Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1881
Članak 79.
Članak 79. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz prethodnog članka su: - stambena građevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/čuvara (jedan stan), - gospodarske građevine za potrebe biljne (stočarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadržaja), - poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma, - industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, - kompostarnici biološkog otpada, - druge prateće građevine prema potrebi. Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku ishođenja potrebne dozvole, u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.
Članak 80.
Članak 80. Minimalna udaljenost građevina iz prethodnog članka od građevinskog područja naselja je 100m, kao i od državne ceste, 50 m od županijske i 30 m od lokalne ceste. Sklop građevina farme iz prethodnog članka, na jednoj farmi mora biti grupiran unutar maksimalno ¼ površine farme. Maksimalna visina građevina na farmi je Po+P+Potkrovlje, tj. 5,0 m do visine vijenca. Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine je 200 m2, a po 600 m2 za proizvodne, poslovne i gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja u idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz prethodnog članka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih čestica/posjeda i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja.
Članak 81.
Članak 81. Idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje potrebnih dozvola za građevine iz članaka 78. i 79. bit će naročito određeno: - veličina posjeda i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, - tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, - područje namjeravane gradnje građevina na farmi s predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, - pristup na javnu prometnu površinu, - mogućnosti opremanja posjeda komunalnom infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.), - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog drveća, - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. Stranica 1882 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. GOSPODARSKE GRAĐEVINE ZA UZGOJ ŽIVOTINJA (TOVILIŠTA, STOČNE FARME)
Članak 82.
Članak 82. Za obavljanje gospodarskih djelatnosti - uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme) ovim Planom prikazane su postojeće lokacije, namjena, na kartografskom prikazu broj 1) Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000. Izdvojena područja gospodarskih zona za uzgoj životinja određuju se u svrhu objedinjavanja potrebnih komunalnih servisa za djelatnost uzgoja životinja, na područjima najmanjeg mogućeg negativnog utjecaja na naselja i s ciljem kontroliranog utjecaja na okoliš. Gospodarske zone za uzgoj životinja prvenstveno su namijenjene intenzivnom uzgoju životinja (peradi, sitne i krupne stoke, krznaša, nojeva i divljači).
Članak 83.
Članak 83. U izdvojenim područjima (oznaka PG) može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) - tovilišta. Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2000 m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi 4,0 m i može se izvesti samo u jednoj etaži, a visina silosa može iznositi najviše 7,0 m. Izvan izdvojenih gospodarskih područja ne može se na prostoru Općine Donji Vidovec obavljati djelatnost intenzivnog uzgoja životinja.
Članak 84.
Članak 84. Farme za uzgoj muznih krava (koza, ovaca) za proizvodnju mlijeka mogu se izvesti na način da omogućuju smještaj stoke u vezanom ili slobodnom sustavu držanja, što ovisi o strukturi tla, klimatskim uvjetima i konfiguraciji terena. Građevine farme i nadstrešnica mogu se izvesti na čestici koja je sastavni dio pašnjaka - otvorene ograđene površine. Prilikom gradnje građevina poljoprivredne namjene preporuča se primjena tradicionalnih materijala - opeke, drva (posebno kod konstrukcija nadstrešnica).
Članak 85.
Članak 85. Na istoj građevnoj čestici uz građevine za uzgoj stoke, može se izvesti građevina ili sklop građevina za preradu mliječnih proizvoda, uz uvjet primjene higijensko sanitarnih propisa, te mjera, kojima se sprječavaju negativni utjecaji na okoliš (zbrinjavanje tehnološkog otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, ambalaže i sl.). Navedene građevine unutar građevinskog područja i unutar izdvojenih građevinskih područja, koje se nalaze u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mlijeka, kao vlastitog proizvoda na seoskom gospodarstvu, moraju sa stambenom građevinom i okruženjem u kojem se nalaze, činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. Uz funkciju proizvodnje i prerade mlijeka moguće je smjestiti i ostale sadržaje - prodaju proizvoda i degustaciju na vlastitom gospodarstvu, smještajne kapacitete seoskog turizma, uz uvjete koje određuju posebni zakoni. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA OBITELJSKOG POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA
Članak 86.
