Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1940
Članak 74.
Članak 74. Građevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i PPUO Kotoriba mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. Izvan građevinskog područja, na području Općine odobrava se mogućnost uređenja prostora i gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: A) Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti: a) Pretežito izgrađena gospodarska namjena – proizvodno zanatska, b) Gospodarska namjena u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti: - postojeće farme i površine na kojima se mogu graditi farme – za intenzivni uzgoj stoke (tovilišta) i farme 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1941 za ekstenzivni uzgoj životinja ( muznih krava, koza, ovaca, konja), - izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne proizvodnje, - obiteljska poljoprivredna gospodarstva, - postojeća servisna površina za privremeno deponiranje poljoprivrednih proizvoda, c) plastenici i staklenici, d) pčelinjaci, e) lovačke remize, f) površine i građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina. B) Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela C) Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela D) Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti namijenjena:
Članak 74.
a) sportu i rekreaciji uz rijeku Muru, b) rekreacijska područja uz ribnjake, c) prostori izletničkog turizma napuštenih karaula, d) manje vjerske građevine (kapelice i raspela) e) građevine posebne namjene. E) Postojeća gradnja izvan građevinskog područja F) Infrastrukturne građevine i sustavi Ograničenja u izgradnji navedena u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi - Prostori izuzeti od nove izgradnje - vrijede i za izgradnju van naselja. 2.3.1. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti
Članak 75.
Članak 75. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima isključivo u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. Namjene, lokacija, te površina izdvojenih područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti na području Općine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1.) Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : 25000. Preuzeto iz Prostornog plana Županije, radi veličine pojedine planirane gospodarske zone predviđene unutar područja zaštićenog krajolika rijeke Mure, za sve nove zahvate unutar gospodarskih zona potrebno je izvršiti procjenu utjecaja na okoliš. a) PRETEŽITO IZGRAĐENA GOSPODARSKA NAMJENA – PROIZVODNO ZANATSKA
Članak 76.
Članak 76. Unutar planiranih granica gospodarske zone – proizvodne, pretežito zanatske, oznake I2, može se proširivati postojeći pogon za pletenje šibe gradnjom novih građevina. Unutar zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m, - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0m, - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, - visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,00 m, a etažnost 2 nadzemne etaže, odnosno prizemlje + 1 kat, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim površinama se ne smatraju parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima. b) GOSPODARSKA NAMJENA U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Postojeće farme i površine na kojima se mogu graditi farme za intenzivni uzgoj stoke (tovilišta)
Članak 77.
Članak 77. Za obavljanje gospodarskih djelatnosti - intenzivni uzgoj životinja (tovilišta) ovim Planom prikazane su postojeće lokacije na kartografskom prikazu broj 1.) Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000., kao i izdvojena područja (oznake PG) gdje se smiju graditi gospodarske građevine za intenzivni uzgoj životinja (stoke i peradi). Građevine za uzgoj stoke su gospodarske građevine poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja, a prvenstveno su namijenjene intenzivnom uzgoju životinja (peradi, sitne i krupne stoke, krznaša, nojeva i divljači). Izdvojena područja gospodarskih zona za uzgoj životinja, određuju se u svrhu objedinjavanja potrebnih komunalnih servisa za djelatnost uzgoja životinja, na područjima najmanjeg mogućeg negativnog utjecaja na naselje i s ciljem kontroliranog utjecaja na okoliš.
Članak 78.
Članak 78. Smjernice uređenje čestica i gradnje građevina unutar područja oznake (PG) , koje se obvezno trebaju poštivati su slijedeći: - uz građevine za uzgoj životinja, na građevnim česticama unutar poljoprivredno-gospodarskih područja PG mogu se graditi druge građevine u funkciji poljoprivrede i pratećih djelatnosti, kao što su spremišta strojeva, punktovi za skupljanje poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredne trgovine i slično, - minimalna površina građevne čestice unutar zone je 4000 m2, - minimalni kapacitet uzgoja po čestici je 100 kom. svinja, 30 kom. goveda ili 8500 kom. peradi, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene najmanje 10,0 m, a prostori za držanje životinja najmanje 20,0 m, - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m Stranica 1942 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, - visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,8 m, a silosi mogu biti i viši, ali ne viši od 10,0 m, - nagib krovnih ploha može biti između 15O i 33O, - pokrov građevina može biti od crijepa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim i sl.)
Članak 78.
isključivo u crvenoj i smeđoj boji, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a ozelenjenim površinama se ne smatraju parkirališta vozila, popločena travnim elementima. Farme za ekstenzivni uzgoj životinja
Članak 79. Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom. goveda, 100 kom. svinja ili 8 500 kom. peradi, ili uzgoj do 30 kom. uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500 kg. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i potrebno ih je usmjeriti na poljoprivredno – gospodarsko područje (oznaka PG). Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na obradivom tlu osnovne namjene (oznaka P1). Ukoliko je površina čestice izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja veća od 2,0 ha, na njoj se mogu graditi nadstrešnice za sklanjanje životinja, površine do 100,0 m2, izgrađene kao montažne od drveta, visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 15º – 33º i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama od umjetnog materijala (gutanit ili sl.) u crvenoj ili smeđoj boji. Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od županijske ceste biti udaljeni najmanje 100 m. Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprječavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla. Za područja unutar zaštićenog krajolika Mure, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zaštite zaštićenog krajolika.
Članak 80.
Članak 80. Na istoj građevnoj čestici uz građevine za uzgoj stoke, može se izvesti građevina ili sklop građevina za preradu mliječnih proizvoda, uz uvjet primjene higijensko sanitarnih propisa, te mjera, kojima se sprječavaju negativni utjecaji na okoliš (zbrinjavanje tehnološkog otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, ambalaže i sl.). Navedene građevine unutar građevinskog područja i unutar izdvojenih građevinskih područja, koje se nalaze u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mlijeka kao vlastitog proizvoda na seoskom gospodarstvu, moraju sa stambenom građevinom i okruženjem u kojem se nalaze, činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. Uz funkciju proizvodnje i prerade mlijeka moguće je smjestiti i ostale sadržaje – prodaju proizvoda i degustaciju na vlastitom gospodarstvu, smještajne kapacitete seoskog turizma, uz uvjete koje određuju posebni zakoni. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne proizvodnje ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi)
Članak 81.
Članak 81. Na poljoprivrednom zemljištu, izvan građevinskog područja moguće je osnivanje građevnih čestica za izgradnju građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i spremište poljoprivrednih strojeva. Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne poljoprivredne proizvodnje, može se osnivati kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivom tlu osnovne namjene (oznaka P1), u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu broj 1.) Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : 25000. Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog članka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja i to u slijedećim minimalnim površinama određenim za: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) 1,0 ha. Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i sl.). Površina čestice poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu.
Članak 81.
Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare, i slično, osim hladnjača. Kao prateći sadržaj, na čestici iz prethodnog stavka, može se: - urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100 m2, i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3000 m2 površine. 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1943 Visina vijenca građevina na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 5,0 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 15º – 33º, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i ožbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit i sl.) isključivo u crvenoj i smeđoj boji, - silos može biti visine do 10,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika, te u boji čelika, bijele ili zelene boje.
Članak 81.
Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprječavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla. Pošto se područje pogodno za osnivanje izdvojenih poljoprivrednih gospodarstva biljne proizvodnje nalazi unutar zaštićenog krajolika Mure, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zaštite zaštićenog krajolika.
Članak 82. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz prethodnog članka su: - stambena građevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/čuvara (jedan stan), - gospodarske građevine za potrebe biljne (stočarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadržaja), - poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma, - industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, - kompostarnici biološkog otpada, - druge prateće građevine prema potrebi. Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku ishođenja potrebne dozvole, u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.
Članak 83.
Članak 83. Minimalna udaljenost građevina iz prethodnog članka od građevinskog područja naselja je 100 m, kao i od državne ceste, 50 m od županijske i 30 m od lokalne ceste. Sklop građevina farme iz prethodnog članka, na jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno ¼ površine farme. Maksimalna visina građevina na farmi je Po+P+Potkrovlje, tj. 5,0 m do visine vijenca. Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine je 200 m2, a po 600 m2 za proizvodne, poslovne i gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja u idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz prethodnog članka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih čestica/posjeda i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja.
Članak 84.
Članak 84. Idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje potrebnih dozvola za građevine iz članaka 81. i 82. bit će naročito određeno: - veličina posjeda i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, - tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, - područje namjeravane gradnje građevina na farmi s predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, - pristup na javnu prometnu površinu, - mogućnosti opremanja posjeda komunalnom infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.), - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog drveća, - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove.
Članak 85.
Članak 85. Postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. Iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Članak 86. Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, te djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu mogu ukupno iznositi 600 m2,a površina otvorenih sportskih igrališta još dodatnih 400 m2. Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja, i 200 kom. peradi. Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20 m. Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. Servisna površina za privremeno deponiranje poljoprivrednih proizvoda
Članak 87.
Članak 87. Postojeća servisna površina za privremeno deponiranje poljoprivrednih proizvoda (oznake IS2) je asfaltirana površina veličine cca 1,0 ha unutar poljoprivredne površine u zapadnom području Općine, koja se pretežito koristi za Stranica 1944 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. privremeno skladištenje i pretovar poljoprivrednih proizvoda (repa, šećerna repa), a i nadalje se može koristiti za istu svrhu. Unutar površine može se dodatno graditi samo kolna vaga, te postaviti pripadajuća montažna tipska građevina za smještaj mjernih uređaja vage. Plastenici i staklenici
Članak 88.
Članak 88. Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Veličina građevinskog zemljišta mora biti minimalne površine 0,3 ha. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju, ukupne visine vijenca do 2,5 m i sljemena do 4,80 m. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0 m. Spremišta u voćnjacima
Članak 89.
Članak 89. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od 1,0 ha. Poljoprivredno zemljište najmanje površine od 1,0 ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. Površina gradivog dijela čestice ne može biti veća od 100 m2 kada se gradi na čestici najmanje površine od 1,0 ha. Površina gradivog dijela čestice iz stavka 3. ovog članka može se uvećati za 20 m2 za svakih daljnjih 400 m2 voćnjaka. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom vijenca do 3,0 m od terena. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. Lovačke remize
Članak 90.
Članak 90. Na kultiviranim predjelima Općine Kotoriba mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. Pčelinjaci
Članak 91.
Članak 91. Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0 m od nivoa terena. Tlocrtna površina pčelinjaka ne može biti veća od 40 m2, od kojih prostor spremišta ne može biti veći od 12 m2. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Ribnjaci
Članak 92. Osnivanje i gradnja ribnjaka može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta s ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. Projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 93.
Članak 93. Na području Općine nije planirano otvaranje polja za eksploataciju šljunka i pijeska. 2.3.2. Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela
Članak 94. Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti, - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 95.
Članak 95. Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela Općine područja su osobito vrijednog obradivog tla (oznake P1). Na prostorima poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti, mogu se obavljati djelatnosti intenzivnog ili integriranog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, te ekstenzivnog stočarstva, u svrhu čega se mogu: - uređivati trajni nasadi, koji se mogu ograđivati isključivo prozračnim, žičanim ogradama bez fiksnih temelja, - postavljati transportabilni pčelinjaci, isključivo za ispašu pčela, - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstva za biljnu ili ekstenzivnu stočarsku proizvodnju. Ograde trajnih nasada, izdvojenih građevinskih čestica, konstrukcije staklenika i plastenika, te pokretni pčelinjaci trebaju biti najmanje 5,0 m udaljeni od osi puta koji služi za pristup poljoprivrednom zemljištu, odnosno biti postavljeni 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1945 na način da se osigura mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima u širini koridora od najmanje 10 m. Ukoliko se izdvojena građevinska čestica koja se formira, zasniva na prostoru koji obuhvaća područje šume ili vodotoka potrebno se pridržavati slijedećih mjera zaštite: - ne dozvoljavaju se bilo kakvi zahvati, uključujući postavu ograda s fiksnim temeljima, na području vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno na prostoru od 20 m od nožice nasipa reguliranog kanala ili 30 m od osi potoka, - udaljenost građevina unutar građevinske čestice od ruba šume treba iznositi najmanje 50 m.
Članak 95.
2.3.3. Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 96. Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva i vodoprivrede, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima ovim PPUO-om označenim kao gospodarske šume, a unutar zaštitnih šuma prvenstveno u funkciji zaštite od riječne erozije. Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava, je na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovana mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, iz poglavlja 6.1. i 6.2. ovih Odredbi. 2.3.4. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja
Članak 97.
Članak 97. Izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6.1. i 6.2. ovih Odredbi. Izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 98. Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti i gradnju građevina navedenih u odredbama za uređenje svakog pojedinog izdvojenog područja. Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje društvenih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1.) Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : 25000, a odnose se na: - rekreacijsku zonu uz rijeku Muru, na lokaciji početka meandra Pustakovci, sjeverno od naselja Kotoriba, (oznake R3), - rekreacijsku zonu uz postojeći ribnjak - sportski ribolov (R1,R2), - rekreacijske zone uz revitalizirane rukavce rijeke Mure - sportski ribolov i rekreacija (oznake R1, R2), - izletnički turizam starih graničnih karaula (oznake T4, T5).
Članak 99.
Članak 99. Rekreacijska zona uz rijeku Muru - je izdvojeno područje namijenjeno uređenju prostora za rekreativne aktivnosti uz vodu u ljetnom periodu. Unutar izdvojenog područja iz prethodnog stavka, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - urediti travnatu površinu za sunčalište, - urediti najviše dva igrališta za odbojku na pijesku, - urediti privezište za čamce, odmorišta i klupe isključivo od drveta, - urediti šetnice i pozicije za ribiče, isključivo od prirodnih materijala, - dozvoljava se postava jedino pokretnih kemijskih WC-a i jedne pokretne jedinice s ugostiteljskom ponudom, - u koritu rijeke Mure moguća je postava rekonstruirane replike plovnog mlina na Muri; dopunske uvjete za postavljanje plovnih objekata u koritu rijeke određuje nadležna lučka kapetanija.
Članak 100.
Članak 100. Rekreacijska zona uz postojeći ribnjak južno od naselja Kotoriba, određuje se kao pojedinačna čestica uz vodenu površinu postojećeg ribnjaka, a može se uređivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova i prateće djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga. Unutar površine čestice iz prethodnog stavka, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi dvije prizemne drvene građevine, maksimalne površine do 100 m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit i sl.) isključivo u crvenoj ili smeđoj boji, od vodene površine ribnjaka udaljene najmanje 50 m, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala - drva, zemlje i sl. - graditi privezište za čamce, odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - urediti najviše dva igrališta za odbojku na pijesku, - kontaktni prostor urediti autohtonim vodenim i kopnenim biljnim vrstama. Područje rekreacijskog ribnjaka uređuje se temeljem projekta izdvojenog područja, čiji sastavni dio treba biti projekt pejsažnog uređenja, usklađenim s mjerama zaštite područja zaštićenog krajolika rijeke Mure, usvojenim od Županijske skupštine i izdanim od mjerodavne institucije za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, županijske razine.
Članak 101.
Članak 101. Rekreacijski ribnjaci uz stare rukavce rijeke Mure u sjevernom dijelu Općine, koji su preostali izgradnjom murskog nasipa, te su ostali odsječeni od osnovnog toka rijeke Stranica 1946 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. Mure, mogu se i nadalje koristiti za rekreaciju – ribolov, boravak uz vodu pod slijedećim uvjetima: - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prir. materijala - drva, zemlje i sl. - graditi privezište za čamce, odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - urediti otvorena ognjišta ili pozicije za pripremu hrane, uz poštivanje posebnih uvjeta zaštite od požara, - čestice, koje se danas koriste kao rekreativni vrtovi i voćnjaci moguće je iskoristiti kao element uređenja zone, ali s izgradnjom isključivo u formi drvenih građevina, ukupne bruto površine građevine do 50 m2 po čestici, visine vijenca 3,0 m i nagiba krova između 15º - 33º; oblikovanjem građevina treba formirati ambijentalni prostor, uklopljen u prirodni okoliš.
Članak 102.
Članak 102. Izletnički turizam napuštenih graničnih karaula uz nasip rijeke Mure - zone starih karaula na području Općine ovim se Planom prenamjenjuju u turističke sadržaje i to kao: - postaje izletničkog turizma za aktivnosti unutar zaštićenog krajolika rijeke Mure – odmorište rafting-staze na Muri, polazište izleta za ornitološki rezervat, ugostiteljsko turističko rekreacijske ponude u prirodi, - moguće je osiguranje smještajnih kapaciteta vezanih na turističke programe zaštićenog krajolika rijeke Mure. Smjernice za rekonstrukciju postojeće izgradnje starih karaula: A) granična karaula kod kanala “Gorenjak”: - postojeću građevinu moguće je rekonstruirati i adaptirati u postojećim gabaritima, a prema poglavlju 9.5. ovih Odredbi, - na parceli se može urediti natkrivena terasa sa stolovima isključivo od prirodnih materijala, - parcela se ne smije ograđivati – osim autohtonim zelenilom. B) granična karaula na prostoru lokalnog naziva “Mali hrđajci”: - kompleks građevina moguće je rekonstruirati i dograđivati za potrebe ugostiteljstva i smještajnih kapaciteta do visine dvije etaže (prizemlje i potkrovlje), postojeće visine vijenca, - ukupna izgrađenost čestice može iznositi 30%, u koeficijent izgrađenosti ne ulaze površine igrališta (za male sportove). - građevine moraju biti takvog tipa da nude boravak na otvorenom (nadstrešnice, povezani vanjski i unutarnji prostori). - građevine svojim gabaritima ne smiju narušavati sklad krajolika, a posebno se ne smiju nametati visinom; oblikovanjem, (dimenzijama, proporcijama, primjenom materijala) moraju podsjećati na autohtonu ruralnu arhitekturu, a u upotrebi materijala moraju se primijeniti materijali tradicionalne gradnje (drvo, opeka, glineni crijep, ili šop, vapn. žbuka i sl.)
Članak 102.
- nije dopuštena primjena metala i plastičnih materijala pri ugradnji građevinskih elemenata, kao ni klinkera i betonskih elemenata i blokova u oblikovanju vanjskih prostora. - u oblikovanju vanjskog prostora navedenih građevina i sadržaja potrebno je isključivo primjenjivati autohtone biljne vrste, prvenstveno one koje se nalaze u neposrednom okruženju, prema hortikulturnom projektu.
Članak 103. Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te povremenih sportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke ili trim staze, te uređivati odmorišta u obliku klupa, postavljati markacijske oznake rekreacijskih staza i sl. Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske i šumske putove. Ovaj PPUO predviđa uređenje turističkih staza po trasi poljskog puta od stare karaule.
Članak 104.
Članak 104. Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. U svrhu korištenja navedenih prostora, mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. Manje vjerske građevine i spomenici
Članak 105. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i sl. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 106.
Članak 106. Pojedinačne stambene, poslovne i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968.godine tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada – ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. “Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni” ovih Odredbi. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI