Zaključak o Izvješću izvršenja Plana gospodarenja otpadom Općine Belica

11. Na temelju članka 11. stavka 4. Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), članka 29. Statuta Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09), Općinsko vijeće Općine Belica, na svojoj 13. sjednici, održanoj 24. ožujka 2011. godine, donijelo je ZAKLJUČAK o izvješću izvršenja Plana gospodarenja otpadom Općine Belica
Članak 1. Ovim Zaključkom prihvaća se Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za područje Općine Belica, usvojenog dana 21. kolovoza 2007. godine (KLASA: 021-05/07-01/32) i objavljenog u listu “Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/07.

Članak 2.

Članak 2. Izvješće iz članka 1. ovog Zaključka nalazi se u privitku i čini njegov sastavni dio.
Članak 3. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u listu “Službeni glasnik Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BELICA KLASA: 021-05/11-01/13 URBROJ: 2109-3-02-11-01 Belica, 24. ožujka 2011. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Sandra Herman, v. r. iZVJEŠĆE o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za područje Općine Belica Plan gospodarenja otpadom za područje Općine Belica (u daljnjem tekstu: Plan) usvojen je u skladu s obveznim elementima propisanim stavkom 1. članka 11. Zakona o otpadu. Plan je propisao slijedeće osnovne mjere sustavnog provođenja ciljeva i načela: 1. mjeru izbjegavanje i smanjivanje količine komunalnog otpada, 2. mjeru odvojenog skupljanja, skladištenja i prijevoza komunalnog otpada, 3. mjeru za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad. Stranica 402 - Broj 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 1. travnja 2011. Slijedi prikaz učinjenog prema usvojenim mjerama: - I prva i druga mjera Plana prvotno su bile realizirane u suradnji s Međimurskom županijom kroz tzv. “zelene otoke” (posebne spremnike postavljene na javne površine) za, s jedne strane, povećanje stvaranja sekundarnih sirovina (papira, stakla i ostatka PET-ambalaže.), a , s druge strane, smanjenje količine preostalog otpada za postupak daljnjeg zbrinjavanja. Sukladno ponuđenim mogućnostima iz Plana gospodarenja s otpadom u Međimurskoj županiji (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/06) za odvojeno odlaganje i prikupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada, Općinsko poglavarstvo se 2007. godine odlučilo za korištenje zelenih otoka na slijedećim lokacijama:

Članak 3.

- naselje Belica: 1. Ulica Dr. Ljudevita Gaja, kbr. 23, kod robne kuće “METTS”, 2. Ulica Kralja Tomislava, kbr.100, uz Društveni dom, 3. Ulica Zagrebačka, kbr. 21, uz Poljoprivrednu apoteku, 4. Križanje ulica Matije Gupca i Nikole Tesle. - naselje Gardinovec: 1. kod Društvenog doma, 2. kod Vatrogasnog doma. Taj se oblik provođenja mjere zadržao sve do današnjih dana. Međutim, kako se Izmjenom i dopunom Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 60/08), odredbama članka 8. izričito zahtijevalo da se na područjima jedinica lokalne samouprave mora “postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom Zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad”, a s člankom 13. istog Zakona određeno da jedinice lokalne samouprave moraju “u svojim dokumentima prostornog uređenja odrediti lokacije za gradnju građevina” namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada, sa rokom do 31. prosinca 2008. godine, Općinsko je vijeće Općine Belica na svojoj 21. sjednici, održanoj 28.08.2008. godine donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 17/08), kojom se pokrenuo postupak udovoljavanja propisanim odredbama u svrhu stvaranje prostornih preduvjeta potrebnih određenju lokacije za gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom, te gradnju građevine jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Članak 3.

