Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambeno područje naselja Slakovec - Gornji kraj - Gobanček

12. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, 76/07 i 38/09) i članka 29. Statuta Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja dijela stambenog područja naselja Slakovec - Donji kraj - Gobanček (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 18/08), Općinsko vijeće Općine Nedelišće na svojoj 8. sjednici od 13. svibnja 2010. godine, donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambeno područje naselja Slakovec - Gornji kraj - Gobanček i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Detaljni plan uređenja stambenog područja naselja Slakovec-Gornji kraj-Gobanček (skraćeno DPU “Gobanček” Slakovec) (u daljnjem tekstu DPU)
(2) DPU je izradila tvrtka “Princon”d.o.o. Čakovec (broj oznake plana DPU-4/09).
(3) Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je temeljem Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međeđimurske županije”, broj 06/04 i Izmjene i dopune 9/08). Područje koje obuhvaća ovaj Detaljni plan je neizgrađeno građevinsko područje istočno od postojeće granice izgrađenog građevinskog područja naselja Slakovec.
(2) Površina obuhvata DPU iznosi 2,54 ha. 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 863 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 3.
(1) Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09) - u daljnjem tekstu Zakon, DPU sadrži slijedeće dijelove: OSNOVNi DiO DPU: I. OPĆI PRILOZI - obrazac prostornog plana s podacima - izvod iz sudskog registra tvrtke - suglasnost Ministarstva za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja - imenovanje odgovornog voditelja izrade plana - potvrda o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata II. TEKSTUALNI DIO - Odluka o donošenju DPU - Odredbe za provođenje III. GRAFIČKI DIO 1. POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU PLANA MJ. 1:1000 2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA MJ. 1:1000 3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE: 3.A PLAN PROMETA MJ. 1:1000 3.B ELEKTROOPSKRBA I TELEKOMUNIKACIJE MJ. 1:1000 3.C PLAN PLINOOPSKRBE MJ. 1:1000 3.D PLAN VODOOPSKRBE MJ. 1:1000 3.E PLAN ODVODNJE MJ. 1:1000 4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA MJ. 1:1000 5. UVJETI GRADNJE MJ. 1:1000 OBAVEZNi PRiLOZi DPU: - Evidencija postupka izrade i donošenja plana - Obrazloženje - Izvod iz prostornog plana šireg područja PPUO Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/04 i 9/08)

Članak 3.

- Popis korištenih i konzultiranih dokumenata i propisa - Izvješće o prethodnoj raspravi - Izvješće o javnoj raspravi - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( “Narodne novine”, broj 76/07) - Sažetak za javnost ii PROVEDBENE ODREDBE 1. UVJETi ODREĐiVANJA NAMJENE POVRŠiNA
Članak 4.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina prema namjeni pojedinih građevnih čestica ili površina i to: 1. Oznaka S -stambena namjena 2. Oznaka IS - komunalno-infrastrukturna namjena 3. Prometne površine namijenjene kolno-pješačkim i pješačkim komunikacijama (označene linijski) 4. Površine za zaštitno zelenilo u koridoru prometnica

Članak 5.

Članak 5.
(1) Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, kao što je prikazano u kartografskom prikazu broj 2.
Članak 6.
(1) U stambenom dijelu zone namjena osnovnih građevina može biti stambena ili stambeno-poslovna-pretežito stambena.
(2) Uz osnovnu građevinu dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina i pratećih građevina a u skladu provedbenim odredbama. 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, POVRŠINE I IZGRAĐENOST PLANIRANIH GRAĐEVNIH ČESTICA I DOZVOLJENU VISINU GRAĐEVINA

Članak 7.

Članak 7. Proračun i prikaz prostornih pokazatelja daje se tabelarno za svaku građevnu česticu zasebno. Oznake: Kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice), - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona i streha krovišta, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (podruma), Kis - brutto (razvijena) građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža svih građevina obračunat prema definiciji u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji “Narodne novine”, broj 76/07, V max - maksimalna dozvoljena visina građevine mjerena od kote zaravnjenog terena uz pročelje na najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m, E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine. Stranica 864 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. 2. DETALJNi UVJETi KORiŠTENJA, UREĐENJA i GRADNJE GRAĐEVNiH ČESTiCA i GRAĐEViNA

Članak 8.

Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevne čestice te od kojih se katastarskih čestica ili njihovih dijelova sastoji, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici (osnovna, prateća i pomoćna građevina), - oblikovanje građevina, - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 9.

