Plana gospodarenja otpadom za Grad Čakovec

Na temelju članka 7. i 11. Zakona o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 153/05 i 111/06) i članka 44. Statuta Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca br. br. 5/01, 6/01, 5/05, 10/05 i 10/06 – proč. tekst), Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj 16. sjednici održanoj 01. veljače 2007. godine, donijelo je PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA GRAD ČAKOVEC I. Plan gospodarenja otpadom za Grad Čakovec izrađen je temeljem odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 153/05 i 111/06) te sadrži: 1. UVOD 2. ZAKONODAVNI OKVIR 2.1. Pojmovi vezani uz gospodarenje otpadom 3. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA ČAKOVCA 3.1. Podaci o količinama komunalnog otpada 3.2. Postupanje s komunalnim otpadom na području Grada Čakovca 3.3. Odlagalište otpada u Totovcu 4. PRIJEDLOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA ČAKOVCA 4.1. Prikaz koncepta sustava 4.2. Opis elemenata sustava 5. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMU- NALNOG OTPADA 6. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD 7. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKO- LIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA 8. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA 9. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU SANACIJE 1. UVOD Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i stoga što se propisi kojima se utvrđuje gospodarenje otpadom ne provode u cijelosti. Kriza gospodarenja otpadom će, ako se brzo ne učine značajne promjene, poprimiti velike razmjere.

Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs. Potencijalno najveće štetno djelovanje može izazvati otpad (uključujući i opasni otpad) koji se gomila kod proizvođača otpada zbog mogućeg rizika za okoliš i ljudsko zdravlje. O tome hoće li se učinkovito i brzo riješiti sadašnji problemi gospodarenja otpadom ne ovisi samo kakvoća života građana, privlačnost Hrvatske kao turističkog odredišta i njezina međunarodna percepcija zemlje očuvanog okoliša i proizvodnje zdrave hrane već i uspješnost procesa pregovaranja s Europskom unijom (EU). Općenito, gospodarenje otpadom u Hrvatskoj organizirano je na sljedeći način: gospodarenje opasnim otpadom u nadležnosti je MZOPUG-a (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva). Proizvodni neopasni otpad u nadležnosti Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 11 je županija (uključujući Grad Zagreb), a komunalni otpad u nadležnosti je gradova i općina. Unatoč općem mišljenju da problem otpada treba riješiti, javnost se snažno opire svakom planiranom objektu za gospodarenje otpadom. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti te skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu. Polazište za osmišljavanje moguće koncepcije na području gospodarenja otpadom na području Grada Čakovca prema Zakonu o otpadu ("Narodne novine" broj 178/04, 153/05 i 111/06.) je izrada Plana gospodarenja otpadom. 2. ZAKONODAVNI OKVIR Pravni osnova za donošenje Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca je Zakon o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 153/05 i 111/06) koji propisuje sljedeće: � Plan gospodarenja otpadom donosi Gradsko vijeće za razdoblje od 8 godina a njegovo izvršenje provjerava se godišnje. � Provedbu Plana nadzire nadležni ured (ured državne uprave u županiji nadležan za poslove zaštite okoliša). � Poglavarstvo Grada Čakovca dužno je jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obaveza i učinkovitosti poduzetih mjera. � Usvojeno izvješće, nadležni ured dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. � Plan gospodarenja otpadom objavljuje se u Službenom glasniku Grada Čakovca. � Izmjene i/ili dopune Plana gospodarenja otpadom mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti poduzetih mjera iz izvješća za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva. Plan gospodarenja otpadom Grada Čakovca mora biti usklađen s: - Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 130/05)

- Planom gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (Službeni glasnik Međimurske županije, br. /06) Osim osnovnog Zakona, ovo područje je dodatno normativno uređeno i kroz sljedeće provedbene propise: - Pravilnik o vrstama otpada (Narodne novine, br. 27/96, 50/05) - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine, br. 123/97, 112/01) - Uredba za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine, br. 32/98) - Pravilnik o popisu pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (Narodne novine, br. 1/04) - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listopm opasnog otpada (Narodne novine, br. 50/05) - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine, br. 97/05, 115/05) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (Narodne novine, br. 40/06) - Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (Narodne novine, br. 59/06) - Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 82/94, 128/99) - Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 178/04) - Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine, br. 107/03) - Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04 - Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 26/03, 82/04, 178/04) 2.1. Pojmovi vezani uz gospodarenje otpadom • Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti te skrb za odlagališta koja su zatvorena.

• Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada. • Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. • Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Broj 2 Strana 12 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« • Skupljanje otpada je skup organiziranih djelatnosti skupljanja, razvrstavanja i prijevoza otpada. • Skladištenje otpada je organizirana djelatnost privremenog pohranjivanja otpada u građevine za skladištenje otpada - skladišta. • Obrađivanje otpada su djelatnosti iskorištavanja vrijednih svojstava otpada radi korištenja u materijalne i energetske svrhe, smanjivanja količine i volumena otpada i djelomičnog ili potpunog uklanjanja njegovih opasnih svojstava. • Odlaganje otpada je organizirana djelatnost trajnog pohranjivanja otpada u građevine za tu namjenu - odlagališta. • Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice. • Građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada su objekti na određenoj lokaciji koji se sastoje od građevinskog dijela i opreme što zajedno čini tehničko - tehnološku cjelinu, a namijenjene su skladištenju, obrađivanju ili odlaganju pojedinih vrsta otpada uz odobrenje nadležnih tijela.

• Proizvođač otpada je pravna ili fizička osoba čijom djelatnošću nastaje otpad ili ako ta osoba nije poznata, osoba koja posjeduje, odnosno nadzire otpad. • Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava i prevozi otpad. • Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad. 3. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA ČAKOVCA 3.1. Podaci o količinama komunalnog otpada Prema odredbama Zakona o otpadu, komunalni otpad jest otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenjem komunalnim otpadom. Podaci dobiveni od GKP Čakom, d.o.o. o količinama, sastavu i vrsti otpada skupljenog na području Grada Čakovca, prikazani su u sljedećim tablicama: GODIŠNJA KOLIČINA DNEVNA KOLIČINA SKUPLJENOG OTPADA NASTALOG OTPADA (u tonama) (kg/stanovniku/dan) 11.238 1,3 Sastav prikupljenog otpada: VRSTA OTPADA % - otpad animalnog porijekla 1,3 - sintetika 14 - koža 7 - limenke 9 - papir 7 - tekstil 12 - drvo 1 - staklo 3 - plastika 9 - građevinski materijal 5 - vegetabilni ostaci 29 U razvijenim zemljama vrijednost dnevne količine otpada iznosi 1,4 kg/st./dan. Prema tome, po količini dnevno generiranog otpada po stanovniku, Grad Čakovec je vrlo blizu razvijenim zemljama. Osim navedenih količina komunalnog otpada, u sustavu odvojenog skupljanja otpada, u razdoblju od godinu dana GKP Čakom, d.o.o. prikupi:

