Odluka o usvajanju Plana gospodarenja otpadom za područje Općine Belica

18. Temeljem članka 11. Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04 i 153/05) i članka 16. Statuta Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06 - pročišćeni tekst), Općinsko vijeće Općine Belica na 15. sjednici, održanoj 21. kolovoza 2007. godine, donosi ODLUKU o usvajanju Plana gospodarenja otpadom za područje Općine Belica
Članak 1. Ovom Odlukom usvaja se Plana gospodarenja otpadom Općine Belica za period 2007. - 2015. godine.
Članak 2. Plan gospodarenja iz članka 1. ove Odluke sastavni je njezin dio i nalazi se u privitku.

Članak 3.

Članak 3. Plana gospodarenja iz članka 1. ove Odluke stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BELICA KLASA: 021-05/07-01/32 URBROJ: 2109-3-02-07 Belica, 21. kolovoza 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Franjo Mesarić, v. r. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA PODRUČJE OPĆINE BELICA U PERIODU 2007-2015. GODINE Ciljevi Plana gospodarenja otpadom Osnovni cilj planiranja u području gospodarenja otpadom je upravljanje komunalnim otpadom na način da se doprinese održivom razvoju općine Belica tako što će se: - pratiti i kontrolirati nastajanje otpada, - smanjivati utjecaj proizvodnje otpada na okoliš, - stimulirati investiranja u gospodarenje otpadom kao novu gospodarsku granu. Načela Plana gospodarenja otpadom Osnovna načela planiranja u području gospodarenja komunalnim otpadom su: - prihvatljivost za okoliš, - ekonomska opravdanost, - socijalna podnošljivost. Mjere za provođenje načela i ciljeva Plana gospodarenja otpadom Osnovne mjere sustavnog provođenje ciljeva i načela Plana gospodarenja su: 1. izbjegavanje i smanjivanje količine komunalnog otpada, 2. odvojeno skupljanje, skladištenje i prijevoz komunalnog otpada, Izbjegavanja i smanjivanja količine komunalnog otpada Prevencija nastanka otpada je aktivnost kojom se izbjegava nastanak otpada putem ponovne uporabe proizvoda za istu ili drugu namjenu, recikliranjem (sa ili bez njegove prerade) ili pak ponovnom obradom za energetske svrhe. Reciklažno dvorište, skuplji i kompliciraniji sustav odvojenog skupljanja otpada od sustava zelenih otoka, zastupljen je u Općini Belica i na prostorno-planskoj i stvarnoj razini od 2004. godine.

Članak 3.

“Metal produkt” d.o.o., specijalizirana firma za otkup i preradu sekundarnih sirovina s ograđenim i nadziranim objektima, opremljena sustavom za zaštitu okoliša, u kojoj je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje metalnog otpada, zacijelo je jedino izgrađeno reciklažno dvorište u Općini Belica. U preventivne mjere, za koje je prvenstveno nadležna država, a ne bi smjeli ostati po strani općine i gradovi, spada i pozitivna mjera edukacije o zaštiti okoliša stvaranjem potrebe za aktivnim stavom unutar nevladinog sektora, a ne pasivnim čekanjem poticaja sa najviših državnih razina. I odabirom roba pri kupovini svaki pojedinac može utjecati na smanjivanje otpada ako: - kupuje robu s duljim vijekom upotrebe, - izbjegava suvišnu ambalažu, - nabavlja proizvode koji se mogu obnoviti, - koristi reciklirane proizvode, - kupuje razumno, - na groblje donosi ukrase povoljnije za okoliš, - izbjegava “spray” ambalažu, - koristi baterije koje se ponovno pune, - poklanja s manje otpada. Odvojeno skupljanje, skladištenje i prijevoz komunalnog otpada Odvojeno prikupljanje otpada na mjestu njegova nastanka polazište je suvremenog gospodarenja otpadom koje ide za ciljem izbjegavanja nastanka otpada, tako što će, s jedne strane, povećati stvaranje sekundarnih sirovina (papira, stakla, i dr.), a , s druge strane, smanjiti količinu preostalog otpada za postupak daljnjeg zbrinjavanja. Iako je odvojeno skupljanje ambalažnog otpada, otpadnih guma, elektroničkog otpada, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadnih baterija, opasnih otpada, infektivnih otpada, otpadnih ulja i sličnog otpada iznad domene općinske regulative i moći, ipak se općine mogu aktivno uključiti u pomaganje funkcioniranja selektivnog skupljanja otpada svih vrsta.

Članak 3.

5. rujna 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 8 - Stranica 1053 Sustav zelenih otoka provodi se u Općini Belica od 2002. godine i već je postao običajna obveza mještana oba općinska naselja koju je Plan gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji osnažio dnevnim preuzimanjem otpada iz spremnika za papir, PET ambalažu, metal i staklo radi njihove ponovne uporabe ili reciklaže. Sustav odvojenog sakupljanja zelenog otpada (bio-otpada) sa kompostiranjem, postupkom izdvajanja biorazgradive komponente radi smanjenja količine plina koji se oslobađa, još ne postoji na području Međimurske županije u vidu centraliziranog postrojenja. Općina Belica prepuštena je samoj sebi prilikom rješavanja problema zbrinjavanja zelenog otpada, ali i otpada koji nastaje kao posljedica tržnog viška poljoprivrednih proizvoda za kojega se ne može reći da je obični bio-otpad, budući se postupkom razgradnje stvaraju velike količine otrovnih plinova i neugodnih mirisa, čime od neopasnog ovaj oblik otpada prelazi u kategoriju štetnog i opasnog. Naravno, nije za očekivati da će se suvremeni mehaničko-biološki postupci obrade, s kojima se proizvodnja otpada može svesti na 20% dosadašnjeg volumena, moći brzo uvesti u praksu i korištenje u našoj općini i županiji, budući se radi o visokim i skupim tehnologijama oporabe otpada u energetske svrhe. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad U dijelu polazišta Prostornog plana Općine Belica pod naslovom “Zbrinjavanje otpada” stoji da je to trenutno jedan od “najlošije riješenih komunalnih problema u Međimurskoj županiji. Komunalni otpad je prema zakonskim propisima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, koje bi ga u pravilu trebale riješiti izgradnjom sanitarne deponije na vlastitom području.

Članak 3.

Područje koje se koristilo kao deponija otpada locirano je u južnom dijelu Belice, uz cestu prema Palovcu. Čestica je ograđena, a danas se na njemu vrši privremeno odlaganje krupnog otpada.” Prostornim planom Općine Belica nije predviđeno odlagalište otpada na području Općine Belica za potrebe zbrinjavanja komunalnog otpada, jer je prostorni plan Međimurske županije predložio da se problem odlaganja komunalnog otpada riješi jedinstveno za čitavu Županiju, izgradnjom centralne sanitarne deponije za sve općine i gradove na teritoriju Županije (predložen je lokalitet “Pustošija” između Krištanovca i Vratišinca), ili da se otpad odlaže izvan Županije, ukoliko se deponija riješi izgradnjom centralne deponije na razini regije. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta U Planu gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji u poglavlju 4.2. “Analiza postojećih odlagališta na području Županije” na stranicama koje analiziraju situaciju u Općini Belica stoji: “Otpad s područja Općine odvozi se izvan područja Međimurske županije od strane skupljača Eko-flor plus d.o.o. Jastrebarsko. (..) Na području Općine nalaze se dvije lokacije onečišćene otpadom: Piškorovec i Belica. Predmetne lokacije koristile su se za odlaganje komunalnog otpada s područja Općine. Lokacije odlagališta zatvorene su 2002. godine i djelomično sanirane.” Odlagalište Piškorovec u katastarskoj općini Gardinovec, površine 10.387 m2, od naselja je udaljeno poljskim putem oko jednog kilometra, a zračne linije udaljenost je upola manja. Čestica je u vlasništvu Republike Hrvatske i PPU je predviđa za sanaciju. Pretpostavlja se da je vrijeme odlaganja na deponij u protežnosti cca. 20 godina (1982-2002.), što bi trebalo odgovarati količini cca. 2.800 m3, odnosno cca.

Članak 3.

1.700 tona komunalnog otpada. Odlagalište Belica u katastarskoj općini Belica, površine 90.000 m2, od naselja je udaljeno lokalnim asfaltiranim putem oko 700 metra. Čestica je u vlasništvu Republike Hrvatske i PPU je predviđa za sanaciju. Pretpostavlja se da je vrijeme odlaganja na deponij u protežnosti cca. 20 godina (1982.-2002.), što bi trebalo odgovarati količini cca. 5.700 m3, odnosno cca. 3.500 tona komunalnog otpada. Zbirno promatrano, u općini Belica, na oba odlagališta zajedno, odloženo je cca. 8.500 m3, odnosno cca. 4.200 tona komunalnog otpada. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša Radi smanjenja troškova, predviđa se istovremeno saniranje oba općinska odlagališta. Kao prva aktivna mjera provođenja potpune i cjelovite sanacije neuređenih i onečišćenih odlagališta mora biti zatvaranje bivših deponija za odlaganje bilo kakvog otpada, pa i sitnog građevinskog ili zelenog otpada (bio-otpada). Druga aktivna mjera je narudžba monitoringa trenutnog stanja onečišćenja kako bi se mogle predložiti konkretne mjere postupka sanacije. Plan sanacije je stručan posao kojega treba izraditi tvrtka ovlaštena za izvođenje kako istraživačkih radova, tako i studije utjecaja na okoliš, te glavnog i izvedbenog projekta. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije Sredstva potrebna za sanaciju će u svakomu slučaju nadmašiti financijske mogućnosti Općine Belica i biti će nužno obratiti se za dobivanje potpore od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Članak 3.

Očekivani troškovi postupka kandidature onečišćenih deponija na natječaj za odobravanje sredstava od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mogli bi iznositi cca 15.000 kuna za obje lokacije.