Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 1
29. travnja 2010. Broj 8A - Stranica 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” I S S N 1 3 3 2 - 7 0 9 7 “Službeni glasnik Međimurske Broj 8A - 2010. - Godina XVIII. Čakovec, 29. travnja 2010. županije” izlazi po potrebi S A D R Ž A J OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 7A. Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II dio” 8A. 1 Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja “Murska ulica - Sveti Marti na Muri” 14 OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 7. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), članka 34. Statuta Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II”, Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri na svojoj 9. sjednici održanoj 27. travnja 2010. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II dio” OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II dio” (u daljnjem tekstu Detaljni plan) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljni plan uređenja u skladu s Prostornim planom uređenja Općine detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.
Članak 2.
Članak 2.
(1) Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Prostornim planom uređenja Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/05), te Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 11/07), a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na kartografskim prikazima br. 1 - 4.
(2) Površina obuhvata iznosi: 76 333,0 m2 (7,6333 ha), a opseg obuhvata 1153,3 m. DIJELOVI DETALJNOG PLANA
Članak 3. Detaljni plan sastoji se od osnovnog dijela i obaveznih priloga plana. Osnovni dio plana sadrži: I. Opći dio (prilozi) II. Tekstualni dio sadrži: - Odredbe za provođenje III. Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1.01 SITUACIJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU PLANA .................... u mjerilu 1:1000 Stranica 2 - Broj 8A “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. travnja 2010. 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA.............................. u mjerilu1:1000 2a PLAN PROMETA.................... u mjerilu 1:1000 2b MREŽA TELEKOMUNIKACIJA .......... u mjerilu 1:1000 2c MREŽA ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE............... u mjerilu 1:1000 2d MREŽA CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA ............ u mjerilu 1:1000 2e VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA ................. u mjerilu 1:1000 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA........... u mjerilu 1:1000 4 UVJETI GRADNJE ................. u mjerilu 1:1000 IV. Obavezni prilozi: - Obrazloženje Detaljnog plana uređenja ”Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II dio” 1.02 IZVOD IZ DOKUMENTA PPUO I IZMJENE I DOPUNE PPUO SVETI MARTIN NA MURI, kartografski prikaz br. 4 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA SVETI MARTIN NA MURI................................ u mjerilu 1:5000 - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07)
Članak 3.
- Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja Plana - Sažetak za javnost OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI KLASA: 350-01/10-01/06 URBROJ: 2109-17/10-01/13 Sveti Martin na Muri, 27. travnja 2010. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Martin Srša, v. r. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojim je definirana namjena površina za: a/ gospodarsku namjenu - proizvodnu /oznaka I/, I1 pretežito industrijska, I2 pretežito zanatska; b/ gospodarsku namjenu - poslovnu /oznaka K/, K1 pretežito uslužna, K2 pretežito trgovačka, c/ zaštitne zelene površine uz ulične koridore /oznaka Z/; d/ površine za formiranje građevnih čestica za izgradnju građevina komunalne infrastrukture - trafostanice /oznaka IS/; e/ ulične koridore /oznaka UK/, površine namijenjene kolnom i pješačko-biciklističkom prometu.
(2) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.
Članak 5.
Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) Namjene koje su u kartografskom prikazu br. 1 - DE- TALJNA NAMJENA POVRŠINA sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obavezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevine osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.
(4) Za sve građevne čestice u obuhvatu Plana osim čestice predviđene za infrastrukturu (IS) predviđa se kombinirana, odnosno dvojna namjena (I i K).
Članak 6.
Članak 6. PROIZVODNE, PRETEŽITO INDUSTRIJSKE NAMJENE /OZNAKA I1/
(1) Gospodarska namjena, proizvodna - pretežito industrijska /oznaka I1/ omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju Sveti Martin na Muri.
(2) Na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina industrijske ili obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici, mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično; - preradu drva; - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; - proizvodnju tekstila, hrane i pića; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - proizvodnju električnih i elektroničnih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; 29. travnja 2010. Broj 8A - Stranica 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - privremeno sakupljanje otpada i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada - sekundarne sirovine te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina;
Članak 6.
- skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene na čestici je kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno-istovarne rampe; - silose; - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija; - transformatorske stanice; - plinske redukcijske stanice; - spremnike goriva i slično.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje.
Članak 7.
Članak 7. PROIZVODNE, PRETEŽITO ZANATSKE NAMJENE /OZNAKA I2/
(1) Gospodarska namjena proizvodna - pretežito zanatska /oznaka I2/ omogućava gradnju poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.
(2) Na građevnoj čestici proizvodne, pretežito zanatske namjene /oznaka I2/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje zanatskih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); - prerada drva (stolarske radionice); - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici, kao pomoćne, moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti:
Članak 7.
- porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno-istovarne rampe.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično), te - privremeno i stalno stanovanje.
Članak 8.
Članak 8.
(1) Gospodarska namjena poslovna - pretežito trgovačka /oznaka K/ omogućava gradnju poslovne građevine prvenstveno trgovačke, uslužne, ugostiteljske ili servisne djelatnosti. POSLOVNE, PRETEŽITO USLUŽNE NAMJENE /OZNAKA K1/
(2) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ je poslovna građevina za pružanje različitih poslovnih usluga: - financijskih, tehničkih, poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi); - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice); - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično). Stranica 4 - Broj 8A “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. travnja 2010.
(3) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti, odnosno građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(4) Kao pomoćni sadržaji na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti;
Članak 8.
- garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad.
(5) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline; - uređivati prostori stambene namjene.
Članak 9. POSLOVNE, PRETEŽITO TRGOVAČKE NAMJENE /OZNAKA K2/
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/ je građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađivanja okoline;
Članak 9.
- uređivati prostori stambene namjene.
Članak 10.
(1) Površine za gradnju građevina infrastrukture /oznaka IS/ namijenjene su gradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafostanice i prometnica unutar kojih se vodi sva ostala zajednička nadzemna i podzemna infrastruktura.
Članak 11. POVRŠINE ULIČNIH KORIDORA /OZNAKA UK S DODATNOM NUMERIČKOM OZNAKOM/
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NA- MJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA PLANIRANIH GRAĐEVINA
Članak 12.
Članak 12. kig koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos tlocrtne projekcije građevine na zemljište i ukupne površine građevne čestice/ kis koeficijent iskoristivosti građevne čestice /odnos ukupne (bruto) površine svih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ - ukupna bruto izgrađena površina građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova građevine, uključivo površine loggie, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde V max maksimalno dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine osnovne namjene mjereno od kote uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m E max maksimalno dozvoljen broj etaža građevine osnovne namjene I gospodarska namjena - proizvodna /I1 pretežito industrijska, I2 pretežito zanatska/ K gospodarska namjena - poslovna /K1 pretežito uslužna, K2 pretežito trgovačka UK, IS površine infrastrukturnih sustava ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA POJEDINU GRAĐEVNU ČESTICU Ukupna Površina Oznaka Način Namjena površina namigrađevne grad. građevne čestice građevne jenjena čestice građ čestice gradnji /m2/ K /K1, K2/ np 1 MJ 5.329,0 2.131,6 I /I1, I2/ Ukupna bruto V max E max razvijena kig kis visina broj etaža površina građevine /m2/ /m2/ /m/ 8,0 5.329,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 29. travnja 2010. Broj 8A - Stranica 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Ukupna Površina Oznaka Način Namjena površina namigrađevne grad.
Članak 12.
građevne čestice građevne jenjena čestice građ čestice gradnji /m2/ K /K1, K2/ np 2 MJ 3.750,0 1.500,0 I /I1, i2/ K / K1, K/ np 3 MJ 4.609,0 1.843,6 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 4 MJ 3.818,0 1.527,2 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 5 MJ 3.539,0 1.415,6 I / I1, I2/ K /K1, K2/ np 6 MJ 4.080,0 1.632,0 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 7 MJ 7.203,0 2.881,2 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 8 MJ 5.350,0 2.140,0 I /I1, i2/ K / K1, K/ np 9 MJ 5.919,0 2.367,6 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 10 MJ 5.029,0 2.011,6 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 11 MJ 2.359,0 1.015,6 I / I1, I2/ K /K1, K2/ np 12 MJ 4.955,0 1.982,0 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 13 MJ 4.175,0 1.670,0 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 14 MJ 5.291,0 2.116,4 I /I1, I2/ K /K1, K2/ np 15 MJ 5.276,0 2.110,4 I /I1, I2/ np 16 IS 67,0 ukupno - - 70.929,0 28.371,6 gr. čest. /m2/ ulični UK 1 - 2.792,0 koridor ulični UK 2 - 2.612,0 koridor ukupno - - 5.404,0 pr. korid. Ukupno 76.333,0 Površine 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐE- NJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 13.
Članak 13.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina, prema kartografskim prikazima br. 3 - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA te br. 4 - UVJETI GRADNJE, ovim Detaljnim planom utvrđuje se: Ukupna bruto V max E max razvijena kig kis visina broj etaža površina građevine /m2/ /m2/ /m/ 8,0 3.750,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 4.609,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 3.818,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 3.539,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 4.080,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 7.203,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 5.350,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 5.919,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 5.029,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 2.539,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 4.955,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 4.175,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 5.291,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 8,0 5.276,0 0,4 1,0 Po+P+1 iznim. i više 26,8 26,8 0,4 0,4 4,0 P 70.888,8 - - - - /m2/ /m2/ /m/ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. Stranica 6 - Broj 8A “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. travnja 2010. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 14.
Članak 14.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena je numerička oznaka od np1 do np16.
(3) U kartografskom prikazu br. 4. - UVJETI GRADNJE svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu; - mjesto priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture; - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.
(4) U tabelarnom prikazu (članak 12.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se: - koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis); - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna bruto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u kvadratnim metrima.
Članak 15.
Članak 15.
(1) Tocna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 2% planirane površine.
(2) Za građevne čestice definirane Planom parcelacije, koje uključuju više katastarskih čestica ili njenih dijelova potrebno je prije ishođenja građevinske dozvole izraditi parcelacijski elaborat u skladu s Planom parcelacije. Namjena kig za gospodarsku - proizvodnu 0,4 /oznaka I/ za gospodarsku - poslovnu 0,4 /oznaka K/ za površine infrastrukturnih objekata 0,4 /oznaka I5/
Članak 18.
Članak 18.
(1) Visina građevine, u smislu ovog Plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Na građevinama ravnog ili sakrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
Članak 16.
(1) Do tri susjedne građevne čestice gospodarske namjene /oznake I i K/, koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom, određene ovim Detaljnim planom, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 17.
Članak 17.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta osnovne građevine).
(2) Veličina i površina građevine iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/; - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /Vmax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu; - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /Emax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 - DETALJNA NAMJENA POVR- ŠINA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: Najviša visina Najviša etažnost kis osnovne građevine osnovne građevine Vmax (m) Emax 8,0 1,0 Po+P+1 iznimno i više 8,0 1,0 Po+P+1 iznimno i više 0,4 4,0 P
Članak 19.
Članak 19.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina /Vmax/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi 8,0 m, a iznimno i više ukoliko to tehnološki procesi zahtijevaju.
(2) Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 5,8 m. 29. travnja 2010. Broj 8A - Stranica 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(3) Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,0 m.
Članak 20.
Članak 20.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše 1/2 visine etaže (poluetaže).
(3) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(4) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(5) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(6) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(7) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(8) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 21.
Članak 21.
(1) Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br 1. - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA. Građevine gospodarske namjene - proizvodne /oznaka I/: I1 pretežito industrijska, I2 pretežito zanatska; Građevine gospodarske namjene - poslovne /oznaka K/: K1 pretežito uslužna, K2 pretežito trgovačka, Građevine komunalne infrastrukture - trafostanica /oznaka IS/.
(2) Gospodarske djelatnosti /oznake I i K/ koje se mogu smjestiti unutar predviđene zone u obuhvatu Plana, a u skladu s PPUO te Izmjenama i dopunama PPUO, mogu biti: - tihe i čiste zanatske, uslužne ili proizvodne djelatnosti, bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš; - gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš; - gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.
(3) Namjena građevina s dvojnom oznakom I i K, kod građevnih čestica np1 - np15 može biti kombinirana, s time da je poslovna namjena locirana u prednjem dijelu objekta, na građevinskom pravcu. Namjena građevina s oznakom K je poslovna, pretežito uslužna, trgovačka ili komunalna. Namjena građevina s oznakom I je proizvodna koja obuhvaća građevine ili kompleks građevina, pretežito radnog ili proizvodnog karaktera, u funkciji industrijske ili zanatske proizvodnje.
(4) Pomoćne građevine - izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno-istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično.
Članak 21.
2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 22.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4 - UVJETI GRADNJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. UDALJENOST GRAĐEVINA OD REGULACIJSKOG PRAVCA
Članak 23.
Članak 23.
(1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu.
(3) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, iznimno garaže gdje je to grafičkim dijelom Plana predviđeno. UDALJENOST GRAĐEVINA OD RUBA GRAĐEVNE ČESTICE I MEĐUSOBNA UDALJENOST GRAĐE- VINA
Članak 24.
Članak 24.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i Stranica 8 - Broj 8A “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. travnja 2010. - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.
Članak 25.
Članak 25.
(1) Smještaj novih građevina na građevnim česticama u gospodarskoj zoni određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine moraju biti udaljene od susjednih međa min. 6,0 m; osim na građevnim česticama np6 i np11, kod kojih je ta udaljenost 4,0 m. - međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od 1/2 visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 26.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.
(4) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.
Članak 27.
Članak 27.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40º.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(4) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.
Članak 28.
Članak 28.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA OSNOVNI UVJETI UREĐENJA GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 29.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom Detaljnom planu, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.
Članak 30.
Članak 30.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 31.
(1) Način, odnosno mjesto priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
Članak 32.
Članak 32.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. KOLNI PRILAZ
Članak 33.
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osiguran pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine s oznakom I i K, je minimalno 5,0 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 4, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu, s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta.
(3) Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. UVJETI GRADNJE I UREĐENJE POVRŠINA PARKIRALIŠTA