Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1946
Članak 107.
Članak 107. Gospodarske djelatnosti na području Općine Kotoriba mogu biti smještene: 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1947 - unutar građevinskih područja naselja, - izvan građevinskog područja naselja. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. “Izgradnja izvan građevinskog područja naselja”, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i prostora rezerviranih za radne zone. Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1. “Zone mješovite, pretežito stambene namjene”.
Članak 108.
Članak 108. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene - pretežito stambene, moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.)
Članak 109.
Članak 109. Unutar zone mješovite namjene - pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja - bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 110. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%.
Članak 111.
Članak 111. Unutar građevinskog područja mješovite – pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.
Članak 112.
Članak 112. Za potrebe smještanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, formirane su ovim Planom “rezervirane” gospodarske zone unutar građevinskog područja naselja, prikazane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000 (kartografski prikaz broj 4). Ovim PPUO-om se unutar naselja Kotoriba određuju površine za uređenje slijedećih gospodarskih zona: - Južna, djelomično uređena, gospodarska zona, u kojoj je započela izgradnja i za koju je na snazi Detaljni plan uređenja, - postojeća, uglavnom realizirana, zona jugoistočno od pruge, - Zapadna gospodarska zona, južno od Željezničke stanice. Sve zone formiraju se kao mješovite, odnosno za različite proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalno-servisne) djelatnosti. Unutar “rezerviranih” gospodarskih zona mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i sl., te ostale prateće građevine i infrastruktura. U gospodarskim zonama se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i veliki trgovački kompleksi. Unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovim zonama dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sl.).
Članak 113.
Članak 113. Kod osnivanja zona gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja primjenjuju se odredbe stavka 1. članka 205. u poglavlju 9.1. “Obveza izrade prostornih planova” ovih Odredbi. Smjernice i odredbe koje mora sadržavati Detaljni plan uređenja radne zone: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0 m, - međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - visina vijenca može iznositi najviše 8,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodnotehnološki proces to zahtijeva, - najmanja veličina građevne čestice može biti 30x40 m, površine 1200 m2, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, Stranica 1948 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. - najmanje 20% od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina građevina je Po+P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, - visina nadozida može biti najviše 1,2 m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najviše 12,0 m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva. - krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.
Članak 114.
Članak 114. Iznimno se za postojeću industrijsku gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 40% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu.
Članak 115. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 116.
Članak 116. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5 m. Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 117. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaja za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja, ili pak priključenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz članka 65. i posebnim uvjetima za svaku građevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole.
Članak 118.
Članak 118. Čestice u ovim zonama se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograde mogu biti visoke najviše 3,0 m, ako su providne, odnosno 2,0 m, ako su neprovidne. Ulične ograde uz prometna raskrižja moraju se izvesti na način da ne smanjuju prometnu preglednost.
Članak 119. Građevina gospodarske namjene - parkiralište teretnih vozila kapaciteta većeg od tri teretna vozila, nosivosti veće od 7 t, s pratećim servisnim uređajima, može biti smještena: - na rubnim dijelovima naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ili na građevnoj čestici unutar građevinskog područja, kao prateća namjena uz stanovanje ili poslovnu građevinu vlasnika parkirališta, uz uvjet da minimalna udaljenost parkirališta s pratećim uređajima iznosi 50 m od stambene građevine na susjednim građevnim česticama, - kao prateći sadržaj u izdvojenom građevinskom području (unutar manje izgrađene cjeline), na čestici koja omogućuje udaljenost 50 m od susjedne stambene građevine. Parkiralište iz prethodnog stavka, s pratećim uređajem, ne može se locirati unutar izgrađene cjeline naselja kao građevina osnovne namjene, unutar zone središta naselja Kotoriba, a niti na udaljenosti manjoj od 70 m od građevina društvenih djelatnosti, centralnih, te sportskih i rekreativnih sadržaja.
Članak 120.
Članak 120. Uz površinu za parkiranje teretnih vozila, na građevnoj čestici može se smjestiti građevina - servis za potrebe održavanja vozila s uređajima za pranje vozila. Vanjske prostore - parkirališne i manipulativne površine, potrebno je izvesti u asfaltu, propisanog nagiba za skupljanje oborinskih voda, a oborinske i otpadne vode kod pranja vozila obavezno je skupiti i provesti na vlastiti uređaj za pročišćavanje - separator ulja i masti.
Članak 121. Na poljoprivrednim površinama unutar građevinskog područja, unutar prostora za razvoj, kao i na prostorima izvan građevinskog područja mogu se graditi montažne građevine za uzgoj bilja - staklenici i plastenici. Položaj ovih građevina u odnosu prema susjednim međama određuje se udaljenošću za polovicu visine građevine (visina sljemena ili najveća visina konstrukcije), osim ako je položaj duže osi građevine u smjeru istok-zapad, građevina je od južne međe odmaknuta za 0,6 m. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 122.
Članak 122. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na slijedeće sadržaje: - lokalna samouprava, - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene sadržaje, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.
Članak 123. Ovim Planom se društvene djelatnosti prvenstveno smještavaju u zone centralnih sadržaja, definirane na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5000, kartografski prikaz broj 4. Građevinsko područje naselja Kotoriba, ali i u zone mješovite, pretežito stambene gradnje – unutar građevinskog područja. 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1949
Članak 124.
Članak 124. Postojeće građevine u vlasništvu Općine koje su u potpunosti ili djelomično u funkciji društvene namjene (društveni dom, stara škola, kino-dvorana), mogu se adaptirati i rekonstruirati za planirane potrebne sadržaje društvenih djelatnosti (općinska uprava, kulturno umjetnička društva i udruge građana). Rekonstrukcija tih građevina moguća je unutar postojećih gabarita.
Članak 125. Sadržaji djelatnosti iz članka 122. smještaju se u prostoru na slijedeći način: - za odgoj i obrazovanje – smještaju se unutar građevinskog područja naselja na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76% djece), a 10,5% za osnovne škole, - za zdravstvo i socijalnu skrb – smještaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima, - kulturni i društveni sadržaji – smještaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi, - javni i prateći sadržaji (banka, pošta i sl.) – smještaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi, - za šport i rekreaciju – smještaju se unutar ili izvan građevinskog područja naselja, a prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih Odredbi - Izgradnja izvan građevinskog područja naselja, - za vjerske građevine – smještaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i sl. i izvan građevinskog područja naselja.
Članak 126.
Članak 126. Za gradnju građevina iz članka 122. koriste se slijedeći orijentacijski normativi: - za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu(dom za starije osobe) 0,10 m2/stanovniku, - za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2/stanovniku, - za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2/stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. Navedeni normativi m2/stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative.
Članak 127.
Članak 127. Unutar građevinskog područja naselja Kotoriba Planom je osiguran prostor za: - osnovnu školu sa školskom sportskom dvoranom i pratećim sportskim igralištima na otvorenom, - proširenje sportskih terena za nogomet i rukomet, te standardnu grupu sportova (mali nogomet, odbojka, košarka, bočalište, tenis).
Članak 128. Uređenjem prostora i gradnjom unutar zona centralnih i društvenih sadržaja iz članka 122. potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na način da: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica može maksimalno iznositi 0,4, - etažnost građevina može biti najviše 3 etaže (podrum, prizemlje, kat) - visina vijenca pojedinih građevina može iznositi najviše 6,6 m, iznimno maksimalna visina vijenca za školsku sportsku dvoranu, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 12,0 m. Udaljenost građevina iz članka 122. od susjedne međe mora iznositi najmanje 4,0 m. Udaljenost građevina iz članka 122. od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0 m, a od same individualne stambene građevine, te od stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina ne može biti manja od jedne visine veće građevine. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. Unutar građevne čestice osnovne škole predvidjeti prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa. Uz dječji vrtić i jaslice i osnovnu školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Članak 128.
Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 122. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,0 m. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu s člankom 144. ovih Odredbi). Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajobrazom. Kod projektiranja građevina iz članka 122., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 129.
Članak 129. Uz postojeća ili novoplanirana sportska borilišta mogu se izvesti prateće građevine za potrebe sportskih klubova i korisnika (sanitarni čvorovi, garderobe, klupski prostori, ugostiteljstvo). Navedeni sadržaji dimenzioniraju se prema procjeni broja korisnika na sportskim borilištima, a ugostiteljski sadržaji dimenzioniraju se prema očekivanom broju posjetitelja.
Članak 130. Uređenjem prostora i gradnjom unutar planirane zone sporta i rekreacije, potrebno je oblikovati prostor javnog režima korištenja na način da se na pojedinačnim česticama ili u kompleksu predvidi: - izgradnja otvorenih sportskih igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), koja od međa građevnih čestica u stambenim zonama trebaju biti udaljena najmanje 20 m, Stranica 1950 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. - mogućnost osnivanja građevne čestice za gradnju bazena, pri čemu građevina treba biti najmanje 20 m udaljena od stambenih građevina u okolnim stambenim zonama, - formiranje pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice.
Članak 131.
Članak 131. Na građevnoj čestici društvenih sadržaja može se odobriti postava privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno sa centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne površine do 12 m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa.
Članak 132.
Članak 132. U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti, koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su predškolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebno obilježje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveće visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građene iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m, - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine, ali ne može biti veća od 400 m2 po čestici . 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA/TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 133.
Članak 133. Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine slijedeće prometne i komunalne infrastrukture: - prometna infrastruktura; - cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - željeznički promet sa pripadajućim građevinama i uređajima, - pošta i javne telekomunikacije, - energetski sustav; - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodnogospodarski sustav; - vodoopskrba, - odvodnja, - zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblje. Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima broj: 2a.)Promet, 2b.)Pošta i telekomunikacije, 2c.)Energetski sustav – plin i nafta, 2d.)Energetski sustav - elektroopskrba, 2e.)Vodnogospodarski sustav; u mjerilu 1 : 25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza.
Članak 134.
Članak 134. Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Vrste i tipovi građevina određeni su posebnim zakonskim propisima. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom dokumentacijom, detaljnim planom uređenja i sl.), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet
Članak 135.
Članak 135. Područjem Općine prolazi mreža razvrstanih javnih cesta, čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu, broj 1) Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, i broj 2a.) Prometna infrastruktura, u mjerilu 1 : 25000. Trase ili dijelovi trase lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu biti u turističkoj funkciji – turistička cesta, biciklističke ture, planinarski (izletnički) put, s jedinstvenim oznakama i načinom označavanja za cijelu Općinu ili skupinu susjednih općina.
Članak 136. Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevinskog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to za: 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1951 - prometnice od značaja za Državu i Županiju 100 m, - lokalne ceste 20 m, - ostale ceste 16 m. Izgradnjom lokalne ceste Kotoriba – Murakeresztur potrebna je izgradnja stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Kotoriba – Murakeresztur.
Članak 137.
Članak 137. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.
Članak 138. Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1) u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2) u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom. Iznimno, kad to prostorne mogućnosti ne dopuštaju: 3) u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika.
Članak 139.
Članak 139. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajobraza, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine iz članaka 175., 176. i 178. (pilovi, kapelice, crkve). Reklamni panoi mogu se postavljati unutar građevinskog područja u zonama malog i srednjeg poduzetništva. Panoi moraju biti jednoobrazni, maksimalne veličine do 2,0 m2 i maksimalne visine do 3,0 m od uređenog zemljišta.
Članak 140.
Članak 140. Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0 m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (detaljni plan uređenja, projekt i sl.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna dokumentacija, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.
Članak 141.
Članak 141. Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 142. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.
Članak 143.
Članak 143. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 53. ovih Odredbi. Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m. Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 144.
Članak 144. Idejnim rješenjem za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športsko-rekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz slijedeće tablice: Stranica 1952 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. Namjena građevine 1. Industrija i skladišta 2. Uredski prostori 3. Trgovina 4. Banka i pošta – usluge 5. Ugostiteljstvo 6. Višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7. Športske građevine 8. Višestambene građevine * korisnog prostora Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i sl. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se, osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja. Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila invalida i to najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta.
Članak 145.
Članak 145. U zoni centra broj parkirališnih mjesta zadovoljava sadašnje potrebe, ali ih je potrebno urediti za potrebe općinske uprave i centralnih sadržaja. Uređenje parkirališta (smještenih na prostoru društvenog doma, zdravstvenog doma, knjižnice i čitaonice, stare škole) potrebno je izvesti prema urbanističko-arhitektonskom rješenju uređenja centra, koje obuhvaća sve javne površine, koje je potrebno oblikovati i opremiti da čine jedinstvenu cjelinu centra. Sva parkirališta, koja sadrže više od 8 parkirališnih mjesta za osobne automobile ili za teretna vozila, potrebno je izvesti na način da je propisno riješena odvodnja oborinskih voda i provedena na vlastiti uređaj za mehaničko pročišćavanje - separator ulja i masti.
Članak 146.
Članak 146. Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. Nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne s transparentnim bočnim i stražnjim stranama. Autobusna stajališta ne mogu se locirati na javnim zelenim površinama u okruženju poklonaca, kapelica, raspela, tj. općenito spomenika kulture i sl. Autobusno stajalište potrebno je izvesti u naselju na preglednim dionicama prometnice, na propisno izvedenom ugibalištu. Željeznički promet
Članak 147.
Članak 147. Za izgradnju PPŽ-om planiranog drugog kolosijeka magistralne željezničke pruge Čakovec – Kotoriba osigurava se zaštitni pojas uz prugu širine 50 m. broj mjesta na potreban broj mjesta 1 zaposlenik 0,45 PGM 100 m2* 2 PGM 100 m2* 4 PGM 100 m2* 4 PGM 100 m2* 4 PGM 1 gledatelj 0,15 PGM 1 gledatelj 0,2 PGM 1 stan 1,5 PGM Poštanski promet
Članak 148. Mreža poštanskog prometa je uspostavljena sa područnom poštanskom jedinicom u Kotoribi, što je potrebno održavati kao dio poštanske mreže na području Županije. Javne telekomunikacije