Članak 9.
(1) Nove građevne čestice formiraju se parcelacijom prema kartografskom prikazu broj 4. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”. U tom je kartografskom prikazu:
(2) Novoformiranim građevinskim česticama dodijeljena je numerička oznaka od np 1 do np 19
(3) U tabelarnom prikazu za sve građevne čestice osim planirane površine čestica određuju se koeficijenti: - izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis), - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna brutto površina svih građevina na čestici iskazana je kao površina u kvadratnim metrima.
(4) Tabelarni prikaz sastavni je dio tekstualnog obrazloženja plana.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za novoplaniranu gradnju ne smije biti veći od: 0,40 - za sve čestice s oznakom S (stambene namjene).
Članak 11.
(1) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/-5% planirane površine.
(2) Dvije susjedne građevne čestice koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom mogu se spojiti u veću jedinstvenu česticu kod čega se površine gradivog dijela čestice objedinjuju u skladu sa koeficijentom izgrađenosti.
(3) Granice između čestica čine među između dviju čestica te nije moguće ostavljati međuprostor koji se ne može iskoristiti u skladu s ovim Planom. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12.
(1) Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi ovise o veličini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu broj 5 “Uvjeti gradnje”, i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta osnovne građevine).
(2) Ostale građevine (pomoćne i prateće -gospodarske sa i bez izvora zagađenja te poslovne građevine) mogu se graditi na česticama oznake S u pravilu iza osnovne građevine u skladu s provedbenim odredbama. Ukupna izgrađenost parcele ne smije prelaziti dozvoljeni koeficijent iz članka 10.
(3) U zaštitnoj zoni zračnog dalekovoda širine 15 m ne smiju se graditi čvrste građevine (np19).

Članak 13.

Članak 13.
(1) Maksimalna visina novih građevina definirana je tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Maksimalna visina građevina iznosi: - 6,60 m - za građevine osnovne namjene s oznakom namjene S i maksimalne etažnosti Po+P+1+Pk, - 3,50 m - za pomoćne građevine, - 4,80 m - za poslovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu, - 4,00 m - za poljoprivredno-gospodarske građevine bez izvora zagađenja, - 4,50 m - za polj. gospodarske građevine sa izvorom zagađenja.

Članak 14.

Članak 14.
(1) U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra podrum (Po), prizemlje (P), kat (1) i potkrovlje (Pk).
(2) Podrumom se smatra najniža etaža koja je potpuno ukopana a nalazi se ispod prizemlja.
(3) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad stropa posljednje etaže s time da visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,20m. Ako je visina nadozida veća smatra se etažom.
(4) Izuzetno, ako konfiguracija terena i ostali uvjeti gradnje to omogućuju, može se umjesto podruma predvidjeti suteren tj. poluukopana etaža kod koje jedno pročelje može biti izvan terena a max 50% volumena je ukopano u teren.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Minimalna tlocrtna površina stambene ili stambeno poslovne građevine je 60 m2.
(2) Pomoćne poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja mogu biti do 90 m2 po čestici s time da njihova udaljenost od pojasa stambene izgradnje mora biti minimalno 20 m. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 16.
(1) Za stambenu zonu unutar ovog Plana određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice i to: - pojas izgradnje osnovnih građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene u dubinu 28 m od regulacijskog pravca, 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 865 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - pojas izgradnje pratećih građevina (poslovnih građevina bez izvora zagađenja) i pomoćnih građevina do 48 m od regulacijskog pravca, - pojas izgradnje gospodarskih, pomoćnih poljoprivrednih ili poslovnih s izvorom zagađenja od 48 m u dubinu građevne čestice.
(2) Izuzetno se garaže ako su u sklopu osnovne građevine ili u kompleksu s osnovnom građevinom mogu graditi unutar pojasa osnovne građevine.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu 2 i po namjeni se razlikuju - stambena namjena (oznake S), - infrastrukturna namjena (IS) za izgradnju trafostanice koja je u ovom slučaju izvan obuhvata plana ali funkcionalno pripada zoni Plana.
Članak 18.
(1) Gospodarsko-poljoprivrednom građevinom u smislu ovog DPU-a smatraju se građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji koje mogu biti: - bez izvora zagađenja (spremišta poljoprivrednih strojeva, alata, proizvoda, kolnice, sjenici, sušare, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i sl.) - s izvorom zagađenja -uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe (kokošinjci, svinjci, kuničnjaci, staje, i sl.)

