Arhiva › 2006. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Orehovica · 22. travnja 2006. · KLASA 012-03/06-04/30 · URBROJ 2109/22-06-04

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 38

Članak 26.

Članak 26. Na područjima za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez prethodne izrade prostornog plana uređenja užeg područja (UPU ili DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5.ovih odredbi. Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti: - temeljem odredbi iz poglavlja 2.2.4 ovog PPUO-a (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko je područje na kartografskim prikazima 4.1. – 4.3. „Građevinska područja naselja “ označeno kao područje bez obveze izrade prostornog plana uređenja užeg područja, moguće ga je urediti priključenjem na postojeće mreže infrastrukture ili uz minimalne zahvate na njima, te ukoliko se pojedinačnom parcelacijom ne stvaraju međuprostori koje nije moguće koristiti u skladu s pretežitom namjenom zone, - temeljem odredbi ovog PPUO-a iz poglavlja 4.1., ukoliko je područje namijenjeno stanovanju, a unutar njega se sukladno uvjetima gradnje u stambenoj zoni, predviđa gradnja građevina kompatibilnih društvenih funkcija ili centralnih sadržaja, - temeljem odredbi ovog PPUO-a prema članku 29., ukoliko se unutar stambene zone uređuje parkovna površina.

Članak 27.

Članak 27. Osnovna funkcionalna podjela prostora naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. – 4.3. „Građevinska područja naselja “. B r o j 4 S t r a n i c a 70 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - mješovito-stambene zone /žuto s narančastim okvirom/ - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - gospodarske zone /ljubičasto/, - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, - zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/ i - površine infrastrukturnih sustava – za uređenje parkirališnih površina /bez boje/, Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU ili DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 28.

Članak 28. Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno – poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini do 400,0 m2 po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna građevina, - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti – proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), a - unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice s dužinom građevne čestice iznad 110,0 m, može se formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, unutar kojeg se kao prateće građevine mogu graditi građevine za uzgoj životinja kapacitirane na najviše 30 kom goveda, 8.500 kom peradi, 100 kom svinja, 200 kom sitnih papkara ili za ostale vrste životinja do 30,0 uvjetnih grla, kod čega se kapacitet utvrđuje sukladno tabeli iz članka 102. ovih Odredbi.

Članak 28.

Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti odgoja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine, - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva(2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene po naselju, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja – parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te - uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 29.

Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalnoservisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. Mješovito - stambene zone su područja u naselju u kojem se u cilju razvoja obrtništva i malog gospodarstva, u povećanom obimu u odnosu na stambene zone, dozvoljava miješanje stambene i gospodarske – uslužne i trgovačke djelatnosti, te pojedine servisne djelatnosti. S t r a n i c a 70 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 Na prostoru Općine mješovito-stambene zone predviđene su u južnom dijelu Podbresta i zapadnom dijelu Orehovice. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite - stambene zone, mogu se kao građevine osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina, ukoliko je dio stambeno – obrtničkog kompleksa, - jedna stambeno – poslovna građevina, osim za djelatnost odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti, ili - jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl). - izuzetno od alineje 3, ovog stavka, građevina pojedinih tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i to za obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane površine do 100,0 m2 ne mogu se na građevnoj čestici unutar mješovite - stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine.

Članak 30.

Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini od 800,0 m2 po čestici unutar mješovite, stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radionice i sl.), građevinarstva (tesarske i stolarske radionice), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (trgovine, skladišta i hladnjače), - unutar mješovito-stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine društvenih djelatnosti – odgoja, obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, a - unutar mješovitih – stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim bazena i tenis igrališta i - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja.

Članak 31.

Članak 31. Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja određenih u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, te - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine građevina na čestici. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.

Članak 31.

Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice.

Članak 32.

Članak 32. Gospodarskim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno – servisnih. Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i B r o j 4 S t r a n i c a 70 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje gospodarskih građevina u gospodarskim zonama određuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi. Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice parkirališta javnog režima korištenja, - formirati pojedinačne čestice javnog zelenila i - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 33.

Članak 33. Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije - kao prateća građevina jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske i plinske redukcijske stanice. Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.

Članak 34.

Članak 34. Zone tradicijskog ili urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2, te - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima.

Članak 35.

Članak 35. Površine infrastrukturnih sustava unutar naselje su prostori koji se rezerviraju isključivo za potrebe uređenja javnih parkirališta za potrebe groblja i za potrebe društvenih funkcija u središtima naselja. 2.2.3. Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 36. Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja. Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.

Članak 37.

Članak 37. Na području Općine Orehovica razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - prostor središta Orehovice građen kao kompleks poslovno-stambene namjene, - prostor – čestica kompleksa socijalne ustanove u Orehovici, - ostala središta s društvenim funkcijama u naseljima, nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, - povijesne jezgre naselja - prostori uz kapelice u Orehovici i Vulariji - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja na području Općine nastali planskom urbanizacijom, - pretežito stambena područja: - povijesna ruralna matrica naselja sa podvrtnicom, poluugrađene strukture, koja je očuvana u starijim, uglavnom rubnim dijelovima svih naselja, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice poluugrađene strukture, koje najčešće definira nešto šira i kraća građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, te nedostatak podvrtnice, i nastali pretežito planskom urbanizacijom, bilo širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, bilo S t r a n i c a 70 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 transformacijom postojećih dijelova naselja, odnosno izgradnjom podvrtnica –u središtima naselja, - kao poseban karakteristični uzorak naselja izdvaja se područje izdvojenog građevinskog područja naselja Orehovica – romsko naselje, koji je temeljem provedbe socijalno – komunalnog programa u fazi transformacije iz područja bespravno i stihijski izgrađene građevne strukture u područje individualne stambene gradnje otvorenog tipa, male visine gradnje i visoke stambene gustoće.

Članak 38.

Članak 38. Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 39. Prostor središta Orehovice građen kao kompleks poslovno-stambene namjene, objedinjava trgovačke i uslužne funkcije, sa stanovanjem na katu moguće je dograđivati, rekonstruirati i adaptirati kao cjeloviti kompleks ili kao pojedinačne funkcionalne i oblikovne dijelove kompleksa, na način da ukupna izgrađenost prostora kompleksa ne prijeđe 40%. Visina građevine, odnosno dijelova građevine se zbog primijenjene arhitektonske forme određuje s brojem etaža – P+1 kat. Pročelja kompleksa koji ima stambenu namjenu može se preoblikovati jedino na način da se zahvat provede uniformno na svim stambenim jedinicama. Stambeni dijelovi građevine mogu se prenamjenjivati u poslovne samo ukoliko te neće negativno utjecati na funkcionalno korištenje ostatka stambenog prostora.

Članak 40.

Članak 40. Čestica kompleksa socijalne ustanove u Orehovici građena je kao kompleks funkcionalno povezanih samostojećih građevina, visine P+1. Kompleks se može rekonstruirati, adaptirati i dograđivati u istoj socijalnoj funkciji, te za kompatibilne sadržaje i na način da se: - pojedinačne izgrađene građevine mogu dograđivati i međusobno povezivati, - unutar kompleksa može interpolirati nova građevina - dijelovi kompleksa se mogu nadograđivati do najviše P+2, - ukupna izgrađenost čestice ne može prijeći 40% površine čestice. Dijelovima kompleksa koji imaju stambenu namjenu, a građeni su za potrebe osoblja ustanove treba osigurati zadržavanje zasebnog pristupa.

Članak 41.

Članak 41. Ostala središta s društvenim funkcijama u naseljima, bilo da se radi o postojećim relativno recentnom izgrađenim samostojećim građevinama društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na pojedinačnim česticama, bilo da se radi o novoj gradnji potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. Najviša etažnost građevina može biti P+1, te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim građevina osnovnih škola, školskih sportskih dvorana i crkava kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 10,0 m.

Članak 42.

Članak 42. Povijesne jezgre naselja, u koje se ubrajaju prostori oko kapela u Orehovici i Vulariji trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. Uređenje prostora i gradnja građevina kapela, mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, prema mišljenju nadležnog Konzervatorskog odjela. I za zahvate na drugim građevinama koje su od navedenih kapela udaljene do 50,0 m, potrebno je poštivati mjere zaštite vizura na kapele, definirane mišljenjem nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 43.

Članak 43. Povijesni mali parkovi, odnosno zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. Prostori uz građevine evidentirane prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na lokalnoj razini, određuju se kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 44.

Članak 44. Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom mogu se dalje izgrađivati prema uvjetima za izgradnju zona sporta i rekreacije iz poglavlja 4.1. ovih odredbi.
Članak 45. Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja povijesne ruralne matrice, potrebno je zadržati karakterističan B r o j 4 S t r a n i c a 70 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” uzorak naselja, a dozvoljena transformacija matrice određena je člankom 46. Na prostorima na kojima se zadržava povijesna ruralna matrica naselja građevnoj čestici određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, osim tenis igrališta, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 5,00 m, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i pojedinačno tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici, - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.

Članak 45.

Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, stambene, stambeno–poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama i to: - stambene građevine, stambeni dijelovi stambenoposlovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a - građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. Pomoćne građevine koje se grade kao dijelovi stambenog kompleksa mogu imati visinu vijenca stambenog kompleksa. Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavcima 5. i 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.

Članak 45.

Izuzetno od stavka 5 ovog članka, garaža površine do 20,0 m2, se može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 46.

Članak 46. Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne iznosi više od 24,0 m, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina , - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina , te - postavom na površinu podvrtnice - plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama i - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambenoposlovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine do završetka čestice.

Članak 46.

Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. prethodnog stavka su površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja. S t r a n i c a 70 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4
Članak 47. Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, koje najčešće definira nešto šira građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, veća udaljenost osnovne građevine od linije regulacije, te ponegdje i nedostatak podvrtnice, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - pojas izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina uz županijske prometnice, određen je sa 20 m, od regulacijske linije, čime se i dubina ostalih pojaseva pomiče za 5,0 m u dubinu čestice, - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene i - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 48.

Članak 48. Stambeno područje izdvojenog građevinskog područja Orehovice – romsko naselje, treba se izgrađivati temeljem prostornog plana užeg područja (DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5 . Radi realizacije socijalno – komunalnog programa uređenja bespravno izgrađenog djela naselja i uređenja novog stambenog područja: - veličina građevnih čestica koje se formiraju za postojeću gradnju ne može biti manja od dvostruke tlocrtne površine izgrađene stambene građevine i svih pomoćnih građevina, koje s njom čine cjelinu, - sve građevne čestice koje se osnivaju za postojeće i planirane građevine trebaju imati direktan prilaz na javnu prometnu površinu i mogućnost priključenja na mrežu elektroopskrbe i opskrbe pitkom vodom, način izgradnje najmanja širina - na području se mogu interpolirati nove građevne čestice, a veličina novoplaniranih građevnih čestica na tom području može biti manja od minimalnih prema ovom planu, ali ne manja od 10,5 m širine i 200,00 m2 površine, - koeficijent izgrađenosti stambenih čestica može biti najviše 0,5, a - visina vijenca stambenih građevina na minimalnoj čestici može biti najviše 4,80 m, a na česticama većim od 200,0 m2 visina vijenca stambenih građevina može biti najviše 6,60 m.

Članak 49.

Članak 49. U stambenim zonama naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. Unutar Općine nije dozvoljeno graditi građevine u formi uličnog niza. Unutar uzoraka naselja individualne stambene gradnje moguće je graditi višestambene građevine (građevine koje sadrže više od 3 stana po čestici), ukoliko se: - njihovim oblikovanjem poštuje karakterističan uzorak naselja, - ukoliko se zadovolje funkcionalni zahtjevi građevne čestice u pogledu prihvata potrebnog broja parkirališnih mjesta i lociranja uređaja infrastrukture, te kanti za otpad unutar čestice, - a uz višestambenu građevinu nije moguće graditi prateću građevinu, odnosno na čestici se mogu dodatno graditi jedino garaže i spremišta u funkciji višestambene građevine. Postojeće višestambene građevine koje su kao izuzetak izgrađene u pojedinim naseljima moguće je rekonstruirati i nadograđivati u skladu s odredbama poglavlja 2.2.4. 2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja

Članak 50.

Članak 50. Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je slijedećim minimalnim uvjetima: dozvoljeni najmanja dubina najmanja površina osnovne građevine građevne čestice /m/ koeficijent 2 građevne čestice /m/ građevne čestice /m / slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 izgrađenosti /kig/ 400,0 0,3 540,0 0,3 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5 B r o j 4 S t r a n i c a 70 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone i karakterističnim uzorkom naselja, te ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih Odredbi.

Članak 50.

Izuzetak od stavka 1. ovog članka čine čestice unutar dijela izdvojenog građevinskog područja Orehovice – romskog naselja, koje mogu biti i manje, a određuju se prema karakterističnom uzorku naselja iz članka 48 ovih Odredbi.
Članak 51. Najveća dubina novoformirane građevne čestice određuje se sa 100,0 m, a izuzetno u područjima ruralne matrice, gdje se osigurava mogućnost gradnje građevina komercijalni uzgoj životinja, dubina čestica može biti veća. Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dvaju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a takvi zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Članak 52.

Članak 52. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 53.

Članak 53. Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.

Članak 54.

Članak 54. Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi. Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja. Sadržaji karakteristični za pomoćne građevine mogu biti locirani u osnovnoj građevini, ukoliko su orijentirani na dvorište, uz izuzetak garaže, koja se može orijentirati na ulicu, ukoliko to odgovara karakterističnom uzorku naselja S t r a n i c a 71 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4

Ostali akti u ovom izdanju (18)