Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 8
Članak 34.
Članak 34.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: 29. travnja 2010. Broj 8A - Stranica 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Namjena građevine SKLADIŠTA UREDSKI PROSTORI TRGOVINA, USLUGE, UGOSTITELJSTVO
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora, za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. OBAVEZA UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA
Članak 35.
Članak 35.
(1) Kod građevnih čestica gospodarske namjene - proizvodne /oznaka I/ i poslovne /oznaka K/, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine.
(3) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. GRADNJA OGRADA
Članak 36.
(1) Na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene /oznaka I i K/ mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,8 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,7 m iznad kote konačno zaravnatog terena.
(2) Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.
Članak 37.
Članak 37.
(1) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno).
(2) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(3) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMET- NOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKO- MUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM Koeficijent Broj parkirališnih ili garažnih (broj parkirališta) mjesta na 0,45 1 zaposlenika 2,00 100 m2 korisnog prostora 4,00 100 m2 korisnog prostora 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 38.
Članak 38.
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a - PLAN PROMETA. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine.
(2) Ulična mreža obuhvata Detaljnog plana sastoji se od nastavka novoplaniranih uličnih koridora UK1 i UK2 Gospodarske zone - I dio. (3)Radijus zakrivljenosti kolnih rubnika, kao i same zavoje u zoni treba izvesti na način da je moguć promet svih vrsta teretnih vozila. ULIČNI KORIDORI
Članak 39.
Članak 39.
(1) UK1 - Ulični koridor (PRESJEK A) potrebno je izvesti u širini 13,0 m. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - obostrano pješačko-biciklistička staza širine 1,8 m, uzdignuto od kolnika - obostrano zeleni pojas širine 1,7 m.
(2) UK2 - Ulični koridor (PRESJEK B) potrebno je izvesti u širini 12,5 m. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - jednostrano, pješačko-biciklistička staza širine 1,8 m, - zeleni pojas širine 3,0 m - zeleni pojas širine 1,7 m.
Članak 40.
(1) Sve prometne površine potrebno je obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt), odvajanjem kolnika od pješačko-biciklističke staze. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom i sigurnosnim zelenim pojasom.
(2) Potrebno je osigurati sprječavanje arhitektonskourbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje osoba s invaliditetom i drugih osoba s kolicima.
Članak 41.
Članak 41.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2a - PLAN PROMETA dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. Stranica 10 - Broj 8A “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. travnja 2010. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA I NAČIN PRI- KLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 42.
Članak 42.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene. 3.2.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE MREŽA FIKSNE TELEFONIJE
Članak 43.
Članak 43.
(1) Rješenje telekomunikacijske mreže za “Gospodarsku zonu Sveti Martin na Muri - II dio” prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b - MREŽA TELEKOMUNIKACIJA.
(2) Projektom telekomunikacijske mreže “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II dio” treba odrediti kako će se dovesti potrebna telekomunikacijska infrastruktura do zone te kako će se izvršiti razvod po samoj zoni. Ovisno o stvarnim potrebama korisnika navedene zone, treba odrediti broj i vrstu plastičnih cijevi i kabelskih zdenaca DTK te odgovarajuće kapacitete telekomunikacijskih kabela koji su u njih naknadno uvlače.
Članak 44.
Članak 44.
(1) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture prema ostalim posebnim propisima, uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke.
Članak 45.
(1) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
(2) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2b - MREŽA TELEKOMUNIKACIJE, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(3) U novoplaniranim ulicama UK1 i UK2 predviđena je jednostrana izvedba podzemne telefonske kanalizacije.
Članak 46.
Članak 46.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih TK usluga, na zaštitnoj zelenoj površini /oznaka Z/, predviđeni su samostojeći kabineti dimenzija 2,0 x 1,0 x 1,5 m na svakih cca. 500,0 m dužine, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. TELEFONSKI PRIKLJUČCI
Članak 47.
Članak 47.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji kutni razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata. 3.2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽA ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE
Članak 48.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II dio” prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c. - MREŽA ELEKTOOPSKRBE I JAVNE RASVJETE.
(2) Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(3) Unutar područja obuhvata DPU-a predviđena je izgradnja jedne trafostanice.
(4) Navedenu trafostanicu potrebno je srednjenaponskim podzemnim vodom spojiti na postojeći srednjenaponski kabelski vod po sistemu ulaz-izlaz.
(5) Većim potencijalnim korisnicima električne energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja električnom energijom (trafostanice) koji se podzemnim vodom povezuje na najbližu trafostanicu.
Članak 49.
Članak 49.
(1) Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje jedinica gospodarske namjene; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) Sve radove na elektro-dijelu u zoni zahvata potrebno je projektirati i izvesti prema posebnim uvjetima i suglasnostima ovlaštenog distributera i pravilima struke te uz suglasnosti ostalih čimbenika koji sudjeluju svojim instalacijama na tom području.
Članak 50.
Članak 50.
(1) Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC promjera Ø=110,0 mm. Broj zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno. 29. travnja 2010. Broj 8A - Stranica 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 51.
(1) Niskonaponski podzemni priključak s formiranjem mjernog mjesta za pojedinu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP-a ODS DP “Elektre” Čakovec.
(2) Za potrebe razvoda moguće je u zelenom pojasu ispred građevnih čestica, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne i priključno mjerne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
Članak 52.
Članak 52.
(1) Javna rasvjeta u zoni se izvodi unutar javnih zelenih površina podzemnom kabelskom instalacijom priključenom na blok JR u novoj TS.
(2) Stupovi se izvode metalni, sa svjetiljkama (sijalice NaVT), a snaga sijalice će se odrediti izvedbenim projektom.
(3) Visinu stupova treba definirati projektnom dokumentacijom, ovisno o odgovarajućim proračunima rasvijetljenosti. U izvedbenom projektu proračun treba izvršiti za kategoriju industrijske prometnice. Preporučena visina stupova javne rasvjete je h=4,5 - 6,0 m, a raspored stupova jednostran. 3.2.3. OPSKRBA PLINOM
Članak 53.
Članak 53.
(1) Rješenje opskrbe plinom u “Gospodarskoj zoni Sveti Martin na Muri - II dio” prikazano je na kartografskom prikazu br. 2d - MREŽA CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA.
Članak 54.
(1) Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija.
(2) Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama EN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074. Moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara, za srednjetlačni plinovod, odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Minimalna horizontalna udaljenost građevine od plinovoda srednjetlačni ulični plinovod 2,0 metra dubina ukopa plinovoda 1,2 metra Minimalni horizontalni i vertikalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija infrastrukture vertikalni horizontalni razmak - kod razmak križanja vodovodni i kanalizacijski* 1 metar 0,3 metra priključak vertikalni horizontalni razmak - kod razmak križanja tk. priključak 0,5 metara 0,3 metra niskonaponski priključak 0,5 metara 0,3 metra * Zabranjeno je polaganje kanalizacijskih cijevi iznad plinovoda. Minimalni razmak biljaka od ukopanog plinovoda kod hortikulturnog uređenja površine stabla visokog raslinja 1,5 metara stabla niskog raslinja - grmoliko bilje 0,5 metara KUĆNI PRIKLJUČCI PLINOOPSKRBE
Članak 55.
Članak 55.
(1) Plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 3.2.4. OPSKRBA PITKOM VODOM
Članak 56.
(1) Rješenje opskrbe pitkom vodom u “Gospodarskoj zoni Sveti Martin na Muri - II dio” prikazano je na kartografskom prikazu br. 2e - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA.
(2) Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih Detaljnim planom treba riješiti prstenastim sustavom spojenim na postojeću mrežu, gospodarsku zonu - I dio. OPĆI I TEHNIČKI UVJETI ZA PROJEKTIRANJE VODOVODA
(3) Nije dopušteno polaganje energetskih, CATV i TK kabela i plinovoda ispod ili iznad vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi, kao ni polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim kod križanja istih.
(4) Minimalni horizontalni razmak pri paralelnom polaganju vodovodnih i kanalizacijskih cijevi s ostalim instalacijama mora biti najmanje 1,0 m.
(5) Kod polaganja vodovodnih cijevi paralelno s kanalizacijom horizontalni razmak mora biti najmanje 2,0 m.
(6) Na mjestu križanja vodovoda i kanalizacije i ostalih vodova okomiti svijetli razmak mora biti najmanje 0,5 m, s time da nije dopušteno da kanalizacija bude iznad vodovoda.
(7) U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja ostalih instalacija s vodovodom, odnosno kanalizacijom mjestimično ne mogu postići, tada te druge instalacije treba posebno zaštititi polaganjem u zaštitnu cijev.
Stranica 12
Članak 56.
Stranica 12 - Broj 8A “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. travnja 2010.
(8) Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 3,0 m.
(9) Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.
Članak 57.
(1) Najmanji profil vodoopskrbnog cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi DN 110,0 mm, a sekundarna mreža može biti minimalno DN 90,0 mm.
(2) Na planiranom cjevovodu u zoni treba izvesti nadzemne protupožarne hidrante na razmacima manjim od 80,0 m.
(3) U slučaju iznimnih zahtjeva, odnosno potrebe za većom količinom vode na pojedinim lokalitetima u gospodarskoj zoni isto će se trebati rješavati u suradnji s distributerom vode za navedeno područje.
(4) Planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara i druge važeće regulative.
Članak 58.
Članak 58.
(1) Na svim odvojcima vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskih okana sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama.
(2) Vrsta materijala za izvedbu vodovodne mreže predviđena je cijevima koje trebaju podnijeti tlak od min. 10 bara.
Članak 59.
(1) Provedbom parcelacije u gospodarskoj zoni novoformirane čestice moći će se priključiti na uličnu vodovodnu mrežu preko vodomjernih zasunskih okana, smještenih unutar čestice na udaljenosti min. 1,0 m od susjedne međe i do 5,0 m od uličnog građevinskog pravca. 3.2.5. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA
Članak 60.
Članak 60.
(1) Rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA.
(2) Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(3) Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne.
(4) Tehnološke vode biti će moguće upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda nakon pročišćavanja (predtretmana) do stupnja pročišćenja predviđenog posebnim propisima.
(5) Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno sakupljati u vodonepropusne trodijelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.
(6) Tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog predtretmana sakupljati u vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.
(7) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.
Članak 61.
Članak 61.
(1) Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici.
(2) Oborinske vode sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta mogu se ispuštati u upojne bunare samo preko slivnika sa taložnicom te separatora ulja i masti.
(3) Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u kanalizaciju mora se vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(4) Za gradnju svake pojedine poslovne i industrijske građevine na ovom području, za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda te na istu ishoditi suglasnost.
Članak 62.
Članak 62.
(1) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekata odvodnje potrebno je definirati kote uređenog terena u zoni na način da se omogući priključenje svih građevina na fekalnu, odnosno oborinsku kanalizaciju.
(2) Položajno, trasu kanalizacije za odvodnju otpadnih voda potrebno je položiti ispod kolnika, tj. prema kartografskom prikazu br. 2e i položaju vodova danom na poprečnom presjeku ulica.
(3) Iznad tjemena kanalizacijskih cijevi potrebno je osigurati dovoljan nadsloj.
(4) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekta i kod upuštanja oborinske odvodnje u recipijente potrebno je izvesti sve elemente sustava, a time i izljevnu građevinu prema uvjetima Hrvatskih voda. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 63.
Članak 63.
(1) Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a obuhvaća slijedeće: - zaštitne zelene površine uz pješačke i kolne komunikacije /oznaka Z/.
Članak 64.
(1) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(2) Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku cjelinu. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 65.
Članak 65.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE. 29. travnja 2010. Broj 8A - Stranica 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, u skladu s predviđenim koeficijentom izgrađenosti, odnosno u skladu s odredbama ovog Detaljnog plana.
(3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevinske cjeline, na toj liniji.
Članak 66.
Članak 66.
(1) Mješoviti način gradnje /oznaka MJ/ odnosi se na sve čestice, kojima namjena omogućava gradnju sadržaja u kompleksu, ali se umjesto kompleksa, ovisno o sadržaju koji se želi graditi na čestici, može graditi i samostojeća građevina.
(2) Gradnja u kompleksu označava gradnju više građevina međusobno povezanih funkcionalno ili fizički - otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(3) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
(4) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona.
(5) Građevine namijenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se izbjegnu arhitektonsko-urbanističke barijere sukladno posebnim propisima.
(6) Za gradnju svake pojedine poslovne ili industrijske građevine na ovom području, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AM- BIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 67.
Članak 67.
(1) Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata na gradnji građevina i objekata infrastrukture ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe, ili se pretpostavlja da se naišlo, na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti stručnjake nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupanju u prostoru.
Članak 68.
(1) U cilju zaštite ambijentalnih vrijednosti, odnosno stvaranja kulturnog krajolika novih ambijentalnih vrijednosti potrebno je, prvenstveno kroz arhitekturu primjerenu veličinom, visinom i oblikovanjem, obaveznim hortikulturnim rješenjem javnih zelenih površina i uređenjem čestica, postići ravnotežu u zoni te je uklopiti u širi krajolik. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1. ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA
Članak 69.
Članak 69.
(1) Namjena građevina treba biti u skladu s ovim Detaljnim planom i predviđenim mjerama zaštite kako je određeno za pojedine građevne čestice, prema važećim zakonima i pravilnicima te odlukama lokalne samouprave.
(2) Proizvodne i poslovne građevine koje u tehnološkom procesu razvijaju ili koriste agresivne i štetne plinove ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije, moraju predvidjeti mjere zaštite, odnosno izraditi studiju utjecaja na okoliš u skladu s Prostornim planom uređenja Općine i Županije.
Članak 70.
Članak 70.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti sakupljanje te odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.5. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.
(3) U potpunosti se treba uključiti u sustav organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada.
(4) Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za sakupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno).
(5) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za sakupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada te tehnologiju sakupljanja. 7.2. ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA
Članak 71.
Članak 71.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 7.3. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 72.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(a) danju i 55 dB(a) noću.
(3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(a) danju i 45 dB(a) noću.
(4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. Stranica 14 - Broj 8A “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. travnja 2010. 7.4. ZAŠTITA OD POŽARA
Članak 73.
Članak 73. Mjere zaštite od požara provode se:
(1) osiguranjem cjelovite mreže vatrogasnih pristupa, odnosno vatrogasnih prilaza, površina za operativni rad vatrogasne tehnike u sklopu javnih kolnih i pješačkih površina i pojedinih građevnih čestica;
(2) osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;
(3) planiranjem svake građevne čestice kao zasebnog požarnog sektora;
(4) poštivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina pri projektiranju i izgradnji visokotlačnog i niskotlačnog plinovoda te pripadnih kućnih priključaka;
(5) polaganjem niskotlačnih i visokotlačnih plinovoda podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u načelu minimalno 1,0 m;
(6) planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojega se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode.
Članak 74.
Članak 74.
(1) Za sve gospodarske - proizvodne i poslovne građevine /oznaka I i K/ unutar obuhvata Detaljnog plana potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara u glavnom projektu, prema posebnom zakonu i važećim pravilnicima te se može zatražiti suglasnost na elaborat od nadležne policijske uprave.
(2) Sve građevine moraju imati osigurane vatrogasne pristupe prema važećem Pravilniku za vatrogasne pristupe, naročito glede širine, dužine, broja, radijusa i slobodnog profila vatrogasnog prilaza.
(3) Osim sustava zaštite od požara koji se predviđaju u glavnom projektu za navedene građevine, planom se predviđa javna hidrantska mreža u sklopu rješenja vodoopskrbe. 7.5. PROVEDBA POSTUPKA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