Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1892
Članak 162.
Članak 162. Potreba izrade krajobrazne osnove Općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je Prostornim planom Međimurske županije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti, značajnog krajolika uz rijeku Muru.
Članak 163. Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajobraza. 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1893 Kod izvođenja hidrotehničkih radova potrebno je zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.
Članak 164.
Članak 164. Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje. Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. Poželjno je pošumljavati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore. 6.3. Kulturna baština
Članak 165. Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).
Članak 166.
Članak 166. Na području Općine Donji Vidovec, zakonom je zaštićena kao kulturno dobro župna crkva Sv. Vida i kurija župnog dvora u naselju Donji Vidovec. Osim samih građevina navedenih u stavku 1. ovog Članka, zaštićena je i njihova neposredna okolina. Prostorne međe neposredne okoline definirane su u Rješenju o zaštiti. Za sve zahvate obnove, sanacije, restauracije, rekonstrukcije ili bilo kakve druge radove na spomenutim građevinama kao i u njihovoj neposrednoj okolini, potrebno je od nadležne službe za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorski odjel u Varaždinu) ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja.
Članak 167.
Članak 167. Od evidentirane graditeljske baštine i javne plastike na području Općine Donji Vidovec nalaze se: - kapela Sedam žalosti BDM iz 1893.godine (na mjesnom groblju), - kapelica sv. Ivana Nepomuka, - poklonac Marije Pomoćnice, - poklonac sv. Križa iz 1928. godine, - pil Presvetog Trojstva iz 1794. godine, - pil sv. Florijana iz 1792. godine, - pil Majke Božje iz 1908. godine, - raspelo iz 1874. godine (na južnom ulazu u naselje), - raspelo iz 1912. godine (na raskrižju u sjeveroistočnom dijelu naselja), - raspelo iz 1903. godine (na ulazu u naselje iz Kotoribe), - raspelo na groblju iz 1912. godine.
Članak 168.
Članak 168. Ovim planom predlaže se, u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03) provesti postupak zaštite za pil Presvetog Trojstva iz 1794.g. i pil sv. Florijana iz 1792.g. Do donošenja rješenja o zaštiti (ili preventivnoj zaštiti) prije izvođenja bilo kakvih radova na obnovi, sanaciji ili rekonstrukciji pilova iz prvog stavka ovog članka, ili u njihovoj neposrednoj blizini, potrebno je od Konzervatorskog odjela u Varaždinu zatražiti stručno mišljenje.
Članak 169.
Članak 169. Sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03), moguće je pokrenuti inicijativu za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini. Ovim Planom predlaže se na lokalnoj razini zaštititi: - kapelu Sedam žalosti BDM iz 1893. godine (na mjesnom groblju), - kapelicu sv. Ivana Nepomuka, - poklonac Marije Pomoćnice, - poklonac sv. Križa iz 1928. godine, - pil Majke Božje iz 1908. godine, - raspelo iz 1874. godine (na južnom ulazu u naselje), - raspelo iz 1903. godine (na ulazu u naselje iz Kotoribe), Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela (Konzervatorskog odjela u Varaždinu) odrediti način zaštite, a do tada je za bilo kakve zahvate na kulturnoj baštini navedenoj u prvom stavku ovog članka (obnova, održavanje, sanacija, restauracija i dr.) potrebno od Konzervatorskog odjela u Varaždinu zatražiti stručno mišljenje.
Članak 170.
Članak 170. Ovim Planom predlaže se izrada Programa obnove i revitalizacije tradicijskih stambenih građevina prema kartografskom prikazu broj 3b) Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora naselja Donji Vidovec – pod evidentirana civilna građevina. Inicijator i nositelj izrade programa je lokalna zajednica, odnosno općinsko tijelo koje će u tu svrhu izraditi potreban elaborat.
Članak 171. Evidentirani arheološki lokaliteti i nalazišta na području Općine Donji Vidovec su: - „Čičanje“, - „Jezero“, - „Staro groblje“, - prostor oko župne crkve Sv. Vida, - Kotoripska ulica. U Polazištima ove planske dokumentacije, točki 1.1.2.6. dani su kratki opisi navedenih lokaliteta.
Članak 172.
Članak 172. Prije početka bilo kakvih radova u zemlji na dubini većoj od 40 cm, na lokalitetima navedenim u članku 171., potrebno je pismeno obavijestiti Konzervatorski odjel u Varaždinu. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata ili bilo kakvih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu (Konzervatorski odjel u Varaždinu ili arheološki odjel Muzeja Međimurja u Čakovcu). Stranica 1894 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006.
Članak 173.
Članak 173. Utvrđuje se „ambijentalno vrijedno područje“ užeg dijela centra naselja Donji Vidovec. Obuhvat ovog područja utvrđen je i označen na kartografskom prikazu broj 3b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora naselja Donji Vidovec i prikazu broj 4. Građevinsko područje naselja Donji Vidovec. Kako se ne bi narušilo sadašnje stanje prostora i očuvale vizure na kulturna dobra, prije bilo kakvih građevinskih intervencija unutar područja iz prvog stavka ovog članka potrebno se pridržavati slijedećih uvjeta: - postojeće tradicijske građevine (stambene, poslovne, gospodarske) potrebno je obnavljati i održavati koristeći tradicijske građevne materijale i elemente; - dozvoljena je rekonstrukcija postojećih uličnih građevina u zatečenim gabaritima i obliku, dok se u dvorišnom dijelu dozvoljava dogradnja pomoćnih i sanitarnih prostorija u volumenu koji je tlocrtno i visinski manji od ulične građevine. Pri rekonstrukciji potrebno je koristiti tradicijske građevinske materijale i elemente (crijep, glatku žbuku, vapno, drvenu vanjsku stolariju i dr.). Namjene mogu biti prilagođene samoj građevini (osuvremenjivanje postojeće namjene ili pronalaženje primjerene nove, a naročito se preferiraju turistički, kulturni, odgojno-obrazovni i slični sadržaji); - prije rušenja postojećih građevina, kao i prije izgradnje novih, potrebno je zatražiti stručno mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Novogradnju je potrebno maksimalno moguće prilagoditi zatečenom tradicijskom ambijentu i arhitekturi (gabaritima, oblikovanjem, materijalima). Za bilo kakvu novu gradnju građevina većih od podrum+prizemlje i tlocrtno većih od 100 m2 prije ishođenja lokacijske dozvole potrebno je zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu;
Članak 173.
- nije dopušteno izmicanje zatečenih građevinskih pravaca; - tradicijske gospodarske i pomoćne građevine te kukuružnjake i ulične ograde preporuča se održavati u postojećem, tradicijskom obliku; - oblik i veličinu parcela potrebno je zadržati u zatečenom obliku. Ukoliko to iz opravdanih razloga nije moguće, prije bilo kakve preparcelacije u smislu objedinjavanja dviju ili više parcela u jednu veću, potrebno je zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu.
Članak 174. Za uređenje parternih površina centra naselja potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj. Prilikom određivanja smjernica za izradu natječajnih rješenja potrebno je konzultirati nadležni Konzervatorski odjel. Nije dozvoljena izrada i realizacija parcijalnih rješenja za parterne površine navedene u stavku 1. ovog članka. 7. GOSPODARENJE S OTPADOM
Članak 175.
Članak 175. Neadekvatno odlaganje otpada smješteno u Značajnom krajobrazu rijeke Mure i na propusnom terenu, te bez ikakve tehničke opremljenosti, zagađuje podzemne vode i u velikoj mjeri ugrožava okoliš. Donošenje Plana gospodarenja otpadom općine, te u sklopu navedenog plana, mjera za gospodarenje s komunalnim otpadom prioritetna je zadaća Općine za cijelo područje Općine. U postupku zbrinjavanja komunalnog otpada Općina je dužna putem ovlaštenog skupljača provoditi odvojeno skupljanje otpada čija se svojstva mogu iskoristiti uspostavom ”zelenih otoka” i reciklažnog dvorišta. Ovlašteni skupljač dužan je odvoziti preostali komunalni otpad na sanitarnu deponiju, a sekundarne sirovine na odlagalište, pretovarnu stanicu, odnosno regionalno odlagalište.
Članak 176.
Članak 176. Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Kontejnere i posude je potrebno postaviti tako da se osigura nesmetan kolni i pješački promet, tj. potrebno je za njih osigurati odgovarajući prostor. Za smještaj kontejnera i posuda uz veće gospodarske subjekte potrebno je osigurati zaseban prostor ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Potrebno je organizirati odvojeno prikupljanje korisnog komunalnog otpada (stari papir, staklo, istrošene baterije, plastika, biološki otpad i sl.), tj. treba osigurati kontejnere/kante za prihvat sortiranog otpada. Skupljanje otpada čija se svojstva mogu iskoristiti vrši se u posebnim kontejnerima, smještenim na ”zelenim otocima”, gdje je omogućena laka dostupnost svim korisnicima. Prostor mora omogućiti smještaj više kontejnera, neposredan pristup i mogućnost manipuliranja vozila prilikom pražnjenja. ”Zeleni otoci” moraju biti lako uočljivi, a prostor označen i uređen na način da se može održavati urednim, okružen zelenilom. ”Zeleni otoci” ne mogu se locirati na javnoj površini u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine (poklonci, kapelice, crkva, spomenik prirode). Potrebno je poticati i stimulirati individualno prikupljanje i kompostiranje biološkog otpada na vlastitom zemljištu, te njegovo vraćanje u proizvodni ciklus što je moguće s obzirom na pretežito ruralnu strukturu Općine, veći udio poljoprivrednog stanovništva i individualnu stambenu gradnju s poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe.
Članak 176.
Otpad se smije odlagati samo na odlagalištu.
Članak 177. Nelegalna odlagališta komunalnog otpada na području Općine potrebno je, sukladno zakonskim propisima, u potpunosti sanirati. U ovom Planu u kartografskom prikazu broj 3). Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora određeno je da se u gospodarskoj zoni (malog i srednjeg poduzetništva) uspostavi reciklažno dvorište (mjesto za skupljanje i privremeno skladištenje otpada - sekundarne sirovine). Čestica mora biti planirana da osigura dovoljno prostora za manipulativne površine, za rezervni prostor za proširenje i izgradnju novih spremišta, mora biti ograđena i vizualno odvojena od stambene zone. 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1895
Članak 178.
Članak 178. Proizveden tehnološki (opasni i neopasni) otpad potrebno je zbrinuti sukladno odrednicama Zakona o otpadu, Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o katastru emisija u okoliš. Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obaveza je pravnih osoba kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi i radionice).
Članak 179. Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je člancima 148.- 152. ovih Odredbi za provođenje. Proizvodni subjekti u novim gospodarskim zonama moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda na način da se prije njihovog upuštanja u sustav otpadnih voda izvrši predtretman prema posebnim propisima. Otpadna ulja i emulzije prihvaćaju se i skladište privremeno na mjestu nastajanja otpada uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Upravno tijelo Općine dužno je voditi očevidnik sakupljenog i odloženog komunalnog otpada i krajem kalendarske godine izvješća dostavljati u Katastar otpada koji vodi županijska služba nadležna za zaštitu okoliša. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 180.
Članak 180. Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz područja zaštite okoliša - Izvješća stanja o okolišu i Programa zaštite okoliša u Općini, posebnu pozornost treba dati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti vodotoka, zraka, šuma, tla i krajobraza kao osobito vrijednih resursa Općine.
Članak 181. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova treba provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 182. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Građevine i vanjski prostori u kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina u skladu s propisima i Odredbama ovog Plana kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru. VODE
Članak 183.
Članak 183. Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba spriječiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i jezerima: - u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih građevina), kao ni iz proizvodnih pogona, radionica i sl., - izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima, - sve onečišćivače na vodotocima treba inventarizirati, te u najkraćem mogućem roku sanirati ili ukloniti izvore onečišćenja, - u postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zaštitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu.
Članak 184.
Članak 184. Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititi gradnjom sustava za odvodnju: - kad se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža, postojeće i nove stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju, - otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i uređaj za pročiš. otpadnih voda,a u svemu prema posebnim propisima, - do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, fizičke i pravne osobe dužne su sve otpadne vode upuštati u vodonepropusne septičke i sabirne jame koje treba redovno održavati prema posebnim propisima, - izričito se zabranjuje upuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda, a upuštanje u sustav za odvodnju otpadnih voda biti će moguće tek kada uređaj za pročišćavanje bude u funkciji.
Članak 185.
Članak 185. Podovi objekata, sabirne jame u stajama i svinjogojskim objektima moraju biti od krutog materijala, nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u lagunu. Podovi i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u lagune za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Lagune za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za lagune za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.
Članak 186.
Članak 186. Uvažavajući preporuke iz PPMŽ-a, prije izvođenja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje i održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka biološko-ekoloških značajki (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti). Stranica 1896 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata preporuča se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog ekosustava, kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, moguće je očuvati na način da se potrebni radovi na uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovarajuća usklađenja s drugim strukama, odnosno da se razmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnih livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i sl.
Članak 187.
Članak 187. Mrtve rukavce rijeke Drave i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštititi od isušivanja.
Članak 188. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi prijeći u II. kategoriju kvalitete voda. TLO
Članak 189. Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta treba voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja: - količine i vrste zaštitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont). - gradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavaju tlo. Korištenje tla treba biti u skladu s integralnom ishranom bilja, uvažavajući sistem plodoreda usjeva primjerene uvjetima tipa tla, uz ograničenu i kontroliranu upotrebu organskog i mineralnog gnojiva, smanjenje uporabe sredstava za zaštitu bilja temeljene na integriranoj zaštiti bilja, te izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla.
Članak 190.
Članak 190. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno štititi od prenamjene.
Članak 191. Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i sl., individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima i slično, potrebno je regulirati općinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti. ŠUME
Članak 192.
Članak 192. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža: - šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o šumama, - šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih građevina predviđenih ovim Planom i planovima šireg područja, - nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, - u svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih Osnova gospodarenja državnim šumama.
Članak 193.
Članak 193. Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i sl. Ovim Planom u kartografskom prikazu broj 3) Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora nakon sanacije divlje deponije komunalnog otpada planirano je izvršiti pošumljavanje cijele površine. U postupku pošumljivanja nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste. BUKA
Članak 194.
Članak 194. Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dopuštene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dopuštena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu.
Članak 195. Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititi pojedine dijelove okoliša na području Općine, moguće je pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša. Općina treba iskoristiti zakonsku mogućnost izrade Programa zaštite okoliša za pojedina uža područja s obzirom na resurse, značajke i posebnosti sredine (npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo i krajobraz, uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zaštitu određenog područja Općine).
Članak 196.
Članak 196. U skladu s propisom o zaštiti okoliša i Planom intervencija u zaštiti okoliša, Općina je dužna izraditi svoj Plan intervencija u zaštiti okoliša. Gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim tvarima, naftom i naftnim derivatima (količine koje premašuju propisane granične vrijednosti) u obvezi su izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša i dostaviti ga županijskoj službi nadležnoj za poslove zaštite okoliša. 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1897 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova Obaveza izrade DPU-a
Članak 197.
Članak 197. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezuje se izraditi detaljne planove uređenja (DPU) za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, koji su veći od 2,0 ha, koji sadrže katastarske čestice veće od 1,0 ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta, a prema kartografskom prikazu br. 4/Građevinsko područje naselja Donji Vidovec. Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, obveza donošenja detaljnog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2,0 ha, u slučaju kad je unutar takvih područja moguće osnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno Provedbenim odredbama ovog Plana i to na način da se osigura logični slijed osnivanja građevnih čestica i gradnje u odnosu na kontaktno, već izgrađeno područje.
Članak 198.
Članak 198. Izrada detaljnog plana uređenja (DPU-a) unutar građevinskog područja naselja prema kartografskom prikazu broj 4) Građevinsko područje naselja Donji Vidovec obvezna je za: 1) uređenje prostora mješovite zone – pretežito stambene – istok 2) uređenje prostora društvene(centralna, sport) zone 3) uređenje prostora poduzetničke zone – jug. Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, treba odrediti u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Članak 199. Svi dokumenti prostornog uređenja užeg područja (DPU), kao i potrebne dozvole moraju biti izrađeni u skladu s ovim Prostornim planom Općine Donji Vidovec. Dokumentima prostornog uređenja iz stavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji (i stroži) uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. Obaveza izrade sanacijskih projekata
Članak 200.
Članak 200. Obaveza izrade sanacijskih projekata odnosi se na sve korisnike prostora koji su devastirali prostor. Ovim Planom određuje se obavezna sanacija: - deponije smeća kraj Donjeg Vidovca. Projekt sanacije deponije dužna je izvršiti jedinica lokalne samouprave, a projekt mora sadržavati: - ispitivanje ugroženosti tla, podzemnih voda, - mjere i postupke bazirane na rezultatima ispitivanja tla i voda, - obavezu otklanjanja otpada, ukoliko se ne mogu isključiti štetni utjecaji na okoliš, - prekrivanje deponija humusom i ozelenjivanjem - pošumljavanjem, - uvjeti ozelenjivanja jednaki su onima kod stvaranja novog krajobraza. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 201.
Članak 201. U cilju zaštite vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Općine ovim Planom predložene su i uvjetovane mjere za njegovu zaštitu: a) izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša, b) sustavno rješavanje problema postupanja s otpadom, c) odvodnja površinskih i otpadnih voda, d) usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), e) izrade Programa zaštite okoliša za proizvodnju zdrave hrane, f) unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama,
Članak 202.
Članak 202. Za područje uz rijeku Muru i Dravu kao značajnog krajobraza izuzetno visokog stupnja biološke i krajobrazne raznolikosti, potrebna je primjena mjera i smjernica za gospodarski razvoj u cilju održivog razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti tog prostora: - preferiranje tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i održavanje autohtonih kultura, - zaštita šuma i šumskog područja, - obrtničkim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg odnosa prema zaštićenim područjima, a usvojiti samo ekološki održive industrijske procese.