Arhiva › 2025. › SGGČ 4

SGGČGrad Čakovec · 9. listopada 2025. · KLASA 240-08/25-01/1 · URBROJ 2109-2-02-25-10

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Čakovec

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 791

Članak 3.

6.7.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed industrijske nesreće Okidač nesreće je istjecanje benzina prilikom pretakanja određenom roku na površinu, nastanak eksplozivnih para sa goriva iz autocisterne u spremnike benzinske postaje u zrakom i zapaljenje na lokaciji. 6.7.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Industrijske nesreće Događaj s najgorim mogućim posljedicama 3 podrazumijeva potpuno degradacija spremnika AC (30 m , 95%) i istjecanje ukupne količine goriva. Tablica 92. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju MAKSIMALNA MAKSIMALNA UDALJENOST NADTLAK (bar) UDALJENOST UDARNOG UDARNOG VALA (s centrom 0 m od VALA (s centrom 320 m od izvora, 0 s, 473 kg/m) 0,03 198 0,07 112 0,14 74 0,30 50 0,60 37 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju izvora, 91 s, 13.470 kg/m) 859 632 517 442 401 djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, veljača 2024. godine Stranica 792 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Tablica 93. Djelovanje različitih snaga TLAK (bar) udarnih valova na objekte i ljude DJELOVANJE EKSPLOZIJE – NADTLAKA Rušenje armiranobetonskih 0,06 stradala 0,30 rušenje većine građevina Umjereno oštećenje kuća 0,14 krovova) i ozljede od 0,7 Razbijanje prozorskih Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju zgrada ili teško oštećenje i većina ljudi je smrtno i sigurne ozljede uz dosta smrtnih slučajeva (izlijetanje prozora i vrata i teška oštećenja letećeg stakla i ruševine stakala i lagane ozlijede od letećih predmeta djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, U zoni udarnog vala od 0,07 bara nalazi se Međimurski centar Grama s južne strane te parkiralište za kamione sa U zoni udarnog vala od 0,14 bara nalazi se trgovački Međimurje PMP d.o.o. s južne strane.

Članak 3.

Zone ugroženosti za navedeni scenarij kasne eksplozije na kartama prijetnji. veljača 2024. trgovački centar (MTC) s istočne strane, građevinski i vrtni sjeveroistočne strane. centar Pevex sa sjeveroistočne strane te građevinska tvrtka na lokaciji MPM Čakovec Zrinsko Frankopana prikazane su 6.7.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed industrijske nesreće na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih sklonjeni. Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi računa se Cdt = P • gdje je: Cdt – broj smrtnih slučajeva (za worst-case slučaj: 0,55 P – površina pogođenog područja (hektari, 1ha=10.000 m ä – gustoća naseljenosti / broj prisutnih osoba na pogođenom fp – korekcijski faktor područja rasprostranjenosti brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i prema sljedećoj formuli: ä • fp • fu bara) 2) području (osoba/ha) stanovništva fu – korekcijski faktor ublažavajućih učinaka Prema tablici IV(a). Priručnika za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama“ (IAEATECDOC-727), Kategorije učinka: C II Udaljenost učinka: 50 do 100 metara Područje učinka: 1,5 ha Gustoća naseljenosti (ä) prema utvrđenoj lokaciji iznosi Korekcijski čimbenik područja fp, može se odrediti iz među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj tekstu: Priručnik) i sukladno samom smještaju benzinske navedenu kategoriju): 0,2.

Članak 3.

Korekcijski čimbenik ublažavajućih učinaka (fu) ostaje Uvrštavanjem vrijednosti u formulu, dobije se: Cdt = 1,5 • Cdt benzinska postaja ulazi u C II kategoriju: 40 st/ha. tablice VII. Priručnika za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta i srodnim industrijama“ (IAEATECDOC- 727)(u daljnjem postaje iznosi (uzimajući u obzir kut fά pogođenog sektora za sukladno vrsti tvari: 1,0. 40 • 0,2 • 1,0 = 12 Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 793 Tablica 94. Posljedice na život i zdravlje ljudi – Događaj s najgorim mogućim posljedicama − Industrijske nesreće Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne Broj stanovnika [%] Odabrano *<0,001 0,001 - 0,0046 0,0047 - 0,011 0,012 - 0,035 >0,036 X 6.7.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed industrijske nesreće na život i zdravlje ljudi na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo procjenjuju se kroz direktne proračun. Direktni gubici vezani su uz oštećenje poslovnih se indirektni gubici odnose na izostanak radnika s posla, pad Tablica 95. Posljedice na gospodarstvo – Događaj s (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke u odnosu na i gospodarskih objekata, troškove spašavanje i sanacije, dok prihoda i dr. najgorim mogućim posljedicama − Industrijske nesreće Gospodarstvo Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 5 – 15 15 – 25 X >25 6.7.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed industrijske nesreća na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u na građevinama od društvenog značaja.

Članak 3.

Prilikom navedenog incidenta postoji mogućnost oštećenja oštećenje prometnice DC 3 uz benzinsku postaju. U zoni ozljede od letećih predmeta) nalazi se Međimurski trgovački Grama s južne strane te parkiralište za kamione sa materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti i prekid električnih i telekomunikacijskih vodova. Moguće udarnog vala od 0,07 bara (razbijanje prozorskih stakala i lagane centar (MTC) s istočne strane, građevinski i vrtni centar sjeveroistočne strane. U zoni udarnog vala od 0,14 bara (umjereno oštećenje kuća (izlijetanje prozora i vrata i teška oštećenja trgovački centar Pevex sa sjeveroistočne strane te građevinska Tablica 96. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – Događaj krovova) i ozljede od letećeg stakla i ruševina) nalazi se tvrtka Međimurje PMP d.o.o. s južne strane. s najgorim mogućim posljedicama − Industrijske nesreće Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 5 – 15 X 15 – 25 >25 Stranica 794 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Tablica 97. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − Događaj s najgorim mogućim posljedicama − Industrijske Ustanove/građevine Kategorija javnog, društvenog nesreće Kritična infrastruktura Ukupno interesa 1 - 2 - 3 - 4 - 5 - X X 6.7.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed industrijske nesreće Kako bismo izračunali učestalost (P , broj nesreća godišnje) nesreća s opasnim tvarima (t) na svakom nepokretnom p,t postrojenju (p), nužno je izračunati odgovarajući tzv. broj Vjerojatnost nesreća s opasnim tvarima na nepokretnim N = N* + n p,t p,t gdje je:

Članak 3.

N* = prosječni broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar p,t n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za učestalost ui n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne z = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za vjerojatnosti (N ). p,t postrojenjima izračunava se prema sljedećoj formuli: + n + n + n ui z o n radnji utovara/istovara sustave povezane sa zapaljivim tvarima n organizacijsku i upravljačku sigurnost o n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer n Iz tablica II. I IV(a) Priručnika utvrđeno je da se radi o Iz tablica IV(a) i V. prema ukupnoj masi goriva iščitana učinka je = 50-200 m, a područje učinka = 1,5 ha. Iz tablice IX. Priručnika određen je standardni broj vjetra prema naseljenom području maloprodajnom mjestu bez autoplina – oznaka 6. je kategorija učinka = C II. Za kategoriju C II udaljenost ) = 7. vjerojatnosti (N* p,t Iz tablice X(a). Priručnika određen je korekcijski faktor Iz tablice XI. Priručnika očitana je vrijednosti obzirom na skladištenje plina, faktor = 0. Iz tablice XII. Priručnika određen je korekcijski faktor Prema postavljenim parametrima za djelatnost u razmatranju sigurnosnoj organizaciji obzirom na djelatnost. Iz tablice XIII. Priručnika određen je korekcijski faktor kružnom području i vjerojatnost određenog smjera vjetra je Navedenim proračunom za nesreću uzrokovanu istjecanjem pojave: 3 x 10-6 nesreća godišnje, što je prilično nevjerojatno Tablica 98. Vjerojatnost/frekvencija – Događaj s Kategorija Posljedice Kvalitativno vjerojatnosti za učestalost (n ) radnji utovara/istovara: -1,5.

Članak 3.

ui provedene mjere zaštite od požara (n ) u slučaju objekta za z organizacijske sigurnosti (n ) temeljem uvida na objektu. o je korekcijski faktor = 0, koji govori da je riječ o prosječnoj broja vjerojatnosti (n ) za rasprostranjenost stanovništva u n = 0. benzina i eksplozijom dobivena je procjena učestalosti i spada u razred rizika 1. najgorim mogućim posljedicama − Industrijske nesreće Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 1 3 Umjerene Umjerena 5 4 Značajne Velika 51 5 Katastrofalne Iznimno velika > <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina – 98% 1 događaj 1 do 2 godine 98% 1 događaj godišnje ili češće Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 795 6.7.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Industrijske nesreće Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva ispuštanje istakačko crijevo promjera 120 mm. U vremenskom razdoblju kg. Količina ishlapljene mase goriva iznosi 221 kg, dok cm. S pretpostavkom da curenje goriva nije spriječeno, u goriva povećava se na 20.093 kg, ishlapljene mase na 9.513 dubinom od 1 cm. Ishlapljena masa goriva stvara u zraku Tablica 99. Karakteristike UDALJENOST goriva iz spremnika autocisterne kapaciteta 30 m3 kroz od 60 sekundi količina prolivene mase goriva iznosi 2.314 zaostale u lokvi 2.093 kg. Radijus lokve je 13 m s dubinom od 1 vremenskom razdoblju od 600 sekundi količina prolivene mase kg te zaostale u lokvi na 10.580 kg. Radijus lokve je 33 m s oblak koji šireći se poprima sljedeće karakteristike:

Članak 3.

oblaka ishlapljene mase goriva KONCENTRACIJA GUSTOĆA VRIJEME (s) NIZ VJETAR (m) (ppm) 60 24 25.920 638 490 645 Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju BRZINA (m/s) OBLAKA (kg/m3) 0,39 1,23 1,11 1,18 djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, veljača Slika 24. Otisak oblaka para benzina Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju 2024. godine sa zonama GGE, DGE, 50DGE djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, veljača Do zapaljenja stvorene lokve benzina, ovisno o udaljenosti slučaja koje zovemo tzv. rani i kasni požar lokve. Scenarij početku ispuštanja zapaljive tvari i tijekom širenja lokve. Kasni najveći promjer. Tablica 100. Rani i kasni DUŽINA KUT PLAMENA PLAMENA 2024. godine od izvora curenja i vremenskom intervalu, može doći u dva ranog požara opisuje zapaljenje lokve koje se događa na požar je modeliran za vrijeme u kojem je lokva dosegnula požar lokve benzina PODRUČJE PODRUČJE PODRUČJE UTJECAJA ZA 2 UTJECAJA ZA 5 UTJECAJA ZA (m) (°) Rani požar 41 24 Kasni požar 65 18 Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju kW/m2 kW/m2 10 kW/m2 60 35 19 124 68 37 djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, veljača 2024. Stranica 796 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Tablica 101. Intenzitet toplinskog zračenja za rani požar lokve INTENZITET TOPLINSKOG ZRAČENJA ZA RANI POŽAR LOKVE 3 kW/m2 5 kW/m2 7 kW/m2 12,5 kW/m2 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju UDALJENOST (m)

Članak 3.

51 38 30 17 djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, Tablica 102. Intenzitet toplinskog veljača 2024. zračenja za kasni požar lokve INTENZITET TOPLINSKOG ZRAČENJA ZA KASNI POŽAR LOKVE 3 kW/m2 5 kW/m2 7 kW/m2 12,5 kW/m2 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju UDALJENOST (m) 60 41 30 18 djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, Tablica 103. Intenzitet toplinskog veljača 2024. zračenja mlaznog plamena INTENZITET TOPLINSKOG ZRAČENJA ZA MLAZNI PLAMEN 3 kW/m2 5 kW/m2 7 kW/m2 12,5 kW/m2 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju UDALJENOST (m) 120 106 98 87 djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, Rana eksplozija: ne postoji opasnost. Kasna eksplozija: događa se na fronti proširenog oblaka. granicama eksplozivnosti u vrijeme zapaljenja. Tablica 104. Intenzitet udarnog NADTLAK (bar) 0,03 0,07 0,14 0,30 0,60 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju veljača 2024. Količina zapaljive tvari koja sudjeluje u eksploziji je zadana vala za kasnu eksploziju MAKSIMALNA UDALJENOST UDARNOG VALA (m) 299 199 155 127 111 djelatnost korištenja opasnih tvari za MPM Čakovec Zrinsko Frankopana, veljača 2024. Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 797 6.7.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed industrijske nesreće na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih sklonjeni. Unutar zone ugroženosti, uz djelatnike nalaze se Tablica 105. Posljedice na život i zdravlje ljudi − brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i osobe zatečene uslijed nesreće na benzinskoj postaji.

Članak 3.

Najvjerojatniji neželjeni događaj − Industrijske nesreće Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ili ugrožena minimalno jedna osoba do Broj stanovnika Odabrano *<0,001 0,001 - 0,0046 0,0047 - 0,011 0,012 - 0,035 >0,036 X ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 6.7.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed industrijske nesreće na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo procjenjuju se kroz direktne proračun. Direktni gubici vezani su uz oštećenje poslovnih se indirektni gubici odnose na izostanak radnika s posla, pad Tablica 106. Posljedice na gospodarstvo − (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke u odnosu na i gospodarskih objekata, troškove spašavanje i sanacije, dok prihoda i dr. Najvjerojatniji neželjeni događaj − Industrijske nesreće Gospodarstvo Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 X 5 – 15 15 – 25 >25 6.7.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed industrijske nesreće na gospodarstvo Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u na građevinama od javnog i društvenog značaja. Prilikom navedenog incidenta može doći do prekida maloprodajnih mjesta u okruženju, može se zaključiti da u bi došlo do značajnih problema u opskrbi stanovništva gorivom.

Članak 3.

Tablica 107. Posljedice na kritični infrastrukturu − materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti prometa na dijelu prometnica DC 3. S obzirom na blizinu drugih slučaju prestanka rada MPM Čakovec Zrinsko Frankopana ne Najvjerojatniji neželjeni događaj − Industrijske nesreće Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 X 1 – 5 5 – 15 Stranica 798 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. 4 Značajne 5 Katastrofalne U slučaju izbijanja industrijske nesreće na lokaciji MPM građevine javnog i društvenog značaja te zbog toga posljedice Tablica 108. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu Industrijske Ustanove/građevine Kategorija javnog, društvenog 15 – 25 >25 Čakovec Zrinsko Frankopana ne bi bilo utjecaja na ustanove/ na iste neće biti prikazane tablično. stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj – nesreće Kritična infrastruktura Ukupno interesa 1 - 2 - 3 - 4 - 5 - X X 6.7.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed industrijske nesreće Mogućnost nastanka nesreće na benzinskim postajama benzinskih postaja tako i kod postupanja s opasnim tvarima Tablica 109. Vjerojatnost/frekvencija − zbog primjene propisanih mjera zaštite, kako u gradnji je mala. Najvjerojatniji neželjeni događaj − Industrijske nesreće Kategorija Posljedice Kvalitativno Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 1 3 Umjerene Umjerena 5 4 Značajne Velika 51 5 Katastrofalne Iznimno velika > <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina X – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina – 98% 1 događaj 1 do 2 godine 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.7.7. Matrice ukupnog rizika – Industrijske nesreće Broj 4/2025.

Članak 3.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 799 6.7.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.), 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god., 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 8. Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju 9. Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije godine. (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016. god., katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i (“Narodne Novine” br. 65/16), 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god., na području Međimurske županije, 2016.god., 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22), opasne tvari (“Narodne novine”, broj 44/14, 31/17, 45/17). i Plan zaštite od požara za Grad Čakovec, prosinac 2024. 6.8. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE – TUČA (PADALINE) Naziv scenarija Pojava tuče na području Grada Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Tuča Radna skupina Koordinator: Načelnica/zamjenik načelnice stožera civilne zaštite Grada Nositelj: JVP, Mladen Kanižaj GKP Čakom, Lidija Miše - Jalšovec Izvršitelj: JVP, GKP ČAKOM Čakovca 6.8.1. Uvod Tuča (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa oblacima velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste Stranica 800 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025.

Članak 3.

dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče jajeta. Tuča je neobično štetna prirodna pojava, Danas se koriste razne metode obrane od tuče. U drugoj polovici rakete koje bi se ispaljivale u olujne oblake. Rakete su bile kao kondenzacijske jezgre pa bi nastao veći broj manjih zrnaca dokaza o uspješnosti ove zastarjele metode koja se uglavnom ali znatno skuplja metoda je „oprašivanja oblaka“ obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg osobito za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom. dvadesetog stoljeća osobito su bile popularne protugradne napunjene kemijskim spojevima koji bi se u oblacima ponašali tuče, samim time bi se šteta smanjila. Ipak, nema pouzdanih još koristi u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Efikasnija, specijaliziranim zrakoplovima. Važno je istaknuti da je ipak, najsigurniji način otklanjanja štete nastale zbog tuče i drugih prirodnih pojava osiguranje poljoprivrednih površina. 6.8.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Komunikacijska i informacijska tehnologija informacijski sustavi, pružanje audio i Sektor (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audiovizualnih medijskih usluga) X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav Financije (bankarstvo, burze, investicije, X Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.8.3.

Članak 3.

Pojava tuče kao ekstremne vremenske pojava čijom pojavom je češća u različita doba godine čemu je osnovi uzrok poljoprivredi (sezonske kulture, trajni nasadi, šume) učinci staklenici, infrastruktura), a jačanjem svijesti o očuvanju - oštećenje trajnih nasada - voćnjaka uzrokovanih tučom, Najugroženiji sadržaji na predmetnom području su voćnjaci, zaštitnih mreža od tuče. Procjenjuje se da je tuča prirodna pojava čiji se učinci posljedice obilježja katastrofe ili velike nesreće na području Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24.100 Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina i promet unutarnjim plovnim putevima) promet i nadzor nad lijekovima) vodne građevine i komunalne vodne građevine) sigurnosti hrane, robne zalihe) sustavi osiguranja i plaćanja) tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Kontekst nastaju elementarne nepogode, u posljednje vrijeme sve prisutnost globalnih klimatskih promjena. Osim velikih šteta u tuče izazivaju i velike štete na građevinama (krovovi, čovjekovog okoliša zamjetne su i sljedeće posljedice: povećana upotrebe fungicida radi zaštite.

Članak 3.

a posebno se ulaže i potiče u zaštitu izgradnjom sustava mogu tek djelomično umanjiti, ali isto tako ne može izazvati Grada. zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale Hrvatske osnovana je obrana od tuče. Državni hidrometeorološki km2. širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0°C. Pojave tuča, oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i meteorološkim stanicama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 801 Slika 25. Prikaz prostorne raspodjele indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na branjenom području RH - 1981. - 2000. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Operativna obranu od tuče na području Međimurske županije provodi Državni hidrometeorološki zavod. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa i prizemnim generatorima putem Radarskog centra Varaždin.

Članak 3.

Na području Međimurske županije aktivne su 23 postaje za obranu od tuče. Slika 26. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska županija, 1981.–2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Stranica 802 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Tablica 110. Hod broja dana s tučom MJESECI 1 2 3 4 5 6 na području Međimurske županije 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 Izvor: Meteorološka postaja Tablica 111. Prikaz veličine komada leda Promjer zrna (u mm) Veličina zrna od do Zrno pšenice - 3 Nema štete Zrno graška 4 8 Mala šteta Zrno graha 9 12 Značajna Lješnjak 13 20 Velika šteta Orah 21 30 Velika šteta Potpuno Golublje jaje 31 35 mogućnost Kokošje jaje 36 50 Udubljenja Izvor: DHMZ RH; Služba 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 Čakovec, 1981.−2000. i karakterističnih šteta nastalih tučom Karakteristične štete na biljnim kulturama šteta na voću, poljoprivrednim kulturama i vegetaciji na vegetaciji, šteta na staklu, plastici, boji i drvu na staklu i karoseriji vozila uništenje staklenih površina, štete na krovovima i ranjavanja na karoserijama vozila i oštećenja zidova meteoroloških istraživanja i razvoja 6.8.4. Uzrok tuče Krajem proljeća i početkom ljeta dolazi razdoblje u kojem nastajanja tuče. Tuča je najkrupnija oborina i veličina s obzirom na podneblje Grada postoji velika mogućnost od pojedinih komada može varirati od 0.5 – 200 mm u promjeru, a može težiti i do 0.5 kg. Nastanak tuče je vrlo složen, a u kapi vode do visine gdje se one počnu smrzavati. To se ponavlja ta masa postane prevelika, uzlazna struja zraka komade ne osnovi se sastoji od toga da uzlazna struja zraka tjera krupnije nekoliko puta i tako tuča dobiva na veličini i masi. Kada može više držati u zraku te oni padaju na tlo u obliku oborine.

Članak 3.

6.8.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed tuče Tuča se formira u kontinentalnim predjelima te u pojasu gorski predjeli trebaju pojačano čuvati od tuče. Tuča se često snažnom grmljavinom, sijevanjem munja i kišom. Tuča prolaze kroz pojas hladnog zraka. Neke od tih kapljica se tuče. Ledene kapljice za vrijeme padanja tuče se obično sobom i smrznute kuglice, na koje se lijepe nove kišne kapljice. nalijepljene kišne kapi oko njih stvaraju sloj koji se smrzava s umjerenom klimom. Češća je u brdovitijim krajevima pa se javlja za vrijeme velikih vrućina i gotovo uvijek je praćena nastaje smrzavanjem kapljica koje na svom putu prema Zemlji pretvaraju u ledene kuglice, koje padaju u obliku malih kuglica sastaju s jakom strujom zraka koja se diže uvis, ona ponese sa Prilikom ponovnog prolaza kroz hladni zračni pojas, nove i tako se stvaraju veća zrna tuče. 6.8.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću slijed tuče Proces dizanja i spuštanja ledenih kuglica u zraku može zračna struja više ne može podizati i one tada padaju na težiti i do pola kilograma. Događa se da se i snijeg nahvata se stvara snijeg i tada su sastavljena od slojeva snijega i leda. se ponavljati sve dok njihova težina ne postane tolika da ih zemlju. Zrna tuče ponekad mogu biti krupna kao kokošje jaje i na zrnima tuče kad ona prolaze kroz zračne slojeve u kojima 6.8.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. Kada raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15-20 minuta visine nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod uništene. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50-80%, a nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike dijelovima biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput Broj 4/2025.

Članak 3.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 803 pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti štete listu i plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi smanjiti ili potpuno izgubiti. 6.8.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti Od tuče stradavaju poljoprivredna dobra, a moguće je posljedicama tuče, uzimamo li u obzir događaj s najgorim zahvaćeno više od 0,001% stanovništva Grada. Tablica 112. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i – Život i Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ili ugrožena minimalno jedna osoba do brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih i sklonjeni. stradavanje životinja, ali i ljudi. Pretpostavlja se da će mogućim posljedicama, procjenjuje se da bi događajima bilo zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama Tuča zdravlje ljudi Broj stanovnika u% Odabrano *<0,001 0,001 - 0,0046 0,0047 - 0,011 0,012 - 0,035 >0,036 X ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 6.8.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 – 80% na prikazuje se u odnosu na proračun Grada.

Članak 3.

poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15 - 20 minuta nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama planiranih sredstava proračuna Grada. Tablica 113. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča Gospodarstvo Kategorija Posljedica 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 5 – 15 15 – 25 X >25 6.8.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na društvenu stabilnost i Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u na građevinama od društvenog značaja. Kategorija politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Stranica 804 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Uslijed pojave jake i nagle tuče može doći do oštećenja električnom energijom, kao i do prekida rada Grada, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe telekomunikacijskog sustava. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja te oštećenja kulturnih kao štete na staklenim površinama, krovovima te kao oštećenja Tablica 114. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na posljedicama dobara na području Grada. Štete se najčešće manifestiraju zidova.

Članak 3.

kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne Tablica 115. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, najgorim mogućim kritičnoj infrastrukturi U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 X 5 – 15 15 – 25 >25 građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s posljedicama - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne Tablica 116. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 X 5 – 15 15 – 25 >25 društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama Ustanove/građevine Kategorija javnog, društvenog - Tuča Kritična infrastruktura Ukupno interesa 1 2 X 3 4 5 X X 6.8.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče Tablica 117. Vjerojatnost pojave događaja Kategorija Posljedice Kvalitativno s najgorim mogućim posljedicama – Tuča Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 805 2 Malene Mala 1 3 Umjerene Umjerena 5 4 Značajne Velika 51 5 Katastrofalne Iznimno velika > – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X – 98% 1 događaj 1 do 2 godine 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.8.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva pojavu odnosno veličine lješnjaka.

Članak 3.

tuče na području Grada, veličine promjera zrna od 13−20 mm, 6.8.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na život i zdravlje ljudi Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da kratkotrajna tuča na na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, području Grada svojom pojavom imala neznatne posljedice zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 118. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život Život i Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ili ugrožena minimalno jedna osoba do i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča zdravlje ljudi Broj stanovnika u% Odabrano *<0,001 X 0,001 - 0,0046 0,0047 - 0,011 0,012 - 0,035 >0,036 ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 6.8.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo Kratkotrajne tuče jakog intenziteta mogu uzrokovati štete Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% prikazuje se u odnosu na proračun Grada.

Članak 3.

na povrtlarskim kulturama. proračuna. Tablica 119. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča Gospodarstvo Kategorija Posljedica 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 X 5 – 15 15 – 25 >25 6.8.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na društvenu stabilnost i politiku Uslijed pojave tuče veličine od 13−20 mm, štete na utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem javnog i društvenog značaja koje se najčešće manifestiraju kritičnoj infrastrukturi (npr. prometnice) imale bi zanemariv matrice. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od kao štete na staklenim površinama i krovovima. Stranica 806 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Tablica 120. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na Najvjerojatniji neželjeni ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – događaj - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne Tablica 121. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu Ustanove/građevine Kategorija javnog, društvenog U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 X 1 – 5 5 – 15 15 – 25 >25 stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Tuča Kritična infrastruktura Ukupno interesa 1 X 2 3 4 5 - X - - - - 6.8.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče Tablica 122. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Tuča Kategorija Posljedice Kvalitativno Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 1 3 Umjerene Umjerena 5 4 Značajne Velika 51 5 Katastrofalne Iznimno velika > <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.8.7. Matrica ukupnog rizika - Tuča (padaline)

Stranica 807

Članak 3.

Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 807 6.8.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024. god.), 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god., 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god., katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i (“Narodne Novine” br. 65/16), 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god., na području Međimurske županije, 2016. god., 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22). 6.9. SUŠA Naziv scenarija Pojava suše na području Grada Grupa rizika Suša Rizik Suša Radna skupina Koordinator: Načelnica/zamjenik načelnice stožera civilne zaštite Grada Nositelj: Stručne službe Grada, Karmen Franin Izvršitelj: Radna skupina za procjenu šteta na području Grada Čakovca Čakovca Stranica 808 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. 6.9.1. Uvod Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno karakteriziraju manje od prosječnih količina: - površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), - razina podzemnih voda, - vlage u tlu itd.

Članak 3.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak • deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu 1997. četiri tipa suše (Heim, 2002): meteorološka ili ekonomska suša. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu definirala sušu kroz nekoliko pojava: oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, djelatnost, Američko meteorološko društvo definiralo je klimatološka suša, agronomska suša, hidrološka suša i sociooborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu meteorološke, hidrološke i agronomske suše.6 suše.

Članak 3.

određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima 6.9.2. Prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Komunikacijska i informacijska tehnologija informacijski sustavi, pružanje audio i Sektor (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav Financije (bankarstvo, burze, investicije, Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, Nacionalni spomenici i vrijednosti i promet unutarnjim plovnim putevima) promet i nadzor nad lijekovima) vodne građevine i komunalne vodne građevine) sigurnosti hrane, robne zalihe) sustavi osiguranja i plaćanja) tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) 6.9.3. Prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (KI) Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. Pojava hidrološke posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih Najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja 6 Podaci preuzeti sa stranica HDMZ-a i agrometeorološke suše na području Grada česta je pojava su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez poljoprivredi. Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka.

Članak 3.

kojom se bavi stanovništvo Grada. Sama pojava suše nema ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 809 intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu. Slika 27. Prikaz odstupanja srednje Izvor: Državni i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta mjesečne temperature zraka za 2023. god. hidrometeorološki zavod, 2024. god. Odstupanja srednje temperature zraka u 2023. godini u °C (Makarska) do 2,0 °C (Bilogora). Na svim postajama Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,7 temperatura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka. Hrvatskoj u 2023. godini opisane su sljedećim kategorijama: vrlo toplo (dio središnje Hrvatske, okolica Parga i Zavižana, veći dijelovi središnje Hrvatske, gorska Hrvatska, sjeverno Lastovo). Odstupanja količine oborine za proljeće 2022. godine u višegodišnjeg prosjeka u Komiži gdje je palo 42,0 mm količina oborine za proljeće 2022. izraženih u postotcima (%) svim postajama bila niže od višegodišnjeg prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2022. godine kategorijama: ekstremno sušno (Brač, dio Hvara, Vis, dio Lošinj, južni dio gorske Hrvatske, sjeverna i kopneni dio središnje i gorske Hrvatske, Kvarner, okolica Knina, dio južne dio srednje i južne Dalmacije) i ekstremno toplo (istočna i Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, otoci Vis, Korčula i odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze u rasponu od 27% oborine, do 94% u Križevcima (160,9 mm). Analiza odstupanja višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na izražene percentilima detaljnije su opisane sljedećim Korčule, Lastovo), vrlo sušno (šire riječko područje, Istra, srednje Dalmacije, Pelješac), sušno (istočna Hrvatska, dijelovi Dalmacije) i normalno (dijelovi središnje Hrvatske).

Stranica 810

Članak 3.

Stranica 810 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Slika 28. Prikaz odstupanja količine Izvor: Državni oborina za proljeće 2022. god. hidrometeorološki zavod, 2024. god. Tablica 123. Prikaz MJESECI 1 2 3 4 5 6 broja dana bez oborina 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Izvor: Meteorološka postaja 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 Čakovec, 1981.- 2000. 6.9.4. Uzrok suše Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz ostale i vrlo različite vrste suša. na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve 6.9.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše U interakciji s velikim količinama evapotranspiracije od uobičajenih za analiziranu regiju), kao i iznadprosječno Njihovom interakcijom dolazi do pojave nedostatka vlage poljoprivredne proizvodnje, ali i na pojavu raznih vrsta erozije uzrokovanim prvenstveno visokim temperaturama zraka (višim čestim i snažnim vjetrovima, javlja se nedostatak vlage u tlu. u tlu, što značajno utječe na smanjivanje uobičajene tla te konačno i na formiranje pustinja. Ova je vrsta suše u Broj 4/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 811 interakciji s meteorološkom sušom glavni uzrok pojave poljoprivredne suše. Taj se pojam koristi u slučaju kad su količine vlage u tlu nedostatne za pružanje podrške razvoju usjeva.

