Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće

(1) u području obuhvata plana nalazi se sustav navodnjavanja Kuršanec, kao građevina regionalnog značaja.
(2) Sustav navodnjavanja izveden je zatvorenim cjevovodom.
(3) cjevovodi, kanali i drugi elementi sustava navodnjavanja utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od regionalnog značaja za čiju gradnju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode članak 119.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.
(3) priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(5) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(6) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.

(7) nije dozvoljeno ispuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne odvodnje ako je sustav javne odvodnje izveden kao razdjelni.
(8) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda. članak 120.
(1) Sustav javne odvodnje za područje Općine je izveden dijelom kao mješoviti, a dijelom kao razdjelni, sve s vezom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda čakovec kapaciteta 75.000 ES, kao dio Aglomeracije čakovec.
(2) Svi elementi sustava javne odvodnje utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) područje obuhvata plana je vodonosno područje, te se svi elementi koji čine dio sustava javne odvodnje trebaju predvidjeti na način da se sustavu osigura nepropusnost.
(4) na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti. članak 121.
(1) na površinama u obuhvatu plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena:

29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 305 - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda. članak 122.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.

(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog. članak 123.
(1) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 2.4.3. uređenje vodotoka i voda članak 124.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, prvenstveno od izlijevanja voda rijeke Drave i ostalih voda I. reda je uspostavljen izgradnjom građevina za obranu od poplava, prema Državnom planu obrane od poplava:

- nasipi pušćine, Gornji Hrašćani i Trnovec - usporni nasip uz vodotok Zelena - nasip Zapadng lateralnog kanala.
(2) nasip akumulacije HE čakovec dio je građevine hidroelektrane, a Varaždinsko jezero se kao vodena površina akumulacije klasificira u vode I. reda.
(3) Elementi sustava zaštite od voda I. reda utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(4) Sustav obrane od štetnog djelovanja bujičnih voda otvorenih vodotoka briježnog područja, je uspostavljen uređenjem retencije Globetka i regulacijom dijela briježnih vodotoka.
(5) Elementi sustava zaštite od bujičnih voda iz prethodnog stavka, utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(6) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi. članak 125.
(1) Radi nedostatka odgovarajućeg recipijenta za prihvat oborinske odvodnje gospodarske zone “Goričica” u nedelišću, unutar područja te zone je izvedena laguna za prihvat oborinske vode.
(2) Južno od izvedene lagune se rezervira površina za njeno proširenje za potrebe gospodarske zone “Goričica” radi proširenja te zone predviđeno ovim planom, kao i za potrebe sjevernog dijela naselja pušćine.

članak 126.
(1) uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom primjenom posebnih sektorskih propisa, prema pravilima struke i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Izvan građevinskih područja potrebno je zahvate uređenja vodotoka uskladiti sa zahtjevima za zadržavanje voda u okolišu, odgovarajućom sporadičnom ili cjelovitom primjenom metoda projektiranja kojima se osiguravaju meandri, prostori za plavljenje, mrtvice i druge vrste projektnih rješenja kojima se postiže veća biološka raznolikost u prostoru.
(3) površinske vode, tekuće i stajaće mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, Stranica 306 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(4) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.
(5) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 2.4.4. melioracijska odvodnja članak 127.
(1) unutar obuhvata plana nije uspostavljen značajniji sustav melioracije poljoprivrednih površina. (2) Sustav melioracijske odvodnje izveden je za dio poljoprivrednih površina nizinskog dijela područja obuhvata plana, kao kanalski sustav regionalnog značaja kombiniran sa sustavom obrane od bujičnih voda briježnog dijela područja u obuhvatu plana.
(3) Zahvati na sustavu se provode neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

3. pOseBne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode članak 128.
(1) Dio površine obuhvata plana ulazi u područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, podijeljeno u zone: - područje jezgre - utjecajna zona - prijelazno područje.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu. članak 129.
(1) Dio površina obuhvata plana ulazi u područja zaštićene prirode: - Regionalni park Mura - Drava - spomenik parkovne arhitekture - platana u nedelišću.
(2) Aktivna zaštita zaštićenih područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti regionalnog parka temeljni dokument je plan upravljanja regionalnim parkom Mura – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže (pu 007 Mura-Drava), koji se primjenjuje neposredno i/ili posredno kroz primjenu odgovarajućeg prostornog plana više razine.
(4) Mjere zaštite za spomenik parkovne arhitekture: - uzgojno – sanitarnim zahvatima potrebno je stablo održavati u povoljnom stanju vitaliteta, a preporuča se izraditi i studiju vitaliteta kojom će se utvrditi daljnje smjernice očuvanja - kontrola i sprečavanje zahvata u okolini stabla, ukoliko bi zahvati mogli negativno utjecati na stanje stabla i vizuru na njega s pozicije javnih površina.

(5) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu. članak 130.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 307 kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 3.1.2. kulturna baština članak 131.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata plana status zaštite odnosi se na:

- Macinec, crkva pohoda Blažene Djevice Marije, Z-2620 - nedelišće, crkva presvetog Trojstva, Z-909 - nedelišće, arheološko nalazište Gradišće, Z-7566 - nedelišće, arheološko nalazište Stara Ves, Z-7568.
(2) postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.

(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(5) povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. članak 132.
(1) unutar obuhvata plana evidentirani su arheološki lokaliteti / nalazišta: - črečan, arheološko nalazište črečan - Macinec, okoliš župne crkve pohoda Blažene Djevice Marije - Macinec, lokalitet Groblje - nedelišće, okoliš župne crkve
(2) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.

(3) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(4) u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o Stranica 308 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(5) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta. članak 133.
(1) unutar obuhvata plana nalaze se kulturna dobra zaštićena na lokalnoj razini (lZ) Odlukom o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja za Općinu nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 6/16 i 25/22), koja predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti predmetnih kulturnih dobara s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske:

- sakralni sklop/građevina/obilježje: 1. črečan, neogotička kapela sv. Križa i raspelo iz 1901. godine 2. črečan, raspelo iz 1902. godine 3. Dunjkovec, kapela svetog Josipa radnika 4. Dunjkovec, raspelo iz 1909. 5. Gornji Hrašćan, kapela sv. nikole 6. Gornji Hrašćan, poklonac sv. Martina 7. Gornji Hrašćan, raspelo iz 1925. godine 8. Gornji Kuršanec, crkva uznesenja Blažene Djevice Marije 9. Macinec, kapela sv. Florijana 10. Macinec, raspelo na groblju južno od Macinca 11. nedelišće, kapela sv. Florijana 12. nedelišće, kapela sv. Trojstva 13. nedelišće, pil Immaculate iz 1812. godine 14. nedelišće, betonsko raspelo iz 1925. godine na raskrižju Varaždinske i ulice Ognjena price 15. nedelišće, kameno raspelo iz 1725. godine na mjesnom groblju 16. nedelišće, kameno raspelo iz 1909. godine u čakovečkoj ulici 17. nedelišće, raspelo ispred župnog dvora 18. nedelišće, raspelo iz 1911. godine u polju (na kraju ulice braće Radić) 19. nedelišće, raspelo iz 1925. godine u ulici Vinka Karlovića 20. nedelišće, raspelo na središtu mjesnog groblja iz 1877. godine 21. pretetinec, poklonac presvetog Trojstva iz 1850. godine 22. pretetinec, poklonac sv. Florijana 23. pretetinec, raspelo iz 1925. godine izvan naselja (zapad) 24. pretetinec, raspelo iz 1940. godine u južnom dijelu naselja 25. pušćine, kapela sv. Križa 26. pušćine, kapela uznesenja Marijina na nebo 27. pušćine, poklonac presvijetlog Srca Isusova iz prve polovine 20. stoljeća 28. pušćine, kameno raspelo iz 1876. godine smješteno ispred kapele sv. Križa 29. Slakovec, kapela sv. Križa i sv. Florijana 30. Slakovec, raspelo iz 1902. godine u središtu naselja 31. Trnovec, kapela Majke Božje Snježne iz 1908. godine - civilni sklop/građevina/obilježje:

1. črečan, stambena kuća s pripadajućim gospodarskim zgradama (k.br. 27) 2. črečan, drvena stambena kuća (k.br. 33) 3. črečan, stambena kuća s pripadajućim gospodarskim zgradama (k.br. 104) 4. črečan, ruralna aglomeracija u sjevernom, rubnom dijelu naselja – obuhvaća stambeno-gospodarske sklopove (k.br 85, 86, 87, 88, 89, 90 i 64.) 5. Gornji Hrašćan, stambene kuće s pripadajućim gospodarskim zgradama u čakovečkoj ulici (k.br. 58 i 62) i ulici braće Radić (k.br. 3) 6. Gornji Hrašćan, tradicijski sklop u čakovečkoj ulici (k.br. 34) 7. Gornji Hrašćan, Stara kovačnica 8. Macinec, kuće u ulici dr. Ivana novaka (k.br. 4 i 6) 9. Macinec, stambene kuće s pripadajućim gospodarskim zgradama u ulici Matije Gupca (k.br. 1, 7, 9 i 17) 10. Macinec, zgrada u ulici Miroslava Krleže 4 11. nedelišće, prizemna uglovnica na raskrižju državnih cesta s kraja 19. st. 12. nedelišće, stambena kuća obitelji Kriković, čakovečka k.br.48, na uglu s ulicom novo naselje 13. nedelišće, stambena kuća u čakovečkoj k.br. 73a 14. nedelišće, tradicijska arhitektura na Trgu Republike (k.br. 20 i 23) 15. nedelišće, tradicijska stambena kuća smještena do vatrogasnog doma u čakovečkoj ul. k.br. 4. 16. nedelišće, tradicijska uglovnica s krovnom atikom (gostiona), na raskrižju čakovečke i Trga Republike, prva polovina 20. st. 17. pušćine, tradicijska prizemnica k.br. 30, na križanju s ulicom J. Slavenskog 18. Slakovec, tradicijska građevina (k.br. 90) 19. Trnovec, stambeno-gospodarski kompleks (k.br. 21) 20. Trnovec, gospodarska građevina (k.br. 33) Trnovec, stambeno-gospodarski kompleks (k.br. 21)

21. Trnovec, tradicijska stambena kuće s pripadajućim gospodarskim zgradama u ulici zapadno od kapele (k.br. 36) - spomen obilježje: 1. črečan, spomenik Josipu Vrhovskom 2. Gornji Kuršanec, bista nikole Zrinskog VII. čakovečkog 3. Gornji Kuršanec, Spomenik nikoli Zrinskom (replika) 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 309 4. nedelišće, bista narodnog heroja Mirka Bukovca 5. nedelišće, spomen ploča postavljena kao spomen na prvu tiskaru iz 16. stoljeća 6. nedelišće, spomen-obilježja sudionicima nOB-a i antifašističkog pokreta. 3.1.3. krajobraz članak 134.
(1) Dio područja obuhvata plana zadire u površine utvrđene ppž kao osobito vrijedni predjeli i za koje je u ppž predviđena izrada krajobrazne osnove regionalne razine: - kultivirani krajobraz Gornjeg Međimurja - Globetka.
(2) Mjere zaštite utvrdit će se predmetnom krajobraznom osnovom, a do njena donošenja zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja unutar šuma, na površinama uz vodotoke i unutar retencije - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar područja osobito vrijednih predjela, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela. članak 135.
(1) Obavezna zaštita vizure s područja Općine nedelišće na crkvu sv. Jurja u Općini Sveti Juraj na Bregu.
(2) Zabrana gradnje samostojećih antenskih stupova (za EKI i druge namjene) unutar područja zaštite vizure.

(3) Zabrana gradnje zgrada visine veće od Huk=10,0 m. članak 136.
(1) prema posebnim propisima za groblja i obavezi iz ppž utvrđuju se površine bez mogućnosti gradnje visokogradnje oko groblja u nedelišću.
(2) unutar ovih površina moguće je urediti javne parkovne površine i javno parkiralište, odnosno parkiralište za potrebe groblja koje se može koristiti i u druge javne namjene. 3.1.4. ekološka mreža (natura 2000) članak 137.
(1) unutar obuhvata plana nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - prema Direktivi o pticama - HR 1000013 Dravske akumulacije - prema Direktivi o staništima - HR 2000013 Dravske akumulacije - prema Direktivi o staništima - HR 2000470 čepnedelišće.
(2) Aktivna zaštita područja europske ekološke mreže nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija, prvenstveno plana upravljanja regionalnim parkom Mura – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže (pu 007 Mura-Drava).
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar područja europske ekološke mreže, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno ukoliko to tijelo odredi, provodi se postupak ispitivanja utjecaja zahvata na ekološku mrežu. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. tlo članak 138.
(1) prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,075 g, što odgovara potresu između VI. i VII. stupnja McS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,155 g, što odgovara potresu između VII. i VIII. stupnja McS ljestvice.

(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi. članak 139.
(1) Trasa rasjeda prikazana je okvirno, prema podacima ppž iz mjerila 1:25000, stvarnu trasu treba utvrditi odgovarajućim istraživanjem, a do toga pri izračunu konstrukcije građevina unutar građevinskog područja naselja potrebno je uzeti u obzir mogućnost utjecaja rasjeda na građevine. članak 140.
(1) područje Gornjeg Međimurja osjetljivo je na klizanje terena, pretežito uzrokovanog posljedicama bujičnih poplava, ali iz drugih razloga, no za sada nema sveobuhvatnih studija o navedenoj temi, te je do izrade takvih dokumenata u pojedinačnim slučajevima provedbe zahvata prvenstveno u svrhu gradnje, potrebno: - izvršiti geotehničko ispitivanje pojedinačne lokacije na kojoj se zahvat predviđa - primijeniti posebne sektorske propise za gradnju na područjima s potencijalnom pojavom klizanja tla. 3.2.2. vode i more članak 141.
(1) Značajna površina obuhvata plana je unutar zone vodonosnika, unutar koje je obavezno postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) unutar područja obuhvata plana nalaze se zone zaštite izvorišta vodocrpilišta nedelišće (I., II. i III.), unutar kojih je obavezna primjena posebnih propisa za zaštitu izvorišta i postupanje prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Stranica 310 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. članak 142.
(1) Inundacijsko područje Drave nebranjeno je od poplava.
(2) Retencija Globetka (plitka retencija) je građevina za obranu od poplava bujičnih voda vodotoka Gornjeg Međimurja.
(3) Zahvati na uređenju voda I. reda i gradnji odgovarajućih građevina na tim vodama radi obrane od poplava provode se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. članak 143.
(1) prema ppž dio područja obuhvata plana u opasnosti je od poplave koja bi se mogla dogoditi u slučaju pucanja nasipa sustava kanala HE Varaždin.
(2) nasipi sustava kanala i akumulacija hidroelektrana su građevine od državnog značaja, zahvati na njima (uključujući zahvate održavanja) provode se neposrednom primjenom prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Mjere zaštite od posljedica poplave nastale uslijed pucanja nasipa HE obrađene su u sektorskom dokumentu županijske i općinske razine iz područja civilne zaštite, a načelno se sastoje od mjera prevencije, prvenstveno kvalitetnog sustava obavještavanja i uzbunjivanja stanovništva i kvalitetno organizirane službe civilne zaštite. 3.2.3. područja posebnih ograničenja članak 144.
(1) Zone posebnih ograničenja prema posebnim uvjetima obrane, uključujući i utvrđivanje odgovarajuće namjene pojedinih zahvata gradnje: - 1. zona – zona zabrane građenja - zabranjeno je svako građenje osim za potrebe obrane - 2. zona – zona ograničenog građenja:

1. zabranjena je gradnja industrijskih građevina, stambenih zgrada, bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, magistralnih prometnica i 110 kV dalekovoda, bez ishođene suglasnosti Ministarstva obrane 2. unutar zone ograničenog građenja, na udaljenosti većoj od 800,0 m od ograde VS kompleksa, dozvoljeno je građenje ostalih prometnica osim magistralnih, dalekovoda naponske razine manje od 110 kV i pogonskih skladišta, uz suglasnost Ministarstva obrane
(2) Moguća odstupanja od zabrana gradnje iz ovog članka utvrđuje Ministarstvo obrane u posebnim uvjetima koji se izdaju u svrhu izrade pojedinog glavnog projekta, temeljem posebnog propisa o zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina.
(3) Iznimno, bez suglasnosti Ministarstva obrane moguće je vršiti rekonstrukciju postojećih građevina svih namjena u svim zonama, radi osiguranja bitnih zahtjeva za građevinu. članak 145.
(1) površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju se unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.
(3) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi:

- za Dc - 25,0 m - za žc - 15,0 m - za lc - 10,0 m.
(4) Zaštitni pružni pojas kategoriziranih (razvrstanih) željezničkih pruga iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi krajnjeg kolosijeka).
(5) Zaštita aerodroma Varaždin, površine s obavezom ishođenja posebnih uvjeta provedbe zahvata od javnopravnog tijela nadležnog za civilno zrakoplovstvo: - zona 1. - unutar pravokutne površine koja počinje 3.000 m ispred početka uzletno-sletne staze (uSS) i 500 m od osi uSS, za zahvate čija je planirana visina iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma - zona 2. - unutar pravokutne površine koja počinje 6.000 m ispred početka uSS i 6.000 m od osi uSS, za zahvate čija je planirana visina 30 m iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma - zona 3. na preostalom području obuhvata plana (u radijusu 20 km od aerodroma), za zahvate čija je planirana visina 60 m iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma.
(6) Za magistralne i međunarodne cjevovode za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika: - zona opasnosti iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi cjevovoda), unutar koje je zabranjena gradnja sadržaja za boravak ljudi - zaštitna zona iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi cjevovoda) - zona zabrane sadnje biljaka čije korijenje raste dublje od 1,0 m ispod površine tla ili za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m ispod površine tla, iznosi 10,0 m (5,0 m obostrano od osi cjevovoda).
(7) Zaštita dubokih bušotina: - oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine - kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.

(8) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za postojeći dvostruki 100 kV DV - 50,0 m (25,0 m obostrano od osi voda) - za postojeći 100 kV DV - 40,0 m (20,0 m obostrano od osi voda) - za postojeći 35 kV DV - 30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda).
(9) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 311 nisu obrađeni obim planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo). članak 146.
(1) područje ugroženo bukom od aerodroma Varaždin utvrđeno je ppž, postupanje je neposredno prema tom planu, ovaj plan se ne primjenjuje. 3.2.4. Zrak članak 147.
(1) područje povećane ugroze onečišćenja zraka odnosi se na površine eksploatacije pijeska i šljunka.
(2) Mjere praćenja i poboljšanja kakvoće zraka provode se neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja članak 148.
(1) u obuhvatu plana nalazi se površina istražnog prostora ugljikovodika Ipu SZH-01.
(2) područje Ipu prema sektorskom propisu ujedno je područje istraživanja i eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) na području obuhvata plana dodatno je utvrđeno u ppž: - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika - potencijalno područje za istraživanje geotermalne vode za energetske svrhe Međimurje 6 - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje) (4) u obuhvatu plana nalazi se Ep građevnog pijeska šljunka Kuršanski lug-poleve.

(5) površine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda precizno su prikazane u grafičkom dijelu plana, u provedbi služe samo kao informativni podatak, odnosno zahvati za ovu svrhu se provode prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. članak 149.
(1) površina za smještaj viška iskopa mineralne sirovine u postupku izvođenja građevinskih radova planirana je u okviru gospodarske zone “pušćine-Gornji Kuršanec”, na građevnoj čestici najmanje površine 600,0 m2.
(2) precizna lokacija i ostali uvjeti utvrđuju se u pripadajućem upu za predmetno područje gospodarske zone. 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite članak 150.
(1) u obuhvatu plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. pOjMOvi članak 4.
(1) pojedini pojmovi u smislu ovoga pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi - koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine − zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana − interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica − regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena − građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije − obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10% od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije − namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje − primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom − sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata − prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom − glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine − postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena − pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena Stranica 312 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine − prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom − prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama − zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano − javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.) − zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine − smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola − prema ovom pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom − odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere)

je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu − hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) − turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima − adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba) − zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park − krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika − vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza − zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra − zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem − zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo)

− površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) − površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog) − manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama − prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa − cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja − cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja − cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine − cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom − staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila − željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom − željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 313 namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

− luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima − privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće − urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni − građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) − građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene − građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno prilogu II. ovoga pravilnika − građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika − građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje − građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika − građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja − građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika − ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

− građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim pravilnikom − infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje − građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika − prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade − etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja − nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje − podzemna etaža je podrum − podrum (po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren − suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren − prizemlje (p) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena − kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja − uvučeni kat (uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane Stranica 314 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

− potkrovlje (pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima − galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.) odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže − tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari − balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/ građevine − lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom − terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini − krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih − krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe − istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine.

4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici − slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena − poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) − ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) − dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu − niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada − uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. 5. prostorni pokazatelji − koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice − koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice − koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice − koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice − zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže − građevinska (bruto) površina (GBp) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade − visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine − ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela − kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° − konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.