VRSTA OTPADA KOLIČINA (kg) - papir 440.000 - metalna ambalaža 90.000 - otpadne gume 23.000 - električki i elektronički otpad 25.000 - baterije 2.500 SVEUKUPNO: 580.500 2.2. Postupanje s komunalnim otpadom na području Grada Čakovca Postupanje s komunalnim otpadom u Gradu Čakovcu sastoji se od više faza: - sakupljanje na mjestu nastajanja otpada (u domaćinstvima odlaganjem u kante, vreće ili kontejner ili na zajedničkoj lokaciji s više kanti ili kontejnera Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 13 za smeće) - transport od područja skupljanja do mjesta za tretman/odlaganje - zbrinjavanje /odlaganje/ - instalirani zeleni otoci za odvojeno prikupljanje otpada - sustav prikupljanja glomaznog otpada Skupljanje otpada na području Grada Čakovca obavlja GKP Čakom, d.o.o. koji ima odobrenje nadležnog tijela za sakupljanje otpada. Partneri u skupljanju otpada koji se mora odvojeno skupljati su Unija Nova d.o.o. iz Zagreba, Unijapapir d.d. iz Zagreba te Univerzal d.d. iz Varaždina. Zbrinjavanje infektivnog otpada obavlja sakupljač Ecooperativa d.o.o. iz Splita. Skupljanje otpadnih ulja I. i II. kategorije obavlja skupljač ZDZ d.o.o. iz Nedelišća. Obrađivač otpadnih ulja I. i II. kategorije je poduzeće Beton d.d. iz Preloga. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada. Korisnici usluga s područja MO Totovec (fizičke osobe, vlasnici nekretnina) oslobođeni su plaćanja usluge do razine posude od 120 lit. Određene starosne i socijalne kategorije stanovništva ostvaruju pravo na popuste u odnosu na cijene komunalne usluge postupanja s otpadom što se utvrđuje cjenikom usluga koje donosi Gradsko vijeće Grada Čakovca.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti skuplja se i skladišti odvojeno kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu. Sav odvojeno skupljeni otpad predaje se obrađivaču na obradu. Odvojeno skupljeni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti proizvođači otpada dužni su odložiti u posebne spremnike (kontejnere) za staklo, papir, plastičnu i metalnu ambalažu. Na području Grada Čakovca u funkciju su: - spremnici zelene boje za staklo, volumena 2 m3 - spremnici plave boje za papir, volumena 2 m3 - spremnici žute boje za plastičnu ambalažu, volumena 2 m3 - crveni spremnici (uglavnom zidni) za istrošene baterije Na području Grada Čakovca postavljena su 72 kontejnera za staklo, 72 kontejnera za papir i 72 kontejnera za PET ambalažu. Broj zelenih otoka na području Grada Čakovca zadovoljava kriterij prema kojem na svakih 400 stanovnika mora biti postavljen jedan zeleni otok. S obzirom na činjenicu da je početkom 2006. god. stupio na snagu Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, zbog isplate naknade za plastičnu i staklenu ambalažu, oko postavljenih spremnika stvara se nered. Spremnici se razbijaju kako bi se došlo do ambalaže koja se može unovčiti. Županijsko Poglavarstvo je na svojoj 14. sjednici održanoj 27.04.2006. god. donijelo Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje djelatnosti skupljanja ambalažnog otpada za područje gradova i općina Međimurske županije. Predmetnom Odlukom koncesija je dodijeljena Poslovnoj udruzi koju čine:

- GKP Čakom d.o.o. iz Čakovca - UNIJAPAPIR d.d. iz Zagreba i - UNIJA NOVA d.o.o. iz Zagreba Osim odvojenog skupljanja otpada putem zelenih otoka, stanovništvo, odnosno posjednik otpada, na području Grada Čakovca ima mogućnost odvesti i odložiti stare akumulatore, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume ovlaštenom sakupljaču, d.d. UNIMER iz Čakovca. Isto tako sakupljač tj. GKP Čakom d.o.o. provodi organizirani odvoz tzv. glomaznog otpada (kućanski aparati, dijelovi automobila, otpadne gume, namještaj, električki i elektronički otpad te slične proizvode koji su postali otpad). Raspored, količina i vrsta otpada te broj odvoza određuje se po sistemu «kupona» putem kojih korisnik obavještava sakupljača o potrebi odvoza glomaznog otpada. 3.3. Odlagalište otpada u Totovcu Odlagalište komunalnog otpada Grada Čakovca nalazi se sjeverno od naselja Totovec na lokaciji Gložđe. Odlagalištem upravlja GKP «Čakom» d.o.o. iz Čakovca. Na odlagalište se trenutno dovozi otpad s područja Grada Čakovca i općina Goričan, Nedelišće, Strahoninec, Šenkovec te Grada Preloga. Najnovijim odlukama omogućuje se i drugim jedinicama lokalne samouprave s područja MŽ da se za zbrinjavanje otpada prikupljenog na svom području koriste odlagalištem u Totovcu. Ukupne količine deponiranog otpada ne smiju prijeći maksimalno dozvoljene količine utvrđene odnosnim studijama, projektima i dozvolama. Odlagalište u Totovcu počelo se koristiti 1974. god. Nalazi se 5 km južno od Čakovca i od naselja Totovec je udaljeno cca 600 m. Odlagalište okružuju oranice i u njegovoj neposrednoj blizini nema značajnih šumskih površina. Otpad se u početku rada odlagao u napušteno eksploatacijsko polje šljunka površine 4,6 ha. Procjenjuje se da je na njemu odloženo 200.000 m3 komunalnog i proizvodnog otpada, a godišnje se prosječno odloži 10.000 t otpada.

Na odlagalištu Totovec u tijeku je postupak Broj 2 Strana 14 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« sanacije s nastavkom rada odlagališta. Aktivnosti na sanaciji odlagališta započele su 2001. god. izradom Idejnog rješenja sanacije postojećeg smetlišta s nastavkom rada do konačnog zatvaranja, te izradom Studije o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije i konačnog zatvaranja odlagališta s rokom korištenja od 8 godina. Za odlagalište je odobren zahvat iz Studije o utjecaju na okoliš II. faze sanacije odlagališta Totovec - reciklažno dvorište, postrojenje za mehaničko biološku obradu komunalnog otpada i postrojenje za kompostiranje biološkog otpada. U ovom trenutku za zahvat sanacije odlagališta dobivena je lokacijska i građevinska dozvola i započele su radnje na samoj sanaciji odlagališta. Realizacija zahvata sanacije predviđena je u sljedećim fazama: - I. faza - sanacija odlagališta - II. faza - izgradnja građevine za korištenje dijela otpada - reciklažno dvorište - III. faza - uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Postupak sanacije predviđa cjelovito uređenje odlagališta izgradnjom sustava za odvodnju površinskih slivnih voda i temeljnog brtvenog sloja, na način da se stari otpad presloži na novo uređenu plohu koja onemogućuje onečišćenje podzemnih voda starim i novim otpadom, sustava za dreniranje otpadnih voda te sustava pasivnog otplinjavanja. U okviru odlagališta primjenjuje se sustav mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada (MBO postupak) te postupak kompostiranja. Mehaničko biološka obrada predstavlja kombinaciju sortiranja i biološke obrade komunalnog otpada. Proizvod MBO je stabilat koji će se koristiti kao završni prekrivni sloj za sanaciju odlagališta i kao dnevna prekrivka.

Proizvod kompostiranja je kompost koji će se koristiti u poljodjelstvu kao organsko gnojivo. Cilj navedenih zahvata je smanjenje količina otpada koji se moraju trajno odložiti na odlagalištu. Cijeli postupak sažet je u sljedeće postupke: 1. Saniranje i dogradnja odlagališta: - sanacija odloženog otpada (starog otpada) postupkom «biopuster» biološke stabilizacije - iskopavanje, separacija i obrada stabiliziranog otpada, - premještanje stabiliziranog otpada i odlaganje zajedno s ostatkom novog otpada na uređenu plohu - predobrada i obrada novog otpada koji dolazi na odlagalište postupkom MBO - uređenje plohe s temeljnim brtvenim slojem, izgrađenim obodnim nasipom, odvodnjom oborinskih i procjednih voda te svim drugim mjerama zaštite (uređena ploha se gradi u fazama) - otplinjavanje odlagališta - završni prekrivni sloj i njegovo ozelenjavanje 2. Tehnika odlaganja i korištenja dijela otpada: - na odlagalištu se osigurava reciklažni prostor za izdvajanje korisnog dijela otpada (gume, metal, drvo, bijela tehnika, itd.) - uspostava kompostirnice na odlagalištu - na dijelu odlagališta osigurava se prostor za izdvojeno odlaganje građevinskog otpada koji se primjenjuje u izgradnji i održavanju odlagališta - novi otpad se obrađuje mehaničko-biološkim postupkom, kako bi se osiguralo odlaganje samo njegovog manjeg dijela - procjedne vode se skupljaju u poseban bazen i koriste za poljevanje otvorenog dijela odlagališta - oborinske vode se prikupljaju u retencijski bazen, koriste za protupožarnu zaštitu, pranje guma kamiona i polijevanje privremenih prometnica Uz sve navedeno uvode se mjere smanjenja otpada na izvoru pri čemu se osigurava postupno izdvajanje papira, metala, stakla, plastike te opasnog otpada iz kućanstva (baterije, stari lijekovi). Isto tako provodi se program edukacije građana i svih sudionika procesa.

Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 15 4. PRIJEDLOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA ČAKOVCA 4.1. PRIKAZ KONCEPTA SUSTAVA NAČELA ZA EFIKASNU PRIMJENU SUSTAVA PRIHVATLJIVOST ZA EKONOMSKA SOCIJALNA OKOLIŠ OPRAVDANOST PODNOŠLJIVOST OSNOVNI KONCEPT CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA SKUPLJANJE I PRIJEVOZ OTPADA CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM PRIHVAT OBRADA SORTIRANOG I mehaničko-biološka NESORTIRANOG obrada, kompostana OTPADA Planira se etapna uspostava centra za gospodarenje otpadom, u fazama koje obuhvaćaju: - sanacija/rekultiviranje svih postojećih odlagališta - ograničeno funkcioniranje odlagališta Totovec kao privremenog centra za gospodarenje otpadom - pokretanje aktivnosti na pripremi i izgradnji županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji utvrđenoj prostornim planom Navedeni koncept gospodarenja otpadom za Grad Čakovec razvijati će se, ovisno o uspješnosti realizacije regionalnog centra/odlagališta za sjeverozapadnu Hrvatsku, na jedan od sljedećih načina: 1. Odlagalište Totovec zatvara se nakon popunjenja kapaciteta. Nakon zatvaranja prostor odlagališta će ZBRINJAVANJE SABIRNO /ODLAGANJE/ MJESTO KOMUNALNOG ZA OPASNI I NEOPASNOG OTPADA OTPAD se prenamijeniti u centar za gospodarenje otpadom s sljedećim funkcijama: - predobrada i obrada komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada - pretovarna stanica na putu prema regionalnom odlagalištu izvan područja Međimurja 2. Ukoliko ne dođe do realizacije regionalnog centra, lokacija Totovec privremeno može biti u funkciji centra za gospodarenje otpadom s sljedećim funkcijama:

- reciklažno dvorište - postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada - postrojenje za kompostiranje biološkog otpada - ostali elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom bez prostora za zbrinjavanje /odlaganje/ Broj 2 Strana 16 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Paralelno s tim moraju se pokrenuti aktivnosti na realizaciji Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji koja je utvrđena PP Međimurske županije (Pustošija). Za vrijeme realizacije novog Županijskog centra koriste se postojeća postrojenja i kapaciteti lokacije Totovec, a nakon njegove uspostave, potrebno je etapno preseljenje pojedinih postrojenja iz Totovca na novu lokaciju. 4.2. OPIS ELEMENATA SUSTAVA 4.2.1. IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA U skupini preventivnih mjera odnosno načina izbjegavanja otpada treba provoditi sljedeće: - postupno izbacivanje ili zamjena tvari/materijala/ proizvoda koji su nepoželjni u tokovima otpada, temeljem odgovarajuće regulative ili dobrovoljno - primjerice sporazumno između proizvođača i lokalne samouprave - uvođenje sustava pologa i povrata kako bi se umjesto na odlaganje otpad, proizvode usmjerilo prema ponovnoj uporabi (primjer: novi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu) - stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivih proizvoda - promicanje načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava upravljanja okolišem, označavanje ekološki povoljnih proizvoda i dr. Smanjivanje količina otpada može se postići sljedećim mjerama: - razvitak tržišta za materijale koji se mogu reciklirati u smislu poticanja potražnje za takvim materijalima, uvođenje novih proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala - poticanje uvođenja sustava kućnog kompostiranja bio otpada, kako organski otpad ne bi opterećivao komunalni sustav zbrinjavanja otpada - uvođenje ponovnog korištenja nekih vrsta otpada, npr. u graditeljstvu kroz selektivne metode rušenja objekata - oporaba otpada u energetske svrhe Da bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju i nastanku otpada i smanjenju količina otpada od velike je važnosti sustavna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, ciljana i redovita. Potrebno je razvijati svijest šire javnosti o uzročno- posljedičnoj vezi ponašanja zajednice i pojedinca i nastanka otpada.

Uloga Grada Čakovca u tome je da uz pomoć Županije i ministarstva provode programe te samostalno organizira i provodi edukaciju o zaštiti okoliša i razvija odnose s javnošću i to kroz aktivnosti svojeg komunalnog poduzeća, nevladinih ekoloških udruga, medija te kroz sustav odgoja i obrazovanja. Dobar primjer na području Grada su upute za postupanje s otpadom - «KAM SE KOJE SMEČE MEČE», edukacija koju putem letaka provodi GKP Čakom u suradnji s nevladinom udrugom «ZEON». Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 17 Kroz provođenje edukativnih akcija potrebno je građanstvo upoznati s sljedećim činjenicama: - da je izlijevanje otpadnog ulja u kanalizaciju isto kao izlijevanje izravno u rijeku, jezero ili more, a samo pola litre otpadnog ulja može napraviti otrovnu mrlju na gotovo pola hektara vodene površine - da jedna litra razlivenog rabljenog motornog ulja zagadi oko 1.000.000 litara vode za piće, a jedna litra benzina oko 750.000 litara - da je stiropor poguban za život u moru, jezerima i rijekama jer pluta površinom, drobi se u mrvice koje sliče hrani i životinje, jedući ih, ugibaju - da odbačena boca od stakla može zagađivati okoliš i više od 1000 godina - da će odbačena aluminijska konzerva, limenka piva ili soka u idućih 500 godina zagađivati okoliš - da su plastične vrećice za kupovinu često prikladnije od papirnatih, ali da se ne razlažu u prirodi, a boja koja se koristi za natpise na njima sadrži kadmij - toksični teški metal (zato, ako ih već koristimo, koristimo one bez natpisa i koristimo ih višekratno - da baterije koje koristimo u domaćinstvu: u satovima, daljinskim upravljačima, igračkama, sadrže teške metale- živu i kadmij, od kojih ljudi, ako su im dulje izloženi, teško fizički i psihički obolijevaju - za izradu samo 700 vrećica za kupovinu, potrebno je jedno drvo staro između 15 i 20 godina - da svaka tona recikliranog uredskog papira znači uštedu 1.436 litara nafte da odvojeno skupljanje otpada (staklo, stari papir, biološki otpad, poseban i opasan otpad) pomaže okolišu jer se 2/3 našeg otpada, ako je odvojeno prikupljen, može ponovno upotrijebiti.

Broj 2 Strana 18 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« UOBIČAJENA STRUKTURA OTPADA IZ DOMAĆINSTVA Organski otpad čini nešto više od jedne trećine ukupnog otpada u kanti za smeće, a sastoji se od kuhinjskih otpadaka (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće...) otpadaka iz vrta (lišće, otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava...) Kompostiranje je najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem se iz organskog otpada dobiju vrijedne humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete tla. Papir čini drugu trećinu sadržaja kanti za smeće. Recikliranjem starog papira štedi se električna energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete mora se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4700 kWh električne energije. Istu količinu papira može se proizvesti od starog papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kWh električne energije. Plastika u kanti za smeće poseban je problem. Oporaba plastičnog otpada komplicirana je i otežana mnogovrsnošću plastičnih materijala. Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegabvati korištenje plastičnih proizvoda, naročito plastične ambalaže. Plastična vrećica ili boca u prirodi se razgrađuje 100-1000 godina. Stoga plastičnu ambalažu koju ne možemo izbjeći moramo svakako odvojeno prikupljati. Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstama stakla i recikliranjem štedi se sirovine i energiju. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40 nepovratnih, zo znači - 40 puta manji volumen otpada! Metali se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju već odavno. Organiziranim odvojenim sakupljanjem bolje će se iskoristiti ove vrijedne sekundarne sirovine i spriječiti njihovo rasipanje.

Opasni otpad čini samo mali dio ukupne mase otpadaka, ali predstavlja veliku opasnost za okoliš. Tu spadaju: ostaci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno motorno ulje, pesticidi, herbicidi, ostaci boja i lakova, elektronički otpad... Ostali otpad čini građevinski materijal, koža, auto-gume...On se također velikim dijelom može reciklirati. U razdoblju do 2008. god. treba postojeći sustav usavršiti i upotpuniti, a koji se sastoji u sljedećem: - izdvojeno skupljanje otpadnog papira na mjestu nastanka postavom kontejnera/spremnika na javnim površinama - izdvojeno skupljanje otpadne staklene ambalaže postavom kontejnera na javne površine - izdvojeno skupljanje kartonske ambalaže u obliku svežnjeva - odvojeno skupljanje otpadne pet ambalaže - izgradnja reciklažnog dvorišta u kojem bi se skupljali oni otpadni materijali koji imaju svog krajnjeg korisnika ili se mogu, sukladno propisima, privremeno skladištiti - izdvojeno skupljanje biootpada (zelenog otpada) s javnih površina - izdvojeno skupljane starih motornih ulja u reciklažnim dvorištima te tvrtkama za skupljanje, obradu i promet sekundarnih sirovina - izdvojeno skupljanje akumulatora u reciklažnim dvorištima - izdvojeno skupljanje baterija putem posuda smještenih u trgovinama koje prodaju baterije u odabranim mjestima u naseljima i reciklažnim dvorištima - izdvojeno skupljanje otpadnih guma Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 19 4.2.2. ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA Polazište suvremenog gospodarenja otpadom je odvojeno prikupljanje otpada i to na samom mjestu njegova nastanka. Otpad koji nije izbjegnut odnosno nije iskorišten treba odvojeno odložiti i prikupiti.

Cilj odvojenog skupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, a u skladu s odredbama Zakona o otpadu. Mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada su zasebna tema ovoga Plana te će se detaljnije obraditi u tom poglavlju. 4.2.3. SKUPLJANJE I PRIJEVOZ OTPADA Na području Grada Čakovca sva naselja su uključena u sustav organiziranog skupljanja komunalnog otpada. Minimalni standard koji mora biti zadovoljen: - 1 x tjedno odvoz komunalnog otpada uz obavezno odvojeno skupljanje NAČIN - minimalno 4 x godišnje skupljanje SKUPLJANJA glomaznog otpada - minimalno 2 x godišnje skupljanje zelenog otpada - kanta volumena 120 litara - kontejneri 1100 litara volumena SKUPLJANJE - PE vreće za dodatni volumen otpada (u cijeni vreće uključena cijena postupanja s otpadom) - korištenje specijalnih vozila (vozila za rad s kantama s zadnjim TRANSPORT utovarom, vozila s opremom za podizanje kontejnera) - obavezno odvojeno skupljanje u spremnike/kontejnere na javnim površinama - plavi spremnici (2 m3) za otpadni papir - žuti spremnici (2m3) za pet ZELENI OTOCI ambalažu - sivi spremnici (2m3) za metalni otpad - zeleni spremnici (2m3) za otpadno staklo - crveni (zidni) spremnici za istrošene baterije - ograđeno - nadzirano 24 sata - opremljeno sustavom za zaštitu RECIKLAŽNO okoliša DVORIŠTE - mogućnost preuzimanja odvojeno skupljenog otpada iz kućanstva - razvrstavanje različitih vrsta otp. 4.2.4. OBRADA OTPADA Prema Zakonu o otpadu (NN, br. 178/04) obrada otpada podrazumijeva postupke kojima se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada.

Jedan od ciljeva cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom je smanjiti ukupnu količinu komunalnog otpada, te smanjiti udjel organskog otpada u komunalnom otpadu koji se zbrinjava odlaganjem na odlagališta. Stoga se u okviru centra za gospodarenje otpadom predviđa mehaničko biološka obrada otpada i kompostiranje otpada. Kako je za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji će zadovoljiti uvjete njegovog kasnijeg iskorištavanja izuzetno važna kvaliteta i čistoća sirovine - biootpada, to je preduvjet za takvu biološku obradu organizacija sustava odvojenog prikupljanja biootpada. Mehaničko biološka obrada otpada je kombinirani postupak koji započinje razvrstavanjem otpada ne pojedine dijelove koji se izravno recikliraju (željezni i obojeni metali), te na krupniju i sitniju frakciju. Sitna se frakcija zatim obrađuje biološkim postupcima u svrhu inertiziranja i koristi se za prekrivanje ili punjenje odlagališta. Krupnija se frakcija najčešće koristi kao gorivo iz otpada, odnosno termički se iskorištava u postojećim postrojenjima ili u posebnim postrojenjima kao što su spalionice otpada. MBP postupak se temelji na automatskoj mehaničkoj selekciji gorivog i biorazgradivog dijela otpada. Gorivi otpad se daljnjim tretmanom priređuje za spaljivanje i može se energetski oporabiti - reciklirati u postrojenjima koja su dislocirana, a biorazgradivi dio se biostabilizira, odnosno ubrzanom autofermentacijom se suši i higijenizira, te se kao takav, inertan i bez ikakvih neugodnih mirisa odlaže na deponij.

Na području Grada kroz drugu fazu sanacije odlagališta Totovec izgraditi će se sustav za prihvat i obradu otpada. Sustav se sastoji od reciklažnog dvorišta, postrojenja za mehaničko biološku obradu komunalnog otpada (MBO) i postrojenja za biološku obradu - kompostiranje biološkog otpada. Ukoliko se u međuvremenu iznađu nova, suvremenija tj. naprednija i povoljnija rješenja za obradu komunalnog otpada, ovaj plan će se u tom smislu revidirati. 4.2.5. ZBRINJAVANJE /ODLAGANJE/ OTPADA Sve metode obrade otpada uvijek imaju ostatak koji je potrebno zbrinuti i odložiti. Broj 2 Strana 20 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Za trajno odlaganje ostatka nakon obrade otpada potrebno je izgraditi građevinu za tu namjenu - odlagalište. Međimurska županija pa tako i Grad Čakovec su se opredijelili za prikupljanje i zbrinjavanje / odlaganje/ otpada u sklopu Regionalnog centra van područja Međimurske županije, odnosno ukoliko ne dođe do njegove realizacije, privremeni centar do 2010. god. biti će na lokaciji Totovec, a nakon toga na novoj lokaciji utvrđenoj PP Županije (sada je to lokacija Pustošije). Na području Međimurske županije samo odlagalište u Totovcu zadovoljava uvjete iz Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine, br. 123/97, 112/01). Međutim, odlagalište u Totovcu ima ograničeni rok korištenja, te je stoga potrebno pokrenuti aktivnosti na izgradnji novog regionalnog ili županijskog centra za gospodarenje otpadom. Slijedom toga, u prijelaznom razdoblju Totovec preuzima ulogu privremenog centra za gospodarenje otpadom s ograničenim rokom korištenja. Ukoliko se realizira regionalni centar za Sjeverozapadnu Hrvatsku, lokacija Totovec će se prenamijeniti u centar za gospodarenje otpadom, gdje će se komunalni i neopasni proizvodni otpad predobrađivati, te će funkcionirati kao pretovarna stanica bez prostora za trajno zbrinjavanje /odlaganje/. U tom slučaju će se otpad zbrinjavati /odlagati/ na regionalnom odlagalištu.

Ukoliko se projekt realizacije regionalnog centra za gospodarenje otpadom ne ostvari, ovaj Plan, sukladno županijskom planu, predlaže izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji utvrđenoj PP Međimurske županije. ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM (sažeti opis) Osnovni cilj osnivanja županijskog centra za gospodarenje otpadom je omogućiti sortiranje i razdvajanje komunalnog otpada, iskorištavanje vrijednih sastojaka otpada (reciklaža), obrada komunalnog otpada, biološku obradu otpada (kompostiranje) te odlaganje ostatnog dijela komunalnog otpada (nakon obrade) i odlaganje neopasnog otpada. U županijskom centru za gospodarenje otpadom predviđa se: - prihvat sortiranog i nesortirano otpada - obrada otpada (mehaničko biološka obrada, kompostana za biološku obradu) - obrada glomaznog otpada - reciklažno dvorište - sabirno mjesto za opasni otpad - odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnog otpada (ukoliko se ne realizira regionalni centar) - obrada tekućih i plinovitih ostataka na odgovarajućim instalacijama - monitoring (praćenje stanja okoliša) Najzahtjevniji dio centra, ujedno i prvi koji mora biti stavljen u funkciju je odlagalište komunalnog i neopasnog otpada. Odlagališni prostor mora biti izgrađen u skladu sa zahtjevima zakonske regulative, te uz primjenu i poštivanje mjera zaštite okoliša. Projekt odlagališta obuhvaća minimalno: - sustav brtvljenja (gornji i donji brtveni slojevi) - skupljanje i obradu odlagališnih plinova - skupljanje i obradu procjednih voda - upravljanje oborinskim vodama - upravljanje sanitarnim vodama - infrastrukturu i prateće objekte - monitoring okoliša - rekultivaciju U sustavu nadzora kakvoće okoliša potrebno je provoditi sustavni monitoring odlagališta u okviru kojega je nužno:

- utjecaj na tlo i uporabu tla (praćenje kakvoće tla, onečišćenje tla) - postupanje s otpadom (dovoz, obrada, odlaganje) - utjecaj na vode (karakteristike otpadnih voda, utjecaj na prijamnike, praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda) - ispuštanje onečiščujućih tvari u zrak (kontrola emisije plinova, praćenje kakvoće zraka, praćenje meteoroloških pokazatelja) - praćenje buke - utjecaj na floru i faunu REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM (sažeti opis) Infrastrukturnu osnovu budućeg sustava RH činit će 10 do 15 regionalnih centara za obradu otpada s uređenim odlagalištima za komunalni i neopasni tehnološki otpad (odnosno industrijski otpad, prema EU terminologiji). Uspostava regionalnih centara bit će postupna: prvo će se urediti regionalno odlagalište, zatim će se prema potrebi i mogućnostima dodavati tzv. prethodna obrada (odvajanje sekundarnih sirovina i njihovo recikliranje, odvajanje gorivog dijela otpada), kompostiranje, termička i druga obrada te prikupljanje i skladištenje opasnog otpada. Lociranje regionalnih centara bit će rezultat međužupanijskog dogovora, a neka od njih uspostavit će se na mjestima postojećih odlagališta. Sva ostala uređena i neuređena odlagališta postupno će se sanirati i zatvoriti. Na podobnoj lokaciji bit će uspostavljen i Državni centar za opasni otpad s uređenim odlagalištem. U sklopu katastra emisija u okoliš izgradit će se posebni informacijski sustav o otpadu s bazama podataka posredstvom kojih će se pratiti sudbina otpada u svim Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 21 fazama manipulacije, zatim propise, rad postrojenja i općenito opterećenja za okoliš.

4.2.6. SKLADIŠTENJE OTPADA Obzirom na to da je država odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom, u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđa se sabirno mjesto za opasni otpad uređeno sukladno svim propisima koji se tiču skladištenja opasnog otpada. Privremeno uskladišteni opasni otpad bi se nakon određenog roka odnosno nakon prikupljenih određenih količina transportirao na za to namijenjena odlagališta. 4. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMU- NALNOG OTPADA Zakon nalaže odvojeno skupljanje i skladištenje otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti. Odvojeno skupljanje nekih vrsta otpada regulirano je podzakonskim propisima (npr. skupljanje otpadnih guma). Odvojeno skupljanje drugih vrsta otpada (elektronički, građevinski, ...) biti će regulirano posebnim pravilnicima. Do sada su kroz Pravilnike regulirani sljedeći načini postupanja s posebnim kategorijama otpada i to: - ambalažom i ambalažnim otpadom - otpadnim gumama Posebno će se kroz odgovarajuće Pravilnike regulirati način postupanja s posebnim kategorijama otpada i to: - otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom - vozilima kojima je istekao vijek trajanja - otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže opasne tvari - infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova - otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina - otpadnim uljima Donošenje navedenih Pravilnika u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Odvojeno se mogu skupljati korisne tvari iz otpada (npr. papir, staklo, metali, biootpad i sl.) i štetne tvari (npr. baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi, i sl.), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju.

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost, primjerice ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Uvođenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se količina ostatnog otpada koji se mora zbrinuti na odlagalištu otpada. Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) moraju se odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama, na tzv. zelenim otocima. Sustav zelenih otoka već je uspostavljen na području Grada Čakovca. Postojeći sustav zelenih otoka potrebno je u narednom razdoblju unaprijediti kroz donošenje posebnog Pravilnika o provedbi uspostave zelenih otoka sukladno sljedećim principima: - koncepcija izbora osnovnih materijala koji se prikupljaju - kapacitet pojedinih spremnika - izbor lokacija - način i učestalost pražnjenja - uklapanje u strukturu drugih aktivnosti glede cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Odvojeno odlaganje i prikupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada obavezno je na cijelom području Grada Čakovca, a omogućuje se kroz korištenje posebnih posuda i spremnika postavljenih na javne površine i u reciklažnim dvorištima. Sukladno zakonskim propisima za svaku pojedinu vrstu otpada točno je određena veličina, vrsta i boja spremnika ili posuda: Strana 22 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 2 PLAVI SPREMNIK ZA OTPADNI PAPIR u koji se odlažu: novine, časopisi, prospekti, katalozi, pisma, pisači papir, bilježnice, knjige, telefonski imenici, kartoni (bez dodatnih tvari), vrećice i vreće od papira Za proizvodnju 1 tone papira potrebno je 2 tone, odnosno 3,5 m3 drva ili 1,2 tone otpadnog papira. Odvojenim skupljanjem otpadnog papira čuvamo naše šume, štedimo energiju, smanjujemo onečišćenje vode, zraka i štedimo skupi deponijski prostor.

Korištenjem otpadnog papira za proizvodnju iste količine novog papira, zagađivanje vode smanjeno je 15 puta, potrošnja vode smanjena je 5 puta, a potrošnja energije 2 puta. Svaka tona otpadnog papira nadomjesti 3,5 m3 drveta ŽUTI SPREMNIK ZA PET AMBALAŽU u koji se odlažu: prazne boce od osvježavajućih pića (Studena, Studenac, Deit, Coca Cola i sl.), prazne boce prehrambenih tekućih proizvoda (ulja i sl.) Otpadna plastika je posebno dragocjena vrsta otpada. Plastika je skupno ime za niz suvremenih i sve raširenijih umjetnih materijala koji imaju odlična svojstva te se njihova primjena proširila u sva područja ljudskog života. Čak 4% godišnje potrošnje sirove nafte u svijetu koristi se za proizvodnju plastike. Volumen plastičnog otpada u kućnom iznosi do 30 %. Određene se vrste plastičnog otpada mogu uspješno reciklirati, osobito ako su odvojeno skupljene. Najugledniji svjetski proizvođači automobila, bijele tehnike i elektronike, te građevinskih dijelova reklamiraju se i ponose primjenom reciklirane plastike. Dakle, pravilnim odvojenim prikupljanjem ne štede se samo prirodne sirovine i energija, već i dragocjeni odlagališni prostor. SIVI SPREMNIK ZA METALNI OTPAD u koji se odlažu: prazne metalne doze-konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalni zatvarači i čepovi od boca i staklenki Metali nisu smeće, već izuzetno vrijedna sirovina za dobivanje novih proizvoda. Suvremeni je život nametnuo korištenje sve veće količine metala i metalne ambalaže, koji su u pravilu nepovratni i odmah nakon upotrebe postaju otpad. Udio metalnog u kućnom otpadu iznosi 6 do 8%.Za proizvodnju jedne tone sirovog aluminija utroši se čak 600 000 litara vode. Uz ispravno odvojeno prikupljanje, odnosno razvrstavanje, svaka vrsta obojenog metalnog otpada može se odlično reciklirati uz uštedu prirodnih sirovina, energije te smanjenje onečišćenja okoliša. Metalni dijelovi automobila, hladnjaka, perilica ili kuhinjskih štednjaka mogu biti izrađeni od otpadnih limenki za osvježavajuće napitke. Recikliranjem jedne tone aluminijskih doza uštedi se 5 tona boksita pri čemu se utroši 20 puta manje energije.

Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 23 ZELENI SPREMNIK ZA OTPADNO STAKLO u koji se odlažu: prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i čepova Staklo nije smeće, već dragocjena sekundarna sirovina. Staklo je svestrano uporabiv, prirodi vrlo prijateljski materijal jer se uz ispravno odvojeno prikupljanje može praktično bezbroj puta reciklirati. Ono što je dospjelo u spremnik za odvojeno skupljanje ambalažnog stakla bit će opet nova boca ili posuda. Udio stakla u kućnom otpadu iznosi i do 10 %. Odvojenim prikupljanjem staklenog ambalažnog otpada štedi se dakle prostor na odlagalištima otpada, dragocjene prirodne sirovine i energija, te smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla. CRVENI SPREMNIK ZA OTPADNE BATERIJE u koji se odlažu: obične baterije, baterije koje se dopunjuju (Ni-Ca) baterije, dugmaste baterije, baterije mobilnih telefona Baterije su opasan otpad, ali i vrijedan sekundarni izvor teških metala. Baterije susrećemo na svakom koraku i svi se njima služimo. Prisutne su u gotovo svim uređajima - od automobila do glazbene čestitke. Međutim, stare baterije sadrže različite opasne tvari, prvenstveno teške metale koji u većim količinama izravno ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. S druge strane, uz ispravno postupanje ti teški metali mogu se uspješno reciklirati čak 500 puta. Zato je iznimno važno stare baterije ne odlagati u kućni otpad već u male CRVENE spremnike s natpisom STARE BATERIJE. Uz zelene otoke treba uspostaviti i reciklažno dvorište. Zeleni otoci su jeftiniji i jednostavniji objekti od većih i skupljih reciklažnih dvorišta, koja su osnova odvojenog skupljanja otpada.

Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje različitih vrsta otpada (uključujući i tekući otpad i ulja, akumulaore, opasni otpad iz kućanstava (pesticidi, lijekovi, razrjeđivači, boje, otapala i ostale kemikalije, električna i elektronička oprema i zeleni otpad). Reciklažno dvorište potrebno je izgraditi u okviru II. faze sanacije odlagališta Totovec. Za to reciklažno dvorište izrađena je Studija o utjecaju na okoliš te pribavljena lokacijska i građevinska dozvola. Prema tehničkoj dokumentaciji u okviru reciklažnog dvorišta se predviđa privremeno skladištenje odvojeno prikupljenog otpada, sortiranje komunalnog otpada uz naknadnu biološku obradu tj. stabilizaciju izdvojene biološke frakcije i kompostiranje odvojeno skupljenog biološkog otpada. Glavni ciljevi izgradnje reciklažnog dvorišta su: - skupljanje potencijalno iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, biološki otpad) - izdvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstava (baterije, akumulatori, otapala, lijekovi) Postupanje s otpadnim tvarima u reciklažnom dvorištu odvijati će se putem sljedećih operacija: - preuzimanje odvojeno skupljenih komponenti otpada - selektivno privremeno skladištenje skupljenog otpada - upućivanje preuzetog i uskladištenog otpada na daljnje postupanje obrađivaču otpada Sustav odvojenog sakupljanja otpada obuhvaća i odvojeno sakupljanje bio-otpada. To je jedan od preduvjeta za kompostiranje. Izdvajanjem biorazgradive komponente iz ukupnog otpada smanjuje se količina plinova koja se oslobađa s odlagališta uslijed razgradnje otpada. Biootpad se može odvojeno Broj 2 Strana 24 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« skupljati:

- kroz sustav posebnih posuda za stambene objekte (uz odvoz sakupljača) - dovozom biootpada na središnja mjesta skupljanja (kompostane i reciklažna dvorišta) - organizacijom akcija javnog skupljanja zelenog otpada Na području Grada zeleni otpad se za sada skuplja uglavnom putem organiziranih akcija javnog skupljanja, odnosno putem kupona kojima se korisnicima usluge daje mogućnost organiziranog odvoza u određenim terminima. Izgradnja postrojenja za kompostiranje planirana je na lokaciji Totovec, a sada se kompostiranje vrši na lokaciji GKP Čakom u Čakovcu. Na lokaciji u Totovcu kao najpovoljniji proces budućeg postrojenja za kompostiranje biološkog otpada odabran je proces aerobne biološke obrade u hrpama, odnosno gredicama. Na području grada Čakovca djeluje poduzeće «Unimer» koje ima dozvolu za gospodarenje otpadom tj. za skupljanje i skladištenje neopasnog otpada čija se svojstva mogu iskoristiti. 6. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLA- GALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD Poglavarstvo Grada Čakovca je upravljanje i sanaciju odlagališta Totovec povjerilo GKP Čakom, d.o.o. Svi radovi na sanaciji i odlaganju otpada do konačnog zatvaranja odlagališta moraju se provoditi u skladu s projektnom dokumentacijom i za to pribavljenim dozvolama. Tokom rada odlagališta nužno je osigurati provođenje niza tehničko tehnoloških i organizacijskih mjera kako bi odlagalište funkcioniralo na pravilan i siguran način. Tijekom građenja objekata i infrastrukture moraju se primjenjivati sve mjere koje proizlaze iz važećih propisa o gradnji objekata, kao i odgovarajuće mjere zaštite na radu.

Za redovno poslovanje odlagališta predviđa se rad u prvoj smjeni, dok je umjesto druge i treće smjene predviđen rad čuvarske službe s kontroliranjem sastava odloženog otpada. Na taj način onemogućava se odlaganje nedozvoljenog otpada (opasni otpad). Ograđivanjem odlagališta te čuvarskom službom treba zabraniti ulazak neovlaštenih osoba. U svrhu zaštite zdravlja radnika koji rade na odlagalištu potrebno je redovito provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju od strane ovlaštenih poduzeća. Radnike koji rade na odlagalištu potrebno je štititi zaštitnom odjećom i obućom za rad (zaštita od buke i sl.). Također, potrebno je strogo nadzirati da li se radnici pridržavaju svih redovitih mjera zaštite (prilikom rada sa strojevima na odlagalištu, ostalom opremom). Mogućnost nastanka požara na uređenim odlagalištima je vrlo mala. Uobičajene mjere za zaštitu od požara na odlagalištu su: svakodnevno prekrivanje otpada slojem inertnog materijala pa su tako dijelovi otpada međusobno razdvojeni; kontrolirana evakuacija nastalih plinova da ne dođe do skupljanja plinova unutar tijela odlagališta, a time i do mogućnosti eksplozije; kontrola otpada koji dolazi na odlagalište kako se ne bi odlagale lako zapaljive i eksplozivne tvari; kontrola da se na odlagalištu ne odlaže zapaljeni otpad, a ukoliko se to dogodi, otpad treba ugasiti; kontrola ulaska na odlagalište kako «treće osobe» ne bi mogle namjerno izazvati požar; postavljanje odgovarajućeg broja protupožarnih aparata na za to predviđena mjesta; mogućnost telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom brigadom i da su zaposlenici osposobljeni za zaštitu od požara.

Pojava prašine na odlagalištu uklanja se povremenim prskanjem radnih površina i prometnica vodom. Glavna mjera za zaštitu tla je izrada vodonepropusnog sloja na odlagalištu. Osnovna mjera za zaštitu voda je sprečavanje bilo kakvog izlaza onečišćenih otpadnih voda s odlagališta. Vode od pranja vozila i opreme (donji postroj vozila smećara koji napušta odlagalište, kao i oprema, pere se visokotlačnim peračem na platou za pranje) obrađuju se na separatoru ulja i masti i na taložniku te nakon kontrole ispuštaju u obodni kanal. Vode iz reciklažnog dvorišta obrađivat će na separatoru ulja i masti i taložniku te nakon kontrole upuštati u obodni kanal. Rad strojeva na odlagalištu izaziva buku. Prilikom rada strojeva na odlagalištu, moguća je buka u neposrednoj blizini njenog izvora. Zbog toga je odlagalište locirano dovoljno daleko od naselja. Suzbijanje štetočina se provodi raspršivanjem insekticida i izlaganjem otrovnih mamaca. Deratizaciju i dezinsekciju trebaju provoditi za to ovlaštene ustanove. Tijekom korištenja odlagališta potrebno je: • Jednom godišnje pribaviti meteorološke podatke, i to: volumen i intenzitet oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperaturu (min. i maks.) i ružu vjetrova. Podaci se upisuju jedanput godišnje, a odnose se na najbližu meteorološku stanicu. • Oborinske vode kontrolirati na ispustu iz obodnog kanala minimalno jedanput godišnje. Prate se fizikalnokemijske, bakteriološke i biološke karakteristike. • Analizirati procjedne vode jedanput godišnje na sljedeće parametre: BPK5, KPK, ulja i masti, pH, vodljivost, fenole, cijanide, nitrite, fluoride, amonij, Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 25 ukupni organski ugljik (TOC), adsorbirane organske halogene (AOX), As, Cd, Cr-ukupni, Cr (VI), Hg, Ni, Cu, Zn i udio topivih tvari u vodi.

• Kontrolirati vode s reciklažnog dvorišta najmanje dva puta godišnje na sljedeće parametre: pH-vrijednost, boju, miris, taložive tvari, ukupnu suspendiranu tvar, KPK, BPK5, ukupna ulja i ukupne koliformne bakterije. • Kontrolirati emisiju plinova (CH4, CO2, H2S, O2, N2) svaka tri mjeseca. • Svakodnevno kontrolirati vrstu, sastav i količinu otpada na ulazu u odlagalište. • Eluat proizvodnog neopasnog otpada kontrolirati jedan puta godišnje ili po potrebi češće. • Kontrolirati vrste otpada koje se skupljaju u reciklažnom dvorištu. • Ispitivanje tla provoditi u skladu s Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN, 15/92) na tri mjesta i na prosječnim uzorcima, broj kojih će se odrediti na bazi programa monitoringa tla. Nakon prestanka odlaganja otpada • Procjedne vode kontrolirati jedanput godišnje 10 godina od dana zatvaranja odlagališta, a sljedećih 10 godina jednom u dvije godine. • Na mjestu ispuštanja oborinske vode s lokacije kontrolirati vode jedan puta godišnje 10 godina od dana zatvaranja odlagališta, a sljedećih 10 godina jednom u dvije godine. • Kontrolirati emisiju plinova (CH4, CO2, H2S, O2, H2) 2 puta godišnje 10 godina od dana zatvaranja odlagališta, a sljedećih 10 godina jednom u dvije godine. • Kontrolu kakvoće tla utvrditi odmah nakon prestanka rada, zatim nakon 10 godina i treći puta nakon 20 godina. • Pratiti slijeganje odlagališta svake dvije godine do 10 godina nakon zatvaranja. KOLIČINA POVRŠINA br. LOKACIJA OTPADA /m2/ /m3/ 1. ŽIŠKOVEC 2 997 2. MAČKOVEC 1 000 3. MIHOVLJAN 8 000 4. G.PUSTAKOVEC 800 5. ČAKOVEC 1 706 Za nadzor rada odlagališta nadležna su sljedeća tijela uprave (inspekcije):