Arhiva › 2011. › SGMŽ 3

SGMŽMeđimurska županija · 18. veljače 2011. · KLASA 350-02/11-03/1 · URBROJ 2109/1-02-11-01

Prostorni plan Međimurske županije - Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 81

Članak 180.

Članak 180. Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Izuzetak su otvoreni Stranica 82 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. kanali za prihvat oborinskih voda uz ceste koji se nalaze unutar pojasa cesta, uz uvjet da se prije ispuštanja u recipijent izvrši pročišćavanje oborinskih voda do razine II. kategorije.
Članak 181. U cilju zaštite kvalitete vodotoka (potoka, kanala) u PPUO/G i dokumenata prostornog uređenja užih područja potrebno je planirati vegetacijski pojas uz vodotoke zbog njegove zaštitne funkcije od ispiranja poljoprivrednih površina i planirati revitalizaciju vegetacijskog pojasa onih tekućica koje su regulirane.

Članak 182.

Članak 182. U dokumentima zaštite okoliša općina i gradova (izvješće i stanja okoliša) potrebno je izvršiti inventarizaciju svih zagađivača i programom zaštite propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja. Svi budući zahvati u prostoru ne smiju utjecati na smanjenje kvalitete voda.
Članak 183. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi prijeći u I. i II. kategoriju kvalitete voda.
Članak 184. Mrtve rukavce i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštiti od isušivanja. TLO

Članak 185.

Članak 185. Nije dozvoljena prenamjena vrijednog poljoprivrednog zemljišta u druge svrhe, posebno građevinske, osim ako je izgradnja u funkciji formiranja poljoprivrednog gazdinstva. Neobradive poljoprivredne površine potrebno je pošumiti.
Članak 186. Zbog zaštite tla i zaštite vodonosnog sloja potrebno je pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta (posebno u vodonosnom pojasu) te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, zbog smanjivanja prisutnosti štetnih tvari (nitrata) u tlu i u podzemnoj vodi.

Članak 187.

Članak 187. Zbog onečišćenja tla, a prvenstveno zbog mogućnosti onečišćenja vodonosnog sloja, obaveza je jedinica lokalne samouprave sanacija svih odlagališta otpada (smetlišta) na vodonosnom području, a prioritetno onih, koje se nalaze u zonama zaštite izvorišta Prelog, Nedelišće i Sveta Marija. Sanacija deponija otpada u zonama zaštite mora sadržavati utvrđivanje stupnja onečišćenja tla i premještanje otpada na legalno uređeno odlagalište. U cilju sprečavanja nepovoljnih utjecaja na tlo i podzemne vode i poštivanja Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (“Narodne novine”, broj 32/10), uzgajivači stoke u farmama (peradarnici, svinjogojske farme i dr.) moraju voditi očevidnik o odvozu gnoja na poljoprivredne površine, da bi nadležne službe mogle vršiti kontrolu zbrinjavanja gnoja i kontrolu njegove primjene na poljoprivrednim površinama. ZRAK

Članak 188.

Članak 188. Obaveza je Županije i jedinica lokalne samouprave uspostava mreže za trajno praćenje kakvoće zraka (lokalna mreža), a koja se određuje na temelju ocijenjene razine onečišćenosti zraka, ukoliko su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti. ŠUME
Članak 189. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama. U cilju očuvanja preostalih šumskih površina potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na račun šumskih.

Članak 190.

Članak 190. U cilju očuvanja i unapređivanja cjelokupnog šumskog fonda poželjna je izrada osnove gospodarenja privatnim šumama.
Članak 191. Šumu bijelog bora u Balogovcu potrebno je proglasiti park šumom, a nizinske šume uz Dravu proglasiti šumama posebne namjene.
Članak 192. U PPUO/G potrebno je za točno određene prostore propisivanje mjera zabrane krčenja u cilju zadržavanja i očuvanja šumaraka i živica koji čine zajedno s drugim poljoprivrednim površinama mozaičku strukturu krajolika.
Članak 193. Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i sl. U postupku pošumljivanja nije dozvoljeno unošenje stranih biljnih vrsta već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 194.

Članak 194. Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dozvoljene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke. Na objektima kao što su auto cesta, karting staza ili ostale potencijalne građevine koje bi mogle ugroziti okoliš bukom, pravna osoba koja je to dužna po zakonu ili korisnik građevine, dužni su vršiti mjerenja razine buke i postupiti prema mjerama o zaštiti od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dozvoljena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu. 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 83 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” BiLJNE i ŽiVOTiNJSKE VRSTE

Članak 195.

Članak 195. U cilju zaštite i rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i zaštite vodenih ekosustava unutar inundacijskog pojasa, nisu dozvoljeni zahvati kao što je prenamjena šumskog zemljišta, regulacije, te pretvaranje vlažnih livada u oranice i njive. Ukoliko se ustanovi da brojnost rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta opada zbog nestanka njihovih staništa i promijenjenih prirodnih uvjeta, potrebno je propisati i primijeniti mjere na nivou Županije za njihovu zaštitu.

Članak 196.

Članak 196. U području Značajnog krajobraza rijeke Mure i Regionalnog parka Mura - Drava izvođenje daljnjih melioracija moguće je uz preispitivanje svrhovitosti zahvata i ekonomske isplativosti. Da bi se spriječili mogući negativni učinci na šumsku vegetaciju, režim podzemnih voda, staništa divljih svojti vezanih uz vodu, te da se ne bi ugrozile vrijednosti krajobraza zbog kojih je proglašen zaštićenim, opravdane zahvate potrebno je uputiti u proceduru ocjene prihvatljivosti za prirodu.
Članak 196a. Prolazom autoceste kroz Međimursku županiju nastala je prostorna barijera koja razdvaja ekološku mrežu i područja obitavanja životinjskog svijeta. U cilju njihovog povezivanja duž trase autoceste, temeljem izrađenih studija i analiza, nužno je planirati lokacije i vrstu zahvata - zelenih mostova za krupnu divljač, prolaza i prijelaza za životinje, podzemnih kanala za sitne sisavce i druge kralježnjake te tunelske prolaze za vodozemce preko autoceste. KRAJOLiK

Članak 197.

Članak 197. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti navedene su u glavi VII. ovih odredbi. ZAŠTiĆENi DiJELOVi PRiRODE
Članak 198. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti navedene su u glavi VIII. ovih odredbi. OBLiKOVANJE NASELJA i KULTURNE VRiJEDNOSTi
Članak 199. U cilju očuvanja skladne slike naselja izgradnja novih građevina unutar naselja (zamjena starog objekta novim, interpolacije) mora biti usklađena s postojećom izgradnjom, uz poštivanje tradicionalnih oblika i načina gradnje. Smjernice i mjere za takvu izgradnju navedene su u glavi V. ovih odredbi.

Članak 200.

Članak 200. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina navedene su u glavi VIII. ovih odredbi. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 201. Mjere postupanja s otpadom navedene su u glavi IX. ovih odredbi. ZAŠTiTA OD iZVANREDNiH DOGAĐAJA
Članak 202. Sukladno Konvenciji o prekograničnim učincima industrijskih nesreća i obavezama koje iz toga proizlaze potrebno je pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima uzeti u obzir procjenu rizika po okoliš uključujući posljedice prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičke značajke područja.

Članak 203.

Članak 203. U skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša pri izradi županijskog plana intervencija potrebno je utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij tipičnog uzroka industrijskih nesreća, predvidjeti težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja uzimajući u obzir broj i rasprostranjenost ljudi u zoni opasnosti. Članci 204. i 205. B R I S A N I Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine. Glava XI. MJERE PROVEDBE Odjeljak 1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Članak 206.

Članak 206. Predlaže se izrada PPPPO Regionalnog parka Mura-Drava na cjelokupnom obuhvatu Regionalnog parka, kojim će se sagledati posebnosti prostora krajolika uz rijeke, u smislu vrednovanja prirodnih obilježja, a sa ciljem planiranja namjene i korištenja prostora u skladu s utvrđenim prirodnim vrijednostima. Pokretanju postupka izrade tog Prostornog plana prethodio bi sporazum četiriju županija na čijem se teritoriju park prostire. Članci 207. i 208. B R I S A N I Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimur- Stranica 84 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. ske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.

Članak 209.

Članak 209. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova užeg područja primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.
Članak 210. Kroz PPUO/G potrebno je obuhvatiti rješavanje bespravne izgradnje uz poštivanje odredbi za provođenje ovoga Plana.
Članak 211. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine. OBAVEZA iZRADE SANACiJSKiH PROJEKATA

Članak 212.

Članak 212. Korisnici prostora koji su devastirali prostor dužni su ga i sanirati. Ovim Planom određuje se obavezna sanacija: - napuštenih šljunčara, - svih deponija, - devastiranih prostora u predloženom zaštićenom krajoliku divljom izgradnjom, - ostataka rekonstruirane državne ceste Ivanovec-Sveti Križ.
Članak 212a. Sanaciju zemljišta zauzetog bespravnom izgradnjom na prostoru uz akumulacijska jezera u vlasništvu HEP-a d.d. treba definirati programom sanacije koji će zajednički usuglasiti HEP d.d., Međimurska županija i jedinice lokalne samouprave na čijem se teritoriju taj prostor nalazi.

Članak 213.

Članak 213. Sanacija napuštenih eksploatacijskih polja šljunka i pijeska Pravna osoba koja vrši eksploataciju mineralnih sirovina dužna je prema Zakonu o rudarstvu izraditi projekt sanacije i postupiti prema tom dokumentu a također je dužna osigurati praćenje sanacijskih mjera na stanje okoliša. U slučaju kada je eksploatacijsko polje napušteno, a korisnik nije poznat, jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti sanacijski projekt i postupiti sanaciji napuštenih eksploatacijskih polja u cilju zaštite okoliša, ali i zbog sigurnosti njenih stanovnika. Projekt sanacije mora sadržavati: - buduća namjena i korištenje prostora može biti višestruka (rekreacija, sport, ribolov), - u uređenju prostora mora se voditi računa o budućem krajobrazu i primijeniti krajobrazne elemente koji pridonose biološkoj raznolikosti i estetskoj vrijednosti (blage obale, razvedenost obala, formiranje otoka), - u stvaranju krajolika moguća je primjena isključivo autohtonih biljnih vrsta (visoke i niske vegetacije), - u napuštenim eksploatacijskim poljima pijeska potrebno je sačuvati visoke pješčane obale (uz Muru) zbog stvaranja uvjeta za staništa rijetkih i zaštićenih ptica (bregunica), - za pojedina napuštena polja, nakon detaljne inventarizacije i valorizacije prostora, može se pokrenuti postupak zaštite i proglašenja ornitološkim rezervatom (Križovec, Peklenica).

Članak 214.

Članak 214. Projekt sanacije deponija dužne su izvršiti jedinice lokalne samouprave, a projekt mora sadržavati: - ispitivanje ugroženosti tla, podzemnih voda, - mjere i postupke bazirane na rezultatima ispitivanja tla i voda (podzemnih, procjednih), - obavezu otklanjanja otpada, ukoliko se ne mogu isključiti štetni utjecaji na okoliš, - prekrivanje deponija humusom i ozelenjivanjem, - uvjeti ozelenjivanja jednaki su onima kod stvaranja novog krajolika.
Članak 215. Sanacija ostataka rekonstruiranih cesta - ovim Planom predlaže se: - mogućnost formiranja odmorišta, - uklanjanje trupa stare ceste i stvaranje novog krajolika uz cestu (preporuča se pošumljivanje). Projekt sanacije navedenih dionica cesta mora biti sastavni dio projektne dokumentacije planirane rekonstrukcije prometnice.

Članak 216.

Članak 216. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine. Odjeljak 2. PODRUČJA PRiMJENE POSEBNiH RAZVOJNiH i DRUGiH MJERA
Članak 217. Pogranično područje Međimurske županije obuhvaća: Grad Mursko Središće, te općine Nedelišće, Gornji Mihaljevec, Štrigova, Sveti Martin na Muri, Podturen, Dekanovec, Domašinec, Goričan i Kotoriba. Većine ovih općina (osim Grada Mursko Središće, te općina Nedelišće i Kotoriba) pripadaju najnerazvijenijim područjima Županije. Da bi se ublažile razlike i nesrazmjer u stupnju razvijenosti za ta područja koja su i područja od posebnog interesa za Državu, potrebno je predvidjeti poticajne mjere, usmjerena ulaganja, gospodarske programe, razvoj infrastrukture na razini nacionalnog programa razvoja, uz razrađenu koncepciju razvoja na županijskoj i lokalnoj razini. 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 85 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 218.

Članak 218. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 219. Za područje uz rijeku Muru kao zaštićenog krajolika izuzetno visokog stupnja biološke i krajobrazne raznolikosti, potrebna je primjena mjera i smjernica za gospodarski razvoj u cilju održivog razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti tog prostora: - preferiranje tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i održavanje autohtonih kultura, - zaštita šuma i šumskog područja, - izbjegavanje magistralnih prometnih pravaca unutar zaštićenih područja svih kategorija, - obrtničkim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg odnosa prema zaštićenim područjima, a usvojiti samo ekološki održive industrijske procese, - izbjegavati masovni turizam u zaštićenim područjima, a novi objekti ne smiju se nametati u prostoru i ne smiju primati preveliku koncentraciju posjetitelja, zbog mogućeg zagađenja.

Članak 220.

Članak 220. U pograničnim i ostalim ruralnim prostorima od interesa za Županiju je stimuliranje ostanka domicilnog stanovništva u naseljima, što bi trebalo postići: - poticanjem poljoprivrednih djelatnosti, - poticanjem razvoja male privrede, - ulaganjem u komunalnu infrastrukturu i stvaranjem mogućnosti korištenja te infrastrukture svih domaćinstava, - uspostavljanjem mreže javnog prijevoza iz slabije razvijenih i udaljenih područja s naseljima - središtima razvoja, - širenjem mreže objekata društvene infrastrukture.

Članak 221.

Članak 221. Primjena posebnih mjera odnosi se na korištenje vodonosnog područja, a posebno prostora unutar vodozaštitnog područja koji je od posebnog značaja za Županiju: - prioritetni interes cijele Županije je rješavanje problema zbrinjavanja otpadnih voda, prije svega onih naselja koja se nalaze unutar zone crpljenja, - usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika.
Članak 222. Subvencioniranje proizvodnje zdrave hrane i organskog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, potrebno je postići na vodozaštitnom području, što je djelomično moguće ostvariti iz rente za crpljenje i distribuciju vode.

Članak 223.

Članak 223. U cilju poticanja razvoja gospodarstva potrebno je sudjelovanje jedinica lokalne samouprave, stručnih službi (općina, gradova i Županije) u realizaciji prostora planiranim za radne zone (u postupcima prikupljanja potrebne dokumentacije, ulaganja u infrastrukturu i sl.). Odjeljak 3. PODRUČJA i LOKALiTETi ZA iSTRAŽiVANJE i PRAĆENJE POJAVA i PROCESA U PROSTORU
Članak 224. Vodonosna područja - praćenje stanja u okolišu, praćenje provođenja mjera zaštite, uočavanje potencijalnih zagađivača.

Članak 225.

Članak 225. Nalazišta geotermalne vode - provođenje daljnjih istraživanja i planiranja mogućnosti korištenja.
Članak 226. Značajni prirodni predjeli: - područje uz Muru, - područje uz Dravu, - krajolik posebnih vrijednosti gornjeg Međimurja, - ekosustavi ostalih manjih vodotoka (potoka i kanala), - područja vlažnih livada (uz potoke, rukavce Mure, Globetka i drugo), - šumski prostori. Za ova područja potrebno je pratiti način planiranja i korištenja prostora, te stanje okoliša u posebno ugroženim i ranjivim predjelima.

Članak 227.

Članak 227. Eksploatacijska polja (šljunka, pijeska, gline, nafte i plina) - postojeća, napuštena, sanirana - praćenje korištenja postojećih i sanacije napuštenih polja te pravodobno interveniranje u situacijama narušavanja vrijednosti prostora i ekološke stabilnosti.
Članak 228. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.

Članak 229.

Članak 229. Poplavna područja: - pratiti pojave opasnosti od visokih voda sa ciljem zaštite naseljenih prostora, - vršiti istraživanja o mogućem revitaliziranju poplavnih područja i šumskih predjela uz Muru.
Članak 230. Pogranična i nerazvijena područja - pratiti stanje u prostoru, pojave i procese (posebno demografske) u cilju pravodobnog interveniranja u sprečavanju njihovih nepovoljnih učinaka. Stranica 86 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011.

Članak 231.

Članak 231. Demografska kretanja - pratiti kretanje stanovništva posebno u prostorima ekstremnih demografskih procesa - depopulacije (u naseljima gornjeg Međimurja) i doseljavanja (Čakovec i prigradska naselja) u cilju mogućeg ublažavanja nepoželjnih demografskih pojava.
Članak 232. Planiranje i korištenje građevinskih područja - pratiti planiranje, realizaciju i korištenje građevinskih područja prema kriterijima propisanim ovim Planom, sa ciljem predlaganja mogućih promjena i usklađivanja kriterija prema novim spoznajama tokom procesa korištenja građevinskog područja.

Članak 233.

Članak 233. Infrastrukturni sustavi - pratiti detaljno određivanje prostora za planirane objekte infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju.
Članak 234. Spomenici prirodne i kulturne baštine - prioritetna su područja za istraživanja na nivou Županije u cilju pokretanja postupaka za adekvatnu kategoriju zaštite.
Članak 235. Za prostore i lokalitete uz građevine koje imaju proveden postupak procjene utjecaja na okoliš - obavezno je praćenje stanja u okolišu na prostoru utjecaja zahvata, od pravnih osoba koje su imale obavezu pribaviti studiju i koje upravljaju građevinom: a) Hidroelektrana Čakovec, Hidroelektrana Donja Dubrava: - praćenje kvalitete voda, stanja biljnog i životinjskog svijeta unutar akumulacijskih jezera i u starom koritu Drave, - istraživanje i praćenje protoka vode i promjene nivoa vode u starom koritu Drave, - istraživanje i praćenje kretanja visina podzemnih voda u zoni utjecaja akumulacija, - istraživanje i praćenje zone utjecaja akumulacija na okolni eko sustav. b) Auto cesta Zagreb - Goričan: - istraživanje i praćenje stanja okoliša na prostoru uz auto cestu, utvrđivanje zone utjecaja na okoliš (onečišćenje zraka, tla, ugroženosti od buke).

Članak 236.

Članak 236. Sve pravne osobe i jedinice lokalne samouprave koje su dužne sanirati određena područja, lokalitete (šljunčare, gliništa, deponije) imaju obavezu praćenja stanja u prostoru.
Članak 237. Izvješćima stanja u prostoru potrebno je obuhvatiti praćenje svih promjena u prostoru (nastalih bilo planskim dokumentima ili stihijski).
Članak 238. Područje istraživanja su planirani koridori: - ceste - istočna obilaznica Čakovca - Čakovec-Mursko Središće, - ceste Čakovec - Varaždin, - lokalne ceste Kotoriba - Goričan, - obilaznica Preloga, - čvor Turčišće - Podturen - slovenska granica. AKTi UPRAVNOG ODJELA ZA POLJOPRiVREDU i TURiZAM MEĐiMURSKE ŽUPANiJE

Ostali akti u ovom izdanju (21)