Članak 86. Kompleks građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može se graditi prema uvjetima iz članka 84., 85., a kompleks mogu sačinjavati slijedeće građevine: - stambene namjene - obiteljska kuća s mogućim smještajnim kapacitetima seoskog turizma, - gospodarske - poljoprivredne namjene, - spremišta, skladišta, prerada, prodaja poljoprivrednih proizvoda, silosi, - prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda sa vlastite farme, - spremišta - garaže poljoprivrednih strojeva, - pomoćne građevine, - građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj stoke, farma muznih krava kapaciteta do 40 krava, gnojne jame i dr.) Građevine iz prethodnog stavka moraju biti tako smještene na građevnoj čestici da čine jednu ili više funkcionalnih cjelina, a u arhitektonskom smislu moraju činiti skladnu arhitektonsku i organizacijsku cjelinu. U kompleksu građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, stambena građevina je građevina osnovne namjene. Ostale građevine smještene su u dubinu čestice, organizirane oko gospodarskog dvorišta. Građevine s izvorom zagađenja iz prvog stavka, trebaju biti udaljene od građevine stambene namjene i građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda najmanje 20 m.
Članak 87.
Članak 87. Postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. Iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove. SEOSKI TURIZAM
Članak 88. U sklopu ratarskih i stočarskih farmi i na seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športsko-rekreativnim sadržajima. Maksimalni kapacitet ugostiteljske građevine na takvim farmama je 12 ležaja i 24 sjedećih mjesta u restoranu/gostionici/blagovaonici. Stočarskim farmama se smatraju farme za uzgoj muznih krava, konja, koza, nojeva, odnosno sve farme na kojima se ne tovi stoka i perad. 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1883 PLASTENICI I STAKLENICI
Članak 89.
Članak 89. Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Veličina građevinskog zemljišta mora biti minimalne površine 0,3 ha. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0 m. SPREMIŠTA U VOĆNJACIMA
Članak 90.
Članak 90. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od 1,0 ha. Poljoprivredno zemljište najmanje površine od 1,0 ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. Površina gradivog dijela čestice ne može biti veća od 100 m2 kada se gradi na čestici najmanje površine od 1,0 ha. Površina gradivog dijela čestice iz stavka 3. ovog članka može se uvećati za 20 m2 za svakih daljnjih 400 m2 voćnjaka. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom vijenca do 3,0 m od terena. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. LOVAČKE REMIZE Članak91. Na kultiviranim predjelima Općine Donji Vidovec mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. PČELINJACI
Članak 92.
Članak 92. Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0 m od nivoa terena. Tlocrtna površina pčelinjaka ne može biti veća od 40 m2, od kojih prostor spremišta ne može biti veći od 12 m2. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. RIBNJACI
Članak 93. Osnivanje i gradnja ribnjaka može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. Projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja. 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 94.
Članak 94. Na području Općine nije planirano otvaranje polja za eksploataciju šljunka i pijeska. 2.3.3. Športsko–rekreacijske i prateće ugostiteljsko - turističke građevine
Članak 95. Izvan građevinskog područja naselja moguće je osnivanje sportsko – rekreacijskih centara. Sportsko – rekreacijski centar sastoji se od sportskih terena i pratećih građevina. Namjene, lokacije, te načelno i površine izdvojenih područja prikazane su na kartografskom prikazu broj 1) Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : 25000, a odnose se na: - sportsko – rekreacijsku zonu golfa, južno od državne ceste D 20 (oznaka R3), - rekreacijsku zonu uz ribički dom – uz odvodni kanal HE Dubrava uz granicu općina Sv. Marija i Donji Vidovec (oznaka R2).
Članak 96.
Članak 96. Gradnja športsko-rekreacijskih i pratećih ugostiteljskoturističkih građevina, koje se u skladu s ovim Planom mogu graditi izvan građevinskog područja, a unutar značajnog krajobraza rijeke Drave na ukupnoj površini većoj od 1,5 ha, - obavezna je izrada Procjene utjecaja na okoliš. Postojeće šumske površine unutar tih zona i lokacija se ne smiju smanjivati. Maksimalna izgrađenost čestica u ovakvim zonama ne smije prijeći 15%.
Članak 97. Sportsko rekreacijska zona golfa uređuje se temeljem smjernica Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke Drave, odnosno prema posebnim uvjetima zaštite, usklađenim s mjerama zaštite područja zaštićenog krajolika, usvojenim od županijske skupštine i izdanim od mjerodavne institucije za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, županijske razine. Dimenzioniranje sadržaja zone treba uzeti u obzir slijedeće parametre: Stranica 1884 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. - -unutar područja nije moguće formirati nove čestice za gradnju smještajnih turističkih kapaciteta, - uređenje, izvedbu golf terena prilagoditi postojećem reljefu, - cijeli kompleks urediti prirodno, sadnjom autohtonog bilja, - šetne staze urediti ambijentalnom izvedbom parternog uređenja, - zabranjuje se bilo kakvo ograđivanje područja, - moguća je revitalizacija starih rukavaca rijeke Drave (unutar zone golfa), koji su zatrpani prilikom izgradnje ”HE Dubrava”.
Članak 98.
Članak 98. Rekreacijska zona uz Ribički dom, uz odvodni kanal HE Dubrava određuje se kao pojedinačna čestica, a može se uređivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova i prateće djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga. Unutar površine čestice iz prethodnog stavka za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, visine vijenca 3,8 m, - urediti manja igrališta (odbojka na pijesku, trim staza i odmorišta) - kontaktni prostor urediti kultiviranjem područja autohtonim vodenim i kopnenim biljnim vrstama.
Članak 99.
Članak 99. Izvan građevinskog područja naselja mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te povremenih sportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke ili trim staze, te uređivati odmorišta u obliku klupa, postavljati markacijske oznake rekreacijskih staza i sl. Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske i šumske putove. Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. 2.3.4. Manje vjerske građevine i spomenici
Članak 100.
Članak 100. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i sl. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 101. Pojedinačne stambene, poslovne i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968.g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada – ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. ”Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni” ovih Odredbi. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 102.
Članak 102. Gospodarske djelatnosti na području Općine Donji Vidovec mogu biti smještene: - unutar građevinskih područja naselja, - izvan građevinskog područja naselja. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. ”Izgrađene strukture izvan građevinskog područja”, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i prostora rezerviranih za radnu zonu. Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1.
Članak 103.
Članak 103. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene - pretežito stambene, moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.)
Članak 104.
Članak 104. Unutar zone mješovite namjene - pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja – bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 105. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1885 Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%.
Članak 106.
Članak 106. Unutar građevinskog područja mješovite - pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene - gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.
Članak 107.
Članak 107. Za potrebe smještanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, formirane su ovim Planom ”rezervirane” gospodarske zone unutar građevinskog područja naselja, prikazane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000 (kartografski prikaz broj 4). Unutar ”rezerviranih” gospodarskih zona mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i sl., te ostale prateće građevine i infrastruktura. U gospodarskim zonama se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i veliki trgovački kompleksi. Unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovim zonama dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sl.).
Članak 108.
Članak 108. Kod osnivanja zona gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja primjenjuju se odredbe stavka 1. članka 197. u poglavlju 9.1. ”Obveza izrade prostornih planova” ovih Odredbi. Smjernice i odredbe koje mora sadržavati Detaljni plan uređenja radne zone: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0 m, - međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - visina vijenca može iznositi najviše 8,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodnotehnološki proces to zahtijeva, - najmanja veličina građevne čestice može biti 30x40 m, površine 1200 m2, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, - najmanje 20% od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina građevina je Po+P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, - visina nadozida može biti najviše 1,2 m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najviše 12,0 m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva. - krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.
Članak 109.
Članak 109. Iznimno se za postojeću industrijsku gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 40% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu.
Članak 110. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 111.
Članak 111. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5 m. Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 112. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaja za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja, ili pak priključenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz članka 71. i posebnim uvjetima za svaku građevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole.
Članak 113.
Članak 113. Čestice u ovim zonama se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograde mogu biti visoke najviše 3,0 m, ako su providne, odnosno 2,0 m, ako su neprovidne. Stranica 1886 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006.
Članak 114. Građevina gospodarske namjene – parkiralište teretnih vozila kapaciteta većeg od tri teretna vozila, nosivosti veće od 7 t, s pratećim servisnim uređajima, može biti smještena: - na rubnim dijelovima naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ili na građevnoj čestici unutar građevinskog područja, kao prateća namjena uz stanovanje ili poslovnu građevinu vlasnika parkirališta, uz uvjet da minimalna udaljenost parkirališta s pratećim uređajima iznosi 50 m od stambene građevine na susjednim građevnim česticama, - kao prateći sadržaj u izdvojenom građevinskom području (unutar manje izgrađene cjeline), na čestici koja omogućuje udaljenost 50 m od susjedne stambene građevine. Parkiralište iz prethodnog stavka, s pratećim uređajem, ne može se locirati unutar izgrađene cjeline naselja kao građevina osnovne namjene, unutar zone središta naselja Donji Vidovec, a niti na udaljenosti manjoj od 70 m od građevina društvenih djelatnosti, centralnih, te sportskih i rekreativnih sadržaja.
Članak 115.
Članak 115. Uz površinu za parkiranje teretnih vozila, na građevnoj čestici može se smjestiti građevina - servis za potrebe održavanja vozila s uređajima za pranje vozila. Vanjske prostore - parkirališne i manipulativne površine, potrebno je izvesti u asfaltu, propisanog nagiba za skupljanje oborinskih voda, a oborinske i otpadne vode kod pranja vozila obavezno je skupiti i provesti na vlastiti uređaj za pročišćavanje - separator ulja i masti.
Članak 116. Na poljoprivrednim površinama unutar građevinskog područja, unutar prostora za razvoj, kao i na prostorima izvan građevinskog područja mogu se graditi montažne građevine za uzgoj bilja - staklenici i plastenici. Položaj ovih građevina u odnosu prema susjednim međama određuje se udaljenošću za polovicu visine građevine (visina sljemena ili najveća visina konstrukcije), osim ako je položaj duže osi građevine u smjeru istok-zapad, građevina je od južne međe odmaknuta za 0,6 m. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 117.
Članak 117. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na slijedeće sadržaje: - lokalna samouprava, - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene sadržaje, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.
Članak 118. Ovim Planom se društvene djelatnosti prvenstveno smještavaju u zone centralnih sadržaja, definirane na katastarskim podlogama u mj. 1 : 5000, kartografski prikaz broj 4. Građevinsko područje naselja Donji Vidovec, ali i u zone mješovite, pretežito stambene gradnje - unutar građevinskog područja.
Članak 119.
Članak 119. Postojeće građevine u vlasništvu Općine koje su u potpunosti ili djelomično u funkciji društvene namjene (društveni dom, stara škola), mogu se adaptirati i rekonstruirati za planirane potrebne sadržaje društvenih djelatnosti (općinska uprava, kulturno umjetnička društva i udruge građana, knjižnica i čitaonica, dvorana za društvena okupljanja do 120 mjesta i manje kulturne manifestacije). Rekonstrukcija tih građevina moguća je unutar postojećih gabarita.
Članak 120. Sadržaji djelatnosti iz članka 117. smještavaju se u prostoru na slijedeći način: - za odgoj i obrazovanje - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76% djece), a 10,5% za osnovne škole, - za zdravstvo i socijalnu skrb - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima, - kulturni i društveni sadržaji - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi, - javni i prateći sadržaji (banka, pošta i sl.) - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi, - za šport i rekreaciju - smještavaju se unutar ili izvan građevinskog područja naselja, - za vjerske građevine - smještavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i sl. i izvan građevinskog područja naselja.
Članak 121.
Članak 121. Za gradnju građevina iz članka 117. koriste se slijedeći orijentacijski normativi: - za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (dom za starije osobe) 0,10m2/stanovniku, - za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20m2/stanovniku, - za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10m2/stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. Navedeni normativi m2/stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative.