Arhiva › 2011. › SGMŽ 3

SGMŽMeđimurska županija · 18. veljače 2011. · KLASA 350-02/11-03/1 · URBROJ 2109/1-02-11-01

Prostorni plan Međimurske županije - Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 70

Članak 91.

Članak 91. Mrežu cestovnog prometa čine: državne, županijske i lokalne ceste. Glavni prometni cestovni pravci su: 1. auto cesta A 4 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) - Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) - realizirana je na dionici prolaza kroz Međimursku županiju u potpunosti. 2. cesta čvor Čakovec (kod Sv. Križa) - južna obilaznica Čakovca-sjeverna obilaznica Nedelišća-granični prijelaz Trnovec (realizirana je dionica od Čakovca do čvora na auto cesti kod Svetog Križa). 3. cesta Čakovec-Mursko Središće - most na Muri - u cilju dugoročnog sagledavanja razvoja prometa na području Međimurja potrebno je osigurati koridor za prolaz trase ceste koja zaobilazi Čakovec i druga naselja do mosta na Muri, a realizirati će se u etapama, prema studiji isplativosti planiranog zahvata, - prva etapa u rješavanju ovog prometnog pravca je izgradnja obilaznice Murskog Središća i mosta na Muri s graničnim prijelazom i poboljšavanje uvjeta odvijanja prometa na postojećoj cesti-osiguranjem potrebne širine kolnika sa odvojenim pješačkim i biciklističkim stazama (što je potrebno ugraditi u dokumente prostornog uređenja niže razine za naselja kroz koja cesta prolazi), - druga etapa je realizacija obilaznice Čakovca, Šenkovca i Mačkovca i istočna obilaznica Murskog Središća, - treća etapa je realizacija preostale dionice ceste. 4. cesta Čakovec-Varaždin - u cilju budućeg prometnog povezivanja ova dva regionalna centra, PPŽ osigurava koridor za prolaz prometnice koja se na sjeveru spaja na južnu obilaznicu Čakovca, a na jugu se alternativnim smjerovima veže na moguće planirane prometnice Varaždinske županije.

Članak 91.

5. državna cesta D20 Čakovec-Prelog-Donji Vidovec- Donja Dubrava - na dionici te ceste planirana je obilaznica Preloga u dvije etape.
Članak 92. Prostorni plan Županije razvrstava sustav cesta u tri razine planiranja: 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 71 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - sanacija i rekonstrukcija postojećih prometnica - planirani koridori prometnica: 1. južna obilaznica Čakovca - sjeverna obilaznica Nedelišće - Trnovec - mogući koridori cesta za istraživanje: 1. istočna obilaznica Čakovca, Mihovljana, Šenkovca i Mačkovca, nastavak trase do Murskog Središća i slovenske granice. 2. Čakovec - Varaždin. 3. sjeverna obilaznica Preloga. 4. obilaznica Murskog Središća, most na Muri. 5. čvor Turčišće (auto cesta Zagreb-Goričan), Podturen - čvor Tornyszentmiklos (auto cesta Budimpešta- Trst). 6. lokalna cesta Kotoriba - Goričan.

Članak 93.

Članak 93. Unutar koridora brzih prometnica potrebno je osigurati prostor za servisne ceste (za ostale sudionike u prometu osim motornih vozila).
Članak 94. Na dionici prolaza autoceste kroz Međimursku županiju potrebno je uspostaviti još jedan čvor na autocesti, sukladno tehničkim mogućnostima u km cca 87+200 između postojećeg prijelaza Držimurec (km 85+921,66) i prijelaza Turčišće (km 88+402,66). Unutar zaštitnog pojasa autoceste, koji se mjeri duž dionice autoceste od vanjskog ruba zemljišnog pojasa autoceste a iznosi minimalno 40 m sa svake strane, nije moguće planirati građevine visokogradnje (poslovne, stambene i druge građevine). Ukoliko se zbog prostornih ograničenja ukaže potreba za izgradnjom takvih građevina unutar zaštitnog pojasa, potrebno je idejno rješenje građevine dostaviti HAC-u na razmatranje, a daljnja provedba upravnog postupka moguća je uz pisanu suglasnost HAC-a za dostavljeno idejno rješenje.

Članak 95.

Članak 95. PPŽ utvrđene su postojeće državne, županijske i lokalne ceste na osnovu propisa o razvrstavanju. Pored postojeće kategorizacije, predlaže se promjena u razvrstavanju uslijed promjene funkcija postojećih prometnica i uslijed izgradnje novih trasa. Predlaže se razvrstavanje u rang državnih cesta: - postojeće ceste: 1. Čakovec-Štrigova-granični prijelaz Banfi. 2. Murska cesta Bukovje - Sveti Martin na Muri - Mursko Središće - Hodošan - Draškovec. - planirane ceste: 1. Čakovec-Varaždin. 2. Čakovec-Trnovec. 3. Čakovec-Mursko Središće. Predlaže se razvrstavanje u rang županijskih cesta: - postojeće ceste: 1. Donja Dubrava-Orehovica - uz akumulaciju HE Dubrava. - planirane ceste: 1. Kotoriba - Murakeresztur, 2. Turčišće -Podturen - granični prijelaz Podturen.

Članak 96.

Članak 96. Realizacijom planiranih cesta predloženih u kategoriju državnih cesta, postojeće državne ceste (Čakovec-Nedelišće-Varaždin, Čakovec-Gornji Hrašćan-Trnovec, Čakovec- Mursko Središće) prelaze u kategoriju županijskih cesta.
Članak 97. Za prolaz planiranih prometnih pravaca prema utvrđenim trasama u ovom Planu, u prostornim planovima uređenja općina i gradova potrebno je osigurati koridor za istraživanje planiranih mogućih prometnica (članak 24.), rezervni prostor u širini zaštitnog pojasa javnih cesta (propisanog Zakonom o cestama), kao i prostor za planirana raskršća i priključke postojeće prometne mreže na planiranu.

Članak 98.

Članak 98. Pri rekonstrukciji i izgradnji novih državnih cesta potrebno je izgraditi sustav odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda s kolnika državnih cesta koje prolaze vodonosnim područjem, prema uvjetima Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija.
Članak 99. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske stanice, odmorišta, servisi, te stacionari, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz državne, županijske i lokalne ceste izvan građevinskih područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste, a ukoliko se nalaze izvan koridora moraju biti planirani u PPUO/G. Uz postojeće kategorizirane prometnice, a izvan pojasa ceste, izgradnja sadržaja kao što su restorani, prenoćišta, kamionska parkirališta moguća je na prilazima gradova Čakovec i Mursko Središće i uz čvor auto ceste Čakovec, ako je to određeno PPUO/G.

Članak 100.

Članak 100. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne, županijske i lokalne) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajolika, a unutar građevinskog područja na javnim zelenim površinama samo ako je to definirano dokumentima prostornog uređenja općina i gradova.
Članak 101. U cilju stvaranja uvjeta sigurnosti prometa za sve sudionike, obavezna je izgradnja pješačko - biciklističkih staza uz trase državnih i županijskih cesta na dionicama unutar naselja, a izvan naselja obavezna je izgradnja biciklističkih staza na onim dionicama gdje je frekventni biciklistički promet zbog potrebe povezivanja s pojedinim centralnim i radnim funkcijama između naselja.

Članak 102.

Članak 102. Proširenje mreže lokalnih cesta, u PPŽ planirano je izgradnjom cesta Slakovec-Šenkovec, Kotoriba- Goričan, a Stranica 72 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. moguća su istraživanja novih pravaca u prometnom povezivanju na lokalnoj razini između pojedinih naselja i općina.
Članak 103. U PPUO/G koridore lokalnih cesta koji povezuju veća naselja i na dionicama gdje je frekventni promet biciklista i pješaka (pravci povezivanja naselja prema centralnoj osnovnoj školi, radnim zonama, rekreacijskim centrima) potrebno je planirati tako da sadrže prostor za biciklističke i pješačke staze, po mogućnosti odvojene od kolnika.

Članak 104.

Članak 104. U područjima uz Muru i Dravu potrebno je ustanoviti mrežu turističkih biciklističkih staza, koristeći isključivo postojeću mrežu lokalnih cesta i poljskih putova (po mogućnosti i krune obrambenih nasipa) povezujući atraktivne prostore i dijelove krajolika. Turističko biciklističke staze potrebno je vezati na europsku mrežu biciklističkih staza.
Članak 105. Granični prijelazi Od graničnih prijelaza određenih Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj, potrebno je realizirati stalni granični prijelaz za pogranični promet u Preseki. Izgradnjom županijskih cesta Kotoriba - Murakeresztur i Turčišće - Podturen potrebna je izgradnja cestovnih graničnih prijelaza za međunarodni i međudržavni promet druge kategorije.

Članak 106.

Članak 106. Željeznički promet PPŽ zadržani su postojeći željeznički pravci uz uvjet poboljšanja tehničkih karakteristika pruga Kotoriba-Čakovec- Pragersko i Čakovec-Varaždin. U PPUO/G i u dokumentima prostornog uređenja užeg područja, potrebno je osigurati prostor za prolaz drugog kolosijeka za električnu vuču na tim pravcima, prema posebnim uvjetima HŽ-a. Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkim prugama M501 i R201 potreban je zaštitni koridor širine 100 m mjereno simetrično na osi trasa pruga (50m + 50m), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30m + 30m). Realizacijom brze ceste Čakovec-Trnovec i gospodarske zone Macinec-Nedelišće moguće je ostvariti graničnu željezničku postaju Macinec.

Članak 107.

Članak 107. Zračni promet Postojeće športsko zračno pristanište Pribislavec moguće je razvijati u zračnu luku 2C kategorije. PPU Grada Čakovca, PPUO Belica i UPU naselja Pribislavec potrebno je osigurati rezervni prostor između postojećih građevinskih područja za moguće potrebno proširenje poletno-sletne staze zračne luke 2C kategorije, pratećih sadržaja i razvoj na nivou tercijarne zračne luke.
Članak 108. Pošta Razvoj poštanskog sustava i izgradnju poslovnih građevina prema planu razvoja pošta, moguće je osigurati unutar građevinskog područja naselja, a PPUO/G moraju se osigurati prostorni uvjeti za njihov razvoj.

Članak 109.

Članak 109. Elektronička komunikacijska infrastruktura Razvoj sustava elektroničke komunikacije i izgradnju poslovnih građevina prema planu razvoja telekomunikacija moguće je osigurati unutar građevinskog područja naselja, a PPUO/G moraju se osigurati prostorni uvjeti za njihov razvoj. Izgradnju elektroničke komunikacijske mreže u cilju proširenja kapaciteta, potrebno je izvesti korištenjem postojećih infrastrukturnih koridora zbog racionalnog korištenja i zaštite prostora. Uvjeti za određivanje koridora (za međunarodno i međumjesno povezivanje, magistralni koridori) određeni su u članku 89a., a detaljnije planiranje novih koridora elektroničko komunikacijske infrastrukture sadržaj je planova užih područja (PPUO/G). Za određivanje lokacija samostojećih antenskih stupova koristi se grafički prilog - Kartogram br. 4.1.a - “Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture.” To je usmjeravajući dokument koji služi kao podloga i pojašnjenje za detaljno određivanje lokacije samostojećih antenskih stupova, gdje su određena područja elektroničke komunikacijske zone radijusa 1000 do 3000 metara, unutar koje se može smjestiti samostojeći antenski stup. Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa koji je takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema tipskom projektu kojeg je potvrdilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Stup tih karakteristika moguće je i dodatno planirati za ostale operatore, iako unutar navedene zone već postoji izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi. Iznimno, drugi stup ne može se locirati unutar istog područja elektroničke komunikacijske zone, ako se ona nalazi unutar građevinskog područja naselja u zoni mješovite namjene i unutar zaštićenog područja prema Zakonu o zaštiti prirode. U tom slučaju postojeći stup potrebno je zamijeniti novim takvih karakteristika da može primiti više operatora, a lokaciju drugog stupa potrebno je nalaziti unutar radne zone ili antenski prihvat postaviti na postojeću građevinu.

Članak 109.

Samostojeći antenski stupovi ne smiju se locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, u povijesnim cjelinama naselja, na prostorima visoke estetske vrijednosti (sklad arhitekture i krajobraznih elemenata), ne smiju narušavati krajobraznu sliku naselja svojstvenu ruralnim naseljima u kojima dominira crkveni toranj (ne smiju se locirati u blizini crkve), a trebaju se smjestiti u radnoj zoni gdje god je to moguće ili izvan građevinskog područja naselja. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema ne može se nalaziti na čestici društvenih sadržaja (škole, dječje, zdravstvene, socijalne ustanove), ili u njihovoj neposrednoj blizini. Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine i na samostojeće antenske stupove treba biti u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode i s posebnim uvjetima Ministarstva kulture, radi zaštite prirode i kulturne baštine. 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 73 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Pristupni put do bazne stanice koja se izvodi izvan građevinskog područja ne smije presijecati šumsko i vrlo vrijedno poljoprivredno zemljište (P1). Prestankom korištenja pokretne komunikacijske infrastrukture operatori moraju u svom trošku ukloniti sve građevine koje su služile toj namjeni (građevine, konstrukcije, instalacije i dr.) i da prostor dovedu u prvobitno stanje. Ovi prostorni uvjeti primjenjuju se i na ostale antenske stupove na koje se montira oprema radijskih i drugih prijemnika i predajnika.

Članak 109.

ENERGETSKI SUSTAV
Članak 110. Temeljem Strategije i Programa Prostornog uređenja Republike Hrvatske, prenosi se obveza preispitivanja lociranja vodnih stepenica na rijeci Muri, uz obvezu prethodne izrade studija podobnosti smještaja i utjecaja na okoliš, kojima će se razriješiti dvojbenost lokacija koje izazivaju konflikt u korištenju prostora zaštićenog krajolika rijeke Mure. Prioritetni, hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa zahtjevima zaštite prostora, a planiraju se kao složeni prostorno gospodarski, infrastrukturni i ekološki sustavi, uključivši sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata.

Članak 110a.

Članak 110a. Građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, nakon prethodno provedenih istraživanja i studija o odabiru i određivanju pogodnosti lokacija za njihov smještaj, moraju ispuniti prostorne uvjete i kriterije propisane ovim odredbama. Lokacije za smještaj energetskih građevina za proizvodnju električne energije i bioplina iz biomase mogu biti unutar radnih zona (ovisno o specifičnostima radne zone) ili izvan građevinskog područja naselja, a mogu se locirati i na mjestu nastanka biomase. Lokacije vjetroelektrana moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: - udaljenost najmanje 500 m od građevinskih područja naselja, - udaljenosti od naselja i građevina za stalni boravak ljudi kod kojih razina buke ne prelazi 40 dB, - izvan zaštićenih dijelova prirode i područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa, izvan međunarodno važnih područja za ptice, - izvan zona osobito vrijednog krajolika i zaštićenih spomenika i cjelina kulturne baštine, - izvan područja vrlo vrijednog poljoprivrednog zemljišta, - izvan koridora širine 100 m uz kategorizirane prometnice. Prijenos energije iz ovih novonastalih i planiranih izvora energije i priključivanje na postojeći sustav prijenosa i distribucije mora se vršiti uz uvjete propisane člankom 22. ovih Odredbi.

Članak 111.

Članak 111. Uz održavanje izvedenih prijenosnih sustava, planira se izgradnja i rekonstrukcija trafostanica postrojenja 110 kV i poboljšanje veza među njima unutar postojećih koridora za prijenos električne energije. U situaciji da se pojavi potreba za izgradnju novog dalekovoda ili sanacija postojećeg, ona se mora izvesti na način da se primjene takva moguća tehnološka rješenja koja neće izazivati potrebe za novim prostorima već će se izgradnja prijenosnog sustava realizirati unutar postojećeg koridora. Razvoj elektroenergetske mreže na srednjenaponskom, visokonaponskom i niskonaponskom nivou moguć je izgradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih energetskih građevina (priključni dalekovodi naponskog nivoa 110, 35(20), 10 kV i njima pripadajuće distributivne stanice) koristeći se takvim tehnološkim rješenjima koja neće izazivati potrebe za novim prostorima, već će koristiti postojeće (paralelne) infrastrukturne koridore, odnosno lokacije distributivnih stanica. Na mjestima gdje to nije moguće, primijenit će se tehnološka rješenja koja će zahtijevati minimalne potrebe za novim prostorima. U postojeće trase nadzemnih vodova naponskog nivoa 35 kV potrebno je predvidjeti mogućnost izgradnje nadzemnih vodova nivoa 110 kV, a izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih distributivnih stanica izvesti na postojećim lokacijama.

Članak 111a.

Članak 111a. U postupku planiranja i određivanja trasa magistralnih plinovoda i trasa za transportni sustav plina od crpilišta do stanice za obradu plina, potrebno je u što većoj mjeri koristiti postojeće infrastrukturne koridore, a na mjestima gdje to nije moguće trase koridora ne smiju presijecati površine trajnih nasada vinograda i voćnjaka, niti šuma. Zaštitni koridor magistralnih plinovoda i plinovoda za transport plina unutar kojeg nije dozvoljena gradnja iznosi 30 m od osi plinovoda. U postupku odobrenja zahvata u prostoru uz postojeću trasu JANAF-a potrebno je poštovati zaštitni pojas od 100 m od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka izgradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 20 m od osi cjevovoda.

Članak 112.

Članak 112. Plinofikacija naselja gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgrađene mreže predviđa se povećanje broja priključaka, te izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih mjernoredukcijskih stanica. Nove plinske redukcijske stanice i trafostanice u naselju ne smiju se locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina.
Članak 112a. Iskorištavanje geotermalne energije može se očekivati na mjestima geotermalnih bušotina izgrađenih za istraživanje nafte i plina gdje se utvrdila velika ili znatna izdašnost geotermalnih voda. Očekuje se da se geotermalna energija može koristiti u više namjena (uslužnom sektoru, energetici, lječilišnom turizmu, poljoprivredi). VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 113.

Članak 113. Zaštitne građevine U cilju zaštite od poplava na prostoru uz Muru planira se rekonstrukcija većeg dijela glavnog murskog nasipa, Stranica 74 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. izgradnja obrambenog nasipa uz naselje Podturen, a uz tok Drave planira se nadvišenje ceste između cestovnog i željezničkog mosta kod Kuršanca. Obrambene nasipe potrebno je tako planirati i izvesti da ne presijecaju postojeće rukavce, bare i mrtvice da bi se spriječili negativni utjecaji na prirodni krajolik.

Članak 114.

Članak 114. Građevine za korištenje voda Opskrba vodom izgrađena je u potpunosti na području Međimurske županije, cilj je priključak svih domaćinstava na vodoopskrbni sustav, a izgradnju vodosprema za poboljšanje sigurnosnog sustava opskrbe vodom potrebno je prilagoditi okolnom izgrađenom prostoru i krajoliku. Prostoru vodonosnog područja Županije zbog velike rezerve i dobre kvalitete pitke vode potrebno je pristupati s puno obzira u odobravanju zahvata, osobito unutar područja zaštite izvorišta, primjenjujući ograničenja, mjere zaštite i sanacije, te praćenje stanja u prostoru na području zaštite, koje određuje Odluka o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/08). Na temelju rezultata istražnih radova za nalazišta nafte i plina koje je provodila INA dobiveni su i podaci o nalazištu pitke vode u dubljim vodonosnim slojevima. Korištenje tih potencijalnih izvorišta moguće je uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskih voda, a prostorna ograničenja i mjere zaštite vezane uz zaštitu izvorišta i djelatnost crpljenja vode, odrediti će se na osnovu studije utjecaja na okoliš i odluke o zaštiti izvorišta.

Članak 115.

Članak 115. Građevine za zaštitu voda Sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca i prigradskih naselja najgušće naseljenog prostora Županije definiran je postojećom planskom dokumentacijom, i izvodi se etapno. Prioritet je izgradnja kolektora i priključivanje kanalizacije općina Šenkovec, Strahoninec, Nedelišće i Pribislavec te prigradskih naselja grada Čakovca na sustav pročišćavanja otpadnih voda Grada Čakovca. Nakon izrade i prihvaćanja Studije za odvodnju otpadnih voda Međimurske županije, potrebno je pristupiti izradi projektne dokumentacije za pojedina naselja ili grupe naselja za zbrinjavanje otpadnih voda. Realizaciji odvodnje za pojedina područja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji - izgradnji kanalizacijske mreže zajedno s uređajem za pročišćavanje. Sustav odvodnje potrebno je projektirati i izvoditi kao razdjelni, osobito u gospodarskim zonama u kojima je obavezna odgovarajuća predobrada oborinskih voda s prometnih površina, prije upuštanja u prijemnik sukladno zakonskoj regulativi. Prioritetna je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Preloga i otklanjanje štetnih utjecaja otpadnih voda na zone zaštite izvorišta Prelog i izgradnja zajedničkog kolektora Grada Preloga i općina donjeg Međimurja sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje “Donja Dubrava”. Prioritet je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada M. Središća i otklanjanje negativnih utjecaja direktnog ispuštanja otpadnih voda u potok i vodotok Mure. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda može se locirati izvan građevinskog područja, a planirani prostor potrebno je odrediti tako da pored tehnoloških uvjeta zadovoljava i prostorne uvjete: njegov položaj ne smije izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš (ne smije izazivati zahvate na vodotocima, krčenje šuma, šumaraka koje sadrže biološke vrste značajne za stanišni tip područja u kojem se nalazi), te ne mogu biti smješteni na vizualno istaknutim mjestima, na dijelovima vodotoka koji su u I kategoriji i uzvodno od retencija.

Članak 115.

Glava VII. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNiH VRiJEDNOSTi
Članak 116. Krajobrazne cjeline Međimurja prema tipološkim karakteristikama su: - urbanizirani krajolik, - kultivirani krajolik donjeg Međimurja, - kultivirani krajolik gornjeg Međimurja, - prirodi blizak krajolik Mure, - prirodi blizak krajolik Drave.
Članak 117. U cilju očuvanja lokalnih posebnosti krajolika i zaštite njegovog identiteta, zahvatima u prostoru ne smiju se bitno mijenjati njegova svojstva. U najvećoj mogućoj mjeri potrebno je očuvati postojeće šumske oaze i vodotoke kao najvažnije sastavnice krajolika Međimurske županije.

Članak 118.

Članak 118. Šume Šume u Međimurju imaju prvenstveno zaštitnu, sociološko - rekreacijsku i estetsku ulogu, a šume Gornjeg Međimurja imaju naglašenu ulogu u zaštiti od erozije. Nije dopušteno krčenje i prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište (vinograde, voćnjake, oranice). Poželjno je pošumljivati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore. Posebno je poželjno da se obnove šume na prostoru Murščaka pošumljivanjem livada i oranica autohtonim biljnim vrstama. PPŽ utvrđuje da je šume uz Muru potrebno proglasiti zaštitnim šumama, a uz Dravu šumama posebne namjene.

Članak 119.

Članak 119. Vodotoci U cilju očuvanja vodotoka u izradi PPUO/G potrebno je ugraditi, a do njihovog donošenja primjenjivati odredbe ovog plana: - očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka (minimalna širina vegetacijskog pojasa na kojem je izuzeta gradnja iznosi 15 m od osi vodotoka unutar, a 30 m od osi vodotoka izvan građevinskog područja naselja; izuzetak su građevine čije je funkcioniranje vezano uz sam vodotok - mlin, mlinska kuća, skelarska kuća i sl.), 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 75 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - unutar naselja ne dopustiti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa - iznimno, to se ne odnosi na postojeće izgrađene građevne čestice, - izvan građevinskog područja osigurati vegetacijski pojas u cilju zaustavljanja erozije i ispiranja poljoprivrednih zemljišta, - nije dopušteno zacjevljivanje potoka unutar naselja, niti pretvaranje njihovih korita u otvorene kanalizacijske sustave, - unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr.), - zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stvaranju identiteta krajolika naselja. Zaštita i unapređenje krajobraznih vrijednosti i cjelina

Članak 120.

Članak 120. Da bi se moglo svrhovito pristupiti zaštiti krajobraznih vrijednosti Županije, potrebna je izrada krajobrazne osnove, koja će dati ocjenu i klasifikaciju krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajolike, naglasiti njegove specifičnosti te dati detaljne smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Krajobrazna osnova odredit će smjernice za zaštitu i očuvanje krajolika za PPUO/G i detaljne planove uređenja.
Članak 121. U cilju zadržavanja identiteta naselja kao sastavnog dijela kulturnog krajolika u PPUO/G, u dijelu koji se odnosi na planiranje proširenja građevinskog područja, planiranje novih ulica i parcelacije, potrebno je poštivati postojeću građevinsku cjelinu, formirati zaokruženu cjelinu naselja.

Članak 122.

Članak 122. U formiranju novog krajolika (u projektima i postupcima sanacija), nije dozvoljeno unošenje stranih biljnih vrsta već u ozelenjivanju primijeniti isključivo autohtone vrste (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.).
Članak 123. U cilju vraćanja identiteta pojedinih dijelova krajolika, naglašavanja važnih pravaca kretanja, na osnovu povijesnih izvora poželjno je vraćanje i obnavljanje drvoreda uz postojeće prometne pravce kao što su Varaždin-Čakovec, Čakovec-Sveti Križ-Prelog, Čakovec-Mala Subotica.

Članak 124.

Članak 124. Očuvati značajne vizure i vizualno istaknute točke u krajoliku navedene u kartografskom prikazu broj 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.
Članak 125. U cilju očuvanja javnih zelenih površina - “zelenih trgova”, ostataka nekadašnjih zajedničkih prostora, kao elemenata autohtonog krajolika naselja od važnosti za Županiju, potrebna je zaštita od izgradnje i pretvaranja u građevinsko zemljište navedenih cjelina u svim naseljima (posebno Sivica, Sveta Marija, Čukovec, Donji Vidovec, Donji Pustakovec), a spomenute prostore posebno vrednovati u PPUO/G i dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Članak 126.

Članak 126. Postojeće zelene površine koje čine pejzažnu cjelinu unutar naselja (bilo novo oblikovani ili izvorni krajobraz - dijelovi šuma, šumarci, s ili bez vodotoka), ne mogu se prenamijeniti u građevinsko zemljište, već se moraju očuvati u takvom obliku u funkciji zelenila u naselju. Glava VIII. MJERE ZAŠTiTE PRiRODNiH VRiJEDNOSTi i POSEBNOSTi i KULTURNO-POViJESNiH CJELiNA Odjeljak 1. PRIRODNA BAŠTINA
Članak 127. Prema Zakonu o zaštiti prirode, u Međimurskoj županiji pod zaštitom se nalaze slijedeća zaštićena područja: - Regionalni park Mura-Drava (preventivna zaštita od veljače 2008.). - Spomenik prirode - zoološki Bedekovićeve grabe (2002.). - Spomenik prirode - rijetki primjerak drveća hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Donjem Vdovcu (1995.). - Značajni krajobraz rijeke Mure (2001.). - Spomenik parkovne arhitekture park Perivoj Zrinski u Čakovcu (1975.). - Spomenik parkovne arhitekture- skupina stabala, dvije glicinije (Wisteria sinensis Sweet) kod Visoke učiteljske škole u Čakovcu. - Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala, dvije platane (Platanus orientalis L.) u Svetom Urbanu. - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo tulipanovac (Liriodendron tulipifera) u Vučetincu (1995.). - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo platana (Platanus orientalis L.) u Nedelišću (1963.). - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo, magnolija (Magnolia liliflora) u Pribislavcu (2001.). - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo Stara lipa (Tillia cordata (parvofolia) L.) u Strelcu (1969.).

Članak 127.

- Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo ginkgo (Ginkgo biloba) u Donjoj Dubravi (1995.). Ovim Planom predlaže se da se proglase zaštićena područja na slijedećim prostorima i lokalitetima: Park šuma Balogovec, Park prirode - geološki Verk Križovec. Granica obuhvata zaštićenih područja i kategorije zaštite prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora a područje ekološke mreže prikazano je na kartografskom prikazu broj 3a. - Područja ekološke mreže Republike Hrvatske - Međimurska županija (Mj 1:150 000). Stranica 76 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011.

Članak 127a.

Članak 127a. Ukida se zaštita nad spomenicima prirode - pojedinačnim stablima zbog nepravilno provedene sanacije i devastacije: - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - dva pitoma kestena (Castanea sativa Mill.) u Novom Selu Rok. - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - (skupina stabala) - skupina smreka (Picea abies) na groblju u Vratišincu. - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - skupina stabala oko župne crkve Svetog Križa u Vratišincu.
Članak 127b. Uredbom o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 109/07), u Međimurskoj županiji Nacionalna ekološka mreža obuhvaća točkaste lokalitete i područja prikazane i navedene u prilozima 1.1. i 1.2. Uredbe. Područje nacionalne ekološke mreže uključuje prostor uz rijeku Muru kao važno područje za divlje svojte i stanišne tipove čija se granica uglavnom poklapa s granicom Značajnog krajobraza rijeke Mure, a prostor uz rijeku Dravu je važno područje za divlje svojte i stanišne tipove i međunarodno važno područje za ptice. Područja Nacionalne ekološke mreže su: HR1000013 Dravske akumulacije HR1000014 Gornji tok Drave HR5000013 Šire područje Drave HR2000364 Mura HR2000377 Totovec - nalazište crnkaste sase HR2000613 Stari tok Drave I HR2000614 Stari tok Drave II HR2000618 Murščak - šuma HR2001034 Mačkovec - ribnjak HR2000373 Kotoriba - šuma Točkasti lokaliteti Nacionalne ekološke mreže su: HR2000816 Globetka - livade HR2000763 Bedekovićeve grabe HR2000764 Grabe kod Pleškovca HR2000765 Logožarec HR2000766 Kreče 1 HR2000767 Kreče 2 HR2000768 Kreče 3 HR2000769 Borovje 1 HR2000770 Borovje 2 HR2000771 Krč HR2000470 Čep Varaždin HR2000817 Murščak Turčišče MJERE ZAŠTiTE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

Ostali akti u ovom izdanju (21)