Članak 19.

Članak 19.
(1) Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje služe redovnoj uporabi građevine osnovne namjene kao što su različita spremišta, garaže, drvarnice, nadstrešnice i sl.
(2) Pomoćnim poljoprivrednim građevinama bez izvoora zagađenja smatraju se spremišta poljoprivrednih vozila, spremišta polj.proizvoda, staklenici, plastenici i sl.
Članak 20.
(1) Namjena građ. čestica s oznakom “S” je stambena.
(2) Na tim parcelama je pored stambene građevine moguće graditi jednu poslovnu, pomoćnu građevinu i gospodarsku građevinu.
(3) U dijelu tlocrta u sklopu stambene građevine može se predvidjeti i poslovna namjena za isključivo tihe i čiste djelatnosti bez ikakvog potencijalnog izvora zagađenja ukoliko ničim ne ometa funkciju stanovanja i ukoliko ne zahtjeva veći broj parkirališta.
(4) Poslovni prostor u sklopu stambene građevine može zauzimati ukupno najviše 30% predviđene brutto površine gradivog dijela čestice. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 21.

Članak 21.
(1) Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom broj 5.- Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice.
(2) Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta osnovne građevine u skladu s koeficijentom izgrađenosti uz napomenu da se površina pod građevinom računa kao što je definirano u članku 7. i da u koef. izgrađenosti ulazi površina svih građevina na parceli.
Članak 22.
(1) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 m od susjedne međe koja nije javna površina, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm, s otklopnim otvaranjem, a donji rub od terena podignut min. 180 cm, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog materijala, - ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija ostvaruje prirodnim putem i kroz koje nije moguće stvoriti vizualni kontakt.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Međusobna udaljenost između građevina osnovne namjene (stambenih ili stambeno-poslovnih objekata) na susjednim parcelama ne može biti manja od 5 m.
(2) Međusobna udaljenost između pomoćnih, gospodarskih ili poslovnih građevina na susjednim parcelama ne može biti manja od 4,0 m.
(3) Građevina prateće namjene uz osnovnu namjenu (poslovna za tihe i čiste uslužne djelatnosti) može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene tako da obje čine skladnu arhitektonsku cjelinu ujednačenog oblikovanja.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Iznimno kod stambenih ili stambeno-poslovnih građevina razvedenog tlocrtnog oblika može se dozvoliti da samo jedan manji dio građevine bude na manjoj udaljenosti ali ne manje od 3 m do susjedne međe.
(2) Udaljenost ostalih dijelova građevine, a koji se smatraju njenim dijelom (balkoni, terase, otvorena stubišta i sl.) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,00 m.
Članak 25.
(1) Slobodnostojeći objekti mogu se jednom stranom približiti međi i na manju udaljenost, a ne manju od širine strehe a min 60 cm s time da je odvodnja oborinske krovne vode riješena na parceli predmetne građevne čestice i ničim ne ugrožava susjedne objekte.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim dijelom i na samoj građevnoj međi uz uvjet da nemaju nikakvih otvora te da je nagib krovne plohe na stranu vlasnika te da nema nikakvog prepusta krova na međi. Zid između građevina se mora izvesti kao protupožarni, min. otpornosti 2 sata koji mora presjecati čitavo krovište. Stranica 866 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010.
(2) U zaštitnoj zoni zračnog dalekovoda širine 15 m ne smiju se graditi čvrste građevine (np 19).

Članak 27.

Članak 27.
(1) Poslovne bez izvora zagađenja odnosno pomoćne građevine mogu se graditi: - prislonjene uz stambenu građevinu na poluugrađen način, - odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici do granice gradivog dijela čestice za građevine ostale namjene.
(2) Izuzetno se mogu graditi i na građevinskoj međi kao dvojna građevina sa susjednom uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala, - da se odvod atmosferilija s krova pomoćne ili poslovne građevine riješi na pripadajućoj čestici, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori.

Članak 28.

Članak 28.
(1) U obuhvatu ovog DPU ne mogu se graditi farme odnosno tovilišta.
Članak 29.
(1) Građevine moraju biti locirane tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu dodirujući pravac minimalno u jednoj točki.
(2) Kod razvedenog tlocrta na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/3 ukupne širine pročelja, ali ne manje od 5,0 m za stambene i stambeno poslovne građevine. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 30.
(1) Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu broj 5 te visinom građevine u članku 13. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima te u skladu sa projektiranom namjenom.
(2) Ne dozvoljava se nekritično i neestetsko preslikavanje ili korištenje povijesnih ili potpuno stranih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja i krovišta.
Članak 32.
(1) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina koje se grade iza linije zadnjeg pročelja stambene građevine u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije i može iznositi do 45º. U slučaju gradnje građevina ostale namjene uz zajedničku među one moraju činiti jedinstvenu građevno -oblikovnu cjelinu.
(2) U slučaju izvedbe ravnog krova ili skrivenog kosog krova ukupna visina atike iznad najviše kote krovne plohe može biti 60 cm. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 33.

Članak 33.
(1) Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom prema kartografskom prikazu broj 5 - Uvjeti gradnje.
Članak 34.
(1) Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može priključiti (minimalno makadamski kolnik i niskonaponska el. mreža),
(2) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu broj 5. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika, ali poštujući određeni ritam kolnih ulaza i sigurnost prometa.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Linije uspostave novih ograda date su u kartogr. prikazu broj 5.- Uvjeti i način gradnje.
(2) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.
(3) Najveća visina ograde prema ulici, za građevine oznake S može iznositi do 1,2 m a na međi prema susjednim česticama 2,0 m.
(4) Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 60 cm.
(5) Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala.
(6) Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost.
(7) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.
(8) Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. 3. NAČiN OPREMANJA ZEMLJiŠTA PROMET- NOM, ULiČNOM, TELEKOMUNiKACiJSKOM i iNFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 37.
(1) Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu broj 3A. 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 867 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3.1.1. KOLNI PRISTUPI

Članak 38.

Članak 38.
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza na stambenim česticama je 3,00 m a poslovnim 5,00 m.
(3) Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu broj 5, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja.
(4) U slučaju smještavanja garaže za osobno vozilo unutar osnovne građevine, dopušta se osim kolnog ulaza na parcelu i kolni pristup u garažu preko spuštenog rubnika sa ulice.
(5) Prijelaz preko oborinskog jarka traži izvedbu adekvatnog cijevnog propusta.
(6) Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. 3.1.2. OBRADA POVRŠINA

Članak 39.

Članak 39.
(1) Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče). Odvajanje kolnika se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom.
(2) Treba osigurati pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima. 3.1.3. PARKIRANJE
Članak 40.
(1) Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili mješovitu namjenu.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Za građevine ili sadržaje poslovne namjene -(uredski i slični prostori) treba osigurati 2 PM/100 m2 korisnog prostora unutar građ. čestice.
(2) Za građevine ili sadržaje poslovne namjene (usluge, trgovine) treba osigurati 4 PM/100m2 korisnog prostora.
Članak 42.
(1) U slučaju gradnje poslovnih sadržaja u osnovnoj građevini, prostor između regulacijskog i građevnog pravca može se predvidjeti za parkiranje okomito na ulicu s time da se planira i kolni prilaz u dubinu čestice. 3.1.4. BICIKLISTIČKI PROMET

Članak 43.

Članak 43.
(1) Zbog male prometne opterećenosti ulice, biciklistički promet odvijati će se u prvoj fazi kolnikom a u konačnosti odvojenom pješačko biciklističkom stazom. 3.1.5. ULIČNI KORIDORI
Članak 44.
(1) Ulični koridori definirani su u listu broj 3A -plan prometa i listu 5 uvjeti gradnje.
(2) Ukupno ima 1 ulični koridor ulice i jedan koridor poljskog puta.
Članak 45.
(1) ULICA 1 u koridoru 15,00 m ima smješteno (profil 1): - kolnik širine 5,50 m, - bankine obostrano min 0,75 m, - zeleni pojas sa odvodnim jarkom cca 2,0-3,0 m obostrano, - pješačko biciklističku stazu s sjeverne strane uz među, min. širine 2,50 m, - pješačku stazu min. širin. 1,60 m s južne strane uz među.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Poljski put u koridoru cca 5 m ima s jedne strane jarak za oborinsku odvodnju te kolnik širine 3 m.
Članak 47.
(1) ODVODNJA: U prvoj fazi izgradnje i uporabe, odvodnja prometnica biti se riješena plitkim cestovnim jarkom trapeznog presjeka uz prometnicu sa odvođenjem u postojeće cestovne jarke u nagibu otjecanja u smjeru postojećih recipijenata.
(2) U konačnoj fazi izgradnje, po izgrađenoj oborinskoj kanalizaciji, odvodnja prometnica bit će riješena izgradnjom cestovnih slivnika sa taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE