Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1952
Članak 149.
Članak 149. Ovim Prostornim planom predviđena rekonstrukcija postojeće TK mreže, uz manja proširenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže, vršit će se u skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 150. Prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine više od 400 m2 s više od tri stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu građevinu, a što se prikazuje u projektu instalacija - projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta. U građevine iz stavka 1. ovog članka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.
Članak 151.
Članak 151. Ukoliko se ukaže potreba za gradnjom/postavom antenskih uređaja (GSM-operatera), iste se mogu locirati isključivo izvan građevinskog područja, na područjima koja nisu osobite prirodne i krajobrazne vrijednosti, što znači da se ne smije graditi na vizualno eksponiranim područjima i točkama, potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza, te u blizini vrijedne graditeljske baštine (pilovi, arheološki lokaliteti). Radi zaštite tih vrijednosti, prilikom određivanja lokacije za spomenute stupove potrebno je obavezno zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koje je potrebno ishoditi kao jedan od uvjeta za izdavanje Rješenja o postavljanju predmetnih stupova. Građevine iz stavka 1. ovog članka moraju se načinom gradnje i hortikulturnim zahvatima maksimalno moguće uklopiti u prostor u kojem se grade/postavljaju, a ovisno o posebnim propisima. 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1953 Prilikom gradnje građevina iz stavka 1. ovog članka potrebno je pridržavati se i posebnih uvjeta sigurnosti, te zaštite okoliša i prirode. Telekomunikacijski sustavi raznih korisnika koji se vežu na antenske stupove moraju se, gdje god je to moguće, grupirati na jedan antenski stup. ENERGETSKI SUSTAV Elektroopskrba
Članak 152.
Članak 152. Na osnovu detaljnije elaboracije opremljenosti naselja električnom energijom potrebno je dati optimalna rješenja snabdijevanja naselja ili dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarske zone. Daljnje širenje 10(20)kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzumenata i mogućnostima HEP-a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže, principijelno na način da jedna transformatorska stanica pokriva područje radijusa 350 m. Podzemni vodovi se moraju polagati uzduž postojećih prometnica. Pri gradnji unutar građevinskih područja mora se voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju se poštivati minimalne propisane udaljenosti. Postojeće zračne 10 kV vodove treba postupno zamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladno konfiguriranju nove 10 kV kabelske mreže i usklađeno s namjenom prostora. Minimalni razmaci Plinovodi međusobno Plinovod prema vodovodu i kanalizaciji Plinovod prema informacijskim kablovima Plinovod do elektroenerget. vodova Plinovod do šahtova i kanala Plinovod do toplovoda b) izgradnju plinovoda planirati na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila van dohvata korijenja. Distributer zemnog plina treba preventivnim održavanjem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti, odnosno smanjiti na minimum mogućnost nastanka neplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagađenje okoliša.
Članak 154.
Članak 154. Sve planirane zahvate uz magistralni plinovod i naftovod JANAF potrebno je izvoditi uz suglasnost nadležnog distributera, odnosno vlasnika plinovoda i naftovoda. Zona opasnosti određuje se sa 20,0 m obostrano od osi cjevovoda, a zaštitna zona 100,0 m obostrano od osi cjevovoda. 1 m od dvorišnih ograda 3 m Plinoopskrba
Članak 153. Plinifikacija naselja Kotoriba gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgrađene mreže predviđaju se povećanja broja priključaka, te gradnja novih i rekonstrukcija postojećih mjerno-redukcijskih stanica. Za mješovite zone planirane PPUO treba planirati plinsku mrežu niskog tlaka, istu spojiti na postojeći plinovod u ovisnosti o mogućnosti i uvjetima za svaku pojedinu lokaciju. Za priključenje pojedinih gradilišta u obuhvatu PPUO može se planirati priključenje na plinovod na način da se plinski vod ugradi na svaku građevnu česticu zasebno tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na građevnoj čestici. Priključni set ugraditi s vanjske strane pročelja, u pravilu na stražnju ili bočnu stranu pročelja građevine (za građevine planirane u pomaku od regulacijske linije) i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. Nije dozvoljena ugradnja priključnog seta na ulično pročelje građevine, koja ima građevinski pravac identičan regulacijskoj liniji. Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica i to jednostrano. Za planiranje ostalih instalacija unutar planiranog pojasa ulice potrebno je predvidjeti minimalne udaljenosti:
Članak 153.
a) međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija treba biti: Križanje Paralelno vođenje 0,20 m 0,60 m 0,20 m 0,60 m 0,30 m 0,50 m 0,50 m 1,00 m 0,20 m 0,30 m 1,00 m 1,00 m
Članak 155. Trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 5,00 x 6,00 m, s neposrednim pristupom s javno prometne površine, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina, te bliže od 15,0 m od građevina koje su registrirane kao kulturno dobro, te kapelica, poklonaca, pilova i ostalih elemenata javne plastike. Kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih vodova 4 m od stambenih objekata, od trafostanica i visokih stabala od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se okuplja veći broj ljudi te od skladišta zapaljivih mateijala i 6 m drvenih građevina 10 m od nadzemnih visokonaponskih kabela 12 m od željezničkih pruga Stranica 1954 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV zaštitne građevine
Članak 156.
Članak 156. Sustav obrane od voda na području Općine uspostavljen je izgradnjom nasipa uz rijeku Muru, te izgradnjom niza kanala za odvodnju viška vode s poljoprivrednih površina. Daljnji razvoj sustava odnosi se na održavanje hidromelioracijskog sustava, uz pridržavanje mjera zaštite voda i vodenih ekosustava iz poglavlja 8. ovih Odredbi. Vodoopskrba
Članak 157. Predviđeno proširenje postojeće vodovodne mreže treba temeljiti na postojećoj koncepciji vodoopskrbe (“Studija vodoopskrbe Međimurske županije”). Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima. Planirana gradnja u gospodarskoj zoni obavezno se priključuje na sustav javnog vodovoda.
Članak 158.
Članak 158. Radi osiguranja od požara potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama urbanog zelenila, parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i na rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, tj. odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. Odvodnja
Članak 159. Rješenje odvodnje otpadnih voda naselja u Općini Kotoriba temelji se na gradnji javne kanalizacije u skladu s odrednicama koje su definirane “Studijom odvodnje Međimurja”, a do realizacije iste s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, na dobro izvedenim nepropusnim septičkim jamama i sabirnim jamama zatvorenog tipa koje treba redovno održavati prema posebnim propisima. Odvodnja oborinskih voda u javnu kanalizaciju mora se provoditi preko slivnika s taložnicom, a za parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 160.
Članak 160. Realizaciji odvodnje za pojedina područja naselja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji. Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u kanalizacijsku mrežu prije izgradnje uređaja za pročišćavanje. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda. Nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav kanalizacije ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Članak 161.
Članak 161. Sve otpadne i oborinske vode treba prije ispuštanja u recipijent tako tretirati da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora biti takav da osigura zadržavanje vodotoka - recipijenta na razini zahtijevane II. kategorije.
Članak 162. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda mora se locirati izvan građevinskog područja, a planirani prostor potrebno je odrediti tako da pored tehnoloških uvjeta zadovoljava i prostorne uvjete: njegov položaj ne smije izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš (ne smije izazivati zahvate na vodotocima, krčenje šuma, šumaraka), te ne može biti smješten na vizurama istaknutim mjestima.
Članak 163.
Članak 163. Svi postojeći i planirani proizvodni pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetništva moraju imati osigurano pročišćavanje tehnoloških voda do razine propisane posebnim propisima prije ispuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda, pa je za projektiranje istih potrebno zatražiti vodopravne uvjete. Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda prema posebnim propisima. Preporuča se zajednički koncipirati odvodnju gospodarskih zona i naselja, ili dijela naselja sa usklađivanjem sa “Studijom odvodnje Međimurja”. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode se moraju zbrinjavati prema odredbama iz članka 65. ovih Odredbi. GROBLJE
Članak 164.
Članak 164. Groblje unutar naselja je javna površina, koja se uređuje za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. Planom je predviđeno proširenje postojećeg groblja. Proširenje groblja namijenjeno je izgradnji grobova i grobnica, a okolne površine uređuju se zelenilom, izvedbom parternog opločenja i postavom urbane opreme. Građevine koje se mogu graditi unutar površine groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja (grobna kuća sa servisnim prostorima, javna i sakralna plastika, te cvjećara ili trgovina pogrebnom opremom). Moguća je i postava do jednog kioska za cvjećaru ili prodaju pogrebne opreme. Planom se kontaktna zona groblja u pojasu od 100 m ne može izgrađivati, osim infrastrukture (ceste, parkirališta, instalacije). Ostali uvjeti koji se odnose na prostor groblja definirani su važećim zakonskim propisima. 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1955 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD- NIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. zaštićeni dijelovi prirode
Članak 165.
Članak 165. Na području Općine Kotoriba prema Zakonu o zaštiti prirode nalaze se slijedeće zaštićene prirodne vrijednosti: - značajni krajobraz rijeke Mure, Granice obuhvata i kategorije zaštite prikazane su na kartografskom prikazu broj 3a.) Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Za sve zaštićene prirodne vrijednosti na području Općine potrebno je osigurati poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode, a zahvate uskladiti sa zakonima i mjerama zaštite, uz ishođenje potrebnih uvjeta nadležnih institucija. Za zahvate i radnje nad zaštićenim dijelovima prirode vrijede uvjeti prema Zakonu o zaštiti prirode. Na zaštićenim dijelovima prirode i u njihovoj neposrednoj blizini nisu dozvoljeni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njihove neizmijenjene vrijednosti, a svi se zahvati trebaju provoditi u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima za područje Županije. Ovim Planom definiran je prostor unutar obrambenih nasipa rijeke Mure, a koji pripada Značajnom krajobrazu rijeke Mure, s mogućnošću zaštite u kategoriji posebnog rezervata. Za navedeno područje vrijede posebna ograničenja u korištenju u smislu da je korištenje resursa i izvođenje zahvata u tim predjelima potrebno provoditi na način da se očuva biološka i krajobrazna raznolikost, ekološki potencijali i postojeće stanje eko-sustava. Osobito vrijednim predjelima smatraju se sva vodna staništa i pripadajući vegetacijski pojas, a to se posebno odnosi na bare Žužička, Nađerdovska i Ograd. Zahvate u tim predjelima potrebno je izvoditi na način da se očuva biološka i krajobrazna raznolikost, ekološki potencijal i postojeće stanje eko-sustava.
Članak 165.
Postojeće šumske površine treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje, izuzev u slučajevima propisanim zakonom.
Članak 166. Korištenje i namjena prostora značajnog krajobraza rijeka Mure odredit će se u Prostornom planu područja posebnih obilježja, a način gospodarenja tim prostorima Planom upravljanja. U značajnom krajobrazu rijeke Mure nisu dopušteni nikakvi zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su proglašeni područjima značajnog krajobraza. Ne smiju se vršiti daljnje melioracije zbog očuvanja preostalih vlažnih livada i moguće revitalizacije autohtonih šuma.
Članak 167.
Članak 167. Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju “Polazišta” ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene biljne vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju “Polazišta” ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste. 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti
Članak 168.
Članak 168. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti u poglavljima 3. i 4., određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. Poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti Općine i osobito vrijednog predjela Županije. Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala.
Članak 169.
Članak 169. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 170. U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora, - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću, - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje, - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti, nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini, - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.
Članak 171.
Članak 171. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Kotoriba potrebno je provoditi kroz mjere: - očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata, - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., Stranica 1956 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. - potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore, - zadržavanja prepoznatljivih pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru, - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji, - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućavanje nastajanja novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla, - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.
Članak 172.
Članak 172. Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajobraza. Kod izvođenja hidrotehničkih radova potrebno je zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.
Članak 173. Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje. Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. Poželjno je pošumljivati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore. Šumarke, poteze živica i grmlja potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje biološke raznolikosti i vrijednosti kultiviranog krajolika. 6.3. Kulturna baština
Članak 174.
Članak 174. Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).
Članak 175. Na području Općine Kotoriba od zaštićene graditeljske baštine i javne plastike nalaze se župna crkva Blažene Djevice Marije i sv. Križa, građevina starog župnog dvora i Kužni pil. Osim baštine navedene u stavku 1. ovog članka, zaštićena je i njihova neposredna okolina. Prostorne međe neposredne okoline definirane su u Rješenju o zaštiti. Za sve zahvate obnove, sanacije, restauracije, rekonstrukcije ili bilo kakve druge radove na navedenim kulturnim dobrima kao i u njihovoj neposrednoj okolini, potrebno je od nadležne službe za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorski odjel u Varaždinu) ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja.
Članak 176.
Članak 176. Od evidentirane graditeljske baštine i javne plastike na području Općine Kotoriba nalaze se: - klasicističko kameno raspelo u Ulici K. Tomislava, - raspelo iz 1906. godine smješteno sjeverozapadno od naselja u tzv. “Gornjem polju“, - pil sv. Donata, - pil sv. Ivana Nepomuka, - kameno raspelo kod crkve smješteno na raskrižju Ulica A. Stepinca i Školske, - kameno raspelo iz 1900.godine smješteno na raskrižju sjeverno od groblja, - raspelo iz 1900.godine smješteno na južnom ulazu u naselje, - raspelo na groblju, - Murska 1 (stara škola), - zgrada škole u Ulici K. Tomislava 1.
Članak 177.
Članak 177. Ovim planom predlaže se, u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03) provesti postupak zaštite za kuću u Murskoj ulici 1 i klasicističko kameno raspelo u ulici Kralja Tomislava. Do donošenja rješenja o zaštiti (ili preventivnoj zaštiti) prije izvođenja bilo kakvih radova na obnovi, sanaciji, adaptaciji ili rekonstrukciji kulturne baštine iz prvog stavka ovog članka, ili u njihovoj neposrednoj blizini, potrebno je od Konzervatorskog odjela u Varaždinu zatražiti stručno mišljenje.
Članak 178.
Članak 178. Sukladno Članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03), moguće je pokrenuti inicijativu za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini. Ovim planom predlaže se na lokalnoj razini zaštititi: - pil sv. Ivana Nepomuka - pil sv. Donata - kameno raspelo kod crkve smješteno na raskrižju Ulica A. Stepinca i Školske - kameno raspelo iz 1900. godine smješteno na raskrižju sjeverno od groblja - raspelo iz 1906. godine smješteno sjeverozapadno od naselja u tzv. “Gornjem polju“ Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Varaždinu odrediti način zaštite, a do tada je za bilo kakve zahvate na kulturnoj baštini navedenoj u prvom stavku ovog članka (obnova, održavanje, sanacija, restauracija i dr.) potrebno od Konzervatorskog odjela u Varaždinu zatražiti stručno mišljenje.
Članak 179.
Članak 179. Ovim Planom predlaže se izrada Programa obnove i revitalizacije tradicijskih stambenih građevina prema kartografskom prikazu broj 3b). Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora naselja Kotoriba – pod evidentirana civilna građevina. Inicijator i nositelj izrade programa je lokalna zajednica, odnosno općinsko tijelo koje će u tu svrhu izraditi potreban elaborat. 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1957
Članak 180. Evidentirani arheološki lokaliteti i nalazišta na području Općine Kotoriba su: - “Silađev kut“, - “Utvrda Kotori“ i - “Groblje“. U Polazištima ove planske dokumentacije, točki 1.1.2.6. dani su kratki opisi navedenih lokaliteta. Prije početka bilo kakvih radova u zemlji na dubini većoj od 40 cm, na lokalitetima navedenim u prvom stavku ovog članka, potrebno je pismeno obavijestiti Arheološki odjel Muzeja Međimurja u Čakovcu. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata ili bilo kakvih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu (Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel Muzeja Međimurja u Čakovcu).
Članak 181.
Članak 181. Utvrđuje se “ambijentalno vrijedno područje“ za slijedeće dijelove naselja Kotoriba: - Ulicu A. Stepinca sa sakralnim kompleksom župne crkve i kurije starog župnog dvora i istočni dio Ulice S. Radića, - sjeverni dio Ulice K. Tomislava, - potez gospodarskih građevina u Prvomajskoj ulici. Granice obuhvata ovih područja utvrđene su i označene na kartografskom prikazu broj 3b.) Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora i prikazu broj 4.) Građevinsko područje naselja Kotoriba. Kako se ne bi narušilo zatečeno stanje u prostoru (osnovne karakteristike urbane matrice i mjerilo izgrađene strukture) i očuvale vizure na vrijedne urbanističke akcente u naselju (župnu crkvu, Kužni pil, raspela), prilikom bilo kakvih građevinskih intervencija unutar područja iz 1. stavka ovog članka potrebno se pridržavati slijedećih uvjeta: - nije dopušteno izmicanje zatečenih građevinskih pravaca, - oblik i veličinu parcela potrebno je u načelu zadržati u zatečenom obliku. Ukoliko to iz opravdanih razloga nije moguće, promjene su prihvatljive samo u mjeri koja osigurava očuvanje osnovnih karakteristika postojeće urbane matrice. U slučaju potrebe za značajnijim intervencijama u parcelaciji, potrebno je konzultirati nadležni Konzervatorski odjel. - postojeće tradicijske građevine (stambene, poslovne, gospodarske) potrebno je obnavljati i održavati koristeći tradicijske građevne materijale i elemente, - dozvoljena je rekonstrukcija postojećih uličnih građevina u zatečenim gabaritima i obliku, dok su u dvorišnom dijelu moguće intervencije koje ne utječu na izgled ulice; namjene mogu biti prilagođene samoj građevini (osuvremenjivanje postojeće namjene ili pronalaženje primjerene nove, a naročito se preferiraju turistički, kulturni, odgojno-obrazovni i slični sadržaji), - novogradnju je potrebno maksimalno moguće prilagoditi zatečenom ambijentu i arhitekturi (gabaritima, oblikovanjem, materijalima), - tradicijske gospodarske i pomoćne građevine te kuružnjake i ulične ograde preporuča se održavati u postojećem, tradicijskom obliku.
Članak 182.
Članak 182. Za uređenje parternih površina centra naselja potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj. Prilikom određivanja smjernica za izradu natječajnih rješenja potrebno je konzultirati nadležni Konzervatorski odjel. Nije dozvoljena izrada i realizacija parcijalnih rješenja za parterne površine navedene u stavku 1. ovog članka. 7. GOSPODARENJE S OTPADOM
Članak 183. Neadekvatno odlaganje otpada smješteno u Značajnom krajobrazu rijeke Mure i na propusnom terenu, te bez ikakve tehničke opremljenosti, zagađuje podzemne vode i u velikoj mjeri ugrožava okoliš. Donošenje Plana gospodarenja otpadom Općine, te u sklopu navedenog plana, mjera za gospodarenje s otpadom prioritetna je zadaća Općine za cijelo područje Općine. U postupku zbrinjavanja komunalnog otpada Općina je dužna putem ovlaštenog skupljača provoditi odvojeno skupljanje otpada čija se svojstva mogu iskoristiti uspostavom “zelenih otoka” i reciklažnog dvorišta. Ovlašteni skupljač dužan je odvoziti preostali komunalni otpad na sanitarnu deponiju, a sekundarne sirovine na odlagalište, pretovarnu stanicu, odnosno regionalno odlagalište.
Članak 184.
Članak 184. Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Kontejnere i posude je potrebno postaviti tako da se osigura nesmetan kolni i pješački promet, tj. potrebno je za njih osigurati odgovarajući prostor. Za smještaj kontejnera i posuda uz veće gospodarske subjekte potrebno je osigurati zaseban prostor ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Potrebno je organizirati odvojeno prikupljanje korisnog komunalnog otpada (stari papir, staklo, istrošene baterije, plastika, biološki otpad i sl.), tj. treba osigurati kontejnere/kante za prihvat sortiranog otpada. Skupljanje otpada čija se svojstva mogu iskoristiti vrši se u posebnim kontejnerima, smještenim na “zelenim otocima”, gdje je omogućena laka dostupnost svim korisnicima. Prostor mora omogućiti smještaj više kontejnera, neposredan pristup i mogućnost manipuliranja vozila prilikom pražnjenja. “Zeleni otoci” moraju biti lako uočljivi, a prostor označen i uređen na način da se može održavati urednim, okružen zelenilom. “Zeleni otoci” ne mogu se locirati na javnoj površini u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine (poklonci, kapelice, crkva, spomenik prirode). Potrebno je poticati i stimulirati individualno prikupljanje i kompostiranje biološkog otpada na vlastitom zemljištu, te njegovo vraćanje u proizvodni ciklus što je moguće s obzirom na pretežito ruralnu strukturu Općine, veći udio poljoprivrednog stanovništva i individualnu stambenu gradnju s poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe.
Članak 184.
Otpad se smije odlagati samo na odlagalištu.
Članak 185. Nelegalna odlagališta komunalnog otpada na području Općine potrebno je, sukladno zakonskim propisima, u potpunosti sanirati. Stranica 1958 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. U ovom Planu u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora određeno je da se u gospodarskoj zoni (malog i srednjeg poduzetništva) uspostavi reciklažno dvorište (mjesto za skupljanje i privremeno skladištenje otpada – sekundarne sirovine). Čestica mora biti planirana da osigura dovoljno prostora za manipulativne površine, za rezervni prostor za proširenje i izgradnju novih spremišta, mora biti ograđena i vizualno odvojena od stambene zone.
Članak 186.
Članak 186. Proizvodni (opasni i neopasni) otpad potrebno je zbrinuti sukladno odrednicama Zakona o otpadu, Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o katastru emisija u okoliš. Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obaveza je pravnih osoba kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi i radionice).
Članak 187. Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je člancima 159.- 163. ovih Odredbi za provođenje. Proizvodni subjekti u novim gospodarskim zonama moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda na način da se prije njihovog upuštanja u sustav otpadnih voda izvrši predtretman prema posebnim propisima. Otpadna ulja i emulzije prihvaćaju se i skladište privremeno na mjestu nastajanja otpada uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Upravno tijelo Općine dužno je voditi očevidnik sakupljenog i odloženog komunalnog otpada i krajem kalendarske godine izvješća dostavljati u Katastar otpada koji vodi županijska služba nadležna za zaštitu okoliša. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 188.
Članak 188. Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz područja zaštite okoliša – Izvješća stanja o okolišu i Programa zaštite okoliša u Općini, posebnu pozornost treba dati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti vodotoka, zraka, šuma, tla i krajobraza kao osobito vrijednih resursa Općine.
Članak 189. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova treba provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 190. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Građevine i vanjski prostori u kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina u skladu s propisima i Odredbama ovog Plana kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru. VODE
Članak 191.
Članak 191. Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba spriječiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i jezerima: - u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih građevina), kao ni iz proizvodnih pogona, radionica i sl., - izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima, - sve onečišćivače na vodotocima treba inventarizirati, te u najkraćem mogućem roku sanirati ili ukloniti izvore onečišćenja, - u postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zaštitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu.