Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica

8. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (KLASA: 350-01/7-01/23, URBROJ: 2109-01-05-02-07- 09 od 18. rujna 2007. godine), članka 26. Statuta Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04), Općinsko vijeće Općine Selnica na 13. sjednici od 20. rujna 2007. godine, donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Selnica (u daljnjem tekstu PPUO Selnica), izrađen od tvrtke Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. 1) PPUO Selnica sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži: Kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena površina /MJ 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /MJ 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /MJ 1:25 000/ 4. Građevinska područja /MJ 1:5 000/ 4.1. Bukovec 4.2. Donji Koncovčak i Selnica 4.3. Donji Zebanec, Gornji Zebanec i Zebanec Selo 4.4. Merhatovec 4.5. Plešivica 4.6. Praporčan 4.7. Zaveščak 4.8. Gospodarska zona uz D 209 Grafičke priloge - kartograme /MJ 1:50 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Istraživanje i proizvodnja plina 4.2.2. Plinoopskrba 4.2.3. Elektroenergetika 4.3. Vodnogospodarski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. 1) Površine Općine se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju vrednovanja prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje slijedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja, - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Općine.

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. - “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u općinskom sastavu. 2) Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, dio naselja, odnosno dijelovi pojedinih naselja imaju osobine disperzno naseljenog 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1271 područja, te se za njih utvrđuju samo granice izgrađenih dijelova naselja. 4) Naselja se klasificiraju po tipovima, koji određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a dijele se na: - prijelazni ili urbanizirani tip naselja pretežito zbijene strukture ili strukture na prijelazu iz disperzne u zbijenu, a karakterizira ih - manja stambena gustoća (okvirno 450 - 1.000 m2 stambene zone / stanovniku), društvene funkcije uspostavljene za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, manji udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i sl.), - ruralni tip naselja disperzne naseljenosti, kojega karakterizira - naselje sastavljeno od više izdvojenih građevinskih cjelina s manjim brojem stambenih čestica, vrlo mala stambena gustoća (okvirno 1.000 - 2.500 m2 stambene zone / stanovniku), društvene funkcije uspostavljene za razinu naselja, vrlo mali udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja stalnog i povremenog stanovanja, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone i integracija poljoprivrednih površina, posebno trajnih nasada unutar stambenog područja, manja razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i eventualno pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane županijske i lokalne, te dijelom ostale prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze uz važnije prometnice), srednja ili mala razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i sl.), 5) Na području Općine Selnica naselja su po tipovima razvrstana na:

Članak 5.

- pretežiti dio naselja Selnica, pretežiti dijelovi naselja Donji Koncovčak i Zebanec (Gornji Zebanec, Donji Zebanec i Zebanec selo), te Merhatovec imaju obilježja prijelaznog ili urbaniziranog tipa naselja, pri čemu se Selnica izdvaja kao općinsko središte s funkcijom razvojnog središta, - dijelovi naselja Selnica, dijelovi naselja Donji Koncovčak, Donji Zebanec i Merhatovec, kao i sva ostala naselja - Bukovec, Plešivica, Praporčan i Zavešćak, imaju obilježja ruralnog tipa naselja disperzne naseljenosti, tipične za područja Gornjeg Međimurja.

Članak 6.

Članak 6. 1) izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području Općine Selnica su: - gospodarska, proizvodno-poslovna zona uz D 209 na području Zebanca /oznaka I1/, - planirana ugostiteljsko - turistička zona uz termalno kupalište /oznaka T2,R6/, - zone vikend izgradnje /oznaka VZ/ utvrđene kao veći prostorni kompleksi na području naselja Selnica i Donji Koncovčak, - postojeće i moguće planirane čestice plinskih bušotina i drugih servisnih građevina unutar plinskih polja Zebanec i Vučkovec /oznaka E1/ i - područje istražnog prostora i utvrđivanja prostora eksploatacijskog polja geotermalnih voda /oznaka E2/. 3) Izdvojena područja društvenih djelatnosti na području Općine su: - čestice lovačkog doma u Selnici i Zaveščaku /oznaka LD/, - sportski parkovi i igrališta /oznaka R1/: - sportski park u Bukovcu, - sportski park i izletište u Plešivici, - sportski park u Praporčanu, - sportski park u Zaveščaku i - planirana rekreacijska zona uz retenciju Selnica. 4) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to:

Članak 6.

- dijelovi sustava za obranu od poplava /oznaka R/: - postojeća retencija Selnica, s planiranim proširenjem - retencija Bratijanec na Gornjem potoku i - planirana retencija Vučkovec na potoku Gradiščak, - čestica za planiranu vodospremu u Bukovcu, - čestice plinskih čvorova Međimurje i Vučkovec na tehnološkom plinovodu prema CPS Molve, - čestice planiranih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili općinske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično), za koje je unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje, Stranica 1272 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. - površina za kompleks sabirno-otpremnog sustava za turističko ili gospodarsko iskorištavanje geotermalnih voda, - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. 5) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja (zone) ili granicama građevne čestice pojedinačne jednoznačne namjene. 6) Izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti su prostori namijenjeni uređenju površina, te uvjetno i gradnji građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, a uvjeti uređenja površina i gradnje određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje:

Članak 6.

- za izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ovih Odredbi, - za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ovih Odredbi i - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5. 7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 7.

Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, te rekreativne i sportske aktivnosti, a gradnja je moguća jedino ukoliko je u funkciji poljoprivrede, te pratećih funkcija izdvojenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i to - stanovanja, trgovine poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na gospodarstvu i djelatnosti pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja. 3) Kultivirane predjele čini: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine -vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, - građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

Članak 7.

4) Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2. ovih Odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom. 6) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla ili njegove prenamjene.

Članak 8.

Članak 8. 1) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: - površine gospodarskih šuma, lociranih u sjeveroistočnom dijelu Općine /oznaka Š1/, - površine zaštitnih šuma, lociranih u briježnom dijelu Općine /oznaka Š2/, - vodene površine retencija, potoka i reguliranih vodotoka i njihovi kontaktni prostori /linijska oznaka/. 4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih Odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih Odredbi. 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: - prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO- om ili prostornim planovima širih područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja.

Članak 8.

22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1273 6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 9. 1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, kao i lokacije građevinskih čestica za građevine u funkciji infrastrukturnih sustava, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja naselja i izdvojena područja, te prirodne i prirodi bliske predjele. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 10.

Članak 10. 1) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na općinskom prostoru: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu - održavanje i unapređenje državne ceste D209, - dijelovi eksploatacijskih polja plina Zebanec i Vučkovec, - postojeći magistralni plinovod Mihovljan - Mursko Središće, - planirani tehnološki plinovod CPS Molve - Zebanec - Vučkovec, Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima i to: - ŽC 2005 D209 - Selnica - Sv.Martin na Muri, - ŽC 2006 Mursko Središće (D 209) - Selnica - Prekopa ((ŽC 2001) - LC 20001 Vrhovljan (ŽC 2003) - Grkavec - Kapelščak - D.Koncovčak - LC 20002 ŽC 2005 - D.Koncovčak G.Koncovčak- Grkaveščak - LC 20015 Prekopa (ŽC 2001 - Praporčan - ŽC2006) - LC 20016 Pleškovec (ŽC 2001 - Frkanovevc - Plešivica - D.Zebanec - Zebanec Selo (ŽC 2005) - LC 20017 LC 20016 - Merhatovec - Štrukovec (D 209) - postojeća retencija Selnica, - planirane retencije Bratijanec na Gornjem potoku nizvodno od retencije Selnica i retencija Vučkovec na potoku Gradiščak, - postojeći spojni svjetlovodni kabeli koji prolaze područjem Općine, - planirani lokalni plinovodi za Praporčan, Bukovec i gospodarsku zonu uz D209, - planirani odašiljači operatera GSM sustava, - planirani sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda naselja Merhatovec, Donji Zebanec, Zebanec Selo, Gornji Zebanec i Selnica vezan na uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda planiran na području Murskog Središća i - planirani sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda naselja Donji Koncovčak vezan na uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda planiran na potoku Koncovčak na području Općine Sveti Martin na Muri, - mogući kompleks sabirno-otpremnog sustava za turističko ili gospodarsko iskorištavanje geotermalnih voda.

Članak 11.

Članak 11. 1) Trasu planiranog tehnološkog plinovoda CPS Molve - Zebanec - Vučkovec potrebno je položiti da ne naruši krajobrazne vrijednosti prirodnog vodotoka u Bukovcu, južno od županijske ceste ŽC 2006, te da ne onemogući daljnju stambenu gradnju uz južnu stranu iste prometnice u dijelovima Bukovca, gdje je cesta od osi potoka odmaknuta više od 50,0 m. 2) Postojeća građevinska čestica plinske bušotine i pripadajućih servisa označena je na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja Selnica - broj 4.2. /oznaka E1/. 3) Nove istražne i/ili eksploatacijske plinske ili naftne bušotine moguće je locirati unutar plinskih polja Vučkovec i Zebanec, pri čemu se mikrolokacije određuju u skladu s posebnim propisima, a čestica, odnosno zemljišna površina koju zauzimaju, uključujući i pripadajući manipulativni prostor, smatra se izdvojenim građevinskim područjem. 4) Udaljenost osi bušotine od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m. 5) Rekonstrukciju postojećih županijskih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera, a može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona, uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja.

Članak 11.

7) Kompleks sabirno-otpremnog sustava za turističko ili gospodarsko iskorištavanje geotermalnih voda treba locirati i projektirati na način da vizualno ne naruši prostor.
Članak 12. 1) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima broj 1. - “Korištenje i namjena površina“ i broj 2. - “Infrastrukturni sustavi”, u mjerilu 1:25 000. Stranica 1274 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 2) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, - ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, - mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza u pravilu odvojeno od kolnika, - mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih Odredbi, te - mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih Odredbi. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 13.

Članak 13. 1) Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja. 2) Sukladno odredbama Prostornog plana Međimurske županije, na područjima naselja disperzne naseljenosti građevinska područja naselja nisu definirana granicama, već su za njih utvrđeni izgrađeni dijelovi naselja, a proširenje građevinskih cjelina moguće je na zemljište koje se nadovezuje na izgrađenu cjelinu, i to na maksimalnoj udaljenosti od 40,0 m od najbliže izgrađene građevine visokogradnje. 3) Granice građevinskih područja naselja, kao i trenutno stanje granica izgrađenih dijelova naselja disperzne naseljenosti detaljno su određeni na kartografskim prikazima 4.1. - 4.7. “Građevinska područja naselja”, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. 4) Granice građevinskih područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih Odredbi), odnosno prema mjesnim prilikama. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja, a samo na području naselja disperzne naseljenosti i primjenom stavka 2. prethodnog članka. 3) Nova građevna čestica, osim za uređenje rekreacijskog ribnjaka, ne može se formirati unutar inundacijskog ili vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. 4) Vodotokom, u smislu prethodnog stavka, se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda građevinskih područja (naselja i izdvojenih građevinskih područja) i zacijevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarno-fekalnih ili oborinskih voda građevinskih područja.

Članak 15.

Članak 15. 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskim prikazima 4.1. - 4.7. “Građevinska područja naselja”, i ovih Odredbi za provođenje i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja, ili području za razvoj naselja, odnosno na područjima naselja disperzne naseljenosti površinama mogućeg proširenja izdvojenih građevinskih cjelina, - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu i prirodnu baštinu, - i moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planom, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja se mogu i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 4) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe i na načine koji bi narušili prirodna obilježja prostora. 2.2.1. Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. 1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1275 - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi, - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2., člancima 27. - 33. ovih Odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, - čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, prema poglavlju 2.2.2., člancima 27. - 33. ovih Odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice.
Članak 19. 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno-servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu, - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl), - preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - silaže stočne hrane do 100 m2 i - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 19.

3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), - rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i sl.), - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl), odnosno - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

4) Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: - za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m2 i - za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100 m2.
Članak 20. 1) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti i - građevine za društvene djelatnosti u tržno - gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe. Stranica 1276 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007.

Članak 21.

Članak 21. 1) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu. 2) Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu ili izvan naselja. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici do 100 m2 i građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2, a koje se ne smatraju građevinama komercijalne namjene i mogu se graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

2.2.2. Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni
Članak 23. 1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. 1) izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - potpuno ili dijelom komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); - uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i sl.); - uređene površine zelenila (parkovi, spomen područja, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); - komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica) iz ovog PPUO-a, ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, područjima za razvoj naselja disperzne naseljenosti smatraju površine obradivog tla na koje se mogu širiti građevne cjeline sukladno stavku 2., članka 13. ovih Odredbi.

Članak 24.

4) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima broj 4.1.- 4.7. - “Građevinska područja naselja”.
Članak 25. 1) Načelno se na svim područjima naselja, osim na područjima za razvoj naselja, za koje je i definirana potreba izrade prostornih planova užih područja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju temeljem odredbi ovog PPUO-a i to: - temeljem odredbi iz poglavlja 2.2.4. (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), - za gospodarske djelatnosti prema poglavlju 3.1., - za društvene djelatnosti, uključujući i sportsko - rekreacijske sadržaje prema poglavlju 4.1., te - ukoliko se uređuje parkovna površina, prema članku 32. 2) Potreba, odnosno obveza izrade planova uređenja užih područja, utvrđuje se u poglavlju 9.1. ovih Odredbi, a njihov obuhvat definiran je u kartografskim prikazima građevinskih područja naselja.

Članak 26.

Članak 26. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskim prikazima broj 4.1. - 4.7. “Građevinska područja naselja“. 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1277 - stambene zone /žuto/, - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - gospodarske zone /ljubičasto/, - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, - zone zelenila /svijetlo zeleno/, - groblja /oznaka groblja/. 3) Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene. 4) Manje promjene granica zona mogu se odrediti i pojedinačnim rješenjem u postupku lokacijske dozvole, uz uvjet da se rješenjem ne mogu smanjivati ovim planom predviđene površine zona centralnih i društvenih sadržaja, zona zelenila niti zona sporta i rekreacije.

Članak 27.

Članak 27. 1) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno - poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti pranja automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (skladišta, sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, na prostorima disperzne naseljenosti, prema uvjetima iz poglavlja 3.2.1., kao osnovna građevina na čestici unutar stambene zone može se graditi i: - poljoprivredna gospodarska građevina u funkciji održavanja trajnog nasada (vinograda ili voćnjaka) - klijet, - gospodarska građevina bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti, - kompleks poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje ili - kompleks poljoprivrednog gospodarstva uzgoja životinja za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ukoliko nositelj gospodarstva ima stalno mjesto boravka unutar istog naselja ili trgovačko društvo ukoliko je vlasnik tvrtke fizička osoba sa stalnim mjestom boravka unutar istog naselja. 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se planira gradnja kompleksa, uz osnovnu građevinu se može kao prateća građevina graditi: