Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1886
Članak 122.
Članak 122. Unutar građevinskog područja naselja Donji Vidovec Planom je osiguran prostor za: 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1887 - osnovnu školu sa školskom sportskom dvoranom i pratećim sportskim igralištima na otvorenom, - proširenje postojećih sportskih terena (nogomet, rukomet) na standardnu grupu sportova (mali nogomet, odbojka, košarka, bočalište, tenis).
Članak 123. Uređenjem prostora i gradnjom unutar zona centralnih i društvenih sadržaja iz članka 117. potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na način da: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica može maksimalno iznositi 0,4, - etažnost građevina može biti najviše 3 etaže (podrum, prizemlje, kat), - visina vijenca pojedinih građevina može iznositi najviše 6,6 m, iznimno maksimalna visina vijenca za školsku sportsku dvoranu, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 12,0 m. Udaljenost građevina iz članka 117. od susjedne međe mora iznositi najmanje 4,0 m. Udaljenost građevina iz članka 117. od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0m, a od same individualne stambene građevine, te od stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina ne može biti manja od jedne visine veće građevine. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. Uz dječji vrtić i jaslice i osnovnu školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Članak 123.
Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 117. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,0 m. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu s člankom 136. ovih Odredbi). Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajobrazom. Kod projektiranja građevina iz članka 117., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 124.
Članak 124. Na građevnoj čestici društvenih sadržaja može se odobriti postava privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno sa centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne površine do 12m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA/TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRA- STRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 125.
Članak 125. Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine slijedeće prometne i komunalne infrastrukture: - prometna infrastruktura; - cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - pošta i javne telekomunikacije, - energetski sustav; - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodnogospodarski sustav; - vodoopskrba, - odvodnja, - zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblje. Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima br.: 2a/Promet, 2b/Pošta i telekomunikacije, 2c/Energetski sustav – plin i nafta, 2d/ Energetski sustav - elektroopskrba, 2e/Vodnogospodarski sustav; u mjerilu 1 : 25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza.
Članak 126.
Članak 126. Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Vrste i tipovi građevina određeni su posebnim zakonskim propisima.
Članak 127. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom dokumentacijom, detaljnim planom uređenja i sl.), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet
Članak 128.
Članak 128. Područjem Općine prolazi mreža razvrstanih javnih cesta, čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu, broj 1). Stranica 1888 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, i broj 2a) Prometna infrastruktura, u mjerilu 1 : 25000. Trase ili dijelovi trase lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu biti u turističkoj funkciji - vinska cesta, biciklističke ture, planinarski (izletnički) put, s jedinstvenim oznakama i načinom označavanja za cijelu Općinu ili skupinu susjednih općina.
Članak 129.
Članak 129. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste, izvan građevinskog područja, moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.
Članak 130. Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1) u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2) u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom. Iznimno, kad to prostorne mogućnosti ne dopuštaju: 3) u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika.
Članak 131.
Članak 131. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajobraza, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine iz članka 166., 167. i 169. (pilovi, kapelice, crkve). Reklamni panoi mogu se postavljati unutar građevinskog područja u zonama malog i srednjeg poduzetništva. Panoi moraju biti jednoobrazni, maksimalne veličine do 2,0 m2 i maksimalne visine do 3,0 m od uređenog zemljišta.
Članak 132.
Članak 132. Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0 m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (detaljni plan uređenja, projekt i sl.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna dokumentacija, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.
Članak 133.
Članak 133. Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 134. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50,0 m na nepreglednom.
Članak 135.
Članak 135. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 58. ovih Odredbi. Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m. Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 136.
Članak 136. Idejnim rješenjem za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športsko-rekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz slijedeće tablice: 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1889 Namjena građevine 1. industrija i skladišta 2. uredski prostori 3. trgovina 4. banka i pošta – usluge 5. ugostiteljstvo 6. višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7. športske građevine 8. višestambene građevine * korisnog prostora Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i sl. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja. Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila invalida i to najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta.
Članak 137.
Članak 137. Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. Nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne s transparentnim bočnim i stražnjim stranama. Autobusna stajališta ne mogu se locirati na javnim zelenim površinama u okruženju poklonaca, kapelica, raspela, tj. općenito spomenika kulture i sl. Pošta i javne telekomunikacije
Članak 138. Ovim Prostornim planom predviđena rekonstrukcija postojeće TK mreže, uz manja proširenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže, vršit će se u skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 139.
Članak 139. Prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine više od 400 m2 s više od dva stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu građevinu, a što se prikazuje u projektu instalacija – projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta. broj mjesta na potreban broj mjesta 1 zaposlenik 0,45 PGM 100 m2* 2 PGM 100 m2* 4 PGM 100 m2* 4 PGM 100 m2* 4 PGM 1 gledatelj 0,15 PGM 1 gledatelj 0,2 PGM 1 stan 1,5 PGM U građevine iz 1. stavka ovog članka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.
Članak 140.
Članak 140. Ukoliko se ukaže potreba za gradnjom/postavom antenskih uređaja (GSM-operatera), iste se mogu locirati isključivo izvan građevinskog područja, na područjima koja nisu osobite prirodne i krajobrazne vrijednosti, što znači da se ne smije graditi na vizualno eksponiranim područjima i točkama, potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza, te u blizini vrijedne graditeljske baštine (pilovi, arheološki lokaliteti). Radi zaštite tih vrijednosti, prilikom određivanja lokacije za spomenute stupove potrebno je obavezno zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koje je potrebno ishoditi kao jedan od uvjeta za izdavanje Rješenja o postavljanju predmetnih stupova. Građevine iz stavka 1. ovog članka moraju se načinom gradnje i hortikulturnim zahvatima maksimalno moguće uklopiti u prostor u kojem se grade/postavljaju, a ovisno o posebnim propisima. Prilikom gradnje građevina iz stavka 1. ovog članka potrebno je pridržavati se i posebnih uvjeta sigurnosti, te zaštite okoliša i prirode. Telekomunikacijski sustavi raznih korisnika koji se vežu na antenske stupove moraju se, gdje god je to moguće, grupirati na jedan antenski stup. ENERGETSKI SUSTAV Elektroopskrba
Članak 141.
Članak 141. Na osnovu detaljnije elaboracije opremljenosti naselja električnom energijom potrebno je dati optimalna rješenja snabdijevanja naselja ili dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarske zone. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzumenata i mogućnostima HEP-a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže, principijelno na način da jedna transformatorska stanica pokriva područje radijusa 350 m. Stranica 1890 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. Podzemni vodovi se moraju polagati uzduž postojećih prometnica. Pri gradnji unutar građevinskih područja mora se voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju se poštivati minimalne propisane udaljenosti. Postojeće zračne 10 kV vodove treba postupno zamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladno konfiguriranju nove 10 kV kabelske mreže i usklađeno s namjenom prostora. Plinoopskrba
Članak 142.
Članak 142. Plinifikacija naselja Donji Vidovec gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgrađene mreže predviđaju se povećanja broja priključaka, te gradnja novih i rekonstrukcija postojećih mjerno-redukcijskih stanica. Za mješovite zone planirane PPUO treba planirati plinsku mrežu niskog tlaka, istu spojiti na postojeći plinovod u ovisnosti o mogućnosti i uvjetima za svaku pojedinu lokaciju. Minimalni razmaci Plinovodi međusobno Plinovod prema vodovodu i kanalizaciji Plinovod prema informacijskim kablovima Plinovod do elektroenerget. vodova Plinovod do šahtova i kanala Plinovod do toplovoda b) izgradnju plinovoda planirati na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila van dohvata korijenja. Distributer zemnog plina treba preventivnim održavanjem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti, odnosno smanjiti na minimum mogućnost nastanka neplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagađenje okoliša.
Članak 143.
Članak 143. Sve planirane zahvate uz magistralni plinovod i naftovod JANAF potrebno je izvoditi uz suglasnost nadležnog distributera, odnosno vlasnika plinovoda i naftovoda. Zona opasnosti određuje se sa 20,0 m obostrano od osi cjevovoda, a zaštitna zona 100,0 m obostrano od osi cjevovoda. 1 m od dvorišnih ograda 3 m Za priključenje pojedinih gradilišta u obuhvatu PPUO može se planirati priključenje na plinovod na način da se plinski vod ugradi na svaku građevnu česticu zasebno tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na građevnoj čestici. Priključni set ugraditi s vanjske strane pročelja, u pravilu na stražnju ili bočnu stranu pročelja građevine (za građevine planirane u pomaku od regulacijske linije) i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. Nije dozvoljena ugradnja priključnog seta na ulično pročelje građevine, koja ima građevinski pravac identičan regulacijskoj liniji. Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica i to jednostrano. Za planiranje ostalih instalacija unutar planiranog pojasa ulice potrebno je predvidjeti minimalne udaljenosti: a) međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija treba biti: Križanje Paralelno vođenje 0,20 m 0,60 m 0,20 m 0,60 m 0,30 m 0,50 m 0,50 m 1,00 m 0,20 m 0,30 m 1,00 m 1,00 m
Članak 144.
Članak 144. Trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 5,00 x 6,00 m, s neposrednim pristupom s javno prometne površine, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina, te bliže od 15,0 m od građevina koje su registrirane kao kulturno dobro, te kapelica, poklonaca, pilova i ostalih elemenata javne plastike. Kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih vodova 4 m od stambenih objekata, od trafostanica i visokih stabala od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se okuplja veći broj ljudi te od skladišta zapaljivih materijala i 6 m drvenih građevina 10 m od nadzemnih visokonaponskih kabela 12 m od željezničkih pruga 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1891 VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba
Članak 145.
Članak 145. Predviđeno proširenje postojeće vodovodne mreže treba temeljiti na postojećoj koncepciji vodoopskrbe (”Studija vodoopskrbe Međimurske županije”). Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
Članak 146. Planirana gradnja u gospodarskoj zoni obavezno se priključuje na sustav javnog vodovoda.
Članak 147. Radi osiguranja od požara potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama urbanog zelenila, parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i na rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, tj. odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. Odvodnja
Članak 148.
Članak 148. Rješenje odvodnje otpadnih voda naselja u Općini Donji Vidovec temelji se na gradnji javne kanalizacije u skladu s odrednicama koje su definirane ”Studijom odvodnje Međimurja”, a do realizacije iste s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, na dobro izvedenim nepropusnim septičkim jamama i sabirnim jamama zatvorenog tipa koje treba redovno održavati prema posebnim propisima. Odvodnja oborinskih voda u javnu kanalizaciju mora se provoditi preko slivnika s taložnicom, a za parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 149.
Članak 149. Na temelju ”Studije odvodnje Međimurja” za naselje Donji Vidovec potrebno je pristupiti izradi projektne dokumentacije za razdjelni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Realizaciji odvodnje za pojedina područja naselja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji. Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u kanalizacijsku mrežu prije izgradnje uređaja za pročišćavanje. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda. Nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav kanalizacije ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Članak 150.
Članak 150. Sve otpadne i oborinske vode treba prije ispuštanja u recipijent tako tretirati da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora biti takav da osigura zadržavanje vodotoka - recipijenta na razini zahtijevane II. kategorije.
Članak 151. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda mora se locirati izvan građevinskog područja, a planirani prostor potrebno je odrediti tako da pored tehnoloških uvjeta zadovoljava i prostorne uvjete: njegov položaj ne smije izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš (ne smije izazivati zahvate na vodotocima, krčenje šuma, šumaraka), te ne može biti smješten na vizurama istaknutim mjestima.
Članak 152.
Članak 152. Svi postojeći i planirani proizvodni pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetništva moraju imati osigurano pročišćavanje tehnoloških voda do razine propisane posebnim propisima prije ispuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda, pa je za projektiranje istih potrebno zatražiti vodopravne uvjete. Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda prema posebnim propisima. Preporuča se zajednički koncipirati odvodnju gospodarskih zona i naselja, ili dijela naselja sa usklađivanjem sa ”Studijom odvodnje Međimurja”. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode se moraju zbrinjavati prema odredbama iz članka 71. ovih Odredbi. GROBLJE
Članak 153.
Članak 153. Ovim Planom je predviđeno proširenje postojećeg groblja u Donjem Vidovcu. Ostali uvjeti koji se odnose na prostor groblja definirani su važećim zakonskim propisima. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD- NIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. zaštićeni dijelovi prirode
Članak 154. Na području Općine Donji Vidovec prema Zakonu o zaštiti prirode nalaze se slijedeće zaštićene prirodne vrijednosti: - značajni krajobraz rijeke Mure, - značajni krajobraz rijeke Drave, - spomenik prirode – hrast lužnjak (Quercus robur L.). Granice obuhvata i kategorije zaštite prikazane su na kartografskom prikazu broj 3a) Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Stranica 1892 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. Za sve zaštićene prirodne vrijednosti na području Općine potrebno je osigurati poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode, a zahvate uskladiti sa zakonima i mjerama zaštite, uz ishođenje potrebnih uvjeta nadležnih institucija.
Članak 155.
Članak 155. Na spomeniku prirode iz članka 154. alineja 3. i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje bi ugrožavale njegova obilježja i vrijednosti zbog kojih je zaštićen.
Članak 156. Korištenje i namjena prostora značajnog krajobraza rijeka Mure i Drave odredit će se u Prostornom planu područja posebnih obilježja, a način gospodarenja tim prostorima Planom upravljanja. U značajnom krajobrazu rijeka Mure i Drave nisu dopušteni nikakvi zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su proglašeni područjima značajnog krajobraza. Ne smiju se vršiti daljnje melioracije zbog očuvanja preostalih vlažnih livada i moguće revitalizacije autohtonih šuma.
Članak 157.
Članak 157. Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju ”Polazišta” ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene biljne vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju ”Polazišta” ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste. 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti
Članak 158.
Članak 158. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. Poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti Općine i osobito vrijednog predjela Županije. Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala.
Članak 159.
Članak 159. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 160. U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora, - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću, - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje, - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti, nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini, - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.
Članak 161.
Članak 161. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Donji Vidovec potrebno je provoditi kroz mjere: - očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata, - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., - potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore, - zadržavanja prepoznatljivih pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru, - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji, - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućavanje nastajanja novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla, - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.