Arhiva › 2009. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Strahoninec · 17. ožujka 2009. · KLASA 350-05-01//09-05-01 · URBROJ 2109-23/09-05-01

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u k.o. Strahoninec - uz južnu čakovečku obilaznicu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 352

Članak 39.

Članak 39.
(1) Postojeće i planirane trase mreža plinoopskrbe, voodopskrbe, i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na 17. ožujka 2009. Broj 4 - Stranica 353 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” kartografskom prikazu br. 2.2 - “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 5.2.1.1. Vodoopskrba
Članak 40.
(1) Spoj poslovne zone na mrežu vodoopskrbe predviđa se na postojeći opskrbni vod u Zagrebačkoj ulici u Čakovcu.
(2) Razvodnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se izvesti u prostoru uličnih koridora.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
Članak 42.
(1) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 Zaštita od požara, ove Odluke.
Članak 43.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije.

Članak 44.

Članak 44.
(1) U posebnim slučajevima, kada se radi tehnološkog postupka ili potrebe zaštite od požara utvrdi potreba za zahvatom tehnološke vode iz podzemlja, navedeni zahvat moguće je predvidjeti u skladu s posebnih uvjetima Hrvatskih voda i prema posebnim propisima za koncesije. 5.2.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih voda
Članak 45.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, u ovom slučaju sustav mješovite odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 94/08).

Članak 46.

Članak 46.
(1) Trasa mreže mješovite odvodnje otpadnih voda određena je u kartografskom prikazu, predviđena u koridorima javnih prometnih površina, te sa spojem na postojeći sustav mješovite odvodnje, odnosno kolektor III., sustava Čakovec.
Članak 47.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina i oborinske vode s parkirališnih površina s brojem mjesta manjim od 10 po čestici, mogu se u sustav mješovite odvodnje upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Za parkirališta čiji je broj parkirališnih mjesta 10 i više po čestici, obavezna je izvedba kontroliranog skupljanja oborinskih voda, na način da se iz njih izdvajaju čestice ulja i masti, prije ispuštanja voda u mrežu odvodnje.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Ukoliko je izvedivo, zbrinjavanje oborinskih voda s građevnih čestica, moguće je predvidjeti i na način da se ispuštaju na vlastitoj čestici, bilo na zelene površine, bilo u upojne bunare, također uz prethodnu separaciju ulja i masti, odnosno drugih moguće štetnih čestica koje bi mogle štetno utjecati na kakvoću podzemnih voda.
Članak 49.
(1) Priključke građevina na mrežu javne odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 5.2.1.2.1. Tehnološke vode

Članak 50.

Članak 50.
(1) Tehnološke vode mogu se upuštati u mješoviti sustav odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisom. 5.2.1.3. Plinoopskrba
Članak 51.
(1) Opskrba zone plinom predviđena je izvedbom plinske mreže srednjeg tlaka, koja se bi trebala vezati na postojeću srednjetlačnu mrežu izvedenu 50,0 m sjeverno, unutar javnog koridora prometnice.
(2) Izvedba plinskih redukcijskih stanica predviđa se za potrebe pojedinačnog korisnika na čestici poslovne namjene.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Stranica 354 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. ožujka 2009. Minimalni razmaci plinovodi međusobno plinovod prema vodovodu i kanalizaciji plinovod prema informacijskim kablovima plinovod do elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala

Članak 53.

Članak 53.
(1) Ukoliko se plinska redukcijska stanica, postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, obavezno se treba: - odmaknuti od linije regulacije najmanje 6,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 3,0 m, - ograditi čeličnom ogradom visine 2,0 m, - na čestici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje plinske stanice.
(2) Ukoliko se plinska redukcijska stanica predviđa unutar pojedine čestice potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: Minimalni razmak Vrsta gradnje plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih 5,00 vodova i trafostanica od stambenih prostora i smještajnih turističkih sadržaja, drugih javnih građevina gdje se okuplja veći broj 6,00 ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo

Članak 54.

Članak 54.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 55.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Obzirom na nemogućnost priključenja pojedinačnih korisnika električne energije na energetsku infrastrukturu, Križanje /m/ Paralelno vođenje /m/ 0,20 0,60 0,20 0,60 0,30 0,50 0,50 1,00 0,20 0,30 potrebno je unutar poslovne zone izgraditi trafostanicu s pripadajućom srednjenaponskom vezom do najbliže trafostanice u okruženju.
(2) U nemogućnosti planiranja točnih potreba za el. energijom pojedinačnih korisnika, moguća je izgradnja transformatorskih stanica unutar pojedinih građevinskih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama trafostanica, sukladno posebnim uvjetima distributera.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Ukoliko se trafostanica postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, obavezno se treba: - odmaknuti od linije regulacije najmanje 6,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 3,0 m, - na čestici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje stanice, - pristup osigurati direktno s javne prometne površine ili kao služnost prolaza preko čestice gospodarske namjene.
(2) Unutar čestice trafostanice najveći dozvoljeni kig i kis iznose 0,4.
Članak 58.
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se izvesti kao podzemna kanalizacija jednostrano unutar planiranog uličnog koridora i s vezom na izvedenu nn mrežu javne rasvjete.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na niskonaponsku mrežu ili odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, na način da ne smetaju prometu, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete. 17. ožujka 2009. Broj 4 - Stranica 355 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 60.

Članak 60.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijskih mreža 5.3.1. Nepokretne telekomunikacijske mreže
Članak 61.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, na unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0 m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Priključci na TK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 5.3.2. Pokretne telekomunikacijske mreže
Članak 64.
(1) Bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar područja poslovne zone: - na samostojeće antenske stupove, za visinu stupa udaljeno od međe južne obilaznice Čakovca, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima.
(2) Mogućnost postave pojedinog samostojećeg stupa za prihvat bazne postaje TK mreže, posebno je uvjetovana mjerama zaštite Konzervatorskog odjela u Varaždinu. 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 65.

Članak 65.
(1) Javne zelene površine - zaštitne površine uz ulične koridore potrebno je održavati na način da ne ometaju promet.
(2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(3) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i prema načelima iz poglavlja 7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 66.

Članak 66.
(1) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine”, broj 109/07), područje poslovne zone ne zadire u područja Nacionalne ekološke mreže, ali s obzirom na postojeće prirodne uvjete potrebno je pri uređivanju prostora: - u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije, na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, unutar poslovne zone, - u što većoj mjeri sačuvati kvalitetnu postojeću vegetaciju, te je ukomponirati u pejsažno (hortikulturno) rješenje uređenja zone. 7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 67.

Članak 67.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili nadležni Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama
Članak 68.
(1) S obzirom da se područje obuhvata UPU nalazi unutar III. zone zaštite vodocrpilišta Nedelišće i Prelog, potrebno je primjenjivati mjere zaštite vodocrpilišta, sukladno Odluci o zaštiti vodocrpilišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/08). Stranica 356 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. ožujka 2009.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 94/08), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. 8.2. Zaštita od zagađenja zraka

Članak 70.

Članak 70.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04), kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 8.3. Zaštita od buke
Članak 71.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću.
(3) Utjecaj buke na području kontaktne stambene zone treba ograničiti primjenom adekvatnih građevinskih materijala, na način da ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 8.4. Zaštita od požara

Članak 72.

Članak 72.
(1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od međe sa susjednom građevnom česticom najmanje ½ vlastite visine, ali ne može biti manja od 4,0 m.
(2) Udaljenost između dviju građevina na istoj građevnoj čestici treba biti najmanje ½ visine više građevine.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(5) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru , građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku za vatrogasne pristupe (“Narodne novine”, broj 55/94 i 142/03).

Članak 73.

Članak 73.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (“Narodne novine”, broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 74.

Članak 74. Za gospodarske građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine. 8.5. Postupanje s otpadom
Članak 75.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 8.6. Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš

Članak 76.

Članak 76.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (“Narodne novine”, broj 59/00 i 136/04). 8.7. Ostali uvjeti sprječavanja negativnih utjecaja na okoliš
Članak 77.
(1) Ostali uvjeti sprječavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 17. ožujka 2009. Broj 4 - Stranica 357 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 78.

Članak 78.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije predviđena potreba izrade detaljnih planova uređenja.
Članak 79.
(1) Ovaj Urbanistički plan uređenja ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 80.
(1) Unutar područja obuhvata nema bespravno izgrađenih građevina.
Članak 81.
(1) Drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Urbanističkom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Izvornik Urbanističkog plana uređenja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u k.o. Strahoninec - uz južnu čakovečku obilaznicu ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
(3) Po jedan primjerak izvornika dostavlja se: - Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, - Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, - Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Međimurske županije, - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije, - Općini Strahoninec.
(4) Primjerak izvornika izrađen na magnetnom mediju (CD-u) u čuva se u arhivu Općine. III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Članak 83.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
(2) Uvid u ovu Odluku, kao i u druge elemente Urbanističkog plana uređenja može se obaviti u Upravi Općine Strahoninec.
(3) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće.
Članak 84.
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE STRAHONINEC KLASA: 350-05-01//09-05-01 URBROJ: 2109-23/09-05-01 Strahoninec, 16. ožujka 2009. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Darinka Tompoš, v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (20)