Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće

članak 76.
(1) u višejediničnim/višestambenim zgradama s više od 6 stanova (SV ili VV), pojedinačni garažni prostori s vlastitim ulazom izvana nisu dozvoljeni.
(2) Za sve veće višejedinične/višestambene zgrade s više od 12 stanova, obavezno je za najmanje 40% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u podrumu (po), suterenu(S) i/ili prizemlju (pr) zgrade.
(3) Izuzetno od prethodnog: - postojeće veće višejedinične/višestambene zgrade (VV) izgrađene bez garažnog prostora dimenzioniranog prema prethodnom stavku, mogu se rekonstruirati na način da se dodatni potrebni broj pGM za stanove obračunat temeljem rekonstrukcije, osigura na natkrivenom ili otvorenom parkiralištu - nove veće višejedinične/višestambene zgrade (VV) mogu se graditi bez garažnog prostora pod uvjetom da se za stambenu namjenu primjenjuje koeficijent kpGM=1,5 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana. 1.4.7. priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu članak 77.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice i vrsti prometne površine na koju se priključak predviđa (javna cesta, nerazvrstana cesta, površina dijeljenog prometa, poljski put, šumski put i drugo).

(3) na građevnim česticama smještenim uz križanje ulica, moguće je predvidjeti po jedan kolni priključak na svaku od ulica, ukoliko je to tehnički prihvatljivo, a preporuča se da glavni kolni priključak bude predviđen na sporednu ulicu.
(4) po jednoj građevnoj čestici se ne preporuča više od 2 kolna priključka, ali je veći broj kolnih priključaka po građevnoj čestici moguć, ukoliko to proizlazi iz namjene građevne čestice i ukoliko je takva mogućnost utvrđena posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(5) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće (primjerice kod gradnje niza) ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).
(6) posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak: - na javnu cestu utvrđuje odgovarajuće javnopravno tijelo, ovisno o kategoriji javne ceste - na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, odgovarajuće tijelo lokalne razine. članak 78.
(1) ukoliko čestica javne kolne prometne površine i građevna čestica na kojoj se planira zahvat nemaju zajedničku među (primjerice ukoliko se između njih nalazi zasebna čestica zelene površine, parkirališta ili slično), kolno priključenje građevne čestice na kojoj se planira zahvat može se ostvariti preko kolnog prilaza smještenog na toj zasebnoj čestici druge namjene, pri čemu takav kolni prilaz treba imati najmanju širinu 3,0 m i ukupnu duljinu najviše 10,0 m.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz utvrđen za kolno priključenje izgrađene građevne čestice može biti i veće duljine, može ga se formirati na zasebnoj zemljišnoj čestici u namjeni kolnog prilaza, a iz tehničkih razloga mu je u tom postupku moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) postojeći kolni prilaz koji je formiran kao zasebna zemljišna čestice za kolno priključenje izgrađene građevne čestice, moguće je iskoristiti i za kolno priključenje neizgrađenih građevnih česticama uz njega, osim ukoliko je zemljište utvrđeno kao neuređeni dio građevinskog područja naselja (Gpn i IDGpn).
(4) Zabranjeno je utvrditi služnosti prilaza za potrebe bilo kakve nove gradnje, osim za gradnju manje infrastrukturne građevine.
(5) Služnost prilaza i/ili prolaza u funkciji kolnog priključenja građevne čestice moguć je samo ukoliko se radi o izgrađenom dijelu građevinskog područja, a služnost prilaza i/ili prolaza za postojeću glavnu građevinu na predmetnoj građevnoj čestici je već utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama.
(6) u slučaju potrebe za redefiniranjem trase utvrđene služnosti prilaza i/ili prolaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolno priključenje za izgrađenu građevnu česticu ne može riješiti drugačije. članak 79.
(1) u posebnim, netipičnim slučajevima, može se primijeniti načini kolnog priključenja pojedine građevne čestice drugačiji od utvrđenog ovim odjeljkom, ukoliko je posebno utvrđen pojedinačnim pravilom provedbe, uz Stranica 296 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

uvjet poštivanja posebnih sektorskih propisa za cestovni promet. 1.4.8. Otpad članak 80.
(1) Aktivno gospodarenje otpadom provodi se neposrednom primjenom programa gospodarenja otpadom regionalne razine. članak 81.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.
(3) na građevnim česticama s više od 3 Suc, izdvojeno smještene zatvorene ili otvorene građevine i/ili površine za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od glavnih građevina na susjednim građevnim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.
(5) Zbrinjavanje otpada koji nastaje kao rezultat poljoprivredne proizvodnje treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada prema odgovarajućem sektorskom propisu, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.

1.4.9. racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava članak 82.
(1) linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(3) naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima.
(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju.

članak 83.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine, što se prvenstveno odnosi na građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, trafostanicu, plinsku redukcijsku stanicu, precrpnu stanicu sustava odvodnje i slično, u pravilu se formira zasebna građevna čestica, a njen smještaj kao pomoćne građevine na građevnoj čestici druge namjene moguć je ukoliko je to utvrđeno pojedinim pravilom provedbe.
(2) površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.
(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost pristupa preko čestice druge namjene, u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora, odnosno ceste - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice - 10,0 m od zgrada i drugih nadzemnih građevina i javne plastike, ovim planom prikazanih sa statusom zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra.
(6) udaljenost manje infrastrukturne građevine od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu.

1.4.10. primjena obnovljivih izvora energije (Oie) članak 84.
(1) Temeljeno na posebnim propisima, primjena ovog plana ograničena je na sustave proizvodnje energije na obnovljive izvore energije (OIE elektrane) instalirane 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 297 snage do 10,0 MW, pri čemu se dodatno razlikuju elektrane za samoopskrbu i komercijalne elektrane.
(2) Izuzetno od prethodnog, bez obzira na razinu instalirane snage, na hidroelektrane se primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, sukladno čemu se temeljem ovog plana ne mogu graditi male HE na otvorenim vodotocima. članak 85.
(1) unutar građevinskih područja naselja sustavi korištenja OIE namijenjeni za samoopskrbu smatraju se kućnim instalacijama, bez obzira na mogućnost isporuke viška energije u javni sustav, pri čemu se: - fotonaponski paneli i solarni kolektori mogu smještati samo na pročelja i krovove zgrada i na krovove nadstrešnica - sustavi za korištenje temperature zemlje (cijevni razvod), sustavi za iskorištavanje temperature podzemne vode (plitka geotermalna bušotina) i sustavi za korištenje vanjskog zraka, s pripadajućim uređajima za grijanje/hlađenje/rekuperaciju, obavezno se smještaju na istoj građevnoj čestici na kojoj je potrošač - baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, prema uvjetima za pomoćne građevine.
(2) unutar građevinskih područja naselja nije dozvoljeno smještanje građevina/sustava za proizvodnju energije iz biomase, bioplina, geotermalne elektrane iz dubokih bušotina, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda.

(3) Izuzetno od prethodna dva stavka, isključivo na građevnim česticama smještenim unutar površina proizvodne namjene (I1) u građevinskom području naselja (Gpn) moguće je graditi komercijalne sustave za proizvodnju energije na obnovljive izvore, ukoliko je to predviđeno pojedinim pripadajućim pravilom provedbe.
(4) Smještaj sustava za proizvodnju energije korištenjem obnovljivih izvora u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja (GpIn) utvrđuje se prema odgovarajućem pravilu provedbe. članak 86.
(1) Smještaj sustava za proizvodnju energije korištenjem obnovljivih izvora izvan građevinskih područja ovim planom nije dozvoljen, a moguć je ukoliko se provodi neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine ili neposrednom primjenom Zakona. 1.4.11. mjere zaštite od buke članak 87.
(1) unutar građevinskih područja najveća dopuštena ocjenska razina razine buke u vanjskom prostoru utvrđuje se prema posebnom propisu kojim se utvrđuje najviša dopuštena razina buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, te ovisno o namjeni površine, prema sljedećem: - zona 2 - namjene S1, S3, S4 / lday=55 dB(A), levening=55 dB(A), lnight=40 dB(A), lden=56 dB(A) - zona 3 - namjena M1, M3, grupe namjena D, Z, Gr / lday=55 dB(A), levening=55 dB(A), lnight=45 dB(A), lden=57 dB(A) - zona 4 - namjene S5, S6, M4 / lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=50 dB(A), lden=66 dB(A) - zona 5 - grupa namjena R, T i K/ lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=55 dB(A), lden=67 dB(A)

- zona - grupa namjena I / razina buke koja potječe od izvora buke unutar ove zone, na granici s najbližom zonom 1, 2, 3 ili 4 ne smije prelaziti dopuštene razine buke za odgovarajuću zonu 1, 2, 3 ili 4.
(2) na granicama pojedinih namjena površina potrebno je postići ocjensku razinu buke za površinu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(3) Za utvrđivanje zone buke, odnosno najviše dopuštene ocjenske razine buke vanjskih prostora izvan građevinskih područja, posebni propisi se primjenjuju neposredno. članak 88.
(1) najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka. 1.4.12. upravljanje rizicima članak 89.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine nedelišće“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se mogu koristiti javne zelene i druge otvorene površine, ukoliko je to utvrđeno odgovarajućim aktom civilne zaštite lokalne razine.
(3) ulični koridori s funkcijom javnih cesta i nerazvrstanih cesta najveće razine uređenja (I. razina) utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).

(4) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite. Stranica 298 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. 1.4.13. reklamiranje i oglašavanje članak 90.
(1) Izvan građevinskih područja i unutar građevinskih područja u namjenama iz grupa S, M, D i R (stambena, mješovita, javna i društvena, sportsko - rekreacijska): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2 bez obzira na način postave nisu dozvoljeni - interpretacijske ploče površine do 3,0 m2 mogu se oblikovati kao samostojeće - samostojeće reklame, oglasne i obavijesne ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.
(2) unutar građevinskih područja u namjenama iz grupe Z (zelene površine) i unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih pješačkom prometu (trgovi, šetnice i slično) objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja nisu dozvoljeni, a obavijesne i interpretacijske ploče su dozvoljene do površine 3,0 m2 i do najveće ukupne visine Huk=2,5 m, bez obzira na način postave.

(3) unutar građevinskih područja u namjenama iz grupe T(ugostiteljsko-turistička), I (proizvodna) i K (poslovna): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - dozvoljava se najviše jedan samostojeći reklamni pilon po građevnoj čestici, ukupne visine (Huk) najviše 5,0 m viši od ukupne visine utvrđene za građevinu glavne namjene prema pojedinom pravilu provedbe.
(4) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(5) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja.
(6) Izuzetno, vremenski ograničeni svjetlosni efekti u svrhu provedbe manifestacija ograničeno su dozvoljeni unutar građevinskih područja u namjenama iz grupa D, R i Z1 za trajanja manifestacije, sve prema sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja. 1.4.14. Daljnja primjena prostornih planova u obuhvatu plana članak 91.
(1) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, dosadašnji prostorni plan uređenja općine stare generacije - prostorni plan uređenja Općine nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/04, 9/08, 4/11, 2/13, 7/14, 13/15, 3/20, 20/20 – pročišćeni tekst, 32/23) – VII.

izmjene i dopune, radi neusklađenosti s ovim planom nadalje nije provediv. članak 92.
(1) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, dosadašnji prostorni plan užega područja stare generacije Detaljni plan uređenja Gospodarske zone Goričica nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/13) moguće je koristiti do usvajanja upu nE3 - upu gospodarske zone “Goričica”, a koji upu obuhvaća i područje predmetnog detaljnog plana uređenja.
(2) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, dosadašnji prostorni plan užega područja stare generacije - urbanistički plan uređenja područja „Zavrtje“ u nedelišću („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/17, 4/19, 7/21): - obavezno se nadalje primjenjuje za neuređeni dio Gpn nedelišće, “Zavrtje”- dio (SG upu nE1) - obavezno se nadalje primjenjuje za pretežito izgrađeni dio Gpn nedelišće (u procesu izgradnje) unutar područja pravila provedbe s obavezom posredne provedbe, odnosno primjene upu (SG upu nE1/IZ) - ne primjenjuje se unutar dijela upu za koja je pravilima provedbe predviđena neposredna provedba prema ovom planu.
(3) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovoga plana, dosadašnji prostorni planovi užih područja stare generacije u obuhvatu ovoga plana nadalje se primjenjuju samo za neuređene dijelove tih prostornih planova užih područja, odnosno u obuhvatu utvrđenom sljedećim smjernicama za izradu prostornih planova užih područja: - SG upu GK1 - Gornji Kuršanec, “podvrtnice ulice Zrinskih” / urbanistički plan uređenja “podvrtnice ulice Zrinskih” u Gornjem Kuršancu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 24/23)

- SG upu GK2 - Gornji Kuršanec, “Malenka-zapad” / urbanistički plan uređenja “Malenka - zapad” u Gornjem Kuršancu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 24/23). - SG upu nE2 - nedelišće, “podzavrtje” / Detaljni plan uređenja dijela naselja nedelišće - podzavrtje („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 18/11, 24/23) - SG upu nE3 - nedelišće, područje između ulice M.Tita i J.Š. Slavenskog / urbanistički plan uređenja područja između ulice M.Tita i J.Š. Slavenskog u nedelišću („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 22/24) - SG upu nE4 - nedelišće, podvrtnice Trnavske ulice / urbanistički plan uređenja podvrtnice Trnavske ulice u nedelišću („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 22/24) - SG upu nE5 - nedelišće, upu privredne zone nedelišće II (GpIn) / urbanistički plan uređenja privredne zone nedelišće II („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/22) - SG upu MA1 - upu Gospodarske zone Macinec (Gpn) / urbanistički plan uređenja „Gospodarske zone Macinec“ („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 17/21) 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 299 - SG upu pu1 - pušćine, proširenje privredne zone pušćine / urbanistički plan uređenja proširenja privredne zone pušćine („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 17/24) - SG upu Sl1 - Slakovec, stambeno područje Gornji kraj-Gobanček / Detaljni plan uređenja stambenog područja naselja Slakovec – Gornji kraj – Gobanček („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/10).

(4) prostorne planove užih područja moguće je mijenjati, odnosno dopunjavati sukladno Zakonu i pravilniku ili je alternativno za područja s utvrđenom obavezom izrade upu moguće izraditi nove urbanističke planove uređenja sukladno propisima za izradu prostornih planova nove generacije, uz istovremeno stavljanje van snage odgovarajućeg prostornog plana uređenja užega područja stare generacije, koji se u tom slučaju zamjenjuje novim.
(5) Alternativno od prethodnog, Zakon omogućuje i provedbu postupka transformacije plana stare generacije u plan nove generacije. članak 93.
(1) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, sljedeći prostorni planovi užih područja stare generacije u obuhvatu ovoga plana, radi neusklađenosti područja s ovim planom i/ili radi dovršenosti uređenja područja, nadalje nisu provedivi: - Detaljni plan uređenja dijela stambenog područja uz lc 20014 u črečanu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 11/11) - Detaljni plan uređenja dijela stambenog područja Slakovec – Zavrtje („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/10) - Detaljni plan uređenja „Brezinka“ Slakovec Zavrtje („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/13). 1.4.15. Ostale mjere provedbe plana članak 94.
(1) ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog plana za kig, kis, GBp, H, Huk i druge, određuje nAJVEću DOZVOlJEnu VRIJEDnOST, koja se u primjeni plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).

članak 95.
(1) uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole. članak 96.
(1) uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
(2) Za uklanjanje postojeće građevine ovim planom utvrđene kao zaštićeno ili evidentirano kulturno dobro potrebno je ishoditi konzervatorsko odobrenje, prema posebnom sektorskom propisu za zaštitu kulturnih dobara. članak 97.
(1) postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno. članak 98.
(1) u obuhvatu plana nije dozvoljen robinzonski smještaj izvan građevinskih područja.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, robinzonski smještaj izvan građevinskih područja moguć je isključivo ukoliko se takva namjena predvidi prostornim planom više razine za neposrednu provedbu tog prostornog plana više razine, u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet članak 99.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Izvan građevinskih područja cestovno zemljište formira se kao cestovni koridor, a unutar građevinskog područja kao ulični koridor, odnosno ulica.

(3) unutar zemljišta za smještaj ceste treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - unutar građevinskih područja kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - izvan građevinskih područja kolne prometne površine mogu biti obrađene jednako kao u građevinskim područjima ili mogu biti izvedene u makadamu, odnosno završni sloj prometnice može biti od drugog ekološki prihvatljivog materijala za područje unutar kojeg se prometna površina smješta - unutar građevinskih područja pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan Stranica 300 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje. članak 100.
(1) Trase cesta državnog i regionalnog značaja prikazane linijski određene su približno.
(2) površina bivšeg cestovnog graničnog prijelaza prema Republici Sloveniji (Granični prijelaz Trnovec) prikazana je okvirno, temeljeno na ortofoto prikazu kao funkcionalni dio državne ceste.

(3) ceste državnog značaja u obuhvatu plana: - državna cesta Dc3 / Goričan (granica RH/Mađarska) - A4) - Hodošan (A4) - čakovec - Varaždin - Breznički Hum - popovec (A1) - Karlovac (Dc1) - Rijeka (Dc8) - državna cesta Dc208 / Trnovec (granica RH/Slovenija) - nedelišće (Dc3) - planirana nova trasa Dc3 - dionica od nedelišća do Varaždina - planirana moguća nova trasa Dc 208 - od Gp Trnovec do čakovca. (4) ceste regionalnog značaja u obuhvatu plana: - žc 2009 / železna Gora (Dc227) - Gornji Mihaljevec - Gornji Hrašćan (Dc208) - žc 2015 / Zasadbreg (2013) - Brezje (Dc227) - Slakovec - nedelišće (Dc3) - žc 2019 / črečan (lc20014) - Gornji Hrašćan (Dc208) - žc 2020 / A.G. Grada čakovca (Savska Ves) - A.G. Grada čakovca (Totovec) - A.G. Grada čakovca (novo Selo na Dravi) - nedelišće - A.G. Grada čakovca (Kuršanec) - Gornji Kuršanec (Dc3) - lc 20005 / Sveti urban (žc2007/lc20004)) - Stanetinec - Macinec (žc2009) - lc 20013 / Okrugli Vrh (žc2254) - Slakovec (žc2015) - lc 20014 / Macinec (žc2009) - črečan (žc2019) - lc 20026 / A.G. Grada čakovec (Savska Ves) - A.G. Grada čakovca (Kuršanec) - lc 20048 / Gornji Hrašćan (Dc208) - pušćine (Dc3) - lc 20050 / Slakovec (žc2015) - Šenkovec (Dc209) - lc 20052 / Gornji Hrašćan (Dc208) - Dunjkovec (žc2015) - lc 20054 / črečan (žc2019) - pretetinec (lc20052) - lc 20055 / Vukanovec (žc2009) - Trnovec (lc20005) - lc 20056 / Trnovec (Dc208) - Macinec (žc2009) - lc 20078 / nedelišće (Dc3) - Strahoninec (lc20026) - planirana južna obilaznica nedelišća / od planirane trase Dc3 do Dc 208
(5) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta kao građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

(6) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(7) Zaštita planiranih javnih cesta provodi se zabranom provedbe bilo kakvih zahvata predviđenih ovim planom, unutar utvrđenog koridora za smještaj planirane javne ceste, a ukoliko koridor nije prikazan površinom, uzima se da je širine 50,0 m (25,0 m obostrano od grafički prikazane trase javne ceste).
(8) priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državne i regionalne razine vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. članak 101.
(1) Trase cesta lokalnog značaja prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji nerazvrstanih cesta.
(2) Gradnja na planiranoj trasi ceste lokalnog značaja, unutar grafički određenog koridora ili u širini pojasa od 10,0 m (po 5,0 m obostrano od osi planirane trase), nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu.
(3) nove ceste lokalnog značaja, uključujući i druge elemente cestovne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze i drugo) mogu se po potrebi trasirati unutar obuhvata plana i ukoliko nisu prikazane grafički kao planirane, svugdje gdje je potrebno povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom ili osigurati mogućnost kolnog priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu.

(4) u postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora iznosi: - 12,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena: T, I i K) - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina ostalih namjena - 7,0 m za cestu za jednosmjerni promet i za slijepu cestu za dvosmjerni promet dužine do 300,0 m - 6,0 m za poljski i/ili šumski put, odnosno za nerazvrstanu cestu 4. razine.
(5) Izuzetno, dio uličnog koridora nove ceste za dvosmjerni promet koji se trasira kroz izgrađeno građevinsko područje naselja, može biti i uži od određenog prethodnim stavkom, ali ne uži od 7,0 m.
(6) Okretišta i/ili površine za mimoilaženje, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima određenim prema posebnim tehničkim propisima, obavezni su za slijepe ceste i sve ostale ceste čiji koridor je uži od 10,0 m.
(7) ukoliko se regulacijska linija postojeće ulice ili dijela ulice unutar građevinskog područja naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi: - najmanje 6,0 m unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena T, I i K) - najmanje 5,0 m unutar površina svih ostalih namjena.
(8) najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(9) unutar zemljišta ceste moguć je smještaj manjih infrastrukturnih građevina ili nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 301 odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.

(10) projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora ceste širine do 10,0 m najmanje jedna pješačka staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.
(11) ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine. članak 102.
(1) Kolni prilazi i prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina, tzv. shared space) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično).
(2) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) najmanja širina prometne površine izvan uličnog koridora:

- 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu (shared space) - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.
(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi iz rješenja krajobraznog uređenja. članak 103.
(1) Sva nova javna parkirališta, kao i sva ostala parkirališta (koja nisu javna) predviđena na zasebnim građevnim česticama parkirališta ili na građevnim česticama druge namjene, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) nove površine za parkiranje s neposrednim izlazom vozila na kolnik (parkirališna mjesta unutar cestovnog koridora) mogu se predvidjeti samo unutar koridora nerazvrstanih cesta (nc) i javnih cesta u kategoriji lokalna cesta (lc), pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(3) Rekonstrukcija parkirališnih površina s neposrednim izlazom vozila na cestovni kolnik dozvoljena je prema uvjetima nadležne uprave za ceste ukoliko se radi o: - javnoj cesti (prema posebnom sektorskom propisu) unutar čijeg koridora su izvedena postojeća parkirališta kao sastavni dio postojeće građevine javne ceste - parkiralištu izvedenom na zasebnoj građevnoj čestici, ako se predmetno parkiralište prema Zakonu smatra postojećom građevinom.

(4) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(5) parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti.
(6) površine namijenjene parkiranju teretnih vozila, autobusa, radnih strojeva i slično (autobusni depoi, kamionski terminali, depoi građevinskih i drugih radnih strojeva i slično), ne smatraju se parkiralištima prema uvjetima ovoga članka, već se smatraju građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti. 2.1.2. željeznički promet članak 104.
(1) Trase željezničkih pruga prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji željezničke infrastrukture.
(2) Sva željeznička infrastruktura unutar obuhvata plana je državnog značaja: - željeznička pruga M501 / (Središče) – Državna granica – čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur), kategorizirana u ostale željezničke pruge za međunarodni promet, sa stajalištima Dunjkovec i Macinec - za postojeću M501, uz jedan postojeći dodatno je planiran drugi kolosijek - željeznička pruga R201 / Zaprešić – Zabok – Varaždin – čakovec, kategorizirana u željezničke pruge za regionalni promet - za postojeću R201, uz jedan postojeći dodatno je planiran drugi kolosijek.

(3) planirana je modernizacija željezničke pruge R201 za veliku učinkovitost i velike brzine - prema ppž.
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji željezničkih građevina državnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojeće željezničke infrastrukture provodi se prema posebnom sektorskom propisu za željezničku infrastrukturu, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pružnog pojasa, određenom prema sektorskom Stranica 302 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. propisu, primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu. 2.1.3. pomorski promet članak 105.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana, Općina je dio kontinentalnog područja RH. 2.1.4. promet unutarnjim vodama članak 106.
(1) promet unutarnjim vodama u obuhvatu plana nije predviđen. 2.1.5. Zračni promet članak 107. (1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža članak 108.
(1) Trase EKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska EKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.

(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje EKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom planu, potrebno poštivati zaštitni pojas EKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove EKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku kanalizaciju (EKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu. članak 109.
(1) Smještaj samostojećih antenskih stupova i pripadajuće povezne opreme za potrebe bežične EKI izvan građevinskih područja smatra se zahvatom regionalnog značaja, moguć je isključivo unutar površina utvrđenih za tu svrhu, provodi se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, osim u smislu informacije o površinama za smještaj antenskih stupova za EKI.

(2) unutar građevinskih područja dozvoljeno je smještati samostojeće antenske stupove i pripadajuću poveznu opremu za potrebe EKI, isključivo unutar površina s proizvodnom namjenom (I1) i s namjenom farme (I3), bez obzira da li se nalaze unutar zona smještaja EKI prikazanih u grafičkom dijelu plana, uz uvjet da takva mogućnost nije zabranjena odgovarajućim pravilom provedbe prema ovom planu.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične EKI, najveće visine antenskog prihvata do 5,0 m, moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na ravne krovove zgrada nadzemne etažnosti En=2 ili više, uz uvjet da je takva mogućnost specifično predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu.
(4) Opremu za bežičnu EKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove crkvi, kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika), na pročelja viših građevina koje nisu zgrade (reklamni totemi, viši dimnjaci) i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.
(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova i antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata plana. 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara članak 110.
(1) Građevina sustava veza, odašiljača i radara na području obuhvata plana nema. (2) područjem obuhvata plana prolazi radijski koridor Ivanščica - čakovec.

2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika članak 111. (1) u obuhvatu plana nalaze se: - magistralni plinovod Varaždin II - Šenkovec Dn 200/50 - trajno napušteni magistralni plinovod Varaždin II - MRS nedelišće Dn 200/50 - trajno napušteni magistralni plinovod MRS nedelišće - čakovec Dn 200/50 - MRS Kuršanec i MRS nedelišće.
(2) cjevovodi i drugi elementi sustava za transport ugljikovodika, kao i pripadajuće prateće građevine i 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 303 oprema utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.3.1.2. javna plinoopskrba članak 112.
(1) Javni sustav opskrbe plinom u obuhvatu plana je uspostavljen kao dio regionalnog sustava plinoopskrbe, i to izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) unutar obuhvata plana nalaze se lokalni plinovodi, koji čine dio plinskog opskrbnog sustava regionalnog značaja: - lokalni distribucijski plinovod nedelišće – Gornji Kuršanec - lokalni distribucijski plinovod nedelišće – Šenkovec.
(3) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.

(4) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(5) plinsku redukcijsku stanicu, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju ili na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“. 2.3.2. elektroenergetika 2.3.2.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu članak 113. (1) u obuhvatu plana nalaze se: - DV 110 kV TS čakovec - Rp HE čakovec - DV 110 kV TS nedeljanec - TS čakovec - DV 110 kV TS čakovec – TS nedeljanec 2 - DV 110 kV TS čakovec – TS lenti (R. Mađarska) - DV 2x110 kV u/I TS čakovec (zajednička dionica DV 110 kV TS – čakovec – TS nedeljanec 2 i DV 110 kV TS čakovec – TS lenti (R. Mađarska)) - DV 35 kV TS čakovec – TS železna Gora - DV 35 kV TS čakovec – TS Ivanovec
(2) Svi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. (4) uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.3.2.2. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu članak 114.

(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 35/10(20) kV i 20/0,4 kV.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) u građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.
(7) ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

(8) KRO je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.3.2.3. proizvodnja energije članak 115.
(1) unutar područja obuhvata plana nalaze se dijelovi sustava HE čakovec.
(2) na sve hidroelektrane i na ostale proizvodne elektroenergetske sustave instalirane snage 10,0 MW i više, neposredno se primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Mogućnost gradnje, način priključenja i drugi uvjeti gradnje za druge vrste elektrana na obnovljive izvore energije obrađena je u odjeljku “Ostale odredbe” i u pravilima provedbe. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 2.4.1.1. vodoopskrba Stranica 304 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. članak 116.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta nedelišće.
(2) Trase izgrađenih i planiranih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

(4) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(5) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante. članak 117.
(1) u slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. Drugo korištenje voda članak 118.