Plan ukupnog razvoja Općine Mala Subotica

Prijedlog djelovanja u Vremenski okvir; mplementaciji PUR-a; potrebni resursi uloge i odgovornosti Ključni sudionik odgovoran Pitanje unapređenja organizacije za stvaranje prihoda i održivih i voljnosti za komunikaciju izradnih mjesta. Trebat će priliku među Općine i privatnog sektora. za izražavanje svojih primjedbi Može se pojaviti potreba za i osiguravanje njihovog ukljuunapređenjem predstavničkih čenja pri implementaciji kroz organizacija. Partnerstvo i druge načine. Ključni sudionici uz privatni Potrebno uspostaviti platforsektor. I jedni i drugi pokretači mu za konstruktivan dijalog, su lokalnog gospodarstva i tvorci kako između javnog sektora i novih radnih mjesta. nevladinih organizacija, tako I nevladine organizacije i nad- i između privatnog sektora i ležni Općinski odjel nisu dobro nevladinih organizacija. Bit će organizirani te se žale jedni na potrebno sastavljanje strategije druge bez pokušaja uspostave financiranja te rasprava o istoj dijaloga s bilo čije strane. i njeno usvajanje. Koordinacija raznih izvora finan- Nema dovoljno sredstava za ciranja u cilju postavljanja izvršavanje ove zadaće. Potrebna učinkovitog djelatnog sučelja je dodatna ekspertiza na području projekata temeljenih mehanizama združenog na PUR-u, i PUR-u i vanjskih financiranja od strane više dosredstava. Nadzor nad cjeloku- natora, upravljanja razvojnom pnim radom, praćenje rezultata politikom te monitoringa i proi razvoj daljnjih smjernica. cjene tijeka razvoja. Općina će primjereno osigurati dodatni dio fondova u novcu ili materijalno. Dugoročni cilj je razviti poreznu i resursnu osnovu Općine koja će uvelike smanjiti oslanjanje na subvencije s nacionalne razine i pomoć donatora. U potpunosti je prepoznato da svaki donator ima svoje vlastite zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni prije nego financiranje može biti potvrđeno.

PRAĆENJE (MONiTORiNG) i EVALUACiJA Mehanizmi za praćenje i evaluaciju (ocjenu) su važni mehanizmi koji omogućuju nesmetanu, pravilnu i transparentnu provedbu programa. Također su važni kako bi proces izrade PUR-a postao ”proces učenja” u kojem Općina i njezini dionici razvijaju kapacitete za učenje i prilagođivanje PUR-a promjenjivim okolnostima kad se za to ukaže potreba. Da bi se to moglo, potrebno je osigurati: - Dostupnost podataka o uspješnosti - Kreirane i dogovorene ciljeve i rezultate - ”Evaluacijski” okvir Podaci i ciljevi Osnovna analiza dala je neke ”početne podatke” po kojima se mjeri napredak PUR-a (upravo to je i jedna od njenih funkcija) i po kojima se određuju ciljevi i rezultati. Ipak, proces izrade osnovne analize pokazao je da Općina nije u položaju da može u ovom trenutku pouzdano procjenjivati status i potrebe vlastitog razvoja. Dio osnovnih podataka nedostaje, neki statistički podaci nisu pouzdani, a sposobnost analiziranja dostupnih i pouzdanih podataka je ograničena. Stranica 788 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. To znači da Općina možda neće biti u stanju utvrditi što su u ovome trenutku dobri, a što loši projekti. Međutim, napredak se može postići jedino ako se uspjeh ili neuspjeh PUR-a može učinkovito mjeriti i procjenjivati. Evaluacijski okvir Slika 4.1 pomaže da se shvati na kojem je stupnju mjerenje značajno za utvrđivanje uspjeha ili neuspjeha projekata i programa. Moraju se utvrditi resursi koji se koriste za provedbu programa i projekata, te na koji način to utječe na životne prilike individualaca i gospodarskih okolnosti poslovnih subjekata. Cilj je stvoriti odgovarajuće resurse Općine koji mogu utjecati na porast prihoda i stvaranje radnih mjesta. Proizvodnost i konkurentnost trebaju se povećati, a da se ekološka i društvena sredina ne izlažu pritiscima većim od onih koje te sredine mogu uspješno podnijeti.

Slika 4.1: Evaluacijski okvir KONTEKST STRATEGiJA Ži Izvor: CARE International, Prilikom praćenja i procjenjivanja, Europska komisija koristi sljedeću tipologiju pokazatelja: - Pokazatelji ulaza mjere financijske, administrativne i regulatorne resurse (koji se često nazivaju “procesom”) koje osiguravaju država i donatori. - Pokazatelji izlaza mjere neposredne i konkretne posljedice poduzetih mjera i iskorištenih sredstava: Na primjer: Broj izgrađenih škola, broj educiranih nastavnika… - Pokazatelji rezultata mjere rezultate na razini korisnika. Na primjer: upis u školu, postotak djevojčica koje se upisuju u prvi razred osnovne škole… - Pokazatelji učinka mjere posljedice rezultata. Oni mjere opće ciljeve u smislu razvoja države i smanjenja siromaštva. Na primjer: Stope pismenosti, stope nezaposlenosti… Vjerojatno najvažniji evaluacijski okvir za korištenje je ”logički okvir”. Matrica logičkog okvira važan je alat VLJENJA REZULTATi ŽiVLJENJA za postizanje praćenja programa i njegovog napretka. Međusobno povezuje ciljeve, aktivnosti i rezultate s njihovim pokazateljima. U ovom su slučaju rezultati PUR-a izravno izvedeni iz prioriteta navedenih u strategiji. Ovo predstavlja samo okvir potrebnih mjerenja, a svaki cilj i prioritet treba biti razložen na sliče jedinice. Ipak, osnovna je referenca ova matrica logičkog okvira. Praćenje i evaluacija mogu biti iznimno složeni u slučajevima kada jednostavni odnosi između ulaza (inputa) i izlaza (outputa) nisu jasno identificirani i definirani - npr. Proces izrade PUR-a možda je pridonio povećanju razine suradnje unutar Općine, no ovo je poboljšanje možda i posljedica pritiska u pravcu povećanja suradnje od strane Ministarstva, a ne samog procesa i načina na koji je on vođen. Često se dešava da što se pomnije promatraju učinci, to je teže donijeti precizne prosudbe.

Pa ipak, točne su prosudbe ono što se očekuje od procesa praćenja i evaluacije. One moraju biti donesene na ponešto različit način za svakog pojedinog sudionika. Pregled se nalazi u Tablici 4.3. 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 789 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Nositelj Područja interesa interesa - Gospodarski razvoj - Smanjenje siromaštva - Kooperativna uprava/međuupravni odnosi Vlada Republike funkcioniraju Hrvatske - Rezultati provedbe - Razmjer je županijski ili makro te usporediv s drugim županijama - Aktiviranje novih programa - Rezultati provedbe - Poboljšana koordinacija svih uprava - Korištenje raspoloživih sredstava Županijska - Bolje prometne veze i povezanost uprava područja široj regiji - Aktiviranje novih programa - Otvaranje novih radnih mjesta Glavna područja uspješnosti / Područja pokazatelja zapraćenje i procjenjivanje - Standardi za njihovo mjerenje - Pokazatelji uglavnom na razinama output-a s naglaskom na kvantitativnim mjerama - U manjoj mjeri, pokazatelji rezultata - Institucionalna uspješnost u upravi na svim razinama, odnosi unutar vladajućih struktura te partnerstva - Standardi kojima se mjere - Pokazatelji input-a: uključujući financijske, izdatke sredstava, imenovano osoblje, itd. - Pokazatelji uglavnom na razinama output-a, s naglaskom na kvantitativnim mjerama - Institucionalna uspješnost u upravi na svim razinama, odnosi unutar vladajućih struktura te partnerstva - Standardi kojima to treba mjeriti - Rezultati provedbe: opipljivi i vidljivi znaci - Bolja koordinacija među upravama Lokalna - Korištenje raspoloživih sredstava uprava - Sve veća pažnja na blažim aspektima i kvalitativnim pitanjima - Proces - Kvaliteta razvoja definirana više u Nevladine i smislu ovlašćivanja lokalne - Sudjelovanje nositelja interesa organizacije - Sigurnost osnovnih sredstava za život (udruge) - Socijalne potpore - Ovlašćivanje osjetljivih skupina - Pažnja usmjerena na HIV/AIDS - Proizvodnost i bolji pristup tržištima - Smanjeni kriminal, društvena stabilnost Poslovanje - Smanjene administrativne prepreke - Pristup kreditima - Smanjeni troškovi tranzicije - Smanjenje siromaštva Donatori - Opća spolna pitanja, HIV/AIDS SLJEDEĆi KORACi PROVEDBE PUR-a Sljedeći koraci koje je potrebno poduzeti pri provedbi PUR-a su:

KORAK 1: Usvajanje dokumenta Projekta ukupnog razvoja od strane općinskog vijeća - travanj 2009. godine. KORAK 2: Formalno uspostavljanje Jedinice za provedbu projekata (JPP) - rujan 2009. godine. KORAK 3: Početak tehničke pomoći za provedbu PUR-a - studeni 2009. godine Tehničku pomoć za provedbu PUR-a financirat će Europska unija, kroz županijsku izgradnju kapaciteta županijske Jedinice za provedbu projekata u procesima upravljanja provedbom ROP-a, privlačenju sredstava za predložene projekte, pripremi projektne dokumentacije te provedbi nadzora i ocjenjivanja PUR-a. Jedan stručnjak Europske unije biti će angažiran za stalnu pomoć Međimurskoj županiji. Osim toga postojati će po potrebi mogućnost angažiranja stručnjaka za pojedina područja na kraći rok za razvoj pro- - Pokazatelji input-a: uključujući financijske, izdatke sredstava, imenovano osoblje, itd. - Pokazatelji uglavnom na razinama output-a s naglaskom na kvantitativnim mjerama - Kvalitativni pokazatelji unutar pitanja o sigurnosti osnovnih sredstava za život - Razvojni proces i pokazatelji sudjelovanja - Pažnja na rezultatima i djelovanjima (implikacijama) - Povezani razvoj - Fokus na siromaštvu i pravima - Pokazatelji output-a i djelovanja (implikacija) - Pokazatelji output-a na programu i javnom ulaganju koji se fokusiraju na: - Smanjenje zakonskih odredbi o poslovanju - Kriminal i strateški locirana područja za ekonomske prilike - Rezultati koji mjere inicijativu javnog sektora koja omogućuje poslovne prilike - Pokazatelji rezultata u odnosu na siromaštvo i gospodarski rast - Pokazatelji djelovanja (implikacija)

cjena i podršku provedbi projekta. Oni će biti koordinirani od strane tima tehničke podrške, ali će trebati biti zatraženi od Jedinice za provedbu projekata koja će imati odluke Partnerskog odbora kako bi mogla prosljeđivati projekte prema njihovom statusu u ”pipeline”-u projekata. KORAK 4: Priprema slijeda (”pipeline”-a) projekata - listopad 2009. godine - veljača 2010. godine. KORAK 5: Općinska Jedinica za provedbu projekata koordinira prvi krug pred-studija izvedivosti i studija izvedivosti - prosinac 2009. godine - svibanj 2010. godine KORAK 6: Početak provedbe prvog kruga projekata visokog prioriteta - studeni 2009. godine Ti projekti su: - Pilot-projekt za javno-privatnu suradnju; - Newsletter o financiranju ruralnog razvoja i program obuke; - Grant shema za proizvodne grupe; - Projekt upravljanja i razvoja poslovnih zona; - Projekt ruralne infrastrukture Općine Mala Subotica; Stranica 790 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. - Projekt političkog dijaloga i povećanja sudjelovanja građana u donošenju odluka; - Program poduzetničke zone; - Program poduzetničkog inkubatora; - Program staračkog doma za stare i nemoćne; - Program turističke agencije; - Program osnivanje turističke zone Mura; - Program osnivanja etnografskog muzeja Općine Mala Subotica; - Program graničnog prijelaza Mala Subotica; - Program turističke zajednice Mala Subotica; - Program socijalne skrbi Općine Mala Subotica. POGLAVLJE 6 POLJOPRiVREDNA PROiZVODNJA OPĆiNE MALA SUBOTiCA Budući da je poljoprivreda jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti na području Općine, i to pretežito biljna proizvodnja, temeljne gospodarske promjene potrebno je usmjeriti na poljoprivredni serktor i unaprijeđenje poljoprivredne proizvodnje. Glavni projekti u poljoprivrednoj proizvodnji moraju biti usmjereni na racionalizaciju u korištenju resursa, smanjenja troškova proizvodnje, povećanju prinosa po jedinici površine, finalizaciji poljoprivrednh poizvoda i specijalizaciji u proizvodnji. S obzirom na trenutno stanje i potrebe tržišta jedan dio proizvodnih resursa trebalo bi usmjeriti u voćarsku i povrćarsku proizvodnju, u proizvodnju ljekovitog i aromatskog bilja te ekološku poljoprivredu. Jedna od prepreka značajnijem razvoju poljoprivredne prozvodnje je usitnjenost posjeda, visoka kiselost poljoprivrednog tla i neracionalna proizvodnja stoga ćemo u nastavku dati nekoliko smjernica za rješavanje tih problema.

OKRUPNJAVANJE POLJOPRiVREDNOG ZEMLJiŠTA Jedna od bitnih prepreka značajnijem razvoju poljoprivredne proizvodnje je usitnjenost poljoprivrednih površina stoga se kao prioritetna mjera razvoja nameće potreba okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. ANALiZA TLA Za intenzivnu biljnu proizvodnju potrebna je povoljna plodnost tla. Jedna od značajki plodnosti tla je stanje opskrbljenosti tla hranivima koje se dobiva ispitivanjem tla na oranicama, u voćnjacima i povrtnjacima. Samo kemijskom kontrolom tla možemo saznati kakvo je ono doista, pa analiza tla postaje nužnost za modernu poljoprivredu. U pravilu je tako da možemo povećati prinose ako smanjimo kiselost tla, jer biljke na kiselijim tlima otežano dolaze do hraniva zbog veće koncentracije iona vodika, aluminija i mangana. Zbog toga se obavlja kalcijazacija tla na različite načine, a s ciljem ubrzavanja rastvaranja organske tvari, suzbijanja razvoja štetnih gljivica u tlu, poboljšanja strukture i drugog. KALCiZACiJA Glavna odrednica agromelioracijskih zahvata je popravak loših svojstava tla što za krajnji cilj ima povećanje prinosa po jedinici površine i kvalitetu proizvoda. Najbitne stavke agromelioracijskih zahvata jesu meliorativna gnojidba (fosforom i kalijem), te kalcizacija. Razlog uvođenja kalcizacije kao agromeliorativne mjere “popravka” tla je niži pH od potrebnog (još uvijek zadovoljavajućeg) minimuma u intenzivnom uzgoju kulturnog bilja. Nizak pH uzrokuje više problema u pravilnoj ishrani biljaka, blokirajući ili inhibirajući određene elemente, što se direktno odražava na prinos. Meliorativnu gnojidbu fosforom i kalijem radimo u cilju podizanja efektivne plodnosti tla.

MATiČNA KNJiGA BiLJNE PROiZVODNJE HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJE- TODAVNU SLUŽBU objavio je “Matičnu knjigu biljne proizvodnje” namjenjenu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za vođenje kompletne evidencije u tehnološkom procesu biljne proizvodnje po parcelama. Knjiga se vodi zbog evidentiranja i analiziranja proizvodnih mogućnosti uzgoja i parcela. Vođenje “Matične knjige biljne proizvodnje” radi evidentiranja svih tenoloških procesa, svih troškova i prihoda pruža samom poljoprivrednom gospodarstvu mogućnost analiziranja ulaganja i isplativosti proizvodnje. Omogućuje statističko praćenje svih elemenata radi sagledavanja prethodnih proizvodnih ciklusa i planiranja najoptimalnijih budućih ulaganja i proširenje proizvodnje. STROJNi PRSTENOVi Zajedničko raspolaganje poljoprivrednim strojevima ali i ostalim nužnim stvarima za pojedinu proizvodnju model je opstanka obiteljskih gospodarstava. Takva udruženja kroz niz mjera potiče i resorno ministarstvo. Poljoprivredna mehanizacija iznimno je skupa, pa si rijetko koje obiteljsko gospodarstvo može priuštiti kupnju svih potrebnih strojeva za pojedinu proizvodnju. Ako se na kupnju i odluče, obično je to kroz kreditna zaduženja, a takva sredstva kasnije jako teško vraćaju. Strojni prsten, rješenje je koje predlaže ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a podrazumjeva zajedničko korištenje strojeva više udruženih gospodarstava. Žele li povećati svoje prinose, i unaprijediti proizvodnju poljoprivrednici će morati više ulagati u mehanizaciju. Na području Republike Hrvatske u postupku je sve više udruživanja u strojne prstenove, a osnivanje takvih udruga dodjelom bespovratnih sredstava pomaže i resorno ministarstvo. Ovakav model poljoprivredne proizvodnje u zemljama Europske unije funkcionira već dugi niz godina, pa nema razloga da se dobri rezultati ne poluče i kod nas. Europska nas unija ionako kroz razne smjernice već upozorava kako ćemo na njezinom tržištu jedino udruženi biti konkurentni.

ZAŠTO JE POTREBAN iNVESTiCiJSKi PROJEKT? Ukoliko se ne raspolaže sa dovoljnim novčanim sredstvima, za pokretanje novog posla ili proširenje postojećeg javlja se potreba 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 791 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” obračanja financijskim institucijama ili drugim poslovnim subjektima koji pod određenim uvjetima su spremni uložiti sredstva. Jedan o važnih i najčeščih uvjeta, jest prilaganje poslovnog plana, odnosno Investicijskog projekta (programa). Investicijski projekt ili poslovni plan, nije samo puka formalnost, već je temeljna okosnica svakog poduzetničkog pothvata, jer tek detaljnim i pažljivim planiranjem i analiziranjem svih detalja budućeg pothvata, može se uvidjeti da li je opravdano i realno pristupiti realizaciji ideje. UZGOJ BUČA GOLiCA Odlike buče golice poznate su u svijetu već stotinjak godina. Na relativno malom prostoru oko Varaždina uzgajale su se prije pola stoljeća. Izvorno bučino ulje je tamno zelene boje, osebujnoga okusa, jer sadrži 55% linolejske kiseline. Ima dosta vitamina iz grupe B i vitamina C, a bogato je vitaminom E. Radi svoje kakvoće i pozitivnoga preventivnoga djelovanja na crijevnu floru i mokraćne kanale, zakonski je ušlo u pekarsku industriju u Njemačkoj. Dokazano je da osobe, koje u ishrani koriste bučino ulje, imaju manje tegoba s prostatom. Uzgoj buče golice je počeo rasti nekoliko prošlih godina. Sve uljare bučinoga ulja prije dvadesetak godina su prestale raditi osim varaždinske, koja je uvijek proizvodila ulje iz domaćih ili uvoznih bundevinih koštica. Podneblje za uzgoj buča u većem dijelu Hrvatske je gotovo idealno. Dosadašnja proizvodnja je bila uglavnom ekstenzivna, te za vlastite potrebe, jer godinama nema organiziranoga otkupa.

Buća voli duboko obrađeno, hranivima bogato i prozračno tlo, puno svjetla i vlage, jer biljka ima veliku transpiracijsku površinu, koja treba veliku količinu vode. Buča je jako osjetljiva na hladnoće. Na 5° C prestaju joj životne aktivnosti, a smrzava već na - 1° C. Zato se sije kada prođu sve opasnosti od kasnih proljetnih mrazova. Proračun troškova uzgoja buča i proizvodnje bučinih koštica bez ljuske: a.) Opis troškova za hektar:.......................... Kn/ha 1. Jesensko oranje ..................................... 400,00 2. Razbacivanje mineralnoga gnoja ............ 120,00 3. Tanjuranje ............................................. 150,00 4. Sjetvospremač........................................ 120.00 5. Sjetva i početna gnojidba ....................... 140,00 6. Prskanje protiv korova ........................... 100,00 7. Korektivno prskanje................................ 80,00 8. Berba plodova buča............................. 1.000,00 9. Pranje koštica ........................................ 200,00 10. Sušenje u sušnici u odnosu na kukuruz 2.1 ....................................... 300,00 Ukupno radovi ................................... 2.610,00 b.) Utrošak repromaterijala: 1. Sjeme 6 kg x 122,00 ............................. 732,00 2. Mineralni gnoj 600 kg NPK 10:20:30 x 2,5........................... 1.500,00 3. KAN 100 kg + UREA 200 kg................ 420,00 4. Herbicidi.............................................. 120,00 5. Fungicidi.............................................. 150,00 Ukupno repromaterijal: .................. 2.922,00 c.) Opći troškovi 1. Vodoprivredni doprinos ....................... 208,00 2. Koncesija ili najam.............................. 300,00 3. Financiranje 4% na uložena sredstva 6.040,00 ................................ 240,00 4. Osiguranje ulaganja 6.040 x 8 % ......... 480,00 Ukupno opći troškovi: ....................... 1.228,00 d.) Ukupni troškovi proizvodnje koštica (a+b+c):..................................... 6.760,00 e.) Vrijednost proizvodnje (koštice 1.000 kg x 12 kn/kg): ............. 12.000,00 f.) Mogućnost zarade (e - d)....................... 5.240,00 g.) Potpora vrijedi kao za druge uljarice:................................................. 2.250,00 Ukupno zarada:..................................... 7.490,00 Ovi pokazatelji nam govore da je uzgoj buče golice puno isplativiji od bilo koje strateške kulture u Hrvatskoj.

Troškovi proizvodnje se mogu smanjiti, ako uzgajivači budu mogli koristiti pulpu plodova buča, koja ostaje nakon odvajanja koštica. UZGOJ KUKURUZA ŠEĆERCA Zea Mays var. Saccharata Kao varijetet običnoga kukuruza koji je u poljoprivrednoj proizvodnji najraširenija kulturna biljna vrsta, kukuruz šećerac je značajna povrtna vrsta. U svijetu se uzgaja na više od pola milijuna hektara, od čega se polovica površina nalazi u SAD-u. U Europi kukuruz šećerac najviše proizvode Francuska i Italija. Najveće količine kukuruza šećerca se prerađuju i po prerađenim količinama od povrtnih je kultura na drugom mjestu, odmah nakon rajčice. U Hrvatskoj se kukuruz šećerac uzgaja uglavnom za potrošnju u svježem stanju, a tek od nedavno počela se razvijati i njegova proizvodnja za preradu. VOĆARSTVO Voćarstvo je vrlo važna grana poljoprivredne proizvodnje. U dobro organiziranim uvjetima proizvodnje i plasmana voća može se u voćarskoj proizvodnji postići često puta znatno veći bruto prihod po jedinici površine tla nego u drugim granama poljoprivredne proizvodnje. Naime, iz dana u dan, paralelno s povećanjem životnog standarda, raste potrošnja svježeg voća i prerađevina od voća. Voće zbog svoje hranjive i terapeutske vrijednosti ulazi u svakodnevni jelovnik čitave godine. Zahvaljujući usavršavanju Stranica 792 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. tehnologije skladištenja i prerade voća, boljim prometnim vezama i organizaciji opskrbe tržišta, imamo na raspolaganju gotovo uvijek svježe voće i dobre prerađevine. Međutim, cijene voća i voćnih prerađevina još su dosta visoke, pa proizvođači voća postižu dobre ekonomske učinke. Zbog svega toga raste interes proizvođača voća, pa se povećava i unapređuje uzgoj voćaka.

Osnovni je cilj suvremene voćarske proizvodnje da u najkraće moguće vrijeme i uz najmanje troškove proizvodnje ostvari najveće prirode kvalitetnog voća. Da bi postigao željeni cilj, voćar mora dobro poznavati svoju struku. Ovdje treba istaći da je voćarstvo posebno teška struka, pa je za dobar rad i uspjeh u voćarskoj proizvodnji potrebno puno stručnog znanja. Voćar mora dobro poznavati biološke osobine vrsta, sorti i podloga voćaka u odnosu na vanjske ili ekološke uvjete uzgojnog područja, kao i sve važnije tehničke i gospodarske probleme u uzgoju. U različitim ekološkim uvjetima različite su i mogućnosti za uzgoj pojedinih vrsta i sorti voćaka. Različiti su i rokovi obavljanja pojedinih pomotehničkih i agrotehničkih zahvata. Teško je ukratko i letimice obuhvatiti svu tu složenost problema na način koji bi omogućio proizvođaču sve potrebne informacije. Svjesni toga, izdvojili smo najvažnije probleme s kojima se uzgajači voća gotovo redovito susreću u svome radu. Iznijeli smo osnovne elemente oko podizanja novih voćnjaka, održavanja intenzivnih voćnjaka i za sanaciju i održavanje starih i zapuštenih voćnjaka. Novi intenzivni voćnjaci osnivaju se pretežno na državnim površinama, ali i na manjim privatnim posjedima, osobito u turističkom području i u blizini gradova, odnosno većih potrošačkih centara. Posvećen je uzgoj voćaka i na okućnicama u kućnim vrtovima, te uz objekte namijenjene za rekreaciju, gdje se spaja ugodno s korisnim. Za sve uzgajače voća ne može odgovarati ista razina stručnih informacija. Stoga će opseg građe, ovako ukratko iznesen, biti samo osnova i polaznica za daljnje stručno usavršavanje. Ovdje smo posebno vodili računa u tome da voćara u radu oslobodimo od uobičajenih grešaka koje odražavaju vrlo nepovoljne učinke na rast i rodnost voćaka. Naime, voćke su višegodišnje kulturne biljke sa složenim biološkim, a naročito fiziološkim ciklusom, pa se znanje i iskustvo sporije stječe nego znanje za uzgoj jednogodišnjih biljaka. Osim toga, za osnivanje novih suvremenih intenzivnih voćnjaka, namijenjenih za robnu proizvodnju a i za uzdržavanje tijekom godine, potrebna su velika financijska sredstva. Prema tome se svaki propust u radu višestruko štetno odražava. Voćarstvo se teško može naučiti samo iz knjige. Bolje se uči u voćnjaku, na voćkama, ali su za to potrebna teoretska predznanja, kao i podsjetnik i pregled stručnih informacija.

UZGOJ ŠLJiVA Šljiva je najraširenija voćna vrsta u Republici Hrvatskoj. Tradicija uzgoja je posebice razvijena u Zapadnoj i Središnje panonskoj podregiji. Broj stabala malo stagnira u posljednjih desetak godina. Proizvodnja se uglavnom odvija u obiteljskim gospodarstvima bez odgovarajuće tehnologije, pa godišnji prirodi kolebaju ovisno o klimi i prirođenoj izmjeničnoj rodnosti. Danas je u Republici Hrvatskoj oko 5.560.000 stabala (od 45.000 do 65.000 t/god.). U “slavonskoj ravnici” je oko 1.660.000 stabala (prosječno 23.197 t). Tu je nešto intenzivnija proizvodnja, pa se udjelom od 29% u ukupnom broju stabala ostvaruje gotovo 50% ukupne proizvodnje u Hrvatskoj. Veliko gospodarsko značenje šljive očituje se u njenoj potrošnji u svježem stanju, sušenju i različitim oblicima prerade (marmelade, džem, kompot, sok, ...). Naglašavamo šljivovicu, visoke kakvoće u našim proizvodnim uvjetima, poznatu i izvan domovine, pa moramo standardizacijom proizvoda značajno povećati njezinu vrijednost. Šljiva uspijeva na širokim prostorima s umjerenom kontinentalnom klimom. Intenzivno se može proizvoditi u područjima gdje godišnje padaline premašuju 700 mm, vlažnost zraka 80%, gdje se zimske temperature ne spuštaju ispod -25° C, a ljeta nisu pretopla i suha. VOĆNE RAKiJE Na području “hrvatske ravnice” razvijeno je voćarstvo. Obiteljska gospodarstva rijetko mogu plasirati cjelokupnu proizvodnju ili imaju veće gubitke pri čuvanju. Dio proizvodnje može postići veću vrijednost preradom u kvalitetne voćne rakije. Posebno veliku ekonomsku vrijednost i korist može imati rakija šljivovica, jer sadašnje poluekstenzivno korištenje šljive, najvažnije voćne vrste po broju stabala, ne rezultira odgovarajućom količinom, kakvoćom i cijenom rakije.

UZGOJ JABUKA Prema prosječnoj potrošnji oko 20 kg jabuka, domaća proizvodnja pokriva 55% potreba. Otkup (tržišnost) proizvodnje jabuka, kao najvažnije voćne vrste u nas je početkom devedesetih godina iznosila oko 40% (do 70% poduzeća i do 11% gospodarstva). Može se očekivati od 60 do 80% veću potrošnju jabuka od sadašnje. I tako povećane količine su ispod razine istih u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, pa ni izdaleka nije dostignut prag zasićenja potrošnje jabuka, jer ona čini gotovo 80% ukupne potrošnje voća u svježem i prerađenom stanju. Plodovi se koriste tijekom cijele godine. Sadrže više od 20 mineralnih tvari koje imaju specifična značenja za ljudski organizam. Posebnu važnost ima sadržaj C vitamina koji je obilježje odlike (od 3,1 do 23,7 mg/100 gr ploda). Najvažniji sastojak ploda je šećer (u svježem plodu od 5,2 do 14,2%). Osim svježih, plodovi se koriste za bezalkoholnu (pekmez, marmelada, voćni sokovi, kompot, slatko, sušeni plodovi i sl.) i alkoholnu (ocat, voćna rakija) preradu. UZGOJ KRUŠAKA U Hrvatskoj postoje povoljni ekološki uvjeti za uzgoj krušaka. Dosadašnji uzgoj je ograničen na istočno panonsku podregiju Hrvatske. Danas je u nas oko 965.000 rodnih stabala. U 1997. godini je proizvedeno oko 9.796 tona plodova kruške. Oko 318.000 rodnih stabala (33,0% ukupnog broja u Republici Hrvatskoj) nalazi se u području koje obrađujemo. Tu se proizvelo 1997. godine 3.787 t plodova ili 38,6% ukupne proizvodnje. Za očekivati je porast potrošnje između 40 i 60%. Plodovi se dobro čuvaju i dobro podnose prijevoz. Plodovi pred berbu opadaju, pa ju treba ranije obrati.

14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 793 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Struktura troškova materijala pri zasnivanju kruškvika u kunama po hektaru (1 EUR = 7,4 Kuna) Opis / Godina i ii Materijal 96.575,00 35.852,00 Stajski gnoj 21.200,00 Mineralni gnoj 4.032,00 Sadnice 49.000,00 Zaštitna sredstva 2.160,00 3.000,00 Plastično vezivo 0,00 3.510,00 Sanduci za berbu 0,00 Pomoćni materijal 0,00 7.800,00 Potporni kolci 2.243,00 Ograda 17.940,00 Armatura 0,00 21.030,00 Rad 14.104,00 14.117,00 Rad ljudi 11.000,00 11.987,00 Rad strojeva 3.104,00 2.130,00 UKUPNO 110.678,00 49.969,00 iii Sveukupno 15.539,00 147.965,00 0,00 0,00 21.200,00 513,00 1.799,00 6.343,00 0,00 0,00 49.000,00 3.600,00 8.760,00 1.170,00 4.680,00 0,00 1.170,00 1.170,00 7.800,00 15.600,00 0,00 0,00 2.243,00 0,00 0,00 17.940,00 0,00 21.030,00 5.098,00 33.318,00 2.116,00 25.102,00 2.982,00 8.216,00 20.639,00 181.284,00 Dinamika prosječnih troškova zasnivanja voćnjaka u kunama po hektaru Opis / Godina i ii Materijal 96.575,00 35.852,00 Rad ljudi 11.000,00 11.987,00 Rad strojeva 3.104,00 2.130,00 UKUPNO 110.678,00 49.969,00 Sustav za 0,00 35.793,00 natapanje SVEUKUPNO 110.678,00 85.762,00 iii UKUPNO 15.539,00 147.965,00 2.116,00 25.102,00 2.982,00 8.216,00 20.636,00 181.284,00 0,00 35.793,00 20.636,00 217.077,00 Osnovni ekonomski pokazatelji proizvodnje tijekom rodnosti u kunama Vrijednost / Godina proizvodnje Jedinica Prirod kg Prihod kn Ukupni rashodi kn Troškovi proizvodnje kn Materijal kn Rad ljudi kn Rad strojeva kn Amortizacija voćnjaka kn Kamate na obrtna sredstva kn Izdaci kn Prihodi - izdaci (Cash-flow) kn Financijski rezultat kn Bruto dobit kn Porezi kn Dobit kn Akumulacija Cash-flow Financijski rezultat Bruto dobit Dobit PROGRAM UZGOJA JAGODA Jagoda, rano voće, bogato šećerima, organskim kiselinama i vitaminima, jako je važna u ishrani. Osobitu vrijednost ima kao desert u turizmu. Vrlo je profitna kultura. Proizvodnja je uglavnom neorganizirana, osim u Međimurju, stihijski se 4 5 6 7-20 15.400,00 31.680,00 37.400,00 44.000,00 42.342,00 87.104,00 102.831,00 120.978,00 32.872,00 40.664,00 48.294,00 58.280,00 20.053,00 27.845,00 35.475,00 45.461,00 9.268,00 11.585,00 14.399,00 16.550,00 8.978,00 14.108,00 18.468,00 25.650,00 1.808,00 2.152,00 2.608,00 3.260,00 10.659,00 10.659,00 10.659,00 10.659,00 2.160,00 2.160,00 2.160,00 2.160,00 13.763,00 18.304,00 23.090,00 28.440,00 28.579,00 68.800,00 79.741,00 92.538,00 15.760,00 55.981,00 66.922,00 79.718,00 9.470,00 46.440,00 54.537,00 62.698,00 3.314,00 16.254,00 19.088,00 21.944,00 6.155,00 30.186,00 35.449,00 40.754,00 28.579,00 97.380,00 117.121,00 1.472.649 ,00 15.760,00 71.741,00 138.663,00 1.254.721,00 9.470,00 55.910,00 110.447,00 998.220,00 6.155,00 36.342,00 71.791,00 379.011,00 širi, a proizvodi se uglavnom troše svježi. Najjači proizvođači (Vrgorac i Zagreb) usmjeruju se u velika potrošačka središta. Ubrzo može doći do zadovoljenja domaće potražnje za svježim jagodama. Zato plodove treba smrzavati, preraditi u sokove visoke kakvoće, marmeladu i džem. Za to trebaju bolja organizacija, skladišta, linije za smrzavanje i druge prerade.

Stranica 794 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. Troškovi zasnivanja nasada jagoda u kunama po hektaru (1 EUR=7,40 kn) Troškovi materijala Stajski gnoj Presadnice Plastične cijevi 1-3 cm Crna plastična folija 0,007mm, š=80 cm Basamid granulat Gramoxon Folifertil Zaštitna sredstva Ambalaža Sandučići 4 kg Kutijice kartonske 250 gr Troškovi rada ljudi i strojeva Rad ljudi Priprema i rasipanje stajskoga gnoja Sadnja i nadosadnja Postavljanje sustava i natapanje Odstranjivanje korova Berba Ostali radovi Rad strojeva Duboko oranje Plitka obrada Sadnja Pravljenje humaka i postavljanje folije Prijevoz UKUPNO Sustav za natapanje SVEUKUPNO Jedinica Količina Cijena kuna Iznos kuna 157.361,00 dt 300 100,00 30.000,00 kom 44.600 1,20 53.520,00 m 44.800 0,35 15.680,00 kg 2.618 16,20 42.406,00 kg 200 43,00 8.600,00 l 4 42,00 168,00 l 4 44,00 176,00 kg 8 120,00 960,00 5.851,00 kom 303 2,52 764,00 kom 9.420 0,54 5.087,00 31.266,00 26.220,00 sati 144 15,60 2.246,00 sati 184 21,06 3.875,00 sati 456 15,60 7.114,00 sati 48 15,60 749,00 sati 504 21,06 10.614,00 sati 104 15,60 1.622,00 5.045,00 sati 12 55,77 669,00 sati 6 42,90 257,00 sati 32 42,90 1.373,00 sati 16 42,90 686,00 sati 48 42,90 2.059,00 188.626,00 35.793,00 224.419,00 Račun dobiti i gubitka za vrijeme iskorištenja nasada u kunama po hektaru Opis 0 Vrijednost proizvodnje 32.759,00 Plodovi I razred 25.025,00 Plodovi II razred 7.735,00 Ukupni troškovi 188.626,00 Troškovi materijala 157.361,00 Troškovi rada ljudi 26.220,00 Troškovi rada strojeva 5.045,00 Amortizacija 0,00 Sveukupni troškovi 188.626,00 Financijski rezultat -155.867,00 Bruto dobit -155.867,00 Porez 0,00 Neto dobit -155.867,00 Godina i ii iii 327.595,00 266.171,00 191.950,00 250.246,00 203.325,00 124.412,00 77.349,00 62.846,00 67.538,00 159.650,00 128.668,00 89.492,00 33.196,00 27.486,00 13.114,00 124.738,00 99.466,00 74.662,00 1.716,00 1.716,00 1.716,00 67.350,00 67.350,00 67.350,00 226.999,00 196.017,00 156.841,00 167.945,00 137.503,00 102.459,00 100.596,00 70.154,00 35.109,00 20.119,00 14.031,00 7.022,00 80.477,00 56.123,00 28.087,00 14. svibnja 2010.

Broj 10 - Stranica 795 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” PROGRAM UZGOJA KUPiNA Prednosti uzgoja kupina su rani dolazak u rod, visoka i redovita rodnost u vrijeme kad u nas nema veće konkurencije drugoga voća. Potražnja na domaćem i inozemnom tržištu je vrlo velika i stalna. I na manjim površinama kupina donosi dobar prihod poljoprivrednim gospodarstvima (visoke utroške ljudskoga rada pokriju članovi obitelji). Nasad donosi vrijednost proizvodnje veću od 100.000 kn/ha, a kasnije, u hladnjačama očuvani plodovi postižu višestruku cijenu, jer potpuno očuvaju svoju vrijednost. Otkup i čuvanje se moraju dobro organizirati, jer se plodovi lako kvare. Troškovi zasnivanja nasada kupina u kunama po hektaru (1 EUR=7,40 KUNA) i Materijal 86.674,40 Sadnice 39.325,00 Stajski gnoj 12.000,00 Mineralno gnojivo 6.052,50 Zaštitna sredstva 3.360,00 Armatura 25.936,90 Ostalo 0 Rad 25.974,00 Rad ljudi 19.983,60 Rad strojeva 5.990,40 UKUPNO 112.648,40 ii Ukupno Uzgojni troškovi 9.868,91 96.543,31 5.786,50 0,00 39.325,00 0,00 5.000,00 17.000,00 1.250,00 4.335,00 10.387,50 3.378,00 305,76 3.665,76 930,35 0,00 25.936,90 0,00 228,15 228,15 228,15 32.763,90 58.737,90 42.576,30 30.330,30 50.313,90 39.393,90 2.433,60 8.424,00 3.182,40 42.632,81 155.281,21 48.362,80 Račun dobiti i gubitka za vrijeme iskorištenja nasada u kunama po hektaru Vrijednost / Godina proizvodnje Jedinica Prirod kg Prihod kn Ukupni rashodi kn Troškovi proizvodnje kn Materijal kn Rad ljudi kn Rad strojeva kn Amortizacija voćnjaka kn Kamate na obrtna sredstva kn Izdaci kn Prihodi - izdaci (Cash-flow) kn Financijski rezultat kn Bruto dobit kn Porezi kn Dobit kn PROGRAM RADA ZADRUGE VOĆARA DUGOROČNi PROGRAM RADA (zadruga u poljoprivredi)

Djelokrug zadruge Poljoprivredna zadruga djelovat će isključivo na polju organiziranja proizvodnje i plasmana voća koje proizvode članovi zadruge. Zadruga ima za cilj stvoriti informacijski sustav proizvodnje, te kontrolu i plasman svih proizvoda koje proizvode zadrugari. Jedan od glavnih ciljeva je strateško pristupanje u organizaciji poljoprivredne potpore resornog ministarstva koju ne mogu ostvariti pojedinci u poljoprivredi, a danas ti pojedinci čine oko 50% poljoprivrednih proizvođača u Republici Hrvatskoj. Zadruga će se brinuti o edukaciji i izobrazbi poljoprivrednika tj. svojih članova do dobivanje certifikata za bavljenje proizvodnjom, veliku 3 4-16 15.000,00 195.000,00 85.703,00 1.114.133,00 59.632,00 775.219,00 47.961,00 623.497,00 6.914,00 89.879,00 37.865,00 492.246,00 3.182,00 41.371,00 7.834,00 101.843,00 3.837,00 49.880,00 23.651,00 307.463,00 62.051,00 806.669,00 50.381,00 654.947,00 26.070,00 338.913,00 9.125,00 118.620,00 16.946,00 220.294,00 pozornost će posvetiti direktnom obradom podataka kao i izradu programa svojim članovima za korištenje pristupnih fondova EU. Danas poljoprivrednici radi needuciranja su najveći platiše poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj stoga će zadruga organizirano voditi knjigovodstvo i računovodstvo svojim obiteljskim zadrugarima. Zadruga će biti direktni pregovarač sa prerađivačima za organiziranu preradu do ponude na hrvatski stol, a po mogućnosti i europski, Zadruga direktno odgovara svojim članovima i svojim klijentima.

PROGRAM LJEKOViTOG BiLJA Iako na našim prostorima postoje odlični uvjeti za uzgoj ljekovitog bilja kultiviranje nije uzelo većeg maha zbog nepoznavanja tehnologije i nemehanizirane berbe i obrade. Stranica 796 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. Lavanda, kadulja, kamilica, paprena metvica, lipa i sljez čine oko 40% našega izvoza ljekovitoga bilja. Izvoz se značajno povećao polovicom sedamdesetih godina kada su na nekadašnjim vinogradarskim položajima zasnovane plantaže ljekovitoga i aromatičnoga bilja. Prosječno se tada izvozilo 7.000 t godišnje (oko 13.000.000 USD). Tijekom Domovinskoga rata smanjeni su uzgoj i prikupljanje, pa je 1995. godine izvezeno 868 t (2.914.500 USD). Krajem osamdesetih godina se najviše izvozilo u Njemačku. Najviše je porastao izvoz u Italiju, koja uvozi oko 30% vrijednosti našega sadašnjega izvoza. 180 t se izvozi u SAD, a značajno manje u Austriju, Veliku Britaniju, Švicarsku i Francusku. Veliki izvoznici su “Agroslavonija” i “Saponija” Osijek, “Chromos” Zagreb i “Dalmacija bilje” Dubrovnik. Obnova i razvitak plantažnoga uzgoja, organizacija otkupa, ujednačenost kakvoće i količine ponude za veliku inozemnu potražnju mogli bi povećati izvoz na višu razinu od prijašnje. Na žalost, izvoz ne slijedi vanjsku potražnju zbog nepoznavanja tržišnih zahtjeva i nedostatka promidžbe. PLASTENiČKA PROiZVODNJA Proizvodnja koja daje visoke prihode na malim površinama troškovi se smanjuju i do 50%.

Na otvorenim površinama možemo na istoj površini dobiti do dva uroda, a u plasteniku moguće je dobiti barem do četiri uroda! - U plastenicima nasad rađa stalno! - Dok raste nasad, dotle rastu i prihodi! - U plasteniku nasad rodi neprekidno! PROGRAM ZAŠTiTE OD TUČE, PTiCA, MRAZA Moderna, sigurna proizvodnja bez te zaštite nije moguća. Elementarne nepogode još uvijek značajno utječu na uspješnost poljoprivredne proizvodnje u cijeloj Hrvatskoj i susjednim zemljama. Suša, mraz, tuča i snažni vjetrovi su zadnjih pet godina osiromašili mnogobrojna obiteljska gospodarstva i uništile cijele urode. Blizina velikih vodenih površina, rijeka, akumulacijskih jezera, ... izrazito brze toplinske promjene, znatno su posljednjega desetljeća povećali učestalost tuče u našoj i susjednim zemljama. Nastanak tuče je povezan s teško predvidljivim i brzim događajima u olujnim oblacima, gdje zbog uzlaznih strujanja i velikih toplinskih razlika nastaju ledeni kristali. Oni se povećavaju, spajaju i kad njihova težina svlada snažna uzlazna strujanja zraka padaju na zemlju i pri tome uništavaju poljoprivredne kulture. Želimo li razvijati intenzivno voćarstvo ili povrtlarstvo, tada te djelatnosti moraju postati što manje ovisne o elementarnim klimatološkim nepogodama. Uz obvezne tehnološke mjere natapanja i antifrost mjera zaštite od mraza (orošavanjem), obvezna postaje i zaštita nasada postavljanjem mreža protiv tuče. Sve to poskupljuje voćarsku i druge proizvodnje, no jedino su rješenje. PROGRAM NAVODNJAVANJA i NATAPANJA Želimo li redovite, obilne urode, krupnije i bogatije plodove, navodnjavanje ili natapanje je nužno provoditi, osobito ljeti, kada kiše redovito izostaju, a plodovima treba vode za fotosintezu, respiraciju, količinu i razinu ugljikohidrata, ...

Postoji više jednostavnih i jeftinih sustava natapanja ili navodnjavanja. Uglavnom im nije potreban jaki tlak vode, a jednostavni su za postavljanje i rukovanje. Sustav natapanja kapanjem donio je zaokret u korištenju vode, jer se može provoditi na svakom terenu. Ipak nije preporučljiv za tla siromašna sitnim česticama, jer se na njima voda procjeduje u dubinu, umjesto da se vodoravno širi. Pri navodnjavanju raspršivačima je potrošnja vode veća nego kod natapanja kapanjem, ali niža nego kod kišenja. Nije potreban jaki tlak vode, a raspršivači vodu raspoređuju ravnomjerno terenom. Domet raspršivača je ovisan o tlaku. Navodnjavanje kišenjem je odavno poznato. Primjenjuje se u uzgoju kultura, koje traže visoku vlažnost zraka. Raspršivači mogu raditi i pri manjim tlakovima vode s dometom i do pedesetak metara. Za ovakav su sustav potrebne veće količine vode. Na nosače poviše vrhova bilja (krošanja), izdignu se raspršivači koji proizvode kišu po cijeloj površini nasada. PROiZVODNJA POVRĆA NA OTVORENOM ZA SUŠENJE Glavni potrošač sušenoga povrća u Republici Hrvatskoj je prehrambena industrija Podravka, koja za podmirenje vlastitih potreba, za proizvodnju juha i Vegete, mora uvoziti gotovo sve. Pokazatelji iz Strategije razvoja Republike Hrvatske za 21. stoljeće govore da samo Podravka godišnje uvozi sušenoga povrća u vrijednosti 20.000.000 USD. Međutim, nije samo Podravka potrošač ovoga proizvoda. Veće količine sušenoga povrća prodaje trgovačka mreža, za potrošnju u domaćinstvima ili u industriji drugih prehrambenih proizvoda.

Zbog stalnoga nedostatka sušenoga povrća u Hrvatskoj potrebno je organizirati proizvodnju povrća za sušenje. Optimalnom količinom sušenoga povrća na jednom mjestu smatra se 700 t. To znači da treba izgraditi sušnice takvih mogućnosti, kao i prateće zgrade. Sušnica mora biti u neposrednoj blizini primarne proizvodnje, zbog smanjenja troškova prijevoza. Oni se moraju svesti na najmanju mjeru. Primarna proizvodnja povrća se mora smjestiti tamo, gdje postoji tradicija povrtlarske proizvodnje. Prije donošenja konačne odluke, proizvođači moraju biti potpuno upoznati s mogućnostima proizvodnje po jedinici površine i mogućnostima zarade. Proizvodnja povrća bilo koje vrste za sušenje može dati financijsku vrijednost veću od 20.000,00 kn/ha pri prodaji odmah poslije skidanja usjeva. Izravna ulaganja u repromaterijal, vodni doprinos, koncesiju, zakup i osiguranje slična su kao u ratarstvu. Prije konačne odluke o izgradnji sušnice, sve pojedinosti treba dogovoriti s mogućim kupcima. 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 797 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Za proizvodnju 700 t sušenoga povrća, logična struktura proizvodnje je: Red. Vrsta Sušena. broj povrća roba u t 1. Mrkva 200 2. Pastrnjak 200 3. List perš. 100 4. Crv.luk 200 Ukupno 700 PROGRAM UZGOJA ŽiTARiCA U EKOLOŠKOJ POLJOPRiVREDi Govoreći o biljnoj proizvodnji uopće, te ratarskim kulturama, nije slučajno što žitarice stavljamo na prvo mjesto. Uzgoj, trgovina, upotreba i prerada žitarica u najtješnjoj je vezi s poviješću ljudske civilizacije. Štoviše, možemo reći da su žitarice i plug, sve donedavno bili osnovni simboli razvoja i ljudskog opstanka na Zemlji.

Malo koje druge kulture mogu se pohvaliti svojom višenamjenskom ulogom, kao što je to slučaj sa žitaricama. Žitarice i dan danas u mnogim društvima čine osnov ljudske prehrane. Od njih dobivamo brašno (kruh), ali i griz, pahuljice, mekinje, slamu, i dr. U zadnje vrijeme sve popularnije postaju i klice žitarica, koje obiluju E vitaminom, te su naročito cijenjene kao hrana za dojenčad i malu djecu. Žitarice predstavljaju i sirovinu za proizvodnju ljepila (škrobni ljepak), ulja (kukuruz), sirupa, octa, piva (ječmeni slad), te ostalih bezalkoholnih pića. Uspješno ekološko gospodarstvo gotovo je nezamislivo bez uzgoja žitarica. No njihov uzgoj se ponešto razlikuje od uzgoja u konvencionalnoj proizvodnji. Ovo se vidi već pri samom početku proizvodnje. Naime, mnogi eko-proizvođači jedan dan prije sjetve, sjeme žitarica namaču raznovrsnim »kupkama«. Eko-gospodarstva, kad god je to moguće, nastoje upotrebljavati sjeme čije je porijeklo iz eko-proizvodnje U eko-proizvodnji žitarica, korovi se reguliraju mehaničkim putem. Za ovo su naročito prikladne “drljače-češljevi”, četke, kultivatori, te ostala oruđa, od kojih je većina prikazana u poglavlju o suzbijanju korova. Osim uzgoja pojedinačnih vrsta žitarica, u ekološkoj poljoprivredi, u zadnje vrijeme sve popularnije postaje i uzgajanje žitarica u smjesama, a što znači da se na istoj parceli uzgaja više vrsta različitih žitarica (obično dvije). Metoda koja se također često primjenjuje pri eko-proizvodnji žitarica jeste i podsijavanje žitarica drugim kulturama. Ova, premda od davnina poznata praksa pri uzgoju žitarica, danas je posve zaboravljena.

PROGRAM EKOLOŠKOG UZGOJA POVRĆA Preduvjeti Osim konvencionalnog načina proizvodnje sve se više razvija i ekološka proizvodnja povrća. Ekološka proizvodnja, kao sustav koji na osnovi razumijevanja procesa u uzgajanoj biljci i njenog odnosa s okolinom koristi uzgojne metode kojima se ne zagađuje okoliš, čuva biološka raznovrsnost i plodnost tla, te poboljšava zdravlje korisnika tako proizvedene hrane, djelomično se koristi i u pravilnom konvencionalnom Svježa Br. ha roba u t 2.000 33 1.400 28 666 19 1.540 30 5.506 110 načinu proizvodnje. Od konvencionalnog načina proizvodnje razlikuje se u tome što ekološka proizvodnja mora biti u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te s pratećim pravilnicima. KUPiNOVO ViNO Tehnološki projekt vinarije za proizvodnju kupinovoga vina Ovaj tehnološki projekt vinarije namijenjene proizvodnji kupinovoga vina je utemeljen na najnovijim teorijskim spoznajama, kao i na dugogodišnjem praktičnom iskustvu u ovoj tehnološkoj grani. Projektirana je vinarija za proizvodnju oko 30.000 l/god. s pratećim sadržajima. PROGRAM iZGRADNJE HLADNJAČE ZA VOĆE i POVRĆE Potrebno je izraditi idejni projekt za hladnjaču za skladištenje jabuka, krušaka i povrća s kontroliranom (nadziranom) atmosferom. Namjena hladnjače je skladištenje voća i povrća (kao jedinični primjer su uzete jabuke i kruške), te je u komorama potrebno osigurati kontroliranu atmosferu, odnosno ugraditi kompletnu opremu, koja će održavati razinu kisika od 1% i ugljičnog dioksida od 1 do 3%, kao i opremu za održavanje temperature u rasponu od -1° C do 4° C ovisno o sortnim značajkama voća. Također je potrebno osigurati takve uvjete u komorama, da je gubitak u masi voća i povrća tijekom skladištenja minimalan.

Zahtijevani ukupni kapacitet hladnjače je oko 500 tona (jabuka i krušaka). To smatramo jediničnim modulom, koji se kasnije može nastavljati dodavanjem po bareni dvije komore. Dnevni unos robe je između 30 i 50 tona. Jabuke i kruške se skladište u plastičnim box paletama, dimenzija 1200 x 1000 x 750 (h) mm, te je moguće njihovo slaganje jedne na drugu u visinu do najviše 8 paleta. Programirano razdoblje skladištenja u ovoj studiji je cca 8 do 10 mjeseci. Nakon skladištenja jabuke i kruške treba razvrstati prema kakvoći (veličina, boja, masa), te je stoga nužno predvidjeti opremu za razvrstavanje i pakiranje, kao i odgovarajući prostor za svu potrebnu opremu. Uz voće hladnjača će se po potrebi, zbog boljega korištenja prostora, vremenske dinamike punjenja i pražnjenja, boljega korištenja kapaciteta, mogućih preradbenih pogona koji će se s vremenom možda graditi u istom sklopu, te slijedom svega toga zbog uvećavanja profitnosti ulagateljskoga pothvata, koristiti za skladištenje povrća, također i kontroliranim uvjetima (pri sniženim temperaturama i eventualno u CA). Odmah u studiji treba također predvidjeti mogućnost pakiranja u modificiranoj atmosferi (MA). Stranica 798 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. Hladnjača se izvodi na praznoj graditeljskoj površini (nova zgrada), koja još nije konačno i potpuno određena, vodeći računa o tome da postoji mogućnost proširenja hladnjače. Sva potrebna proširenja će se riješiti prilikom izrade glavnoga, odnosno izvedbenih projekata. Cijeli projekt treba izraditi u duhu propisa i pravno snažnih normi.

POGLAVLJE 7 GOVEDARSTVO i PROiZVODNJA MLiJEKA Kod većine uzgajivača još i danas prevladava tardicionalno gospodarenje u proizvodnji mlijeka, koje se prenosi iz generacije u generaciju, uz mnoštvo nerješenih problema od kojih su aktualni pitanje budućnosti mljekarstva prije ulaska u EU, rješavanje financijskih problema, kao i govedarstva uopće. Upravo zbog ovakovih problema, jedna od najbitnijih stavki je stvoriti sigurnu egzistenciju u ovom poslu, te istinsko nastojanje učiniti život ljudi, koji se bave ovim poslom, kvalitetnijim i boljim. Jedini siguran put ka tom cilju je modernizacija i povećanje efikasnosti rada članova gospodarstva, te stvaranje optimalnih uvjeta za veće iskorištenje genetskog potencijala krava u proizvodnji mlijeka. Za to je potrebno ući u izradu investicijskog programa izgradnje i opremanja farme za proizvodnju mlijeka, te realizaciju. Program je potrebno usmjeriti: prema proizvodnji mlijeka, sira, proizvodnji rasplodnih junica itd. Potrebno je definirati kapacitete, koji moraju biti u skladu sa mogućnostima. iZRAČUN ULAGANJA U PROiZVODNJU MLiJEKA Visina i struktura kune % ulaganja Gospodarski objekt (staja) 309.749,00 26,70 Pomoćni objekti 90.248,00 7,78 Betonirano gnojište 49.586,00 4,27 Horizontalni silos 40.662,00 3,50 Visina i struktura kune % ulaganja Mehanizacija 243.750,00 21,01 Traktor 134.550,00 11,60 Okretač sijena 12.480,00 1,08 Skupljač sijena 17.940,00 1,55 Samoutovarna prikolica 33.150,00 2,86 Silokombajn-vučeni 45.630,00 3,93 Osnovno stado 475.000,00 40,94 Steljne junice 475.000,00 40,94 Oprema za krave 41.500,00 3,58 Muzna oprema 32.800,00 2,83 Hladnjak za mlijeko (1.500L) 8.700,00 0,75 S V E U K U P N O 1.160.247,00 100 Proračun dobiti pri punom poslovanju farme Opis Kuna Ukupni prihod 719.000,00 Mlijeko (300000 litara) 645.000,00 Državna naknada 74.000,00 (1.480 kn/grlo)

Troškovi proizvodnje 350.268,00 Kupljena hrana 34.423,00 Vlastita hrana 240.685,00 Veterinarske usluge 11.800,00 Vlastiti rad (3 uposlena) 63.360,00 Amortizacija 43.771,00 Objekti 20.000,00 Strojevi i oprema 23.771,00 Investicijsko održavanje 12.557,00 Ukupni rashodi 406.596,00 Bruto dobit 312.404,00 Porez 62.481,00 Neto dobit 249.923,00 Pregled ulaganja u tovilište junadi u kunama Opis /kapacitet 100 Objekti 289.000,00 Turnus tovljenika 240.000,00 Oprema 188.020,00 Boksovi 53.900,00 Ograde 45.700,00 Pojilice 11.300,00 Podne rešetke 47.600,00 Pokret. rampa 15.840,00 Mosna vaga 13.680,00 U K U P N O 717.020,00 200 300 421.940,00 537.130,00 480.000,00 720.000,00 233.008,00 278.102,00 67.375,00 82.198,00 61.238,00 77.772,00 12.995,00 15.594,00 61.880,00 73.018,00 15.840,00 15.840,00 13.680,00 13.680,00 1.134.948,00 1.535.232,00 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 799 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Troškovi nabave poljoprivredne mehanizacije Opis kuna Traktor 75 kW 171.360,00 Mikser prikolica 19.080,00 Plug prekretač 30.600,00 Tanjurača 19.620,00 Sjetvospremač 6.192,00 Sijačica za žitarice 12.888,00 Sijačica za kukuruz 21.960,00 Kultivator za međurednu obradu 12.204,00 Utovarivač traktorskizadnji 16.020,00 Prskalica traktorska nošena 10.260,00 Cisterna za gnoj 10.000 l 28.080,00 Silofreza 16.920,00 Silo kombajn 95.400,00 Prikolica za silažu 31.680,00 UKUPNO 492.264,00 UZGOJ KOZA Koza je najskromnija domaća životinja. Jede oko 80 biljnih vrsta, dakle više od bilo koje druge domaće životinje. Zato može živjeti i tamo, gdje druge životinje ne mogu. U našem narodu se govori da je koza sirotinjska krava, koja se može brinuti sama o sebi. U odnosu na svoju težinu, koza koja daje 2 l mlijeka, odgovara kravi koja daje dnevno 25 I.

Zato je koza sigurno najkorisnija domaća životinja. UZGOJ OVACA 1. CiLJ PROiZVODNJE Cilj proizvodnje zapravo je temelj izbora pasmine. Cilj proizvodnje može biti proizvodnja mesa, mesa ili vune. Ako je cilj proizvodnja mesa, proizvodnja ovčjeg mlijeka namijenjena je isključivo za ishranu janjadi. Janjad siše prosječno četiri mjeseca, tj. do prodaje. Nakon toga ovce se zasušuju. Ta proizvodnja temelji se na mesnim i kombiniranim pasminama, kao što su texel, merinolandschaf, sharoles, pramenka te njihovim križancima. Cilj proizvodnje može biti proizvodnja ovčjeg mlijeka. Janjad siše 5 do 6 dana dok ovca luči kolostrum, a nakon toga se odvaja i hrane mliječnom zamjenicom. Za proizvodnju mlijeka uzgaja se istočnofrizijska ovca. Proizvodnju možemo bazirati na podjednakoj važnosti i mlijeka i mesa. Janjad siše prosječno tri mjeseca, a nakon toga se odbija i prodaje. Težina janjadi u dobi od tri mjeseca kreće se od 20 do 25 kg. Za vrijeme dok siše janjad se prihranjuje kvalitetnim krmnim smjesama. Poslije odbića ovce se muzu četiri do pet mjeseci. U ovoj proizvodnji uzgajaju se kombinirane pasmine, kakve su travnička i lička pramenka. Osnova proizvodnje može biti ovčje mlijeko, a janjad je “sporedni proizvod”. Nakon što se ovce ojanje, janjad siše 4 do 6 tjedana. Nakon toga se odbija i šalje na klanje ili se tovi do veće težine. Za tu proizvodnju uzgaja se paška i sardinijska ovca. 2. SUSTAV PROiZVODNJE Danas postoje tri osnovna sustava proizvodnje: ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni. Ekstenzivni sustav podrazumijeva uzgoj ovaca malih proizvodnih mogućnosti s malim ulaganjima i niskim proizvodnim rezultatima.

Provodi se u područjima i na tlima na kojima se ne mogu obavljati druge grane poljoprivredne proizvodnje. To su brdsko-planinska i aridna područja. Osim toga karakterizira ga mali broj ovaca po jedinici površine. Obično 1 ovca dolazi na 1 do 10 ha pašnjaka. Ovce veći dio godine provode na paši. Zimska ishrana bazira se isključivo na sijenu rijetko na malim količinama koncentriranih krmiva. Zbog nepovoljnih uvjeta držanja, njege i ishrane taj sustav podrazumijeva uzgoj autohtonih pasmina, pasmina koje su upravo uzgojene u takvim uvjetima. Ove pasmine odlikuju se otpornošću, skromnošću u ishrani i izdržljivošću jer moraju prijeći velike površine u potrazi za hranom. Poluintenzivan sustav podrazumijeva držanje ovaca na paši u vrijeme vegetacije, a tokom zime ovce se hrane kvalitetnim sijenom i koncentriranim krmivima. Tokom pašnog razdoblja, u vrijeme sušnog ljeta, kad je paša oskudna, ovce se prihranjuju koncentriranim krmivima. U sistemu na 1 ha pašnjaka dolazi 5 do 8 ovaca. Intenzivan sistem proizvodnje karakterizira specijalizacija proizvodnje. Velika su ulaganja u nabavu kvalitetnog stada, objekte, mehanizaciju, opremu i krmnu bazu. Budući da su u ovoj proizvodnji velika ulaganja to podrazumijeva postizanje visoke cijene ovčjih proizvoda da bi se pokrili nastali troškovi. Proizvodnja se zasniva na visoko produktivnim pasminama i njihovim križancima ako se radi o proizvodnji mesa, odnosno na visokoproduktivnim pasminama kada je proizvod mlijeko. Objekti moraju biti funkcionalni da bi se osigurali normalni uvjeti proizvodnje u smještaju ovaca, zdravstvenoj kontroli, ishrani. Objekti moraju biti izgrađeni od materijala koji će im osigurati što dulji vijek trajanja, a da istodobno ne budu skupi. Objekti moraju biti izgrađeni u blizini poljoprivrednih površina da bi se izbjegli prazni hodovi u pripremi i dovozu hrane. Ova proizvodnja podrazumijeva prateću mehanizaciju kojom će se osigurati spremanje kvalitetne hrane.

Da bi se ta proizvodnja mogla normalno odvijati, potrebno je osigurati kvalitetnu voluminoznu i koncentriranu hranu. U razdoblju vegetacije potrebno je dovoljno kvalitetne sočne voluminozne krme, tj. paše, a zimi su potrebne dovoljne količine kvalitetnog sijena, po mogućnosti kvalitetne i zdrave sjenaže te dovoljne količine koncentriranih krmiva. 3. POLJOPRiVREDNE POVRŠiNE Na poljoprivrednim površinama moraju se osigurati dovoljne količine kvalitetne krme. Veličina poljoprivrednih površina ovisit će o veličini stada te području na kojem se proizvodnja odvija. U nizinskom području na jedinicu površine dolazi veći broj ovaca nego u brdsko-planinskom području. U nizinskom području za 10 ovaca mora se osigurati 1 do 1,3 ha pašnjačkih i livadnih površina te 0,5 do 0,7 ha oranica za proizvodnju koncentrirane krme. 4. POZNAVANJE OVČARSKE PROiZVODNJE Poznavanje ovčarske proizvodnje jedan je od preduvjeta za uspješno bavljenje tom proizvodnjom. Bez obzira što je ovca jedna od najskromnijih domaćih životinja potrebno je poznavati ovčarsku proizvodnju odnosno poznavati najminimalnije zahtjeve ovaca u smještaju, hranidbi, zdravstvenoj zaštiti, odnosno preventivi. PROGRAM UZGOJ FAZANA Fazan se ubraja u rod kokoši. On nije autohtona hrvatska pernata divljač, nego je k nama uvezen tek krajem 18. stoljeća. Isprva se u prirodi sam razmnožavao. No, kako je rastao broj lovaca, dolazilo je na sve više područja do njegovoga izlova. Intenzivna poljoprivreda dodatno je pridonijela njegovom nestajanju. Zato je došlo do potrebe da čovjek intervenira i pomogne njegovom uzgoju. Uzgoj je osobito počeo rasti od sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Od tada su fazanerije postajale sve unosniji posao.