Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u jugozapadnom dijelu Belice

14. Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 16. Statuta Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 17/05), Općinsko vijeće Općine Belica na 15. sjednici održanoj 21. kolovoza 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u jugozapadnom dijelu Belice I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone u jugozapadnom dijelu Belice (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka “Urbia” d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi u jugozapadnom dijelu naselja Belica, južno i zapadno od Radničke ulice i istočno od područja zračne luke Čakovec. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 7,25 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1 Detaljna namjena površina 2.1 Plan komunalne infrastrukture - plan prometa 2.2 Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 2.3 Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija 3 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4 Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Unutar gospodarske zone predviđaju se locirati proizvodne i/ili poslovne djelatnosti namijenjene industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji ili preradi, te poslovnim - uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, koje se mogu obavljati unutar naselja, ali imaju veće energetske i prostorne potrebe, te mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. 2) Sukladno prethodnom članku, namjena zone je u smislu mogućih gospodarskih djelatnosti široka, ali se unutar nje preporučaju grupirati djelatnosti vezane uz otkup, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda, posebno krumpira, koje i čine osnovu gospodarstva Belice.

Članak 5.

Članak 5. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - građevne čestice gospodarske namjene - poslovne i/ili proizvodne /oznaka I1/; - čestica građevine infrastrukturnih sustava - za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/; - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ - poljski put /oznaka PP/ i - zelene površine, pješačke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 6.

Članak 6. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema osnovnoj namjeni, u članku 7., ovih odredbi.
Članak 7. 1) Na građevnim česticama gospodarske namjene - poslovne i/ili proizvodne /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine, - poslovnih građevina - uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene i - prateće građevine u njihovoj funkciji. 2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: Stranica 1040 - Broj 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 5. rujna 2007. - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, uključujući i klaonice, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.)

Članak 7.

- obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi , trgovine plinom i sl. 5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i sl. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno - istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - proizvodnju metala, kože i stakla, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada, osim mehaničke obrade neopasnog otpada sekundarne sirovine, - deponiranje otpada, - građevine smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli , pansioni i sl), te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 8.

Članak 8. 1) Čestica građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ namijenjena je formiranju građevne čestice za izgradnju građevine u funkciji komunalnih i infrastrukturnih mreža i to za izgradnju transformatorske stanice.
Članak 9. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.

Članak 10.

Članak 10. 1) Poljski put /oznaka PP/ je površina namijenjena pristupu mehanizaciji do poljoprivrednih površina. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐE- VINA
Članak 11. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 12.

Članak 12. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu broj 4 - “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 13.

Članak 13. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine. 5. rujna 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 8 - Stranica 1041
Članak 14. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 15.

Članak 15. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Jedna građevna čestica predviđena detaljnim planom uređenja može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 28,0 m i nema površinu manju od 1.120,0 m. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 17.

Članak 17. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi za sve građevne čestice kig<=0,40. 4) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.

Članak 18.

Članak 18. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ za građevne čestice /oznake I1/ iznosi kis<=1,0. 3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ iznosi kis<=0,4.
Članak 19. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m. veća od apsolutne visine kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice.

Članak 20.

Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih i pratećih građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I1/ Vosn=7,00 m, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ Vosn=4,00 m. 2) Izuzetno od alineje 1. stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima, konstrukcija građevine ili specifična funkcija građevine (silosi dimnjaci i slično), na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, visina vijenca može se predvidjeti i iznad 7,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.

Članak 21.

Članak 21. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,20 m od gornje kote stropa prizemne etaže, odnosno 0,60 m od gornje kote stropa kata. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,20 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 22.

Članak 22. 1) Na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznake I1/, građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 2) Alternativno od prethodnog stavka, POSLJEDNJA ETAŽA na građevinama osnovne namjene se može oblikovati i kao KAT, ukoliko je visina prostora uvjetovana visinom konstrukcije, odnosno ukoliko je vijenac građevine viši od 7,00 m.
Članak 23. 1) Na građevnoj čestici infrastrukturne građevine /IS/ građevina može imati najviše jednu (1) etaže i to PRIZE- MLJE. Stranica 1042 - Broj 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 5. rujna 2007.

Članak 24.

Članak 24. 1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 25.

Članak 25. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 7- 8. ovih odredbi.
Članak 26. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema članku 7 . ovih odredbi. 2) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u članku 7. ovih odredbi. 3) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/ nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 27.

Članak 27. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 4. - “Uvjeti gradnje građevina“. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 28. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 29.

Članak 29. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 30. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 31.

Članak 31. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni,. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 32. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 33.

Članak 33. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. 5. rujna 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 8 - Stranica 1043
Članak 34. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja makadamskim ili asfaltiranim prometnicama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti. 3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice.

Članak 35.

Članak 35. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“. NAMJENA GRAĐEVINE 1. proizvodnja i skladišta 2. uredski prostori 100 m 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 38.

Članak 38. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park - ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice. 3) Ograde (ulične i susjedne) /čestica oznake I1/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 2,0 m. 4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne najveće visine 2,20 m. 5) Ograde se ne predviđaju na čestici infrastrukturnih sustava /oznaka IS/.

Članak 39.

Članak 39. 1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene, poslovne i/ili proizvodne /oznaka I1/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta,
Članak 36. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Ukoliko je formirana samo jedna od više planiranih ulica, na koje se predviđa prometni priključak građevne čestice na prometnicu, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 37.

Članak 37. 1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1 zaposleni 0,45 PGM 2 korisnog prostora 2 PGM 2 korisnog prostora 4 PGM a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 40.

Članak 40. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom broj 2.1. - Plan prometa. 2) Radi mogućnosti fazne provedbe plana, ulični koridori dani su segmentno. 3) Kolnici prometnica se predviđaju kao makadamski, odnosno alternativno kao asfaltirani. 4) Pješačke staze se predviđaju kao izvedene betonskim opločnicima, u sipini ili asfaltirane. 5) Poljski putovi se predviđaju izvesti kao makadamski.
Članak 41. 1) Za planirane ulice određuje se širina kolnika s minimalno 6,00 m. 2) Za planiranu česticu poljskog puta određuje se širina kolne površine puta s minimalno 3,00 m. 3) Širina pješačke staze određuje se sa najmanje 1,20 m. Stranica 1044 - Broj 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 5. rujna 2007.

Članak 42.

Članak 42. 1) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 2) Unutar uličnog koridora treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture. 3) Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu strani prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.

Članak 43.

Članak 43. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu broj 2.1 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačke staze u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 44. 1) Na parkiralištu je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALA- CIJA