Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1876
Članak 31.
Članak 31. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanje uvjeta iz članka 29. ovih Odredbi), ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0 m. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0 m, ali ne manjoj od širine strehe uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0 m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.
Članak 32.
Članak 32. Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od slijedećih načina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice), - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno za širinu strehe. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca
Članak 33.
Članak 33. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.
Članak 34. Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac potrebno je uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja. U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0 m.
Članak 35.
Članak 35. Pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine koji nije definiran DPU-om prostire se u dubinu čestice 25,0 m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90 m od regulacijskog pravca. Pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se 37,0 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12,0m od ruba zone stambene, odnosno stambeno-poslovne gradnje, te seže u dubinu do najviše 90,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 36.
Članak 36. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0 m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. Međusobna udaljenost građevina
Članak 37. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m za prizemne građevine, a 6,0 m za katne građevine. Iznimno, u postojećem dijelu naselja (guste gradnje), udaljenost između građevina može biti manja od 4,0 m ali ne manja od 3,0 m kad se radi o prizemnim građevinama. U slučaju rekonstrukcije građevine ili gradnje zamjenske građevine na udaljenosti manjoj od 3,0 m, a čestice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1877 - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim građevinama.
Članak 38.
Članak 38. Udaljenost pomoćnih građevina koje se na istoj građevnoj čestici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne može biti manja od 4,0 m od građevina osnovne namjene. Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 35. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0 m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambeno-poslovne građevine) vlasnika najmanje 12,0 m. Ukoliko se gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja grade u već izgrađenom dijelu naselja, moraju se smještavati na formiranom gospodarskom dvorištu iz članka 16. ovih Odredbi, te od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina iz članka 35. stavka 2. ovih Odredbi moraju biti udaljene minimalno 12,0 m.
Članak 39.
Članak 39. Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u poglavlju 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” članak 123. ovih Odredbi. Postojeće poslovne građevine i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od građevina društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od onih definiranih člankom 123. ovih Odredbi, mogu se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prenamjene u poslovne građevine koje nepovoljno utječu na okolni prostor (već samo za tihe i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet). Visina građevina
Članak 40.
Članak 40. Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca iste građevine.
Članak 41. Na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene gradnje, dozvoljava se gradnja stambenih, stambenoposlovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine Po+P+1+Potkr. (podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 6,6 m za katne građevine, a 5,0 m za prizemne građevine. Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 5,0 m.
Članak 42.
Članak 42. U najstarijim dijelovima naselja Donji Vidovec (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice naselja), s već izgrađenom strukturom, moguća je nova gradnja ili dogradnja postojećih stambenih građevina do maksimalne visine krovnog vijenca 5,6 m (visoka prizemnica, odnosno katnica bez mogućnosti uređenja potkrovlja). Ako se radi o adaptaciji ili obnovi postojeće građevine, potrebno je obuhvatiti cijelu građevinu, a ne samo njen dio. Prilikom gradnje novih građevina ili zahvata na već postojećim građevinama potrebno je poštivati tradicijske materijale i oblikovanje građevina.
Članak 43.
Članak 43. Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 4,0 m. Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0 m (a silos za stočnu hranu i više). Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja koje ne prelaze površine propisane člankom 16. ovih Odredbi može iznositi najviše 5,0 m.
Članak 44. Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60 cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.
Članak 45.
Članak 45. Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima iz prethodnog članka. Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog Plana. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.
Članak 46.
Članak 46. Podrumom se smatra najniža etaža ako: - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,2 m od kote konačno uređenog terena. Stranica 1878 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. Oblikovanje i uvjeti za gradnju unutar izgrađenih cjelina
Članak 47. Unutar građevinskog područja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama – na slobodnim česticama, - rekonstrukcijom starih građevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim.
Članak 48.
Članak 48. Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom gradnjom, - nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, - gabariti (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.
Članak 49. U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: - skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, - skladan odnos širine i visine pročelja, - usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, - obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.
Članak 50.
Članak 50. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. Kod izdavanja potrebnih dozvola za građevine iz stavka 1. ovog članka mora se u istom postupku idejno riješiti i ulično pročelje susjedne građevine (ili građevina), tj. odrediti joj osnovne gabarite i konture. Uvjeti za izgradnju u središtu Općine Donji Vidovec
Članak 51. Središte Općine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Donji Vidovec, gdje su smještene sve centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika.
Članak 52.
Članak 52. Centralne funkcije koje obilježavaju središte Općine su Općinska uprava, župna crkva i prostor župnog dvora, područna škola, ljekarna, trgovački i stambeno poslovni objekti.
Članak 53. Javne površine u zoni središta Općine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadržaja, prostor centra dobio identitet.
Članak 54. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, napose zbog prisutnosti zaštićenih spomenika kulturne baštine Crkve Sv. Vida i kurije župnog dvora, koji dominiraju središnjim prostorom naselja, a koji se odnose na: - sklad volumena građevina, - skladni odnos volumena građevine i volumena krova, - krovni otvori u potkrovlju s ulične strane mogu biti samo u razini krovnih ploha - isključeni su prodori ravnine uličnog pročelja u krovne ravnine.
Članak 55.
Članak 55. Uređenjem središta Općine Donji Vidovec moguća je rekonstrukcija i uređenje pročelja postojećih građevina i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina te uređenje čitavog središta naselja na temelju urbanističko – arhitektonskog rješenja.
Članak 56. Izgradnja novih građevina nije moguća u zoni centra na prostoru radijusa 30 m od crkve s iste strane ulice.
Članak 57. Na neizgrađenim građevnim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovne ili poslovne građevine osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha. Ograde i parterno uređenje
Članak 58.
Članak 58. Pravac regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 metara, - kod županijske ceste 8,0 metara, - kod lokalne 5,0 metara, 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1879 Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5 m.
Članak 59.
Članak 59. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine 1,5 m. Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. Kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Ograde čestica na građevinskom području naselja Donji Vidovac ne mogu biti pod naponom električne struje, tzv. električni pastiri.
Članak 60.
Članak 60. Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog članka gradi vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.
Članak 61.
Članak 61. Zabranjuje se uređenje partera čestice na način koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno održavanje, te koji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok.
Članak 62. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,0 m.
Članak 63.
Članak 63. Uređenje partera (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,0 m. Priključak na prometnu infrastrukturu
Članak 64. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. U slučaju kada građevna čestica graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz s javne prometne površine nižeg ranga.
Članak 65.
Članak 65. Za pristup čestici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave za ceste koja tim površinama upravlja.
Članak 66. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0 m, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne uprave za ceste. Komunalno opremanje građevne čestice
Članak 67. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Članak 68.
Članak 68. Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom.
Članak 69. Građenje planiranih građevina unutar građevinskog područja može započeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum uređenja građevinskog zemljišta, a to znači da je formirana građevna čestica, te da je do nje moguć kolni pristup s javne prometne površine. Ako se građevine izvode prije nego se osiguraju priključci električne energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajno ili privremeno rješenje.
Članak 70.
Članak 70. Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena i poslovna građevina se obavezno moraju priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama.
Članak 71. Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktno u vodotoke. Sanitarno-fekalne otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. Stranica 1880 - Broj 14 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. studenoga 2006. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje, sanitarno-fekalne otpadne vode moraju se sakupljati u nepropusne septičke jame koje je potrebno redovno održavati. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda tek nakon potrebnog predtretmana sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih službi, a nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke vode se moraju sakupljati u sabirne jame koje je potrebno održavati prema posebnim propisima. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druge štetne tvari. Za manje grupacije građevina moguća je gradnja manjih sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koji osigurava pročišćavanje otpadnih voda do propisane razine za ispuštanje u recipijent II. kategorije. Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 72.
Članak 72. U okviru čestice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. Na čestici se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu uređenja čestice, odgovarajućeg mjerila, koji će biti sastavni dio tehničke dokumentacije u zahtjevu za potrebnu dozvolu.
Članak 73. Priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Donjeg Vidovca. 2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije
Članak 74.
Članak 74. Ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (kartografski prikaz 4.) zone rezervirane za zelenilo, šport i rekreaciju. Unutar tih zona mogu se urediti: - športsko-rekreativni tereni s pratećim građevinama koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma, - urbano zelenilo (drvoredi, parkovi, dječja igrališta i sl.), - križevi i kapelice, - zaštitno zelenilo i sl. Unutar ovih zona mogu se uređivati i prostori sa zdravstvenom funkcijom. Izgrađenost čestica u ovoj zoni je maksimalno 15%. U tu površinu se ne uračunavaju igrališta na otvorenom. Maksimalna visina pomoćnih i ugostiteljskih građevina u ovoj zoni može biti prizemlje, s visinom vijenca 3,8 m. U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovne građevine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene, kao prateće građevine. Mogu se graditi npr. dvorane, svlačionice, tribine za gledatelje, servisi za održavanje športske opreme, trgovine športskom opremom, manji prateći ugostiteljski sadržaji, stan domara i sl. U ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju športske opreme. Iznimno se u zonama zelenila, športa i rekreacije mogu zadržati postojeće poslovne, stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s člankom 211. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.
Članak 75.
Članak 75. Unutar građevinskog područja u cilju očuvanja zelenih površina, ”zelenih trgova”, najčešće prostora između prometnica, ne smiju se graditi nikakve građevine osim križeva i poklonaca, dječjih igrališta i uređenje partera (staze, klupe, fontane, skulpture). ”Zeleni trgovi” moraju se hortikulturno urediti ozelenjavanjem autohtonim biljem. Kod uređivanja staza ili dječjih igrališta ne smije se koristiti asfalt. Postavljanje reklamnih panoa i kioska, te uređenje parkirališta na zelenim površinama ”trgova” nije dopušteno zbog narušavanja vizura i zaštite zelenila. Preporuča se Općini za svaki ”zeleni trg” u naselju izraditi hortikulturni projekt uređenja. 2.2.3. Prostori izuzeti od nove gradnje
Članak 76.
Članak 76. Nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršenje zahvata u prostoru na područjima: - na javnim zelenim površinama (trgovima) naselja, - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke 30 m od osi korita ili 50 m od nasipa rijeke Drave, i u pojasu 50 m od ruba šum; iznimno je to moguće na izgrađenim građevnim česticama (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformiranih čestica), - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30 m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje sa postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenosti od 100 m, - prostora uz poklonce, pilove, kapelice. 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja
Članak 77.
Članak 77. Građevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. Izvan građevinskog područja, na području Općine odobrava se gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: a) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme), 20. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 14 - Stranica 1881 - ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi), - građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - ribnjaci, - plastenici i staklenici, - pčelinjaci, b) Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, c) Površine i građevine za športsko-rekreacijsku namjenu s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima, d) Infrastrukturne građevine i sustavi (uključujući i groblje), e) Manje vjerske građevine (kapelice i raspela), f) Građevine posebne namjene, g) Površine i građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina. 2.3.1. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti RATARSKE I SLIČNE FARME (STAMBENO-GOSPODARSKI SKLOPOVI)
Članak 78.
Članak 78. Na poljoprivrednom zemljištu, izvan građevinskog područja moguće je osnivanje građevnih čestica za izgradnju građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i spremište poljoprivrednih strojeva. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem – poljodjelsko gospodarstvo. Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu (koji se može sastojati i od više čestica) izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) 1,0 ha. Izdvojeni dio poljoprivredne površine /građevna čestica/, na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, mora biti minimalne površine od 1,0 ha za ratarsku proizvodnju, a za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3 ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu. Izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše 30%. Posjed na kojem se gradi farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.