Međutim, kako je 2009. godine započet i postupak izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije, koji je trajao sve do nedavno, činilo se oportunim i praktičnim usporiti provođenje postupka i pričekati što će biti novoga riješeno u pogledu problematike otpada (npr. pitanja lokacije sanitarne deponije kao zajedničke za sva općine i gradove u županiji, kao i eventualno određenje lokacije za reciklažno dvorište namijenjeno građevinskom otpadu, također na nivou Županije) u ovom aktu višega reda. Time se namjeravalo izbjeći naknadno nužno usklađivanje općinskog plana s novim županijskim. Započeti postupak općinskih izmjena zastao je na preliminarnim radnjama odabira izrađivača, no bez okončanja u zadanim rokovima. Budući da je procedura sa županijskim prostornim planom sada završena, može se pristupiti dovršetku općinskog plana. Na žalost, postalo je vrlo upitno da li će se u nastaloj situaciji moći realizirati Ugovor o zajedničkom financiranju kupnje i nabavku komunalne opreme za reciklažno dvorište (kante, kontejneri, press-kontejneri i rolo-kontejneri) sklopljen s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost budući da je ugovoreni rok za nabavku opreme istekao koncem 2010. godine, a nabavka se nije obavila zbog kašnjenja u postupku određenja lokacije za reciklažno dvorište. U Općini Belica već od prije bio je prisutan napredniji oblik prevencije nastanka otpada metodom “reciklažnih dvorišta”, ali samo za jednu vrstu otpada - metalnog. Naime, “Metal produkt” d.o.o., specijalizirana firma za otkup i preradu sekundarnih sirovina s ograđenim i nadziranim objektima, opremljena sustavom za zaštitu okoliša, u kojoj je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje metalnog otpada, jedino za sada izgrađeno reciklažno dvorište u Općini Belica.

Članak 3.

Najvažnija novina koja se u pogledu provođenja prve i druge mjere dogodila u Općini Belica sastoji se u tome što će se mjera odvojenog skupljanja komunalnog otpada provoditi kako sastavni dio koncesijskog ugovora za odvoz komunalnog otpada i što će koncesionar EKO-FLOR PLUS u cijeni odvoza komunalnog otpada sistemom vreća krajnjim korisnicima usluge 12 puta godišnje besplatno odvoziti papir i PET ambalažu. Stakleni otpad koji ostane nezbrinut putem povratka ambalaže još jedno će vrijeme biti zbrinjavan kroz tzv. “zelene otoke” s povećanim brojem njihovih mjesta, kako bi bili što bliže proizvođaču preostalog nezbrinutog staklenog otpada. - Treća mjera bila je vezana uz rješavanje problematike odlaganja komunalnog otpada. Prostorni plan Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/04 i 18/06), nije predvidio odlagalište otpada na području Općine Belica za ove potrebe, jer je Prostorni plan Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/01) predlagao problem odlaganja komunalnog otpada riješiti na jedinstveni način za čitavu Međimursku županiju. Problematika deponiranje otpada dignuta je na županijsku razinu. Rješenje je nuđeno u obliku alternative: ili 1) izgradnjom centralne sanitarne deponije za sve općine i gradove na teritoriju Županije, ili 2) da se otpad odlaže izvan Županije, ukoliko se deponija riješi izgradnjom centralne deponije na razini šire regije. Sada već izmijenjeni Prostorni plan Međimurske županije (u daljnjem tekstu: PPMŽ), donesen 2001. godine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/01) u članku 150.

Članak 3.

ovako je regulirao oblast postupanja s komunalnim otpadom: “Pored prihvaćenih dokumenata - Geološke i hidrološke studije Međimurja i Studije utjecaja na okoliš sanitarnog 1. travnja 2011. Broj 7 - Stranica 403 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” odlagališta Pustošija, osnovu za donošenje mjera o postupanju s otpadom treba činiti još i Studija cjelokupnog gospodarenja i zbrinjavanja otpada Međimurske županije, koja nedostaje pa je potrebna njezina izrada.” Nešto dalje, u članku 152. pisalo je: “Ukoliko se kroz studiju o cjelovitom gospodarenju i zbrinjavanju komunalnog i tehnološkog neopasnog otpada, te opredjeljenjem i odlučivanjem jedinica lokalne samouprave iznađu i odaberu nova prihvatljiva tehnološka rješenja zbrinjavanja otpada koja isključuju potrebu za odlagalištem Pustošija, prijedlog ove lokacije stavit će se van snage.” A u članku 153. stoji i ovo: “Postupak zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada odvijati će se na zajedničkom odlagalištu određenim ovim Planom - lokalitet Pustošija, ukoliko se ne uspostave uvjeti iz prethodne točke. U slučaju da se jedna ili više jedinica lokalne samouprave odluče na zbrinjavanje svog komunalnog otpada na svom ili zajedničkom odlagalištu, lokaciju moraju odrediti temeljem prostornog plana uređenja uz uvjet da tehnička i prostorna rješenja udovoljavaju kriterijima propisanim Zakonom o otpadu, Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom i kriterijima propisanim ovim Planom.” Nakon obavljenih izmjena i dopuna PPMŽ, u izmijenjenom članku 150. noveliran je i postupak gospodarenja otpadom nuđenjem drugačije postavljenih alternativnih rješenja:

Članak 3.

“U postupku gospodarenja otpadom, Županija je nakon sanacije odlagališta Totovec obvezna postupiti prema obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 85/07) i obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/06), prema jednom od dva moguća rješenja: a) osnovati regionalni centar za gospodarenje otpadom b) osnovati županijski centar za gospodarenje otpadom Regionalni centar za gospodarenje otpadom osnovati će se na prostoru izvan Međimurske županije a njegov sastavni dio biti će pretovarna stanica s lokacijom u Totovcu, čiji će sastavni dio biti: - postrojenje za biološko-mehaničku obradu otpada, - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada, - reciklažno dvorište građevinskog otpada, - građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije, - odlagalište za neopasni i inertni otpad. Ukoliko se ne pristupi realizaciji regionalnog centra, Županija pristupa osnivanju Županijskog centra za gospodarenjem otpadom koji se određuje na jednoj od dviju potencijalnih lokacija: - Totovec - Pustošija Konačna lokacija centra odabrati će se nakon obavljenih istražnih radova i provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, na osnovu važeće i prihvaćene Geološke i hidrogeološke studije Međimurja, te na osnovu kriterija i smjernica propisanih ovim Planom. Županijski centar za gospodarenjem otpadom, pored dijelova navedenih u Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržavati će:

Članak 3.

- postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, - reciklažno dvorište posebne vrste otpada, - reciklažno dvorište građevinskog otpada, - građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije, - odlagalište za neopasni i inertni otpad.” U izmijenjenom PPMŽ svoje su mjesto našle i odredbe koje nalažu JLS da u svojim prostornim planovima odrede lokacije za reciklažna dvorišta koja se predviđalo općinskim izmjenama i dopunama Prostornog plana (članak 168.), ali je i ponovno istaknuta obveza zatvaranja i sanacije nelegalnih i divljih odlagališta komunalnog otpada (članak 169.). Iz svih značajnih novina koje su stupile na snagu s noveliranim PPMŽ može se izvući slijedeće: - Kada je u pitanju način i mjesto odlaganja komunalnog otpada koji i dalje ostaje alternativno preciziran (regionalni-županijski), u slučaju nerealizacije regionalnog centra pristupiti će se osnivanju Županijskog centra na nekoj od dvije potencijalne lokacije: Totovec ili Pustošija. Odabir lokacije vezan je uz obavljanje istražnih radova i postupka procjene utjecaja na okoliš, na osnovu važeće i prihvaćene Geološke i hidrogeološke studije Međimurja. Dakle, promijenilo se to da se umjesto jedne alternative dobilo dvije: 1) alternativnu za lokaciju Centra za gospodarenje otpadom i 2) alternativnu za lokaciju Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Pored dijela koji se odnosi na određenje lokacija za reciklažna dvorišta, PPUO Belica mora biti dopunjen i odredbama za odlaganje otpada iz PPMŽ. U realizaciji treće mjere Općina Belica je u mogućnosti tek i samo očekivati i pratiti sve što se na županijskoj, odnosno regionalnoj razini dogodi u provedbi plana.

Članak 3.

Sastavni dio treće mjere je i rješavanje problematike sanacije divljih odlagališta. Postupak sanacije bivših i od 2002. godine zatvorenih divljih odlagališta otpada na lokacijama Piškorovec (k.č. br. 4192) u K.O. Gardinovec i Steska (dio k.č. 3982/1) u K.O. Belica započeo je 03.10.2007. godine raspisivanjem natječaja za izradu Idejnog plana zajedno sa Planom zatvaranja i zbrinjavanja odlagališta i Elaboratom zaštite okoliša za oba općinska odlagališta. Odabran je “CONSULTING PROJECT” d.o.o. za najpovoljnijeg ponuditelja i izrađivača potrebne dokumentacije. Snimka terena i izrada geodetske podloge sa pripadnim elaboratima dovršena je u veljači 2008. godine od strane tvrtke “MJERNIK” d.o.o. iz Male Subotice. Dokumentacija je izrađena u ožujku 2008. godine. Završetkom pripremnih dokumenata u srpnju 2008. godine izrađen je objedinjujući dokument: PLAN SANACIJE ODLAGALIŠTA za svako odlagalište posebno. Paralelno sa izradom dokumentacije za sanaciju odlagališta od listopada 2007. godine datira ugovorni odnos o sudjelovanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku Stranica 404 - Broj 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 1. travnja 2011. učinkovitost u sufinanciranju programa sanacije oba općinska odlagališta. Poslije istražnih radova situacija “na terenu” se radikalno promijenila. Ne računajući troškove izrade dokumentacije za sanaciju od 272.735,63 kune (120.395,44 kn za odlagalište u Belici i 152.340,19 za odlagalište u Gardinovcu) prvotno planirani trošak provedbe same sanacije od 3.235.354,20 kuna (1.952.732,00 kn za odlagalište u Belici i 1.282.354,20 za odlagalište u Gardinovcu) nakon pokazatelja istražnih radova povećali su količine u troškovniku do te mjere da je provođenje sanacije odlagališta Belica u 1. (prvoj) ponuđenoj verziji iz Plana sanacije poskupjelo za 257,27%, ali i u “jeftinijoj” drugoj za 204,63%, a sanacije odlagališta Gardinovec u 1.

Članak 3.

(prvoj) ponuđenoj verziji iz Plana sanacije poskupjelo za 264,01%, ali i u “jeftinijoj” drugoj za 179,17%. Izvedbeni troškovnik sanacije morao je pretrpjeti radikalne strukturne izmjene. Nakon intervencije u izvedbeni troškovnik sanacije cijena se spustila ispod projektantske pa je konačna verzija slijedeća: na 2.309.229,31 kuna (1.6013.177,23 kn za odlagalište u Belici i 696.052,08 za odlagalište u Gardinovcu). Računajući da je sufinanciranje sanacije ostalo u omjeru Općina 60% spram Fond 40%, tada je pripadajući dio u ukupnom trošku slijedeći: općinski iznosi 1.385.537,58 kuna, a fondov 923.691,72 kune. U slučaju kandidature sanacije na natječaju nekog od strukturnih fondova EU, ne bi se više moglo računati na participaciju sredstava iz Fonda za energetsku učinkovitost budući da je i dosadašnje njegovo sufinanciranje najvećim dijelom izvorno financirano iz sredstava Europske investicijske banke i predpristupnih fondova. Međutim, može se ipak očekivati smanjenje procentualnog učešća Općine sa 60% na 20%. Naravno, uz rizik da činjenjem nekog od pogrešnih koraka tijekom realizacije projekta dođe i do neisplate sredstava od strane nadzornog tijela za provedbu. U provođenju mjera koje propisuje Plan gospodarenja otpadom za područje Općine Belica u cijelosti su realizirane i prva i druga mjera (1. izbjegavanje i smanjivanje količine komunalnog otpada i 2. odvojeno skupljanje, skladištenja i prijevoz komunalnog otpada), a treća mjera (upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad), pri samom je dovršetku realizacije.