Plan ukupnog razvoja Općine Mala Subotica

24. Na temelju članka 28. Statuta Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 6. sjednici održanoj 17. studenoga 2009. godine, donosi PLAN ukupnog razvoja Općine Mala Subotica SADRŽAJ: Uvodni dio Što je program ukupnog razvoja? .........764 Poglavlje 1 Uvod .................................................. 766 Poglavlje 2 Osnovna analiza Općine Mala Subotica (iz PPU Općine Mala Subotica) ............................................. 768 Poglavlje 3 Vizija razvoja Općine i SWOT analiza................................................. 777 Poglavlje 4 Strategija, prioriteti i mjere PUR-a.......780 Poglavlje 5 Plan provedbe PUR-a Općine Mala Subotica......................................785 Poglavlje 6 Poljoprivredna proizvodnja Općine Mala Subotica (voćarstvo, povrtlarstvo, ratarstvo).........................790 Poglavlje 7 Poljoprivredna proizvodnja Općine Mala Subotica (govedarstvo i proizvodnja mlijeka, stočarstvo kozarstvo, ovčarstvo...) ..........................798 Poglavlje 8 Razvojni projekti .................................801 Poglavlje 9 Infrastrukturni projekti.........................805 UVODNi DiO ŠTO JE PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA Na početku želimo naglasiti da se Razvojni projekt Općine Mala Subotica u potpunosti oslanja na Regionalni operativni program Međimurske županije, proizlazi iz njega, te će biti njegova konkretna razrada za područje Općine Mala Subotica. Budući da je obrađivano područje uglavnom ruralno, njegov se ukupan razvoj mora osmišljavati kao ruralni razvoj utemeljen na iskustvima razvijenih zemalja, čija su ruralna područja danas visoko razvijena i poželjna jednako 14. svibnja 2010.

Broj 10 - Stranica 765 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” za stanovanje, kao i za pokretanje gospodarskih djelatnosti. Zato je u prvom dijelu Razvojnoga projekta obrađen ruralni razvoj i iskustva razvijenih zemalja u ruralnom razvoju. I taj je dio više upućen čelništvu Općine i razvojnoj agenciji koja će provoditi ovaj projekt. Želja nam je, a poučeni raznim studijama koje su izrađivane za šire područje i uistinu rijetke doprinijele razvoju već su ostale lijepi materijal u uredima općine koja ih je dala raditi, da ovaj Projekt ostvari svoj cilj, a to je ukupni razvoj Općine i okolice i primjeren životni standard njezinih žitelja. Stoga je za ovo područje potrebno osnovati Javno privatnu razvojnu agenciju koja će u djelo provesti „Program ukupnog razvoja Općine Mala Subotica”. Važnost lokalnog razvoja Institucionalna sposobnost za promicanje društveno - ekonomskog razvoja i upravljanje tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj od sve je veće važnosti. Vlada Republike Hrvatske obvezala se da će promicati regionalni razvoj. U tom je cilju, a u skladu s načelom supsidijarnosti, jedan dio nadležnosti i administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije i općine. Pripremljenost za strukturne fondove EU-a Prije svega, sposobnost za učinkovito i djelotvorno promicanje i upravljanje razvojem na razini lokalne uprave od bitne je važnosti, budući da se Hrvatska priprema za priključenje Europskoj uniji (EU). Kad se Hrvatska priključi Europskoj uniji, bit će joj osigurani strukturni fondovi EU-a.

Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranje projekata strateške naravi u područjima države članice radi povećanja konkurentnosti u tim područjima te radi društveno - ekonomskog blagostanja građana. Strukturni fondovi EU-a koriste se na regionalnoj razini. Stoga je od bitne važnosti da lokalna uprava, koja djeluje na regionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i učinkovito korištenje tih sredstava. U bliskoj budućnosti Hrvatskoj će biti osigurani predpristupni fondovi kojih se veći dio također koristi na regionalnoj razini i preko lokalne uprave. Važnost PUR-a Program ukupnog razvoja (PUR) za Općinu Mala Subotica obuhvatan je, ali vremenski ograničen plan društvenog i gospodarskog razvoja ove Općine (za razdoblje od 2009- 2015. godine). To je prvi obuhvatan plan što ga je Općina Mala Subotica izradila sa svojim privatnim partnerima i nositeljima razvoja PUR-a. PUR je plan koji je pripremljen unutar same Općine i od strane njezinih ljudi. Plan se izravno odnosi na prioritete i planove lokalnog razvoja, međutim, pretežito je usmjeren na korist ljudi i tvrtki iz Općine. Ciljevi PUR-a Dva su temeljna cilja PUR-a. Prvo: izgraditi sveobuhvatni institucionalni i tehnički kapacitet i sposobnost u samoj Općini Mala Subotica i tako da sama Općina sa svojim ljudima bude u stanju koristiti predpristupne i strukturne fondove EU-a na djelotvoran i učinkovit način. Drugo: pripremiti razvojnu strategiju odnosno “poslovni plan” Općine, provedba kojeg će značajno povećati društveno blagostanje i gospodarske izglede stanovnika i tvrtki ove Općine. No, ako smijemo primijetiti, između prvog i drugog cilja postoji nerazdvojna veza.

Provedba PUR-a Provedba PUR-a realizirati će se kroz niz projekata koji su bili utvrđeni, obrazloženi i pripremljeni kao dio procesa PUR-a. Ti projekti, koji su povezani s razvojnim smjernicama sadržanim u PUR-u, kreću se od projekata vezanih za materijalnu infrastrukturu do mjera za pružanje potpore tvrtkama i akcija koje se mogu poduzimati radi poticanja rasta aktivnog civilnog društva. Očekuje se da će se mnogi od ovih projekata moći financijski podupirati putem korištenja predpristupnih i strukturnih fondova EU-a. Mnogi od ovih projekata također se bave važnim razvojnim temama EU-a (koje se često nazivaju “horizontalnim” pitanjima) kao što je promicanje informacijske tehnologije, pažnja na dobrom gospodarenju okolišem i održavanju okoliša te briga oko ravnopravnosti spolova i građanskih prava. Očekuje se i da će provedba PUR-a značajno povećati sposobnost Općine za pristupanje strukturnim fondovima EU-a kad Hrvatska postane članica EU-a. PUR je poslovni plan Općine Međutim, PUR je više od dokumenta kojeg treba podnijeti Europskoj komisiji (EK) u nadi da će sredstva EU-a nakon toga i odmah biti osigurana. Općenito rečeno, PUR je instrument kojeg će Općina Mala Subotica koristiti za predlaganje strateškog i dosljedno izrađenog razvojnog plana određenom broju davatelja sredstava, uključujući Vladu Republike Hrvatske, Europsku komisiju (EK) te niz bilateralnih i multilateralnih donatora. PUR je poslovni plan Općine koji će vjerojatno privući pozornost niza bilateralnih i multilateralnih donatora i investitora. Nadalje, namjera je da PUR privuče financijsku potporu iz Hrvatskog državnog proračuna.

Proces pripremanja PUR-a Pripremanje PUR-a započeto krajem jeseni 2007. godine, a sama izrada trajat će više od osam mjeseci. To pripremanje obuhvatilo je brojne sastanke s pojedincima i skupinama lokalnih sudionika, kao i osnivanje Odbora za koordinaciju Projekta ukupnog razvoja. Taj odbor, zajedno s Radnom skupinom za PUR Općine, bio je zadužen za vođenje procesa PUR-a i sastavljanje izvještaja o PUR-u. Odradili smo određeni broj radionica i konferencija, u kojima su sudjelovali dužnosnici i široki niz lokalnih zainteresiranih strana, održan je radi razmatranja “dokazne baze” te formuliranja Strategije PUR -a i provedbenog plana: 1. Na sastanku posvećenom “Osnovnoj analizi Općine ”preispitani su glavni problemi vezani za imovinu, nedostatke i razvoj sa kojima je općina suočena. Upravo je tijekom ovog sastanak osnovan Odbor za koordinaciju projekta Općine sastavljen od 9 članova. Taj odbor za koordinaciju, zajedno s Radnom skupinom PUR-a Općine predvodio je sve naredne konferencije i radionice. Stranica 766 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. 2. Na sastanku posvećenom SWOT ANALIZI i viziji ispitivala se komparativna ekonomska prednost kao i potencijal Općine, nakon čega su sudionici sastanka pripremili viziju razvoja za razdoblje do 2015. godine te glavne razvojne ciljeve svoje Općine. 3. Sastanak o strategiji i prioritetima imao je za rezultat oblikovanje krovne razvojne strategije za Općinu te određivanje glavnih prioriteta i mjera povezanih s tom strategijom.

4. Na sastanku o projektima i provedbi nastojalo se utvrditi i postići dogovor o glavnim okvirima projekata te o načinu na koji se razvojna strategija i projekti mogu provoditi i financirati. Kao što je rečeno na početku ovog uvoda, Vlada Republike Hrvatske, potaknuta lokalnim inicijativama i entuzijazmom lokalnih stanovnika, postavila je regionalni i lokalni razvoj visoko na političkom dnevnom redu. PUR je ključni instrument kojeg će uprava i stanovništvo Općine koristiti radi pokretanja i ubrzavanja gospodarskog razvoja i povećanja društvenog blagostanja, stoga u okviru ovog dokumenta predlažemo Razvojni plan Općine. POGLAVLJE 1 UVOD SAŽETAK Općina ima značajne potencijale, također i probleme Razvojni potencijali s obzirom na geografski položaj (prometna povezanost, blizina županijskog središta) Općine su značajni. Nažalost, takvi su i problemi s kojima je ona suočena. Nezaposlenost, niski prosječni mjesečni prihodi, nedostatak privatnih investicija te nezadovoljavajuća fizička, ekonomska i socijalna infrastruktura značajke su Općine. Projekt ukupnog razvoja kao plan je neophodan; Velik broj poslovnih subjekata kao i veći dio opće populacije općine živi na rubu preživljavanja. Općini je neophodan sveobuhvatan razvojni plan koji je sastavni dio ovog izvješća. Plan je nazvan Projekt ukupnog razvoja za Općinu (PUR), a ostvaren je uz financijsku i tehničku pomoć Ministarstva mora prometa turizma i razvitka, Uprave za regionalni razvoj kroz program potpore nerazvijenim općinama. PUR je prvi sveobuhvatni razvojni plan koji je osmišljen od strane Općine i svih njezinih aktera u suradnji (uglavnom putem predstavnika u općinskim partnerskim odboru). PUR Općine produkt je stanovništva Općine. Plan sadrži direktne reference na nacionalne razvojne prioritete i problematiku, ali je primarno orijentiran na dobrobit stanovnika i poduzetnika Općine Mala Subotica.

PUR će se koristiti za privlačenje investicija u Općinu PUR je zamišljen kao instrument koji će omogućiti Općini da sa strateškim i usklađenim razvojnim planom nastupa prema različitim donatorima i investitorima, uključujući Vladu Republike Hrvatske, Županiju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili multilateralnih donatora. Kratkoročno, cilj je PUR-a da omogući Općini efikasno i ekonomično pristupanje predpristupnim fondovima Europske unije (CARDS program, ISPA, IPA...) te strukturnim fondovima EU čim oni budu dostupni Hrvatskoj. PUR će stvoriti poticajno i plodonosno okruženje PUR uključuje identifikaciju glavnih razvojnih prioriteta i biti će proveden uglavnom putem projekata javnog sektora koji će omogućiti, potaknuti i zaštititi rast i razvoj privatnog i civilnog sektora. Razvoj privatnog sektora stvorit će “bogatstvo” i nove vrijednosti. Razvoj civilnog sektora izgradit će snažno i slobodno demokratsko društvo. PUR se koncentrira na izgradnju infrastrukturnih programa i projekata PUR će stvoriti poticajno i povoljno okružje prvenstveno kroz projekte fizičke, ekonomske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se uklonile identificirane razvojne blokade u Općini te da bi se omogućilo i potaknulo privatni sektor i civilno društvo na realizaciju komercijalnih i socijalnih razvojnih mogućnosti i potencijala Općine. Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata uključuju širenje vodoopskrbne mreže, unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, razvoj cestovne mreže, unaprijeđenije sustava obrazovanja, potporu mreži udruga, te savjetodavnu potporu poduzetničkoj zajednici. Krajnji cilj ovakvih projekata je razvoj temeljnih resursa Općine, te izmjena strukture i baze koja će dovesti do razvoja novog i vitalnog poduzetničkog modela Općine.

Javni sektor je važan PUR će biti, barem tijekom prvih godina njegove provedbe, vođen od strane javnog sektora, a fokusirat će se na davanje potpore privatnom sektoru u razvoju komercijalnih aktivnosti koje povećavaju ukupno ekonomsko bogatstvo. Drugi fokus PUR-a bit će davanje potpore civilnom društvu u razvoju participativne i slobodne demokracije i stvaranju sustava socijalne podrške koji povećavaju ukupno društveno bogatstvo i dobrobiti. PUR započinje s vizijom i strategijom, ali projekti su ključni Dogovorena vizija razvoja do 2015. godine koncentrira se na smanjenje nezaposlenosti i povećanje životnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti baziranih na održivom korištenju prirodnih resursa, tradiciji i međusektorskom partnerstvu: NAŠA ViZiJA ZA 2015. godinu 2015. godine Općina Mala Subotica će biti centar obnovljenog turističkog razvoja, s domaćim i stranim poduzećima s velikim udjelom novo dodane vrijednosti lociranim u poslovnoj zoni koja je locirana kraj autoceste Budimpešta - Zagreb i mnogobrojnim obiteljskim gospodarstvima koje će pružati usluge seoskog turizma. Te će tvrtke zapošljavati veliki broj ljudi obrazovanih u općinskim i županijskim obrazovnim institucijama, uzimajući u obzir specifičnost razvojnih potreba Općine. Općina će biti poznata po komercijalnoj poljoprivredi i organskim poljoprivrednim proizvodima koji se u 2015. godini prodaju širom Europske Unije kao i turističkom sadržaju. Životni standard stanovništva Općine će se poboljšati i do 2015. godine približiti europskom prosjeku. Općina će također biti poznata po svojim nastojanjima da zaštiti okoliš koristeći prirodne resurse na pravilan i održiv način. Većina tog uspjeha bit će rezultat zajedničkih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora.

14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 767 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Općina i Općinski partnerski odbor dogovorio je i formulirao četiri ključna razvojna cilja na bazi vizije Općine: 1. Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti. 2. Izgradnja infrastrukture koja je nužna za razvoj poduzetništva i održivo gospodarenje okolišem. 3. Intenzivan razvoj obrazovnih sustava na način relevantan za gospodarstvo. 4. Razvoj socijalne infrastrukture sa ciljem poboljšanja položaja osjetljivih grupa društva. Specifični projekti koji će provesti viziju u djelo i koji se smatraju prioritetnima za Općinu uključuju: Ekonomska infrastruktura - Uspostava centra za novu tehnologiju u Općini. - Pilot projekt educiranja poljoprivrednih radnika. - Osnivanje novinskih brošura (newsletter-a) i programa obuke za stanovnike ruralnih područja o vrstama aktivnosti koje primaju podršku Vlade Republike Hrvatske i Europske Komisije. - Razvoj integriranog projekta oko ideje Seoskog turizma u općinama. - Grant sheme za grupe proizvođača. - Uspostava Razvojnog centra za Industrijski park. - Tehnička podrška upravljanju poslovnim zonama, mini regionalnom marketingu i privlačenju stranih ulaganja u poslovnim zonama. Fizička infrastruktura - Projekt infrastrukture (odvodnja) općine. - Projekt Općinskog vodovoda Mala. - Projekt Elektrifikacije Općine. - Projekt modernizacije cestovnih pravaca. Socijalna infrastruktura - Informativno pravni centar.

- Podrška nevladinim udrugama. - Razvoj dobro formuliranog projekta u sektoru zdravstva i socijalne skrbi jest prioritet. Provedba PUR-a Izabrani Općinski predstavnici u vijećima, te općinska izvršna tijela središte su PUR provedbe. Jedinica za provedbu programa (Programme Management, Razvojna agencija) biti će formirana sa zadatkom koordinacije PUR provedbe. Glavni zadatak Jedinice je uspostava prikladnih upravljačkih i koordinacijskih mehanizama kao i priprema natječajnih procedura u skladu s hrvatskim, EU i zahtjevima drugih potencijalnih donatora. Jedinica će također biti zadužena za efikasnu komunikaciju između Općinskog poglavarstva odnosno vijeća, te Jedinice za provedbu ROP-a Međimurske županije i drugih aktera u procesu. Pored Općinskog vijeća, Jedinica za provedbu projekta je najvažnije tijelo u PUR i provedbi. Ovaj odbor je novi instrument uspostavljen tijekom PUR pripreme i ostat će jedan od najvažnijih elemenata u procesu implementacije PUR-a. Općina nema dobro uspostavljenu i funkcionalnu regionalnu razvojnu agenciju u sklopu postojeće institucionalne strukture koja je zadužena za provedbu regionalnih razvojnih programa. Agencija bi trebala biti trenutno registrirana kao društvo s ograničenom odgovornošću i djelomično je u vlasništvu Općine, te predstavlja važan resurs Općine. Agencija treba imati iskustva u pripremi i razvoju projekata za strane i domaće donatore, te dobar glas pouzdanog partnera u razvoju projekata. Agencija je blisko vezana za Općinu i u budućnosti će se preseliti u općinske prostorije kako bi aktivno provodila PUR.

Ostale važne institucije koje će biti uključene u PUR provedbu uključuju: nevladine udruge i lokalne organizacije, te naravno privatni sektor kojeg se može smatrati glavnim pokretačem održivog generiranja razvoja i radnih mjesta. Konkurentno gospodarstvo tada treba dovesti u poziciju da generira nova radna mjesta na temelju vlastite konkurentnosti, a ne programa poticanja zapošljavanja. Privatni i civilni sektor Općine funkioniraju, ali postoji velik prostor za naredak i su oba u potpunosti zastupljena u partnerstvu i smatraju se glavnim partnerima u PUR provedbi. Sažetak odgovornosti pojedinih organizacija prema PUR -u slijedi: Prijedlog djelovanja Pregled trenutnih Organizacija Vremenski okvir; u implementaciji PUR-a; djelovanja potrebni resursi uloge i odgovornosti Izabrano zastupničko Usvaja nacrt i konačnu verziju Općina Nacrt 1. travnja i izvršno tijelo PUR-a. Odgovara za cjelokupnu Općine. implementaciju. Konačna verzija 1. svibnja. listopad 2009. Zahtijeva 1 namještenika te urede osposobljene Koordinacija PUR-a i podnošenje Jedinica za za komunikaciju na lokalnoj, izvješća Općinskom vijeću te djelatna provedbu Formiranje predstoji. nacionalnoj i međunarodnoj komunikacija s Partnerstvom i projekata razini putem telefona, interneta pojedinačnim sudionicima. Mini Regionalna Priprema projekata za i drugih medija. Po potrebi, pružanje podrške u pripre- Sredstva su pribavljena u cijelosti, razvojna Općinu i druge mi projekata, no u skladu sa smjerni- dodatni će uredski prostor do listopada agencija klijente.

cama i ograničenjima EC-a. 2009. osigurati Općina. Savjetodavno tijelo Općinskog vijeća Neznatna dodatna sredstva možda će Osnovan je i redovito i foruma sudionika. PUR i projekti Mini regionalni u budućnosti morati biti izdvojena se sastaje u cilju u sklopu PUR-a zahtijevat će pisani Partnerski za pokrivanje troškova i osnovno pružanja pomoći u osvrt i procjenu Partnerstva prije no odbor osoblje. izradi PUR-a. što budu predočeni Vijeću u cilju donošenja odluke. Stranica 768 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. Prijedlog djelovanja Pregled trenutnih Vremenski okvir; Organizacija u implementaciji PUR-a; djelovanja potrebni resursi uloge i odgovornosti Ključni dionik odgovoran za stvara- Trenutno ulaže kada Pitanje unapređenja organizacije i nje prihoda i održivih radnih mjesta. Privatni sektor se za to ukaže prilika. voljnosti za komunikaciju između Trebat će priliku za izražavanje svojih Niska razina strategije Općine i privatnog sektora. Može se primjedbi i osiguravanje njihovog i vodstva dostupna. pojaviti potreba za unapređenjem uključenja pri implementaciji kroz predstavničkih organizacija. partnerstvo i druge načine. Ključni dionici uz privatni sektor. I Trenutno su aktivnije, Potrebno uspostaviti platformu za jedni i drugi pokretači su lokalnog no što je u početku procikonstruktivan dijalog kako između gospodarstva i tvorci novih radnih jenjeno. Vrlo uspješne Nevladine mjesta. u privlačenju dodatnih organizacije javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i između privatnog I nevladine organizacije i nadležni sredstava u mini regiju sektora i nevladinih organizacija.

općinski odjel nisu dobro organiunatoč iznimnoj finan- Bit će potrebno sastavljanje stratezirani te se žale jedni na druge bez cijskoj skučenosti i gije financiranja te rasprava o istoj pokušaja uspostave dijaloga s bilo nedostatku podrške. čije strane. Predstavljaju najviše i njeno usvajanje. Koordinacija raznih izvora financira- Nema dovoljno sredstava za izvršavatehničke hijerarhijske nja u cilju postavljanja učinkovitog nje ove zadaće. Potrebna je dodatna Nadležna instance uključene u djelatnog sučelja između projekata ekspertiza na području mehanizama ministarstva pripremu PUR-a. temeljenih na PUR-u i vanjskih sred- združenog financiranja od strane više Upravljaju procesom stava. Nadzor nad cjelokupnim radom, donatora, upravljanja razvojnom pokroz osnovne smjernice i praćenje rezultata i razvoj litikom te monitoringa i procjene regulativnu podršku. daljnjih smjernica. tijeka razvoja. Financiranje PUR-a Načini i izvori financiranja često su isključiva točka interesa u planiranju razvoja. To je nepoželjno i opasno jer na Općini je da zadrži kontrolu nad razvojnim procesima i temama kako bi privukla financiranje u projekte koji podržavaju Općinsku razvojnu strategiju. Može se reći da postoji konkurencija među fondovima koliko postoji i konkurencija među donatorima i donatorskim organizacijama u potražnji za “dobrim projektima”. Dobri projekti su oni prioritetni projekti koji generiraju razvoj u onom smjeru koji definira dogovorena strategija. Stoga strategija treba usmjeravati financiranje, a ne obrnuto. U Hrvatskoj je situacija s financiranjem relativno dobra, unatoč visokim razinama zaduživanja od strane Vlade.

Ministarstvo regionalnog razvoja je u procesu uspostave zajedničkog mehanizma financiranja koji će koordinirati većinu inozemnih donatora kao što su Europska Komisija, Europska Investicijska Banka i Svjetska banka, te ih uklopiti u jedan zajednički mehanizam financiranja regionalnog razvoja. Trenutna je procjena za razvojne projekte u Općini oko 1,5 milijuna eura za razdoblje od sljedećih 10 godina. Ova je procjena skromna i ne uključuje potencijal privatnih investicija, te investicija nevladinog sektora. S obzirom na ograničeni financijski kapacitet Općine kao i velikog broja jedinica lokalne samouprave, strategija je financiranja pristupiti što većem broju međunarodnih donatorskih institucija kao što su Europska Unija, Svjetska Banka, USAID, DFID, te bilateralni donatori. Cilj je iskoristiti inicijalna sredstva Europske Komisije stavljena na raspolaganje u svrhu privlačenja i maksimiziranja učinka drugih izvora kao što su državni proračun i ostali multilateralni i bilateralni donatori. REGiONALNi OPERATiVNi PROGRAM Regionalni operativni program je termin regionalne politike EU. To je program strateškog razvoja. Na temelju njega se državama dodjeljuju sredstva iz fondova za financiranje programa za smanjenje rizika u razvoju članica (strukturni fondovi). U izradi Regionalnog operativnog programa županije primijenjen je pristup i metodologija strukturnih fondova. To je uključivalo interdisciplinaran sustav i partnerstvo svih zainteresiranih subjekata. Županijska skupština Međimurske županije je usvojila konačnu verziju ROP-a i time ga učinila službenim razvojnim dokumentom, te jednim službenim okvirom za socijalno gospodarski razvoj županije.

Europska unija se obvezala na sufinanciranje aspekata ROP-a. Ministarstva i lokalno zainteresirani subjekti, koji su konzultirani tijekom izrade programa, preuzet će nadzor nad njegovom provedbom. Jedinica za koordinaciju programa će utvrditi prikladne projekte temeljem prioriteta i mjera ROP-a. Kriteriji za odabir projekata moraju biti u skladu sa postupcima i programskim prioritetima EU, a njezina delegacija odobrava kriterije. Tijelo za odabir projekata sastavljeno je od dva člana iz Županije, jednoga predstavnika ključnih ministarstva i jednog predstavnika EU. Delegacija EU prati provedbu programa i projekata u skladu s procedurama EU. POGLAVLJE 2 OSNOVNA ANALiZA Prostor Općine Mala Subotica zanimljiv je zbog svojih zemljopisnih obilježja, vrijednih prirodnih resursa, graditeljske i prirodne baštine kao i gospodarskih djelatnosti. Prohodnost i otvorenost ovog prostora, te blizina mađarske granice važni su elementi u vrednovanju prometno-zemljopisnog položaja Općine koje treba iskoristiti na odgovarajući način kao poticaj daljnjem prostornom razvitku. Nažalost, opće političke, društvene i gospodarske prilike tijekom posljednjih 15 godina nisu uvijek pogodovale tom razvoju. Te prilike uključuju: 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 769 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - težak proces tranzicije prema gospodarstvu otvorenog tržišta i problematični procesi pretvorbe i privatizacije državnog vlasništva; - suzdržanost inozemnih poslovnih partnera za ulaganje u Općinu;

- kontinuiranu značajnu stopu nezaposlenosti; - tendenciju odljeva stručnog i kreativnog kadra koji traže bolje životne prilike od onih koji pruža opća situacija u Općini Mala Subotica. Da bi se iskoristili potencijali Općine Mala Subotica važno je pripremiti strateški razvojni plan te ga provesti. Ključna komponenta ovog razvojnog plana je analiza trenutne situacije, odnosno analiza ključne imovine i razvojnih pitanja koje obilježavaju Općinu. Potrebna analiza situacije ili “osnovna” analiza predstavljena je u ovom poglavlju. Osnovna analiza pregled je općinskog zemljopisnog položaja, stanovništva i prirodnih resursa, institucionalnog (administrativnog) ustroja, podataka o stanju u gospodarstvu, infrastrukturi i društvenim djelatnostima (zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje, kultura i ostale društvene djelatnosti) te stupnja razvitka civilnog društva i postojećim razvojnim strategijama Općine Mala Subotica. ZEMLJOPiSNi POLOŽAJ Općina Mala Subotica nalazi se u sastavu Međimurske županije (jedna od 22 općine i 3 grada). Prostire se na središnjem prostoru Međimurske županije. Općina graniči sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i to sa zapadne strane Gradom Čakovcem i Općinom Pribislavec, sa sjeverne strane općinama Belicom i Domašincem, s istočne općinama D. Kraljevcem i Prelogom, te s južne strane Općinom Orehovica. Sredinom područja Općine prolazi i dijeli Općinu na dva dijela međunarodni prometni pravac Budimpešta- Rijeka, tj. autocesta br. D-3 od Goričana do Zagreba. Ovaj državno važan prometni pravac od velike je važnosti i za Međimursku županiju, a budući da je na području Općine smješten i ulazno-izlazni čvor na autocestu u Međimurskoj županiji Općina Mala Subotica je neposredno vezana na magistralne cestovne pravce u Hrvatskoj i šire. U okviru Međimurske županije Općina Mala Subotica (u daljnjem tekstu Općina) spada u red većih općina, cca. 5,83% od ukupnog prostora Županije, te je po veličini druga općina u Županiji. U sastavu Općine nalaze se naselja Držimurec, Mala Subotica, Palovec, Strelec, Sveti Križ, Štefanec i naselje Roma Piškorovec.

STANOVNiŠTVO Prema Popisu stanovništva 1991. godine Općina Mala Subotica imala je 5689 stanovnika (što je bilo 4,75% ukupnog broja stanovnika Županije), a prema popisu stanovništva 2001., broj stanovnika Općine je još smanjen i iznosi 5676 stanovnika. Kretanje broja stanovnika na području Međimurja, odnosno Hrvatske možemo kontinuirano pratiti od 1857. godine. Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika u Općini Mala Subotica od 1857. - 2001. 7000 6500 6000 5783 5500 4928 5000 4506 4500 4066 4000 3557 3500 broj stanovnika 3109 2930 3000 2839 2500 2487 2000 godine 1500 1800 1850 1900 U tablici daje se prikaz broja stanovnika po naseljima utvrđen za posljednjeg popisa stanovništva (2001.). Tablica 5: Broj stanovnika po naseljima Naselje popisa Spol Ukupno sv. 946 Držimurec m 467 ž 479 sv. 2.156 Mala Subotica m 1.016 ž 1.140 sv. 1.129 Palovec m 551 ž 578 5792 5606 5689 5676 5623 5426 kretanje broja stanovnika 1950 2000 2050 2100 Naselje popisa Spol Ukupno sv. 317 Strelec m 171 ž 146 sv. 375 Sv. Križ m 190 ž 185 sv. 753 Štefanec m 371 ž 382 sv. 5.676 Općina Mala Subotica m 2.766 ž 2.910 Dobna i spolna struktura stanovništva Općine Mala Subotica vidljiva je i sljedećih tabličnih prikaza. Stranica 770 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. Tablica 1: Kontingenti stanovništva, popis 2001. g. Spol Ukupno 0-6 godina0-14 godina0-17 godina M e đ i m u r s k a sv. 118.426 9.779 21.964 27.130 30.742 županija m 58.043 5.033 11.252 13.912 15.775 ž 60.383 4.746 10.712 13.218 14.967 Općine Mala Subotica sv. 5.676 515 1.159 1.423 m 2.766 255 582 714 ž 2.910 260 577 709 Fertilno žensko stanovništvo 0-19 godinagodina godina 60 i više godina65 i više godina75 i više godina svega (15-49)od toga 20-29 Prosječna starost Radni kontingent žene(15-59) muški (15-65)

- - 76.703 22.120 16.132 5.678 37,6 - - 40.957 8.328 5.692 1.743 35,8 29.383 8.370 35.746 13.792 10.440 3.935 39,3 1.591 - - 3.562 1.061 771 279 37 800 - - 1.894 408 273 82 35,2 791 1.360 380 1.668 653 498 197 38,6 Tablica 2: Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001. g.) dobne godine ukupno 0-19 broj stanovnika 5676 1591 muški 2766 800 ženski 2910 791 % 100 28,03 Iznijeti podaci upućuju na demografsku sliku Općine Mala Subotica koja ne izlazi iz okvira prosječnih vrijednosti za Međimurskiu županiju. Prema podacima Popisa stanovništva od 1948. - 2001. ne bilježi se značajnija promjena broja stanovnika iako je prisutan blagi rast osim u razdoblju od 1991. - 2001. što je pak rezultat novih kriterija popisa stanovništva usklađenih sa kriterijima EU. Stabilan broj stanovnika (u odnosu na ostale ruralne krajeve Republike Hrvatske koji bilježe depopulacijski trend) rezultat je blizine grada Čakovca kao industrijskog, obrazovnog, socijalnog i kulturnog središta Županije. Najveći broj stanovnika ima naselje Mala Subotica, a zatim redom slijede: Palovec, Držimurec, Štefanec, Sv. Križ, Strelec. U podjeli stanovništva prema spolu (prema Popisu stanovništva 2001. godine), udio ženskog stanovništva nešto je veći od udjela muškog stanovništva u ukupnom broju (51,3%) što je rezultat duže životne dobi, tj. u dobi od 60 g. i više gotovo je 76,7% više žena nego muškaraca. Prosječna veličina kućanstva u Općini za 2001. g. iznosi 3,70 članova (1981. g. - 3,83 članova, 1991. g. - 3,76 članova). Prema socijalnoj strukturi 1417 kućanstva posjeduje zemlju što je 92,25% od ukupnog broja kućanstava. Gustoća naseljenosti na području Općine je 133,43 st./km2 (prema Popisu 2001. godine), a 1991. godine je iznosila 133,73st./ km2, što je nešto ispod gustoće naseljenosti Županije, koja je tada iznosila 160,13 st./km2, ali znatno iznad republičkog prosjeka od 84,6 st./km2 (Popis 1991. godine).

OKOLiŠ i PRiRODNi RESURSi Reljef, geološka građa i seizmičnost Područje Općine u cijelosti je nizinsko (pridravska ravnica Donjeg Međimurja), taj je prostor zajednička tvorevina Mure i Drave - aluvija (naplavni nanosi) dviju 20-59 60 i više nepoznato 2995 1061 29 1541 408 17 1454 653 12 52,76 18,70 0,51 rijeka. Teren blago pada u smjeru toka rijeke Drave, i to od zapadne visinske točke 156,0 m n.m. prema istoku 150,0 m n.m. Dravska nizina je po postanku aluvijalna. Osnovna značajka geološke građe je prisutnost isključivo sedimentnih naslaga kvartne starosti. U toku pleistocenskih interglacijala i interstadijala, te holocena, Drava je donosila velike količine šljunka i pijeska. Debljina istaloženih šljunkovitopjeskovitih naslaga Drave raste od zapada prema istoku, tako da se debljina kompleksa na području Općine procjenjuje na preko 100m. Danas su sedimenti na površini sačuvani u obliku dviju dravskih terasa. Tlo Sastav geomorfoloških grupa tala (skup lito-geoloških, reljefnih i hidroloških osobina tla, uz utjecaj klime) bitno utječe na rasprostiranje vegetacije i način iskorištavanja zemljišta. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati, odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije uspijevati na odgovarajućim tlima. Za analizu pedogenetskog sastava na području Općine utvrđeno je sedam glavnih tipova tla i to: - humusno silikatno tlo - euterično smeđe tlo (euterični kambisol) - lesivirano tlo (luvisol) - fluvijalno ili aluvijalno tlo (fluvisol)

- disterično smeđe tlo (distrični kambisol) - fluvijalno livadsko (humofluvisol) - močvarno glejno (euglej) Hidrografija, hidrogeologija Na području Općine u hidrografskom smislu prisutne su podzemne vode i tekućice (rječica Trnava i kanali, te stajačice 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 771 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” napuštenih eksploatacijskih polja). Dio oborinskih voda i dio voda iz površinskih vodotoka infiltrira se u podzemlje i tvori značajne zalihe podzemnih voda. Voda se akumulira u aluvijalnom vodonosniku međuzrnske poroznosti koji nadilazi regionalne okvire, to je prostor u međuriječju Mure i Drave koji seže od varaždinskih gorica do prekomurskih prostora u Mađarskoj. Voda je visoke kvalitete i izdašnosti, te predstavlja jednu od najvećih prirodnih vrijednosti. Čitavo područje Općine je vodonosno područje. Rječica Trnava dolazi od Čakovca sa zapadne strane na područje Općine, tangira sva naselja sa sjeverne strane i nakon primitka voda kanala Boščaka i Murščaka poslije Turčišća nastavlja tok prema rijeci Muri. Melioracijska odvodnja (kanali) Melioracijska odvodnja (kanali) je dio sustava poboljšanja svojstava i sposobnosti tala za poljoprivrednu proizvodnju. Kako je sustav odvodnjavanja poljoprivrednih površina efikasno odveo suvišne vode, pa u tome ponegdje i preko racionalne mjere, treba uvesti kod svake daljnje namjere intenzivne melioracijske odvodnje zaštitnu mjeru dokazivanja ekološke prihvatljivosti takvih zahvata.

Rezerve pitke vode i mineralne sirovine Od prirodnih resursa kojima raspolaže Općina najznačajnije su rezerve pitke vode i mineralne sirovine (pijesak i šljunak). Glavne rezerve pitke vode čine podzemne vode. Mineralne sirovine Aluvij rijeka Drave i Mure predstavlja resurs nemetalne mineralne sirovine šljunka i pijeska. U značajnim količinama ga nalazimo u sjevernom dijelu Općine - uz tok rječice Trnave, na površini ili ispod tankog siltoznog ili humusnog pokrivača. Mineralna sirovina predstavlja sediment rijeke Drave istaložene tokom pleistocenskih glacijala i interglacijala i hulocena. Na području Općine postoji nekoliko napuštenih eksploatacijskih polja šljunka i pijeska. Radi se o ilegalnim iskopima za vrijeme gradnje autoceste kroz Međimurje. Najveće takvo je sjeverno od Držimurca i Strelca uz Trnavu. Klimatska obilježja Opće klimatske značajke Općine određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji - Panonskoj nizini, što se očituje vrućim ljetima i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0°C. Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (travanj do rujna) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Sušnih razdoblja nema. Ukupne godišnje količine oborina iznose cca.

900 mm. Tijekom godine snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana (od listopada do svibnja). U prosjeku se može očekivati da je 21-28 dana snježni pokrivač visine 10 cm i više. Ovo područje je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. PODRUČJA PRETEŽiTiH DJELATNOSTi Osnovne kategorije korištenja zemljišta (katastarski podaci) Područje Općine obuhvaća 8 katastarskih općina (k.o. Držimurec, k.o. Mala Subotica, k.o. Benkovec, k.o. Jurčevec, k.o. Palovec, k.o. Strelec, k.o. Štefanec, k.o. Podbrest - Sveti Križ). Područje Općine danas je gospodarski razvijeno, a posebice se to odnosi na razvoj poljodjelstva. U zadnjih desetak godina situacija se promijenila pa su se uz zadovoljavajuću komunalnu opremljenost stvorile pretpostavke za ubrzaniji gospodarski razvoj. Veći naglasak stavlja se na razvoj djelatnosti za koje postoje prirodne pogodnosti, te interes i tradicija. Općenito, sadašnje stanje obilježava intenziviranje promjena u društvenom i gospodarskom opredjeljenju na razvitak tržišnog gospodarstva. Poljoprivreda Prema katastarskim podacima obradive površine u Općini obuhvaćaju oko 80,47% ukupnog teritorija Općine (3422,86ha). Tablica 3: Pregled kultura zemljišta s podjelom na pravne i fizičke korisnike (izvor podataka: Područni ured za katastar Čakovec): poljoprivredne površine k.o. oranica voćnjak vinograd fizičke 312,85 5,37 Držimurec pravne 7,08 0,17 ukupno 319,93 5,54 fizičke 331,39 10,78 Mala pravne 27,30 0,07 Subotica ukupno 358,69 10,85 fizičke 184,75 8,89 Benkovec pravne 5,05 0 ukupno 189,80 8,89 ukupno livada pašnjak trstik ha % 3,77 122,95 4,91 449,85 92,5217 0 0,26 28,85 36,36 7,4783 3,77 123,21 33,76 486,21 100,00 1,10 90,77 2,65 436,69 92,3235 0 2,46 6,47 36,30 7,67448 1,10 93,23 9,12 473,00 100,00 1,49 33,21 0,88 229,22 95,6798 0,24 1,53 3,53 10,35 4,3202 1,72 34,74 4,41 239,567 100,00 Stranica 772 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010.

poljoprivredne površine k.o. oranica voćnjak vinograd fizičke 187,42 5,82 Jurčevec pravne 48,71 0 ukupno 236,12 5,82 fizičke 482,06 12,29 Palovec pravne 42,53 0,01 ukupno 524,59 12,30 fizičke 85,63 3,93 Strelec pravne 10,88 0 ukupno 96,51 3,93 fizičke 335,98 13,40 Štefanec pravne 1,02 0 ukupno 337,00 13,40 Sveti Križ ukupno 613,44 5,92 fizičke Sveukupno i pravne 2676,08 66,65 14,05 Općina ukupno Većina poljoprivrednog zemljišta je u privatnom vlasništvu. Osnovno obilježje tog zemljišta je rascjepkanost, tj. usitnjenost posjeda. Poljoprivredno zemljište koje je ranije imalo status društvenog vlasništva prešlo je u vlasništvo države. To zemljište je donekle okrupnjeno. Novom zakonskom regulativom odredit će se novi vlasnici i vlasnici tog zemljišta. Budući da ne postoje podaci o veličini poljoprivrednog posjeda, kao ni podaci o prosječnoj veličini poljoprivredne (katastarske) čestice, možemo pretpostaviti da oni bitno ne odstupaju od onih koji se odnose na Županiju. Šumarstvo Područje Općine Mala Subotica slabo je zastupljeno šumskim pokrovom. Veći kompleksi šuma nalaze se u predjelima poznatim pod nazivima Sobočki gaj, Gaj, Škarje i Velika senokoša. Prema podacima “Hrvatskih šuma” radi se o 441,62ha, što je 10,29% od ukupne površine Općine. Svi ti šumski kompleksi okruženi su poljoprivrednim zemljiukupno livada pašnjak trstik ha % 2,37 42,88 0 238,49 80,8687 0 2,11 5,61 56,43 19,1347 2,37 44,99 5,61 294,91 100,00 3,74 73,45 6,22 577,76 88,0933 0,08 4,01 31,46 78,09 11,90671 3,82 77,46 37,68 655,85 100,00 0,99 58,93 4,40 153,88 89,7207 0,02 0,17 6,57 17,64 10,2851 1,01 59,10 10,97 171,521 100,00 0,26 55,67 0,56 405,87 98,7134 0 0,11 4,17 5,30 1,289 0,26 55,78 4,73 411,176 100,00 0 53,22 18,07 690,65 100,00 541,73 124,35 3422,884 100,00 štem. Veći dio šuma u ovoj Općini nalazi se u privatnom vlasništvu (oko 64,38% svih šuma-284,31ha), a dio je pod državnom upravom (oko 35,62% svih šuma - 157,31ha).

Na temelju fitocenoloških, stanišnih i šumsko-gospodarskih elemenata, formirana je šumsko-gospodarska cjelina (gospodarska jedinica). U obuhvatu ove Općine Šumarija Čakovec upravlja gospodarskom jedinicom “Donje Međimurje. Šume ove zajednice su u davnoj i novijoj prošlosti bile izložene jakim antropogenim utjecajima i to intenzivnim sječama lužnjaka i izgradnjom nasipa. Prirodni uvjeti životne sredine su sada zamijenjeni novonastalim uvjetima. Na temelju očuvanih prirodnih oblika prirodnu šumsku vegetaciju čine: šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Quercus robur L. - Carpinus betulus L.), šuma crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides-Alnetum glutinosae Horvat 38). Umjetno podignute sastojine, na području cijele Općine Mala Subotica nalazimo kulture crnogorice i bjelogorice. Od crnogorice je zastupljena smreka, a od bjelogorice crna joha, crni orah i bagrem. Tablica 4: Prikaz općih podataka za g. jed. “Donje Međimurje” u Općini Mala Subotica: ophodnja uređajni razred godine hrast lužnjak iz sjemena 140 poljski jasen iz sjemena 80 grab 80 crni orah 60 vrba 40 smreka 80 bagrem iz panja 20 ostalo: prosjeke, sl. ukupno drvna zaliha godišnji prirast površina m3 m3 ha 9078 363 34,95 3574 115 10,57 1957 116 10,66 155 15 8,72 56 4 1,08 588 48 15,34 2765 227 72,14 3,85 18173 888 157,31 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 773 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Lov i ribolov U skladu sa Zakonom o lovu na području Međimurske županije ustanovljena su lovišta pod brojevima, u svrhu uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači, odnosno racionalnog korištenja svih prirodnih i drugih potencijala za razvoj lova i lovnog gospodarstva.

Kroz izrađene Lovno gospodarske osnove daju se osnovni podaci o pojedinim lovištima (opis prirodnih značajki, prikaz vrsta i broja divljači, tehnička opremljenost) i način gospodarenja s divljači i lovištem u sklopu kojeg su date mjere zaštite divljači, mjere očuvanja i poboljšanja staništa, mjere uređivanja lovišta, briga o životinjskim vrstama. Cijelo područje Općine Mala Subotica zajedno s Općinom Orehovica spada u otvoreno zajedničko lovište br. 9 kojim gospodari lovačko društvo “Prepelica”. Veličina lovišta je 5600 ha. Lovačko društvo broji 70 članova. Od lovno-tehničkih građevina na području Općine posjeduje Lovački dom površine cca. 180 m2 na čestici zajedno s remizom za uzgoj fazana površine 10,0 ha ograđenog prostora kod Palovca. Druga remiza je u Hobotu 2,5 ha, a treća kod M. Subotice 0,50 ha. Na prostoru lovišta postavljeno je 18 čeka, 6 hranilišta za visoku divljač i 92 hranilišta za sitnu divljač. Lovišta u Općini Mala Subotica spadaju u nizinska panonska lovišta, predviđena prvenstveno za uzgoj obične srne i sitne divljači (zec, fazan, trčka, divlja patka, prepelica i dr.). Tablica 5: Optimalno brojno stanje glavnih vrsta divljači srna zec prosječni unos (kom) prosječni odstrel (kom) 22 100 brojno stanje 2001. (kom) 96 350 Interesantno je napomenuti da u Maloj Subotici postoji i lovački muzej obitelji Ludaš. Divljač prisutna u šumskom predjelu: dvopapkari - srna; glodavci - zec obični; ptice - fazan obični, trčka, grlica divlja, divlja patka glavata, patka krljuža, patka gluvara;

sezonske vrste divljači - prepelica pućpura, golub dupljaš, golub grivnjaš, guska lisasta, guska glogovnjača, šljuka bena i šljuka kokošica; stalne vrste divljači - jelen obični, divlja svinja. Razvoj lovstva u narednom razdoblju treba vezati uz razvoj kontinentalnog turizma, za koji na ovom području postoje povoljni uvjeti. Na području Općine trenutno djeluju športsko-ribička društva “Šaran” Mala Subotica, “Diver” Sveti Križ i Podbrest, “Linjak” Palovec i “Klen” Držimurec-Strelec. Malo i srednje poduzetništvo Općina Mala Subotica ima uvjete za razvoj radnih i industrijskih proizvodnih prostora koristeći svoj položaj Tablica 6: Podaci fazan trčka divlja patka jelen divlja svinja 800 200 800 70 50 1 1 540 220 80 na prometnim cestovnim pravcima. Na razini Županije i Države poduzeto je niz mjera i aktivnosti stvaranja povoljnijeg poduzetničkog okruženja. Osnovan je Međimurski poduzetnički centar sa ciljem pružanja usluga za unapređivanje, poticanje i razvoj poduzetništva (malih i srednjih poduzeća i obrta). Program poticanja poduzetništva razvija se u suradnji s Gospodarskom komorom Županije i Ministarstvom gospodarstva. Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec iz 1998. g. u naselju Mala Subotica znatno je prošireno građevinsko područje s namjerom “da se osigura prostor - zona za razvoj poduzetništva”. Inače, u nekim dijelovima naselja u Općini Mala Subotica interpolirano u mješovitu, pretežito stambenu gradnju, postupno se razvija malo i srednje poduzetništvo - privatna inicijativa novijeg datuma: građevinski, instalaterski, prevoznički, metaloprerađivački, drvni, tekstilni, prehrambeni obrti i tvrtke, razni servisi, radionice, trgovine i sl.

Statističkih izvještaja poduzetnika Republike Hrvatske za razdoblje 1.1. do 31.12. 2001. i 2002. g. Nivo županija - Mali, srednje veliki i veliki poduzetnici Broj poduzetnika (puni broj): 49 Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada (puni broj) Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja AOP oznaka i. - Xii. 2001. i. - Xii. 2002. indeks 165 187 242 129,41 096 88796 103355 116,40 120 87312 101881 116,69 156 1646 2542 154,43 157 162 1069 659,88 158 1338 2121 158,52 160 162 1070 660,49 159-160 1177 1051 89,29 Stranica 774 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. Na području Općine 2001. g. bilo je registrirano 42 (Međimurska županija 2689), a 2002. g. bilo je registrirano 49 trgovačkih društava. To su uglavnom mali poduzetnici, zasnovani na obiteljskom gospodarstvu i tradiciji sitnog obrta, karakterizira ih pokretljivost, prilagodljivost, financijska efikasnost, ekonomičnost i profitabilnost. Na području Općine postoji nekoliko uzgajivača stoke, peradi i većih poljoprivrednih proizvođača. Ipak, većina radnog stanovništva radi izvan prostora Općine, najviše u Čakovcu i Prelogu. Turizam i ugostiteljstvo Uvjete za razvoj turizma na području Općine čine: - interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači, - kulturna baština, - manifestacije (proštenja, blagdani, fašnik i dr.). Svi ti uvjeti su još uvijek prilično slabo iskorišteni, ali kao potencijal mogu predstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja. Dosadašnji razvoj ugostiteljskoturističke djelatnosti lokalnog je značaja (manje privatne ugostiteljske građevine). U budućnosti značajnu ulogu u turističkom razvoju može predstavljati seoski turizam u kombinaciji s uzgojem zdrave hrane.

KOMUNALNA iNFRASTRUKTURA Prometni sustavi a/ Cestovni promet Sredinom područja Općine prolazi i dijeli Općinu na dva dijela međunarodni prometni pravac Budimpešta-Rijeka, tj. autocesta br. D-3 od Goričana do Zagreba. Ovaj državno važan prometni pravac od velike je važnosti i za Međimursku županiju, a budući da je na području Općine smješten i ulazno-izlazni čvor na autocestu u Međimurskoj županiji Općina Mala Subotica je neposredno vezana na magistralne cestovne pravce u Hrvatskoj i šire. Postojeći prometni sustav na području Općine Mala Subotica dio je glavne cestovne mreže Međimurja. Kroz Općinu prolazi državna cesta br. D-20 Varaždin (D-2) - Nedelišće-Čakovec-Prelog-D.Dubrava-Đelekovec-Drnje (D-41). To je cesta koja spaja Općinu sa županijskim središtem, te cesta koja spaja dvije županije - Međimursku i Koprivničko-križevačku. Tablica: Razvrstane ceste na području Općine Mala Subotica redni broj kategorija ceste broj ceste 1. D-3 državna autocesta *dužina kroz dužina kroz relacija ceste Županiju Općinu (km) (km) GP Goričan-Čakovec-Zagreb 9,66 31,67 Čakovec-Prelog-Donja Dubrava-Đeleko- 2. D-20 državna cesta vec-Drnje(D-41) 5,71 36,12 Belica (Ž-2018)-M. Subotica-Orehovi- 3. Ž-2022 županijska cesta ca-D-20 4. Ž-2023 županijska cesta 6,83 14,9 Turčišće (Ž-2003)-Palovec (Ž-2032) 5,15 5,6 5. Ž-2024 županijska cesta Ž-2032-Palinovec 1,34 2,3 (D-20) Štefanec-M. Subotica-D. Pustako- 6. Ž-2032 županijska cesta 8,46 17,0 vec-Hodošan-čvor Goričan D3 7. Ž-2038 županijska cesta (D-20) Sv. Križ-Podbrest 1,03 1,9 Pribislavec (Ž-2018)-V. Štefanec-Ivano- 8. L-20028 lokalna cesta vec-Prelog 9. L-20035 lokalna cesta 1,02 7,3 M. Subotica (Ž-2022)-Sv. Križ (D-20) 3,0 3,0 10. L-20047 lokalna cesta Belica (Ž-2022)-Palovec (Ž-2023) 1,33 2,3 *podaci iz PPMŽ-a Na području Općine od cesta u rangu županijskih, veoma je važna cesta br. Ž-2032 koja najkraćim putem spaja sva naselja u Općini osim Sv. Križa s gradom Čakovcem, te naselja međusobno. Druga po važnosti je županijska cesta br. Ž-2023 koja prolazi i spaja naselja Palovec, Strelec i Držimurec s općinskim središtem M. Suboticom. Mrežu županijskih cesta koja je na prostoru Općine jako dobro razgranata čine još županijska cesta br. Ž-2022 koja je veza Općine Belice, M. Subotice i Orehovice, županijska cesta br. Ž-2038 veza Sv. Križa i Podbresta, te županijska cesta br. Ž-2024 Palinovec-Palovec.

Od ostale cestovne infrastrukture u Općini postoji još mreža lokalnih cesta i općinskih nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i poljskih putova) tako da je s obzirom na nizinski teritorij Općine njezin prostor međusobno kvalitetno prometno povezan. b/ Željeznički promet Jedna od prvih željezničkih pruga u zemlji bila je pruga Kotoriba-Čakovec-Pragersko izgrađena 1860. g. To je i danas glavni magistralni pravac srednje i istočne Europe prema sjevernojadranskim lukama. Željeznička pruga Budimpešta-Kotoriba-Čakovec-Varaždin-Zagreb je željeznička pruga I. reda koja bilježi veliki putnički promet, a na kojoj prometuju i međunarodni putnički vlakovi. Kroz Općinu duljina ove pruge iznosi 7,3 km, a ukupno kroz Županiju 10 km. Na prostoru Općine nalazi se i željeznička postaja M. Subotica za putnički i teretni promet, a od velikog je značaja za putnički promet Općine Mala Subotica (dnevna migracija đaka i radnika prema Čakovcu). 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 775 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” c/ Pošta Na području Općine Mala Subotica poštanski promet organizira i obavlja “Hrvatska pošta” d.d. Središte pošta Čakovec posredstvom Poštanskog ureda Mala Subotica br. 40321 koji pokriva područje Općine sa šest naselja, te poslužuje cca. 5676 stanovnika. Time je osigurana zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području i kvalitetno zadovoljenje potreba korisnika u jednom dužem vremenskom periodu. d/ Javne telekomunikacije Na području Općine Mala Subotica telekomunikacijski promet organiziraju i obavljaju “T-com” d.d. Telekomunikacijski centar Čakovec s osnovnom djelatnošću osiguranja telekomunikacijskog prometa unutar Županije i veza s telekomunikacijskim sustavom Hrvatske. Naselja Općine obuhvaćena su pristupnom telekomunikacijskom mrežom RSS-a Mala Subotica. Pristupna mreža RSS-a Mala Subotica je u cijelosti izgrađena podzemno. Mjesna telefonska centrala Mala Subotica digitalne je tehnologije i omogućava sve najnovije PSTN i ISDN usluge. Na matičnu centralu AXE-10 vezana je svjetlovodnim kabelom. Korisnički vodovi izgrađeni su od kabela s bakrenim žicama.

Trenutno, od novih usluga, osim ISDN (integrirani sustav širokopojasnih usluga - preko jedne veze biti će omogućen telefonski razgovor, prijenos podataka i slike), pretplatnicima se nudi i ADSL tehnologija (brži i kvalitetniji prijenos govora i ostalih oblika podataka). Energetski sustavi a/ Plinoopskrba Ključni dokument koji rješava razvoj plinoopskrbe na području Međimurske županije, pa tako i na području Općine Mala Subotica je Studija opskrbe plinom Međimurske županije koja je prihvaćena na razini Županije 1991.g., i u kojoj su objedinjeni svi dotadašnji radovi na projektiranju i razradi plinifikacije pojedinih dijelova Županije. Distribuciju plina na području Općine Mala Subotica obavlja distributer “Međimurjeplin” d.o.o. Čakovec. Općina se snabdijeva zemnim plinom preko razvodne srednjetlačne plinske mreže radnog tlaka do 3 bara, koja se proteže duž glavne prometnice Štefanec-Mala Subotica-Palovec-Strelec i dalje veza na srednjetlačni plinovod (prsten) Gardinovec-Belica. Naselje Sv. Križ vezano je na srednjetlačni plinovod (prsten) Štefanec-Sv. Križ-Prelog. Redukcija na potrebni radni tlak plinskih trošila provodi se u redukcijskim stanicama. Ukupno na području Općine ima 6 redukcijskih stanica. Plinski sustav Općine je većim dijelom definiran i izgrađen. b/ Elektroopskrba Područje Općine Mala Subotica napajano je električnom energijom od distributera DP “Elektra” Čakovec, preko trafostanica. Na području Općine razmješteno je 17 trafostanica od čega je jedna 400 kVA, dvije 250 kVA, četiri 160 kVA i deset 100 kVA.