Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u k.o. Strahoninec - uz južnu čakovečku obilaznicu

3. Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), članka 33. Statuta Općine Strahoninec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u Strahonincu – uz južnu čakovečku obilaznicu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 13/08), Općinsko vijeće Općine Strahoninec, na svojoj 34. sjednici održanoj 16. ožujka 2009. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u k.o. Strahoninec – uz južnu čakovečku obilaznicu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u k.o. Strahoninec – uz južnu čakovečku obilaznicu (u daljnjem tekstu Urbanistički plan uređenja ili UPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Urbanističkim planom uređenja utvrđuju se uvjeti određivanja namjene površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, 17. ožujka 2009. Broj 4 - Stranica 347 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” uvjeti za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata.
(2) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja čini dio površine zone poslovne namjene sjeverno od južne čakovečke obilaznice i zapadno od prilazne ceste obilaznica – Zagrebačka ulica u Čakovcu.
(3) Veličina područja obuhvata iznosi cca 1,5 ha.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), u daljnjem tekstu: Zakon, Urbanistički plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO UPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI UPU I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Potvrda grafičke podloge za izradu UPU - izdana od Državne uprave za katastar - Ispostava Čakovec 0.1 III. Izvod iz prostornog plana šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata urbanističkog plana uređenja - PPUO Strahoninec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/05) IV. Evidencija postupka izrade i donošenja UPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona i sažetkom Urbanističkog plana uređenja za javnost
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju UPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze:

Članak 3.

Situacija - podloga za izradu UPU - posebna geodetska podloga MJ = 1:1.000 0.2 Situacija - podloga za izradu UPU s ucrtanom postojećom infrastrukturom i zahtjevima tijela s javnim ovlastima 1. Korištenje i namjena površina 2.1 MJ = 1:1.000 MJ = 1:1.000 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa MJ = 1:1.000 2.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe 2.3 MJ = 1:1.000 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Način i uvjeti gradnje
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju slijedeće značenje: - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Tlocrtna površina podzemnih etaža građevine / PTP/ je tlocrtna projekcija podzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Ukupna (bruto) površina nadzemnih etaža građevine /PB/ je zbroj bruto površina svih nadzemnih etaža građevine. MJ = 1:1.000 MJ = 1:1.000 MJ = 1:1.000 - Ukupna (bruto) površina podzemnih etaža građevine /PBP/ je zbroj bruto površina svih podzemnih etaža građevine. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne površine nadzemnih etaža građevine /PB/ i ukupne površine podzemnih etaža građevine /PBP/. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine, je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, Stranica 348 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. ožujka 2009. odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

- Maksimalno dozvoljena visina osnovne građevine (Vosn) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje za najviše ½ visine etaže (poluetaža). - Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa.

Članak 4.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena, određuje se prema kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina“.
(2) Utvrđene namjene površina unutar područja obuhvata poslovne zone su slijedeće: - gospodarska: - poslovna namjena /oznaka K/; - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - planirani ulični koridor unutar područja obuhvata /oznaka UK/, - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnog koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površinom javne namjene smatra se prometna površina javnih cesta preko kojih se osigurava pristup u poslovnu zonu i pristup do građevnih čestica.
(2) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
Članak 7.
(1) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, u skladu s namjenom površina poslovne zone.
Članak 8.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedino područje, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja pretežito u svrhu određenu namjenom.
(2) Pojedinačna građevna čestica koja se formira unutar pojedinog područja, označenog istom namjenom, može: - biti namjene identične namjeni površine područja unutar kojeg se formira, - biti namjene određene člankom 9. ove Odluke, kao kompatibilne namjeni površine područja unutar koje se formira, - objedinjavati više kompatibilnih namjena, određenih prema alinejama 1. i 2. ovog stavka.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Gospodarska, poslovna namjena /oznaka K/ omogućava formiranje čestica i gradnju građevina prvenstveno namijenjenih u svrhu obavljanja pojedinih vrsta poslovnih djelatnosti - uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih, odnosno: - uslužnih djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i druge djelatnosti koje se obavljaju u uredima, - obrtničkog tipa (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske usluge i slično), - tehničkih servisa (limarske, mehaničarske, električarske, strojobravarske i slične usluge), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične djelatnosti), - trgovačkih i/ili skladišnih djelatnosti svih vrsta, osim sajmišta i tržnica na malo i djelatnost trgovine živim životinjama, u što se ne ubraja prodaja kućnih ljubimaca u sklopu trgovačkog centra, odnosno: - trgovine i skladišta hrane i/ili pića, uključujući hladnjače, silose, trgovine plinovitim i eksplozivnim tvarima i slično, - logistički centri i slično, - postaje za prodaju goriva na malo, 17. ožujka 2009. Broj 4 - Stranica 349 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - komunalnih djelatnosti: - parkiranja vozila (kamiona, autobusa, radnih strojeva i drugo), - održavanja komunalnih sustava vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe i slično, - druge komunalne djelatnosti osim groblja i zbrinjavanja otpada.
(2) Ukoliko se na površinama unutar zone predviđa benzinska postaja, odnosno druga vrsta trgovine goriva na malo, postaja može imati sve sadržaje koji su određeni Pravilnikom o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (“Narodne novine”, broj 93/98 i 116/07), a ugostiteljsko - turistički sadržaji koji se na istoj čestici uz benzinsku postaju mogu se kretati od minimalno caffe bar-a, bistroa ili restorana do smještajnih sadržaja - hotela, motela ili pansiona.

Članak 9.

(3) Osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovog članka, na vlastitim česticama manjih površina ili kao prateći sadržaj na čestici, mogu se locirati ugostiteljske djelatnosti - restorani, caffe barovi i drugi slični sadržaji uz koji je moguće organizirati i sportsko - rekreacijske uslužne sadržaje kao dio integralne ponude (tenis igrališta, bowling dvorane i slično).
(4) Smještajni turistički sadržaji (poslovni hotel, motel ili pansion), sadržaji usluga wellness centra, kao i drugi slični sadržaji kojima su temeljem posebnih propisa određeni kriteriji zaštite u odnosu na kakvoću zraka, buku i slično, ne mogu se locirati unutar područja obuhvata UPU.
(5) Sadržaji društvenih djelatnosti i stambeni sadržaji ne mogu se locirati unutar područja poslovne namjene.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Prometna površina planiranog uličnog koridora unutar područja obuhvata /oznaka UK/ formira se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, osiguranja koridora infrastrukture za komunalne mreže opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
Članak 11.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Članak 12.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti se kao osnovne građevine, odnosno građevni kompleksi koji objedinjavaju više građevina ili građevnih cjelina namijenjenih različitim gospodarskim djelatnostima, unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, mogu locirati na površinama gospodarske namjene, pri čemu se pojedina predviđena djelatnost određuje prema dozvoljenim djelatnostima definiranim člankom 9. ove Odluke.
(2) Uz osnovne građevine, koje služe obavljanju djelatnosti, mogu se graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično. 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 13.

Članak 13.
(1) Građevne čestice se za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar poslovne zone mogu formirati uz poštivanje slijedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s planiranog uličnog koridora, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema Urbanističkom planu uređenja, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 30,0 m, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - kod parcelacije čestica u dijelovima zone koji su bliži državnoj prometnici D3 - južnoj obilaznici Čakovca potrebno je uzeti u obzir da direktni pristup na čestice s navedene obilaznice nije moguć, - kod parcelacije čestica u dijelu zone uz spojnu prometnicu koja povezuje južnu čakovečku obilaznicu i Zagrebačku ulicu u Čakovcu, nije moguće predvidjeti pristup na česticu s navedene spojne ulice, osim u slučaju da je namjena čestice određena kao benzinska postaja i/ili prodaja druge vrste goriva na malo, pri čemu se ulaz, odnosno izlaz na prometnicu treba predvidjeti minimalno 50,0 m udaljeno od raskrižja na južnoj čakovečkoj obilaznici, - minimalna dimenzija pojedine građevne čestice određuje se s 30,0 m širine i 50,0 m dužine, - maksimalna površina čestice jednaka je površini područja poslovne namjene /oznaka K/, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 13.

2.2. Veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici
Članak 14.
(1) Najveći dozvoljeni kig na površinama gospodarske namjene /oznaka K/ iznosi 0,4.
(2) Najveći dozvoljeni kis na površinama gospodarske namjene /oznaka K/ iznosi 1,2.
Članak 15.
(2) Maksimalna visina (osnovnih) građevina /Vosn/ je 8,5 m.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, građevine mogu imati i veću visinu, ukoliko to ovisi o tehnologiji ili drugim parametrima obavljanja pojedine djelatnosti. Stranica 350 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. ožujka 2009.
(4) Ukupna visina građevine ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.
(5) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža osnovne građevine, dijela građevine ili građevnog kompleksa /Eosn/ određuje se ovisno o namjeni i visini građevine, dijela građevine ili grupe građevina iste namjene i načina gradnje.
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) Iznad zadnje dozvoljene (najviše) etaže - kata, nije moguće urediti potkrovlje kao dodatnu etažu.
(4) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor, etažno nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja.
(5) Maksimalni broj etaža načelno se određuje s 4 etaže, odnosno s jednom podrumskom etažom, prizemljem i 2 kata.
(6) Za građevine trgovačke namjene, iznad drugog kata može se dodatno urediti jedna etaža otvorenog ili zatvorenog parkirališnog prostora. 2.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 17.

Članak 17.
(1) Građevine je unutar čestice potrebno locirati sukladno kartografskom prikazu br. 4. „Način i uvjeti gradnje“, na kojem je grafički određena minimalna udaljenost od linije regulacije.
(2) Zabrana gradnje dodatno je određena koridorima magistralne infrastrukture.
(3) Udaljenost pojedine građevine do međe susjedne građevne čestice ne može biti manja od ½ visine predmetne građevine.
(4) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera. 2.4. Oblikovanje građevina

Članak 18.

Članak 18.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 19.
(1) Istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 21.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno direktno ispuštati na pješačke i kolne površine. 2.5. Uređenje građevnih čestica 2.5.1.Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 23.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene u kao makadamske ceste, te mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje oborinskih voda.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Ovaj UPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, 17. ožujka 2009. Broj 4 - Stranica 351 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 25.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
(2) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(3) Točna pozicija priključenja rješava se za svaku česticu zasebno, idejnim projektom. 2.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 26.

Članak 26.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena, parkirališta ili garaže na krovu osnovnih građevina i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 8.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama. 2.5.3. Gradnja ograda

Članak 27.

Članak 27.
(1) Građevne čestice moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 2,20 m prema ulici i 3,0 m prema susjednoj čestici, mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulične koridore, ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Ograde visine veće od 1,80 m trebaju imati dokaz statičke stabilnosti. 2.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 28.

Članak 28.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“. 3. UVJETI SMJEŠTAJAGRAĐEVINADRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 29.

Članak 29.
(1) Unutar područja obuhvata UPU nije predviđena mogućnost gradnje građevina društvenih djelatnosti. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 30.
(1) Unutar područja obuhvata UPU nije predviđena mogućnost gradnje stambenih građevina.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko se na pojedinoj čestici gospodarske namjene, predviđa ili postoji djelatnosti koja se obavlja u najmanje 2 smjene, unutar građevnog kompleksa se može predvidjeti jedan stan za domara, ukupne površine do 150,0 m2.
(3) Stambeni prostor treba vezati uz upravni dio kompleksa i udaljiti od područja obavljanja bučnih i opasnih djelatnosti, najmanje 20,0 m.
(4) Projektnim rješenjem potrebno je dokazati da je boravak u stanu zaštićen od štetnog utjecaja gospodarskih djelatnosti, posebno u pogledu zaštite od buke i zagađenja zraka. 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMET- NE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I PO- VRŠINAMA

Članak 31.

Članak 31.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je u mjerilu 1:1000, na kartografskim prikazima brojeva: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“, - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite e infrastrukture državne ili županijske razine, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 5.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 32.

Članak 32.
(1) Prometno rješenje područja u obuhvatu poslovne zone, s vezom na postojeću mrežu prometnica dano je karto- Stranica 352 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. ožujka 2009. grafskim prikazom br - 2.1. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“.
(2) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(3) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.
(4) Zaštitni pojas državne ceste - D3 - južne čakovečke obilaznice, određuje se s 20, 0 m od sjevernog ruba čestice obilaznice.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Širina kolnika planirane prometnice predviđa se od 6,0 do 6,5 m.
(2) Unutar uličnih koridora jednostrano je predviđena izvedba pješačko - biciklističke staze.
(3) Minimalna širina pojedine pješačko - biciklističke staze određuje se sa 2,5 m.
Članak 34.
(1) Presjekom kroz planiranu prometnicu u kartografskom prikazu br. 2.1 - „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“ dan je prikaz pozicija zelene površine u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. Namjena građevine 1 SKLADIŠTA 2 UREDSKI PROSTORI 3 TRGOVINA, USLUGE I UGOSTITELJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE DVORANE
(3) Dodatno u odnosu na vrijednosti dobivene prema stavku 2. ovog članka, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Parkirališne površine potrebno je projektirati sukladno mjerama zaštite voda iz poglavlja 9.4 Zaštita voda, ove Odluke. 5.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i način priključivanja kućnih instalacija
Članak 38.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju
(3) Sve kolne i pješačke površine, a posebno križanja potrebno je primjereno osvijetliti javnom rasvjetom.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Prometni priključci s građevnih čestica u poslovnoj zoni, na pojedinu cestovnu prometnicu, ukoliko je mogućnost priključka predviđena prema kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“, projektiraju se prema posebnim uvjetima pojedine nadležne uprave za ceste.
(2) Prilaze i priključke na postojeće ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (“Narodne novine”, broj 73/98) i prema normi HRN U.C4.050.
(3) S kolnog priključka i s ceste niže kategorije ne smije se izlijevati voda na kolnik ceste više kategorije.
(4) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (“Narodne novine”, broj 33/05, 64/05 i 155/05). 5.1.2.Promet u mirovanju

Članak 36.

Članak 36.
(1) Za potrebe pojedinačnih namjena parkirališne površine potrebno je osigurati unutar vlastitih građevnih čestica.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta i parametra koji određuje broj potrebnih parkirališnih ili garažnih mjesta po jedinici projektirane (neto) površine ili broja osoba, prema slijedećoj tabeli: Koeficijent Broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 0,45 1 zaposlenika 2 100 m2 korisnog prostora 4 100 m2 korisnog prostora 0,15 1 posjetitelja javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje poslovne zone.
(3) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno Zakonu.
(4) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene - prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 5.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom