća i Čakovca. Prostor Globetke rijetki je primjer stepske vegetacije i faune u Hrvatskoj koji je zadržao prirodne karakteristike unatoč izmijenjenim prirodnim uvjetima nakon izgradnje drenažnih kanala. Na području Globetke na prostoru označenom na kartografskom prikazu kao posebno vrijedan predio, ne mogu se osnivati građevinske cjeline, livade, šumarci i poljoprivredne površine ne mogu se pretvarati u građevinsko područje, niti se vršiti daljnji zahvati na isušivanju tog područja. Mogući su zahvati vezani uz funkcioniranje retencije u cilju povećanja sigurnosti sustava za obranu od poplave i zahvati koji se odnose na tehničko i gospodarsko održavanje postojećeg sustava. Režimi i uvjeti gradnje na prostoru osobito vrijednog predjela koji se prostire u gornjem Međimurju određeni su u Glavi V. ovih odredbi, u člancima 55, 76, 77. i 78. Odjeljak 2. KULTURNA BAŠTINA

Članak 144.

Članak 144. Na području cijele Županije potrebno je izvršiti inventarizaciju i valorizaciju kulturno povijesnog nasljeđa, te na osnovu tih postupaka predložiti odgovarajuću kategoriju zaštite. Predlaže se zaštita svih do sada evidentiranih spomenika kulturne i graditeljske baštine, navedenih u poglavlju 2.2.5. - Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina. Posebnu pažnju posvetiti građevinama - spomenicima koji se do sada nisu nalazili niti na jednom od popisa evidentiranih spomenika, a to su: stare škole, kurije, vile, građevine suvremene arhitekture, te kod svakog zahvata na tim građevinama tražiti uvjete Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 144a.

Članak 144a. Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja (nove trase županijskih cesta, magistralnog plinovoda, vodovoda), golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), investitor je dužan prije izdavanja lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena od strane za to stručne osobe ili institucije radi determinacije arheološke baštine na tom prostoru. Temeljem gotovog izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrdit će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U proceduri odobravanja otvaranja eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, investitor je dužan osigurati rekognosciranje terena tijekom izrade Studije utjecaja na okoliš, a temeljem izrađenog izvješća nadležno tijelo utvrdit će smjernice, uvjete i mjere sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koje će izrađivač ugraditi u sadržaj Studije.

Članak 145.

Članak 145. Objekti javne namjene koji pripadaju kulturnoj i graditeljskoj baštini (kao što su stare škole, stambene vile), 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 79 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” potrebno je zaštititi od daljnje devastacije obnovom i očuvanjem građevina - njezinih gabarita pročelja stilskih obilježja, što je obaveza vlasnika, a poželjno je da i dalje ostanu u javnoj namjeni (objekti društvene infrastrukture). Obaveza je vlasnika spomenika graditeljske baštine da obnove devastirane parkove i vrtove uz te građevine, na osnovu preostalih elemenata vrtne i parkovne arhitekture i povijesnih izvora (katastarski plan, stare fotografije i sl.). Nasadima pojedinačnih stabala ili male skupine stabala uz pilove i poklonce, potrebno je rekonstruirati slike krajolika.

Članak 146.

Članak 146. Na nivou Županije potrebno je ustanoviti konzervatorski odjel za zaštitu kulturne baštine, da bi zaštita i očuvanje tih spomenika, te kontrola nad provođenjem mjera za njihovu zaštitu bila djelotvornija.
Članak 147. Potrebno je izvršiti započetu evidenciju građevina etnobaštine na cjelokupnom teritoriju Županije, a poticajnim mjerama jedinica lokalne samouprave, sredstvima i stručnim službama (Županije i općina i gradova) pridonijeti njihovoj revitalizaciji i očuvanju.
Članak 148. Izradom PPUO/G jedinice lokalne samouprave mogu izvršiti postupak inventarizacije i valorizacije spomenika kulturno-povijesne i prirodne baštine na svom teritoriju, proglasiti akt zaštite te propisati mjere i smjernice za njihovo očuvanje i nadzor. Glava IX. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 149.

Članak 149. Donošenje mjera o postupanju otpadom prioritetna je zadaća za područje cijele Županije.
Članak 150. U postupku gospodarenja otpadom, Županija je nakon sanacije odlagališta Totovec obvezna postupiti prema obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 85/07) i obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (“Služeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/06), prema jednom od dva moguća rješenja: a) osnovati regionalni centar za gospodarenje otpadom, b) osnovati županijski centar za gospodarenje otpadom. Regionalni centar za gospodarenje otpadom osnovat će se na prostoru izvan Međimurske županije a njegov sastavni dio bit će pretovarna stanica s lokacijom u Totovcu, koja će se sastojati od: - postrojenje za biološko-mehaničku obradu otpada, - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada, - reciklažno dvorište građevinskog otpada, - građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije, - odlagalište za neopasni i inertni otpad. Ukoliko se ne pristupi realizaciji regionalnog centra, Županija pristupa osnivanju županijskog centra za gospodarenjem otpadom koji se određuje na jednoj od dviju potencijalnih lokacija: - Totovec, - Pustošija. Konačna lokacija centra odabrat će se nakon obavljenih istražnih radova i provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, na osnovu važeće i prihvaćene Geološke i hidrogeološke studije Međimurja, te na osnovu kriterija i smjernica propisanih ovim Planom. Županijski centar za gospodarenjem otpadom, pored dijelova navedenih u Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržavat će:

Članak 150.

- postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, - reciklažno dvorište posebne vrste otpada, - reciklažno dvorište građevinskog otpada, - građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije, - odlagalište za neopasni i inertni otpad.
Članak 151. Ovim Planom ocjenjuje se potrebnim da sve općine i gradovi Međimurske županije sporazumno osiguraju mjere cjelokupnog gospodarenja i zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada.
Članak 152. Temeljem mogućih izmjena Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/06) ili temeljem drugih potrebnih važećih dokumenata, jedinice lokalne samouprave mogu se odlučiti za takva prihvatljiva tehnološka rješenja koja isključuju odlaganje otpada kao postupka unutar centra gospodarenja otpadom na području Međimurske županije.

Članak 153.

Članak 153. Postupak zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada odvijat će se u županijskom centru gospodarenja otpadom određenim ovim Planom - ukoliko se ne uspostave uvjeti iz prethodnog članka. U slučaju da se jedna ili više jedinica lokalne samouprave odluče na zbrinjavanje svog komunalnog otpada na svom ili zajedničkom odlagalištu, lokaciju moraju odrediti temeljem prostornog plana uređenja, uz uvjet da tehnička i prostorna rješenja udovoljavaju kriterijima propisanim Zakonom o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04, 60/08 i 87/09), Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (“Narodne novine”, broj 123/97, 112/01, 151/03, 178/04, 23/07 i 45/07) i kriterijima propisanim ovim Planom.

Članak 154.

Članak 154. Lokacija odlagališta mora udovoljiti slijedećim kriterijima: - dostatna debljina prirodnih vodonepropusnih naslaga, - udaljenost od stambenih građevina 500-800 m, ovisno o konfiguraciji terena, - udaljenost od kategoriziranih prometnica 100 m, a ostalih 50 m, - udaljenost od željezničke pruge 100 m, Stranica 80 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. - optimalna udaljenost za transport i pristup lokaciji, - mogućnost korištenja povoljne mreže infrastrukture, - povoljne pejzažne karakteristike okolnog prostora - pošumljeni prostor, šumarci i sl., - manje vrijedno poljoprivredno zemljište.

Članak 155.

Članak 155. U grafičkim prilozima - kartogramima Postupanje s otpadom i Odabir lokacije odlagališta prikazani su prostorni pokazatelji za odabir najpovoljnije lokacije odlagališta.
Članak 156. Odlagalište je građevina koja je izvedena i opremljena za trajno, kontrolirano, organizirano i sigurno odlaganje otpada.
Članak 157. Otpad se smije odlagati samo na odlagalištu.
Članak 158. Odlaganje otpada mora se obavljati na način da se spriječi štetan utjecaj na okoliš, prirodne uvjete života i zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, i to: - sprječavanje širenja toksičnih tvari u tlu, površinske i podzemne vode, zrak, - sprječavanje širenja smrada, prašine, opasnosti od požara i eksplozije, - sprječavanje pojava kukaca, glodavaca i ptica.

Članak 159.

Članak 159. Prostor namijenjen izgradnji odlagališta mora biti dimenzioniran tako da osigurava potrebu za najmanje dvadesetgodišnjim odlaganjem otpada pripadajućeg mu područja.
Članak 160. Tlo na kojem će se graditi odlagalište mora biti odgovarajuće hidrogeološke podobnosti (3 m sloja koeficijenta propusnosti 10-7 cm/sek) ili odgovarajuće nepropusnosti stvorene tehničkim mjerama (folijama, mineralnim brtvljenjem, nabojem gline).
Članak 161. Tehnička dokumentacija mora biti izrađena prema odgovarajućim propisima a mora sadržavati: 1. Projekt odlagališta. 2. Projekt odlaganja otpada. 3. Projekt monitoringa. 4. Projekt sanacije.

Članak 162.

Članak 162. Projekt odlagališta Sadržaj projekta odlagališta mora uvažiti slijedeće karakteristike odabrane lokacije: geologiju i hidrogeologiju, hidrologiju, klimatske uvjete, topografiju, infrastrukturu.
Članak 163. Projekt odlaganja otpada - propisuje plan eksploatacije odlagališta: - na sanitarnom odlagalištu može se odlagati otpad nakon selekcioniranja, - na sanitarnom odlagalištu ne mogu se odlagati sekundarne sirovine niti opasni otpad, - na sanitarnom odlagalištu mora se predvidjeti izdvojeni prostor za sabiralište i privremeno skladištenje opasnog otpada (ulja, lijekovi, boje i lakovi, baterije, zaštitna agrotehnička sredstva, ambalaža spomenutih otpada, kabasti otpad i dr.).

Članak 164.

Članak 164. Projekt monitoringa - propisuje: - evidenciju nultog stanja okoliša, - kontrolu stanja u prostoru odlagališta i neposrednom okolišu, - kontrolu filtrata, površinskih vodotoka i podzemnih voda, - kontrolu ulaza otpada, količine i sadržaje, - stalno i povremenu kontrolu uređaja i opreme odlagališta (drenažnih vodova, nepropusnost sustava zaštite plinovoda, sustava brtvljenja, flore i faune na odlagalištu).
Članak 165. Projektom sanacije mora biti regulirano tehničko rješenje, način uklapanja objekta odlagališta u okolni pejzaž, s mjerama daljnjeg praćenja prostora napuštenog odlagališta i njegovog neposrednog okoliša prema važećim propisima.

Članak 166.

Članak 166. Prema Zakonu o otpadu, iz komunalnog otpada obavezno je potrebno izdvojiti opasni otpad i otpad sa korisnim svojstvima - sekundarne sirovine. Opasni otpad odvojeno se i kontrolirano skuplja i privremeno skladišti u građevinama za skladištenje opasnog otpada.
Članak 167. Do uređenja građevine odlagališta komunalnog otpada i građevine za sakupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada, opasni otpad mora se privremeno skladištiti na mjestu nastanka (najvećim dijelom to su otpadna motorna ulja).

Članak 168.

Članak 168. Gradovi i općine dužne su u dokumentima prostornog uređenja (prema zakonima i propisima s područja gospodarenja otpadom) odrediti lokaciju za gradnju građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada te odrediti lokaciju za reciklažna dvorišta (za građevinski otpad i za odvojeno prikupljeni otpad u gospodarenju komunalnim otpadom). Više općina i gradova u Županiji mogu zajedničkim sporazumom odrediti lokacije za spomenute građevine. Reciklažno dvorište za odvojeno skupljane otpada, građevine za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada i reciklažno dvorište građevinskog otpada mogu biti locirani unutar gospodarskih zona, ovisno o specifičnosti građevine i prostorno funkcionalnim obilježjima tih zona, ili pak se mogu smjestiti izvan građevinskog područja naselja ako postoje uvjeti da se formira građevna čestica (pristup na javni put i moguća opskrba električnom energijom), na udaljenosti najmanje 500 metara od građevinskog područja stambene namjene. 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 81 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 169.

Članak 169. Jedinice lokalne samouprave dužne su sanirati sva odlagališta otpada na prostoru Županije, a posebno je obaveza sanacije divljih i kontroliranih odlagališta na području dravsko-murske nizine, dužni su pratiti stanje okoliša, sa ciljem krajnje zaštite podzemnih voda. Zatvaranje i sanaciju odlagališta komunalnog otpada iz prethodnog stavka, potrebno je provoditi prema odgovarajućoj dokumentaciji, a sanirani prostor poželjno je rekultivirati i privesti namjeni prema prostorno planskoj dokumentaciji. Projekt sanacije određen je člankom 213. ovog Plana u glavi XI. Mjere provedbe.

Članak 170.

Članak 170. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine. Glava X. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 170a. Na području Međimurske županije na prostorima radnih zona (planiranih i postojećih) i građevinskih područja naselja nije dozvoljena primjena zastarjelih tehnologija, tehnologija koje neracionalno troše prostor, prirodne resurse, koje bi emisijama opasnih tvari u zrak, vode i tlo narušile ekološku ravnotežu i prirodne vrijednosti prostora (npr. kožara, cementara, proizvodnja papira, prerada teških metala i sl.).

Članak 171.

Članak 171. Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz područja zaštite okoliša - izvješća stanja o okolišu i programa zaštite okoliša u Međimurskoj županiji posebnu pozornost treba pridati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti vodotoka, zraka, šuma, tla i krajolika kao osobito vrijednih resursa Županije.
Članak 172. Na razini Županije i jedinica lokalne samouprave (svake pojedinačno, međusobno udruženih ili udruženih na nivou Županije) potrebno je uspostaviti sustav praćenja stanja okoliša.

Članak 173.

Članak 173. U izvješću stanja o okolišu potrebno je utvrditi stanje onih elemenata okoliša o kojima nema podataka niti su sustavno praćeni - intenzitet onečišćenja, klasifikaciju, stupanj poremećaja, na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša.
Članak 174. Općine i gradovi čiji se teritorij nalazi unutar zaštićenog krajolika trebali bi donijeti program zaštite okoliša za pojedina uža područja koja su od posebne važnosti za Županiju, odnosno općine/grad, a za ostale se preporuča da donesu program zaštite za prostore od važnosti za općinu/grad. VODE

Članak 175.

Članak 175. U cilju zaštite izvorišta pitke vode na razini Županije, u planu infrastrukturnih sustava naselja koja se nalaze na vodonosnom području, prioritetna je zadaća izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda. Izgradnja tog sustava temeljit će se na Studiji odvodnje Međimurja koja je u izradi. Prioritet u realizaciji trebaju imati ona naselja koja se nalaze u zoni vodozaštitnog pojasa vodocrpilišta Nedelišće i Prelog. Otpadne vode obavezno treba pročistiti preko uređaja za pročišćavanje.
Članak 176. Na vodonosnom području Županije primjenjuju se mjere zaštite propisane Odlukom o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/08). U cilju zaštite vodonosnog sloja nisu dozvoljene aktivnosti unutar vodozaštitnih područja ili u neposrednoj blizini: - djelatnost klaonice bez mogućih priključaka na uređaj za pročišćavanje, - intenzivan uzgoj voća-voćnjaci Pušćine, Donji Kraljevec uz intenzivnu primjenu zaštitnih sredstava, - izgradnja budućih pogona u čijem tehnološkom programu nastaju velike količine opasnih otpadnih voda.

Članak 177.

Članak 177. Potrebna je izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s kolnika državnih cesta, na vodozaštitnom području, s uređajem mehaničkog pročišćavanja.
Članak 178. Nedopustivo je direktno upuštanje otpadnih voda u vodotoke (kanale, potoke, rijeke) bez prethodnog pročišćavanja do razine predviđene za ispuštanje u vodotoke II. kategorije.
Članak 179. Puštanje u rad planiranih kanalizacijskih sustava za odvodnju moguće je samo uz uvjet da je sustav realiziran u cijelosti - kanalizacijski sustav odvodnje s izgrađenim uređajem za pročišćavanje. Sustav odvodnje otpadnih voda obavezno je planirati i realizirati prema planu i programu jedinica lokalne samouprave za sva naselja, a za one dijelove Županije gdje u dogledno vrijeme to nije moguće ostvariti, jedinice lokalne samouprave dužne su organizirati pražnjenje septičkih jama i odvoziti sadržaj na najbliži uređaj. Obavezna je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i priključivanje sustava na uređaj u naseljima, u kojima je odvodnja otpadnih voda bila djelomično izgrađena prije donošenja ovog Plana.

Ostali akti u ovom izdanju (21)