Članak 3.

6.9.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše Nedovoljno (ispodprosječno) prihranjivanje rezervi umjetnim jezerima te duži vremenski period bez oborina. širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima, prirodnim i Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.9.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Suše izazivaju poremećaje u sustavu svekolike proizvodnje. Zbog smanjivanja poljoprivredne proizvodnje te time uzrokovanog nedostatka hrane, kao česta posljedice suša dolazi nestabilnosti koje mogu uzrokovati opasne poremećaje do utječu na ekosustave, a time i na sve vidove okoliša. Osobito ekološkog stanovišta jedna od najozbiljnijih, najočiglednijih pustinja. Ovaj proces je u globalnom smislu ubrzan tijekom demografskog razvoja, negativnog utjecaja rada čovjeka intenzivne, ali ne i održive poljoprivredne proizvodnje) zagrijavanja prije svega. Suše se javljaju polagano, traju dugo, prostranstva. Prostornu raspodjelu suša nemoguće je unaprijed oborine zaključuje suša na nekom dijelu područja, ali se U novije vrijeme sve se češće razmatra pojam ekološke ekosustavu te negativno utječe na život biljaka i životinja. spomenuti pojam socio-ekonomske suše. Negativne ekonomske područjima u kojima je razvijena industrijska i poljoprivredna velikih količina vode, osobito za potrebe navodnjavanja, razvoj suše ili ih čak i uzrokuju.

Članak 3.

do lokalnih i/ili regionalnih socio-ekonomskih i političkih tada postojeće društvene ravnoteže. Suše razorno i dugoročno je ugrožena biološka raznolikost regija pogođenih sušom. S i najtežih posljedica suša je stvaranje suhih područja i širenje dvadesetog stoljeća kao posljedica međudjelovanja naglog (sječe šuma, prenamjene korištenja zemljišta i organiziranja te promjena i/ili varijabilnosti klime na Zemlji, globalnog čak vrlo dugo (više desetaka godina) te zahvaćaju velika točno locirati. Često se puta padanjem jedne značajnije nastavlja na drugim okolnim područjima. suše. On se veže s nedostatkom vode koji uzrokuje stres u Vezano s posljedicama suša na ekonomiju i društvo treba posljedice suša najsnažnije se osjećaju u gusto naseljenim proizvodnja. Ljudske djelatnosti zasnovane na korištenju pretjerano crpljenje podzemnih i površinskih voda intenziviraju 6.9.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti S obzirom na učinke koje posljedice suše mogu imati na su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od Tablica 124. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i – Život i Kategorija Posljedice 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ili ugrožena minimalno jedna osoba do brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih i sklonjeni.

Članak 3.

stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene 0,001% stanovništva. zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama Suša zdravlje ljudi Broj stanovnika [%] Odabrano *<0,001 0,001 - 0,0046 X 0,0047 - 0,011 0,012 - 0,035 >0,036 ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.9.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo Suša može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim od 20% planiranih sredstava proračuna Grada. prikazuje se u odnosu na proračun Grada. kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća Stranica 812 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4/2025. Tablica 125. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Gospodarstvo Kategorija Posljedica 1 Neznatne 2 Malene 3 Umjerene 4 Značajne 5 Katastrofalne U eurima (% s obzirom na Odabrano proračun) 0,5 – 1 1 – 5 5 – 15 15 – 25 X >25 6.9.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku institucije i oštećenje kritične infrastrukture.

Članak 3.

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u na građevinama od društvenog značaja. Kategorija politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna pa prema tome i putem matrice. javnog i društvenog značaja. Grada, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično 6.9.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša Tablica 126. Vjerojatnost pojave događaja Kategorija Posljedice Kvalitativno s najgorim mogućim posljedicama – Suša Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 1 3 Umjerene Umjerena 5 4 Značajne Velika 51 5 Katastrofalne Iznimno velika > <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X – 98% 1 događaj 1 do 2 godine 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.9.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju.

Ostali akti u ovom izdanju (41)